prilog 4a: analiza istraživanja stavova i mišljenje … razvoja iv.pdfstrategija razvoja osje...
TRANSCRIPT
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 132
Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenjemladih gra�ana o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije
Prof. dr. sc. �ula BorozanSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]
Sadržaj:
1. Uvodne napomene.............................................................. 1352. Percepcija postoje�eg i budu�eg stanja Osje�ko-
baranjske županije: gdje je i kamo ide .............................. 1373. Procjena razvojne uloge i odgovornosti pojedinih
institucija i poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje................................................................................ 141
4. Društveno-kulturni okvir poslovanja i života ....................... 1435. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih
djelatnosti u Slavoniji i Baranji ............................................ 1466. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao
novom hrvatskom "regionalnom tigru" ............................... 147
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 133
POPIS TABLICA
Tablica 1: Demografska obilježja anketiranog uzorka
Tablica 2: Rangovi hrvatskih regija prema percipiranoj razini razvijenosti
Tablica 3: Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju uSlavoniji i Baranji u 2003. u odnosu na 2002. godinu
Tablica 4: Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju uSlavoniji i Baranji u idu�ih pet godina
Tablica 5: Lista problema koje su ispitanici istaknuli kao najvažnije problemerazvoja Osje�ko-baranjske županije
Tablica 6: Ocjena razvojne uloge pojedinih institucija i poduze�a
Tablica 7: Aritmeti�ke sredine razine slaganja sa izjavama iz 15. pitanja
Tablica 8: Vrijednosti / �imbenici uspješne poslovne karijere u Slavoniji iBaranji
Tablica 9: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanika
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 134
POPIS SLIKA
Slika 1: Percepcija ispitanika o dosadašnjem i budu�em gospodarskomstanju u Slavoniji i Baranji
Slika 2: Percipirana piramida �imbenika ostvarenja uspješne poslovnekarijere
Slika 3: Postotni udjeli ispitanika koji bi željeli živjeti izvan Slavonije i Baranje(unutrašnji prsten) ili da njihova djeca žive izvan (vanjski prsten)
Slika 4a: Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?
Slika 4b: Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5godina?
Slika 4c: Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novihpoduze�a i poslovanje u narednih 5 godina?
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 135
1. Uvodne napomene
Analiza stavova i mišljenja gra�ana, posebice mladih, o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije temeljena je na rezultatima anketiranja provedenog ulipnju 2004. godine u Osijeku, Našicama, Donjem Miholjcu, Valpovu, �akovu iBelom Manastiru.1 Anketiranjem su bile obuhva�ene 400 osoba: 195 osobamuškog spola (48,75%) i 205 osoba ženskog spola (51,25%).
Mla�i gra�ani su �esto zanemarivana populacija u istraživanjima; posebice kadaje svrha istraživanja detekcija razvojnih problema s kojima se neko podru�jesuo�ava. Obzirom da je namjera ovog istraživanja upoznavanje sa stavovimamladih gra�ana Osje�ko-baranjske županije o razvojnim problemima, a ciljemkreiranja razvojne strategije tog podru�ja, a da teorijska istraživanja i praksaukazuju na nužnost uklju�ivanja u proces onih kojih bi tu strategiju trebali "nositi",nametnulo se kao neminovno "staviti" mlade sugra�ane u centar te se upoznati sastavovima i mišljenjima te populacije. Ujedno, anketiranje se pokazalo kao dobraprilika poticanja ispitanika na razmišljanje o njihovoj osobnoj viziji, viziji razvitkaOsje�ko-baranjske županije, te šireg podru�ja Slavonije i Baranje, problemima kojistoje na putu ostvarenja te vizije, na�inima ostvarenja vizije te odgovornostima zau�injeno.
Temeljni je kriterij razvrstavanja u skupinu "mladih" bio starost ispitanika. Podmladim osobama podrazumijevale su se srednjoškolci i studenti, ne stariji od 25godina. Sukladno navedenom, nastavak rada fokusiran je isklju�ivo na analizustavova i mišljenja te mlade populacije. Od 400 anketirane osobe, 311 ispitanika(tj. 77,75%) ima 25 i manje godina.
Osnovna demografska obilježja ispitivanog uzorka po mjestu anketiranjaprikazana su tablicom 1.
1 Zahvaljujemo ravnateljima(cama) srednjih škola koje su sudjelovale u istraživanju: An�elki Lozi�,ravnateljici Srednje strukovne škole Bra�e Radi�a u �akovu; Silvi Vidakovi�-Romani�, ravnateljiciSrednje škole u Donjem Miholjcu; Zvonimiru �uri�u, ravnatelju Elektrotehni�ke i prometne škole uOsijeku; Tomislavu Šalavrdi�u, ravnatelju Obrtni�ke škole u Osijeku; Marku Ilijaševu, ravnateljuPrve srednje škole u Belom Manastiru; Karlu Franji�u, ravnatelju Druge srednje škole u BelomManastiru; Josipu Patajcu, ravnatelju Srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama; IvanuTonkovi�u, ravnatelju Srednje škole Valpovo, te svima onima koji su pomogli u anketiranjumaturanata u navedenim srednjim školama. Tako�er se zahvaljujemo studentima Aniti Frajman-Jakši� i Tihomiru Cvetkovi�u Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji su unosili anketne podatke ura�unalo.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 136
Tablica 1: Demografska obilježja anketiranog uzorka
Osijek DonjiMiholjac
Našice Valpovo �akovo BeliManastir
Broj anketiranih 157 35 2 2 43 72Spol (u %)
muškiženski
50,9840,02
42,8657,14
100,00-
50,0050,00
34,8865,12
63,8936,11
Starost (u %)- 18
19 – 2511,1188,89
31,4368,57
-100,00
50,0050,00
16,2883,72
16,6783,33
Mjesto ro�enja (u %)Osijek
u Županijiizvan Županije u RH
u inozemstvu
46,7511.0536,365,84
37,1457,142,862,86
-100,00
--
50,0050,00
--
24,3968,294,882,44
94,44-
2,782,78
Napomena. Uzorak u Osijeku obuhvatio je 42 srednjoškolaca i 115 studenata (redovnih iizvanrednih).
Obzirom da su uzorkom u Našicama i Valpovu obuhva�ena samo 4 mladaispitanika, u nastavku rada taj uzorak ne�e biti zasebno analiziran, ve� �e njegovekarakteristike biti obuhva�ene cjelokupnim uzorkom.
Istraživanje stavova i mišljenja mladih gra�ana Osje�ko-baranjske županijeodnosilo se na istraživanje stavova i mišljenja o:
� gospodarskoj poziciji Županije u odnosu na ostale hrvatske županije� gospodarskom stanju u Županiji i viziji njezinog razvitka� najzna�ajnijim problemima koji determiniraju dosadašnji i budu�i razvitak
Županije� procjeni uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenih institucija te
poduze�a u dosadašnjem i budu�em razvitku Županije� prevladavaju�oj kulturi, a posebice sustavu vrijednosti koji determinira
odnos prema radu, poduzetništvu i poslovnom uspjehu.
Strategijom razvitka Osje�ko-baranjske županije trebaju se definirati prioritetinjezine ekonomske i socijalno razvojne politike za narednu dekadu. Obzirom da�e strategija biti utemeljena na analizi problema prisutnih u Županiji i raziniperspektivnosti svih gospodarskih sektora i glavnih socijalnih podru�ja Županije,kao i makroekonomske razine, individualni stavovi o navedenom predstavljajuvrijednu polaznu osnovicu.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 137
2. Percepcija postoje�eg i budu�eg stanja Osje�ko-baranjskežupanije: gdje je i kamo ide
Iako su statisti�ki podaci o osnovnim makroekonomskim pokazateljima, posebiceo bruto doma�em proizvodu (BDP) i novostvorenoj vrijednosti te stopinezaposlenosti, ukazali na prisustvo ekonomskog oporavka u 2000. i 2001. godiniu Hrvatskoj, �ini se prema mišljenju gra�ana da je taj progres bio nedovoljan dabi se osjetio u vidu zna�ajnijeg poboljšanja životnog standarda gra�ana. Osimtoga pogoršanje koje je nastupilo u 2003. godini izbrisalo je, ako ih je i bilo,osje�aje poboljšanja. To je posebice vidljivo u Osje�ko-baranjskoj županiji koju suispitanici percipirali kao jednu od najnerazvijenijih hrvatskih regija.
Za potrebe izrade Strategije razvitka Osje�ko-baranjske županije, hrvatske sužupanije razvrstane u 6 regija:
� Regija "Zagreb" obuhva�a Grad Zagreb i Zagreba�ku županiju.� "Sjeverna Hrvatska" obuhva�a Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku,
Koprivni�ko-križeva�ku, Bjelovarko-bilogorsku, Viroviti�ko-podravsku iMe�imursku županiju.
� "Slavonija i Baranja" obuhva�a Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku,Osje�ko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
� "Lika i Banovina" obuhva�aju Sisa�ko-moslava�ku, Karlova�ku i Li�ko-senjsku županiju. "Hrvatsko primorje i Istra" obuhva�a Primorsko-goranskui Istarsku županiju.
� "Dalmacija" obuhva�a Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku iDubrova�ko-neretvansku županiju.
Ispitanici su, neovisno o mjestu provo�enja anketiranja, smatrali da jenajrazvijenija regija "Zagreb", a najmanje razvijena "Lika i Banovina". Regiju"Slavonija i Baranja" svrstali su na pretposljednje mjesto. Izuzetak �ine ispitanici izBelog Manastira koji su "Slavoniju i Baranju" percipirali kao najnerazvijenijuhrvatsku regiju. Rangovi regija dani su tablicom 2.
Tablica 2Rangovi hrvatskih regija prema percipiranoj razini razvijenosti
Osijeksrednjoškolci studenti
DonjiMiholjac
�akovo BeliManastir
Sviispitanici
Zagreb 1 1 1 1 1 1Hrvatskoprimorje iIstra
4 2 2 2 2,5 2
SjevernaHrvatska
3 3 4 4 4 3
Dalmacija 2 4 3 3 2,5 4Slavonijai Baranja
5 5 5 5 6 5
Lika iBanovina
6 6 6 6 5 6
Napomena: rangovi su definirani na temelju aritmeti�kih sredina. Rang 1 ozna�avanajrazvijeniju regiju, dok rang 6 najnerazvijeniju regiju.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 138
Ve�ina ispitanika, tj. 54,82%, smatralo je da je gospodarsko stanje u Slavoniji iBaranji u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu ostalo nepromijenjeno, 24,58%smatralo je da je stanje lošije, dok je tek 20,60% smatralo da je bolje nego 2002.godine. Razlozi takvom mišljenju, koje su istaknuli mladi ispitanici, sintetizirani sutablicom 3.
Tablica 3Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji u 2003. u odnosu na 2002. godinu
BOLJE JEDNAKO LOŠIJE- pove�ana ulaganja u
gospodarstvo- otvaranje novih radnih
mjesta- osnivanje novih
poduze�a- pokretanje novih
projekata- infrastrukturni i
komunalni radovi ugradovima
- priljev inozemnogkapitala
- promjene upoljoprivrednoj politici(ve�i poticaji)
- približavanje HrvatskeEuropskoj uniji (pozitivanavis i dobivanje statusakandidata)
- politi�ke promjene –dolazak HDZ-a
- naseljavanje Baranje
- ništa se ne razvija, ništase ne mijenja;gospodarska stagnacija
- nezaposlenost je i daljevelika
- nepromijenjenostživotnog standarda
- manjak strateškihinvesticija
- nedostatak financijskihsredstava
- nepovoljne klimatskeprilike
- slaba prometnapovezanost
- loša prometnainfrastruktura
- centralizacija- nitko ne odgovara za
svoje greške- neispunjavanje politi�kih
obe�anja- nepoštenje i nestru�nost
ljudi na "visokim"mjestima (neadekvatniljudi na rukovode�immjestima)
- nebriga za razvitak
- ogromna nezaposlenost- nizak životni standard i
neredovite pla�e- ste�ajevi i zatvaranje
(propadanje) poduze�a- smanjenje proizvodnje- zapostavljanje Slavonije u
potpunosti (smišljeno)- nedovoljna ulaganja u
Županiju- nebriga i neulaganja u
poljoprivredu- nedovoljni poticaji u
poljoprivredi- klimatske nepogode- politi�ke promjene- dolazak HDZ-a- nebriga, nesposobnost,
nestru�nost i korumpiranostlokalne vlasti
- nestru�an managerski kadar- pogrešna ulaganja i loši
programi- nemar i lopovluk na svim
razinama vlasti- sveprisutan mito i korupcija- neu�inkovito sudstvo- neangažiranost zastupnika u
Saboru (nedostatak lobija)- ulazak u Europsku uniju
Napomena: navedeni razlozi odnose se na pitanje: "Koji su razlozi vašoj procjeni gospodarskogstanja Slavonije i Baranje u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu?"
Najve�i udio onih ispitanika koji su smatrali da je gospodarsko stanje u Slavoniji iBaranji u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu lošije, zabilježen je u DonjemMiholjcu (45,71%) i �akovu (34,15%).
Ipak, ispitanici su uglavnom optimisti�ki percipirali budu�nost (vidjeti sliku 1).
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 139
Slika 1Percepcija ispitanika o dosadašnjem i budu�em gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji
20,6
56,08
54,82
29,05
24,58 14,86
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Gospodarsko stanje u2003. g. u odnosu na
2002.g.
Gospodarsko stanje uidu�ih 5 godina
Lošije
Jednako
Bolje
Da �e biti bolje u idu�ih 5 godina u Slavoniji i Baranji mislilo je 56,08% ispitanika,a da �e biti lošije mislilo je 14,86% ispitanika. Razlozi navedenom mišljenjunavedeni su u tablici 4.
Tablica 4Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji u idu�ih pet godina
BOLJE JEDNAKO LOŠIJE
- optimizam i nada- priklju�enje Hrvatske
Europskoj uniji- razvoj poduzetništva i
poduzetni�kog duha- politi�ke promjene i smjene na
vlasti- pove�anje politi�ke
odgovornosti- ve�a ulaganja u manje
razvijene krajeve- promjene u poljoprivrednoj
politici- rast životnog standarda- otvaranje novih radnih mjesta
i poduze�a- pove�ana ulaganja- ja�anje samosvijesti ljudi- ja�anje odgovornosti- obnova
- "sve stoji i nema života, a niposla"
- sveop�a zapostavljenost regije(marginalizacija statusa)
- ne postojanje karizmatskih lidera(u politici, u "businessu", lokalnojupravi i samoupravi)
- nezainteresirana lokalna upravai samouprava za razvoj
- nestru�nost vlasti na svimrazinama (u politici i u"businessu")
- stavljanje privatnog interesa uprvi plan – zapostavljanjedruštvenog interesa
- nedostatak novca i kapitalnihulaganja
- nedovoljni poticaji- klimatske - elementarne
nepogode
- ulazak u Europskuuniju
- nedovoljna ulaganja- zapostavljenost regije
(posebice Baranje)- nemar i lopovluk na
svim razinama vlasti- proklamativni
karakter Vlade("Država je jaka najeziku, a slaba nadjelima!")
- prevladavanje kulture"Svatko za se!"
- neznanje – ne znamoili ne želimo iskoristitiresurse koje imamo
- ogroman inozemnidug
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 140
- Pokradeno je sve što semoglo!
- kreativnost mladih stru�njaka- naseljavanje Baranje
- proces priklju�enja Europskojuniji �e predugo trajati
- deklarativan karakter vlasti(puno pri�e i obe�anja, ali ne irealizacije)
- loša poljoprivredna politika
- nepoštenje inestru�nost ljudi nasvim vode�impoložajima
- smanjenje nataliteta- daljnji ste�ajni
procesi
Napomena: navedeni razlozi odnose se na pitanje: "Koji su razlozi vašoj procjeni gospodarskogstanja Slavonije i Baranje u idu�ih 5 godina?"
Usporedba percepcije dosadašnjeg i budu�eg gospodarskog stanja Slavonije iBaranje indicira, kroz iskazan porast optimizma, na postojanje svojevrsnogemocionalnog potencijala Županije.
Unato� iskazanom optimizmu, ispitanici su svjesni brojnih problema kojionemogu�avaju kvalitetniji život i njih kao individua i Županije kao šire zajednice.Iako je teško razvrstati precizno probleme �ije su prisustvo ispitanici uo�ili uSlavoniji i Baranji zbog njihove me�upovezanosti i isprepletenosti, te izrazitihme�uutjecaja, za potrebe projekta izrade razvojne strategije Osje�ko-baranjskežupanije, problemi su razvrstani u tri kategorije: ekonomsku, politi�ku i društveno-kulturnu. Lista tih problema dana je u tablici 5.
Tablica 5Lista problema koje su ispitanici istaknuli kao najvažnije probleme razvojaOsje�ko-baranjske županije
Ekonomskiproblemi
Politi�ki problemi Društveno-kulturni problemi
o nezaposlenost imala ponudaradnih mjesta
o visoke cijene inizak životnistandard
o prometnanepovezanost,loša kvalitetaprometnica
o nedostatak novcai nedostatnaulaganja
o teške posljedicerata
o zapostavljenostpoljoprivrede, malipoticaji, malaulaganja)
o nepravednaVladina politikaprema regijama(zapostavljenost iizoliranostSlavonije iBaranje)
o snažnabirokracija
o prevelikeadministrativnepreprekeosnivanju novihpoduze�a
o prevelikapolitizacija svihsfera ljudskogživota
o korupcija i mito (veze)o loša obrazovna struktura, loši
obrazovni programio nepoštenje, nemar,
nestru�nost inezainteresiranost lokalnevlasti i managera
o droga i alkoholo nedostatak kreativnosti,
inovativnih ideja i inicijativao neefikasno i sporo sudstvo,
pravna nesigurnost, pravnanejednakost
o neprovodljivi zakonio kriminal, u�estale kra�e,
lihvarstvo
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 141
o u�estale klimatske(elementarne)nepogode
o prezaduženostgra�ana icjelokupne države
o otežan pristupkapitalu
o ulazak u Europskuuniju
o upravljanjesme�em
o nestru�nostupravlja�kihtimova
o antipopulacijskapolitika
o rasprodajanacionalnogblaga
o nepovoljne promjene usustavu vrijednosti(omalovažavanje rada, znanjai poštenja) i degradacijamorala, nepravda, nepotizam
o antipoduzetni�ka atmosferao neperspektivnost života u
Regiji i odljev mozgovao netransparentnosto diskriminacija (spolna,
nacionalna, vjerska)o inertnost i apatijao slabi izbor kulturnih doga�anjao komunalni problemio siromaštvoo opadanje natalitetao visoka stopa nepismeniho nedostatak odgovornosti za
u�injeno i propuštenoo one�iš�enje okoliša
Nedostatak odgovornosti za u�injeno, ali i propušteno, mladi ispitanici identificiralisu kao jedan od problema s kojima je Županija suo�ena. Istovremeno, mladi imajusvoje stavove o dosadašnjoj ulozi koju su Vlada s ministarstvima, lokalna upravai samouprava, sveu�ilište s fakultetima, banke i druge financijske institucije, mala,srednja i velika poduze�a, komore te poduzetni�ke infrastrukturne organizacijeimali u razvitku Slavonije i Baranje.
3. Procjena razvojne uloge i odgovornosti pojedinih institucija ipoduze�a u razvitku Slavonije i Baranje
Dosadašnju ulogu koju su Vlada s ministarstvima, lokalna uprava i samouprava,sveu�ilište s fakultetima, banke i druge financijske institucije, mala, srednja i velikapoduze�a, komore, poduzetni�ke infrastrukturne organizacije imali u razvitkuSlavonije i Baranje ispitanici su ocijenili kao osrednju.2 Iako su razlike vrlo male(vidjeti tablicu 7), mladi su procijenili da su do sada najmanju ulogu ipak imalekomore (gospodarska i obrtni�ka), zatim sveu�ilište s fakultetima, te poduzetni�keinfrastrukturne organizacije poput centara za poduzetništvo, poduzetni�kihinkubatora i sli�nih organizacija. Najzna�ajniju su ulogu u gospodarskom razvitkuŽupanije, prema mišljenju ispitanika, do sada odigrala velika poduze�a, potom
2 Ocjenjivanje dosadašnje (kao i budu�e) uloge pojedinih državnih i društvenih institucija igospodarskih subjekata u razvitku županije izvršeno je izborom jedne od ocjena u rasponu od 1 do5 (pri �emu ocjena 1 ozna�ava da institucija/poduze�e ne može uop�e utjecati na razvitak; dokocjena 5 ozna�ava da institucija/poduze�e ima presudan zna�aj za razvitak).
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 142
banke te mala i srednje velika poduze�a. Mišljenja ispitanika o tom pitanjuprezentirana su podacima tablice 6.
Tablica 6Ocjena razvojne uloge pojedinih institucija i poduze�a
Broj ispitanika, u %Brojispitanika sodgovorima
Aritmeti�kasredinaocjene
Ocjene1 i 2
Ocjena3
Ocjena4 i 5
Vlada sa ministarstvima 278 3,19 28,06 39,93 31,65Lokalna/podru�nasamouprava
277 3,20 20,94 42,24 36,82
Sveu�ilište s fakultetima 274 3,16 28,47 33,21 38,32Banke i druge financijskeinstitucije
278 3,27 21,58 39,21 39,21
Mala i srednje velikapoduze�a
278 3,26 25,54 39,57 34,53
Velika poduze�a 277 3,43 17,33 33,21 49,46Komore (obrtni�ka,gospodarska)
273 3,11 24,18 45,05 30,77
Poduzetni�keinfrastrukturne organizacije(centri za poduzetništvo,inkubatori, itd.)
275 3,17 26,18 35,27 38,55
Napomena: raspon ocjena kretao se u rasponu 1 – 5. Ve�a ocjena ozna�ava zna�ajniju ulogunositelja u razvitku.
Razlozi zbog kojih ispitanici nisu zadovoljni navedenim institucijama, posebice sVladom i ministarstvima, te lokalnom/podru�nom samoupravom ve� su prikazaniu tablicama 3 – 5.
U budu�nosti ispitanici o�ekuju znatno aktivniji i odgovorniji odnos prema razvitkuSlavonije i Baranje od svih navedenih instituciju. Pri tome misle da bi vlada sministarstvima, lokalna/podru�na samouprava, sveu�ilište s fakultetima te velika,mala i srednja poduze�a trebala imati zna�ajniju ulogu u razvitku od banaka idrugih financijskih institucija, komora, te poduzetni�kih infrastrukturnihorganizacija.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 143
4. Društveno-kulturni okvir poslovanja i života
Drasti�no smanjenje razine povjerenja u ve�inu društvenih institucija u Hrvatskoj(pravnog sustava, Sabora i vlade, javnih službi i policije) obilježava ne samopercepciju hrvatskih gra�ana na važnost i ulogu društvenih institucija unazadnekoliko godina,3 ve� i stavove mladih ispitanika u ovom istraživanju. Ispitanici susvoje stavove iskazivali izborom ocjene od 1 do 5, gdje je ocjena 1 ozna�avalapotpuno neslaganje sa izjavom, a ocjena 5 potpuno slaganje sa izjavom.
Ispitanici su iskazali izrazito nepovjerenje u sudstvo, njihovu efikasnost, kao iefikasnost primjene zakona. Prosje�ne ocjene kojima su iskazali razinu slaganja sizjavama "Institucije pravnog sustava i sud uživaju veliko povjerenje me�uljudima" te "Zakoni se efikasno primjenjuju i provode" iznose 2,10 i 2,58respektivno, i izrazito su niske (vidjeti tablicu 8). To je stoga što je 61,62%ispitanika istaknulo (ocjenama 1 i 2) da se ne slažu ni u kom slu�aju da institucijepravnog sustava i sud uživaju povjerenje me�u gra�anima regije. 63,76% jeopovrglo, kroz ocjene 1 i 2, da se zakoni efikasno primjenjuju i dobro provode.Takvo mišljenje dijele ispitanici neovisno o gradu u kojem stanuju.
�ak 43,21% ispitanika ocijenilo je najnižim ocjenama (ocjene 1 i 2) aktivnost javnei lokalne uprave te samouprave u podru�ju poboljšanja kvalitete življenja iposlovnog dinamiziranja, a �ak 42,61% ispitanika isti�u kao problem, kroz ocjene1 i 2, problem birokratiziranosti javne i lokalne uprave te samouprave.
Visoku razinu neslaganja ispitanici su iskazali s gotovo svim izjavama koje opisujuu odre�enom segmentu prevladavaju�u kulturu te ulogu odre�enih društvenih idržavnih institucija u stvaranju okruženja u kojem se novi na�ini razmišljanja irada poti�u, u kojem se ohrabruje razli�itost, njeguje ravnopravnost i pravednost,poštivanje zakona, te naglašava odgovornost pojedinca za u�injeno (vidjeti tablicu7).
3 Vidjeti npr. Izvješ�e o društvenom razvoju – Hrvatska 2001, UNDP, UN/DESA, Ekonomskiinstitut Zagreb, Zagreb, 2001., Godišnji izvještaj o stanju nacije – Hrvatska 2003., dio objavljen u"Jutarnjem listu", 24.-26.12.2002.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 144
Tablica 7Aritmeti�ke sredine razine slaganja sa izjavama iz 15. pitanja
Izjave Osijek Osijek DonjiMiholjac
�akovo BeliManastir
Sviispitanici
škole studenti1. 2,67 2,89 3,20 2,92 2,59 2,842. 2,92 3,02 2,94 3,11 3,00 3,013. 2,81 2,89 2,40 3,03 2,59 2,774. 2,83 2,90 3,57 3,39 3,35 3,165. 3,30 2,88 2,79 3,13 3,00 2,986. 3,28 3,15 3,69 3,41 2,67 3,137. 3,57 3,64 3,85 3,51 3,06 3,498. 3,32 3,41 3,47 3,64 3,50 3,459. 2,97 2,60 2,35 2,38 2,54 2,5810. 2,39 1,93 1,68 2,13 2,43 2,1011. 2,43 2,06 1,91 2,21 2,43 2,1812. 2,67 2,64 2,14 2,85 2,68 2,6213. 3,00 2,40 2,51 2,71 2,84 2,62
Izjave:
1. Naša kultura poti�e samostalnost, nezavisnost i osobnu inicijativu.2. Naša kultura naglašava odgovornost koju ima pojedinac u upravljanju svojim životom
i u poslovanju.3. Naša kultura poti�e stvaranje i osnivanje novih poduze�a.4. Žene imaju jednake šanse u poslovnom svijetu kao i muškarci.5. Radne navike su izuzetno razvijene kod naših ljudi.6. Kod nas postoji puno više povoljnih prilika za stvaranje novih poduze�a, nego li ih
ljudi mogu iskoristiti.7. Uspješni poduzetnici kod nas uživaju visok status i poštovanje.8. Stvaranje novog poduze�a se smatra dobrim putem za oboga�ivanje.9. Vlasni�ka su prava dobro zašti�ena zakonodavstvom.10. Zakoni se efikasno primjenjuju i dobro provode.11. Institucije pravnog sustava i sud uživaju veliko povjerenje me�u ljudima.12. Aktivnosti javne i lokalne uprave te samouprave su usmjerene poboljšanju kvalitete
življenja i poslovnom dinamiziranju.13. Birokratiziranost javne i lokalne uprave te samouprave je svedena na minimum.
U okviru obrazovnog sustava ispitanici su istaknuli loše obrazovne programe kaoprobleme s kojima se susre�u ili su se susreli. Ispitanici smatraju da kreativnost,samostalnost i osobna inicijativa bivaju najviše ograni�avani u osnovnomškolstvu, a najviše poticani u okviru sveu�ilišnog obrazovanja.4
Degradacija povjerenja u ve�inu društvenih institucija pra�ena je i transformacijomkulture, tj. vrijednosnog sustava iz sustava u okviru kojeg vrijednosti poput
4 Prosje�na ocjena slaganja s izjavom "Kreativnost, samostalnost i osobnu inicijativu poti�eosnovno školstvo" iznosi 2,77, a s izjavom "Kreativnost, samostalnost i osobnu inicijativu poti�esveu�ilišno obrazovanje" 4,02, gdje ocjena 1 ozna�ava potpuno neslaganje sa navedenomizjavom, a ocjena 5 potpuno slaganje.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 145
napornog rada, znanja, kontinuiranog u�enja i usavršavanja te poštenja imajuprvorazrednu važnost u privatnim i poslovnim odnosima, ka sustava u kojem senovac, veze i poznanstva te uzajamne usluge tretiraju kao primarne. Zapostizanje i održanje uspješne poslovne karijere, prema mišljenju ispitanika,najvažnije su novac te veze i poznanstva. Piramida �imbenika uspješne poslovnekarijere prikazana je slikom 2:
Slika 2: Percipirana piramida �imbenika ostvarenja uspješne poslovne karijere
Napomena: Brojevi 1-9 ozna�avaju rangove. Rang 1 ozna�ava najbitnijeg �imbenika, dok rang 9najmanje bitnog �imbenika izgradnje uspješne poslovne karijere, prema mišljenju ispitanika.Rangovi su izra�unati na temelju aritmeti�kih sredina procjene važnosti �imbenika za ostvarenjauspješne poslovne karijere u Slavoniji i Baranji. Vrednovanje �imbenika ispitanici su obaviliizborom ocjene od 1 do 5. Podaci o aritmeti�kim sredinama su dani u zagradi.
Podaci iz tablice 8 ukazuju da su ispitanici dijelili sli�no mišljenje vezano uz�imbenike važne za ostvarenje uspješne poslovne karijere. Izuzetak su biliispitanici iz Osijeka koji su smatrali da je rad najmanje važan �imbenik, a mitu sudali tako�er viši rang nego ostali ispitanici.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 146
Tablica 8: Vrijednosti / �imbenici uspješne poslovne karijere u Slavoniji i Baranji
Osijek�imbenicisrednjoškolci studenti
DM �akovo BM Sviispitanici
Poštenje 6 8 4 3 6 6Rad 9 1 1 1 3 3Veze ipoznanstva
2 2 2 4 2 2
Znanje /stalnou�enje
5 4 3 2 4 4
Mito 4 7 8 9 7 9Sre�a 8 9 9 8 9 8Novac 1 3 6 6 1 1Uzajamneusluge
7 5-6 7 7 8 7
Timski rad 3 5-6 5 5 5 5
Napomena: brojevi ozna�avaju rangove. Niži rang ukazuje na ve�i zna�aj odnosnog�imbenika za stvaranje uspješne poslovne karijere, dok viši rang ukazuje na manjizna�aj. Rangovi su definirani na temelju aritmeti�kih sredina.
U svojim komentarima problema koje osje�aju u Slavoniji i Baranji, u�estali su bilikomentari koji su se odnosili na manjak društvene odgovornosti za razvitakŽupanije i cijele regije. Korišteni atributi koji su opisivali društveni aspektangažiranosti u razvitku i samu kulturu bili su: društvena apatija, inertnost,nezainteresiranost, nepoduzetnost, zatucanost, zatupljenost, u�malost,netransparentnost, nepovjerenje, netolerancija, pokvarenost, nepoštenje,sebi�nost, nepravednost i nepotizam.
5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji
Strategijom se tako�er definiraju gospodarske djelatnosti koje imaju razvojnipotencijal i perspektivu. Vrednovanje razine perspektivnosti djelatnosti obavili sumladi ispitanici izborom ocjene od 1 do 5 za predložene djelatnosti, pri �emu jeocjena 1 ozna�avala da je djelatnost bez perspektive, dok je ocjena 5 ozna�avalaizuzetnu perspektivu djelatnosti. Na temelju aritmeti�kih sredina ocjena pojedinihdjelatnosti identificirani su rangovi perspektivnosti gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji.
Kao najperspektivniju djelatnost u Slavoniji i Baranji ispitanici su istaknuliprehrambenu industriji. Perspektivna je djelatnost tako�er djelatnost povezana sainformati�kom tehnologijom te trgovina. U najneperspektivnije djelatnosti ubrojilisu metaloprera�iva�ku djelatnost, tekstilnu i drvnu industriju.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 147
Razina perspektivnosti pojedinih djelatnosti izražena rangovima, gdje rang 1ozna�ava najperspektivniju, a rang 10 najneperspektivniju djelatnost, prikazana jetablicom 9.
Tablica 9Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenju ispitanika
Osijeksrednjoškolci studenti
DonjiMiholjac
�akovo BeliManastir
Sviispitanici
Poljoprivreda 8 5-6 7-8 7 3 6Prehrambenaindustrija
3 1 6 6 1 1
Obrazovanje iistraživanje
6 3 4 2 6 4
Bankarstvo ifinancijskoposlovanje
4 5-6 2 3 4 5
Trgovina 1 4 7-8 4 2 3Metaloprera�iva�kaindustrija
10 10 10 10 10 10
Gra�evinarstvo 5 7 3 5 9 7Drvna industrija 7 8 5 8 5 8Tekstilna industrija 9 9 9 9 7-8 9Djelatnostipovezane sinfomati�komtehnologijom
2 2 1 1 7-8 2
Napomena: rangovi su izra�unati na temelju aritmeti�kih sredina ocjena perspektivnosti svakenavedene djelatnosti. Što je rang niži, to je djelatnost percipirana kao prosperitetnija.
6. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao novom hrvatskom"regionalnom tigru"
Rezultati anketiranja ukazali su da mladi ispitanici percipiraju Slavoniju i Baranjukao gotovo najnerazvijeniju regiju Hrvatske (vidjeti tablicu 1), da tri �etvrtinesmatra da je situacija u 2003.g. jednaka ili lošija od prethodne godine (vidjeti sliku1) te da tek vrlo mala natpolovi�na ve�ina smatra da �e do�i do poboljšanjagospodarskog stanja u idu�ih 5 godina. Unato� identificiranim problemima (tablice3 – 5) i iskazanom pesimizmu kod gotovo 15% mladih ispitanika (vidjeti sliku 1),32,88% ispitanika želi i dalje živjeti u Slavoniji i Baranji (slika 3). Ipak, najve�i broj,tj. 39,73%, želi živjeti izvan Slavonije i Baranje, dok 27,40% ispitanika nije sigurnoželi li i dalje živjeti u Regiji ili izvan nje.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 148
Slika 3Postotni udjeli ispitanika koji bi željeli živjeti izvan Slavonije i Baranje (unutrašnjiprsten) ili da njihova djeca žive izvan (vanjski prsten)
39,73
32,88
27,4 33,56
26,99
39,45Da
Ne
Ne znam
Unato� percipiranim problemima, najviše ispitanika iz Osijeka (srednjoškolci 50%,studenti 42,06%) želi i dalje živjeti u Slavoniji i Baranji. Iz �akova ih želi ostati uRegiji 25,64%, Belog Manastira 19,12%, a iz Donjeg Miholjca svega 17,14%.
Postotak onih koji nisu sigurni žele li da njihova djeca žive u Slavoniji i Baranji jeznatno ve�i od onih kojih nisu sigurni za sebe (39,45% ne zna), a što je vidljivo naslici 3, dok je broj onih koji znaju da bi željeli da im djeca žive izvan Regije neštomanji (iznosi 33,56%). 26,99% bi željelo da im djeca ostanu živjeti u Regiji.
U skladu sa takvim željama, �ini se da ispitanici percipiraju kao neostvarivu vizijuSlavonije i Baranje, prema kojoj ona može postati novi hrvatski "regionalni tigar",tj. jedna od najbogatijih hrvatskih regija, a Osijek, kao njezino središte,najprivla�niji grad ne samo za življenje, ve�i i za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina. Tome u prilog govore prosje�ne ocjeneispitanika na pitanja:
� Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina? (srednja vrijednost 2, štoozna�ava negativan odgovor)
� Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?(srednja vrijednost 2, što ozna�ava negativan odgovor)
� Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina? (srednja vrijednost 2, što ozna�avanegativan odgovor)
Slikom 4a, 4b i 4c ilustrirani su postotni udjeli modaliteta ponu�enih odgovora usvakom mjestu provo�enja anketiranja na navedena pitanja.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 149
Slika 4aMože li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?
35,25 29,41 37,84 31,43
49,64 58,82 32,43 42,86
15,11 11,7629,73 25,71
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Osijek Beli Manastir �akovo Donji Miholjac
Ne znam
Ne
Da
Slika 4bMože li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?
31,65 27,94 35,14 22,86
41,7330,88
37,84 60
26,6241,18
27,03 17,14
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Osijek Beli Manastir �akovo Donji Miholjac
Ne znam
Ne
Da
Slika 4cMože li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina?
44,6 34,78 43,24 34,29
25,1824,64
21,62 7,14
30,22 40,58 35,14 28,57
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Osijek Beli Manastir �akovo Donji Miholjac
Ne znam
Ne
Da
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i
budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 150
Podaci ilustrirani slikom 4 ukazuju da ispitanici pretpostavljaju da gospodarskiprogres (kojeg ve�ina o�ekuje, slika 1) u sljede�ih pet godina ne�e biti dovoljnosnažan i imati mo� pokretanja cijele regije i njezinog pretvaranja u jednu odnajbogatijih hrvatskih regija, a Osijek najprivla�nijim gradom za življenje iposlovanje.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 151
Prilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenjegospodarstvenika o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije
Prof. dr. sc. Sanja PfeiferSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]
Doc. dr. sc. Nataša ŠarlijaSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]
Sadržaj:
1. Uvodne napomene.............................................................. 1532. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji
u 2003. g............................................................................. 1543. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje
za 5 godina ......................................................................... 1554. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih i
društvenih institucija te poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje ............................................................................... 158
5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji ............................................ 159
6. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje ............................................................. 160
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 152
Popis tablica
Tablica 1: Anketirani gospodarstvenici prema pripadaju�oj jedinici lokalneuprave
Tablica 2: Gospodarstvenici prema djelatnosti
Tablica 3: Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.godine uodnosu na 2002. godinu
Tablica 4: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u2003. u odnosu na 2002. godinu
Tablica 5: Procjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina
Tablica 6: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za5 godina
Tablica 7: Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje
Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanih gospodarstvenika
Tablica 9: Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje (u postocima)
Tablica 10: Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije
Popis slika
Slika 1: Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 153
1. Uvodne napomene
Anketiranje gospodarstvenika obavljeno je u srpnju 2004. godine, uzorganizacijsku pomo� Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore uOsijeku. Anketiranju je prethodila dvosatna rasprava o problemima razvojaOsje�ko-baranjske županije.
Uzorak gospodarstvenika obuhvatio je 20 eksperata iz metalne imetaloprera�iva�ke industrije, industrije prerade drva; poljoprivredno prera�iva�kei prehrambene industrije, elektroprivrede, vodoprivrede, graditeljstva, prostornogplaniranja, arhitekture, komunalne djelatnosti iz Osijeka, Beliš�a, Darde, BelogManastira i �akova.
Tablica 1Anketirani gospodarstvenici prema pripadaju�oj jedinici lokalne uprave
Mjesto Broj ispitanikaOsijek 9Beliš�e 2Darda 1Beli Manastir 1�akovo 1Bez odgovora 6Ukupno 20
Tablica 2Gospodarstvenici prema djelatnosti
Djelatnost Broj ispitanikaMetalna industrija 1Industrija prerade drva 1Poljoprivredno prera�iva�ka industrija 1Arhitektonske i injžinjerske djelatnosti 2Metalno-prera�iva�ka proizvodnja 1Graditeljstvo 2Komunalna djelatnost 1Montažerska djelatnost 1Poduzetni�ki inkubator 1Proizvodnja odje�e 1Prehrambena industrija 1Vodoprivreda 2Prostorno planiranje 2Sveu�ilište 1Elektroprivreda 1Bez odgovora 1Ukupno 20
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 154
2. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. g.
Od ukupnog broja anketiranih 40% gospodarstvenika smatra da je gospodarskostanje u 2003. godini bolje nego u 2002., 40% smatra stanje jednakim, a 20% �aki lošijim.
Tablica 3Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.godine u odnosuna 2002. godinu
Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 8 40,00Jednako 8 40,00Lošije 4 20,00Ukupno 20 100,00
Razlozi percepcije stanja kao boljeg, jednakog, ili lošijeg predstavljeni su u tabl. 4.
Tablica 4Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u 2003. uodnosu na 2002. godinu
Bolje (40%) Jednako (40%) Lošije (20%)više otvorenih tvrtki, višestranih ulaganja, interes zaulaganja ve�i
u stvaranju preduvjeta zaorganizaciju gospodarstvaništa se zna�ajnije nije dogodilo;proces preustrojagospodarstva (tranzicija) nijedovršena pa �ak ni zapo�eta upoljoprivredi i prehrambenojindustriji što je objektivnoproizvodna snaga ovog prostora
proizvodna poduze�anestaju, a otvaraju setrgova�ki lanci
dojam o vidno ve�oj radnojaktivnosti u gospodarskimzonama i graditeljskaaktivnost
nedovoljno investicija i razvojniprogram
centralizacijaekonomske mo�i iuništenje stru�nih iznanstvenihjezgri u svim ve�imsubjektima
poduzeni�ka klima u regijije na znatno boljem nivou
nema pomaka u razvojuindustrije
zatvaranje proizvodnihpogona
pove�anje aktivnosti ipozitivnije ozra�je
propadanje tvornica izdjelatnosti industrije i razvojtrgova�ke djelatnosti
daljnje propadanjeproizvodnih i ostalihgospodarskih kapaciteta
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 155
Pove�ane investicijskeaktivnosti (izgradnjaobjekata)
propadanje velikoggospodarstva uspijevanadoknaditi malo i srednje tetrgovina
Pove�ani obimgra�evinskih radova,stasanje novihprojektantskih ku�a,pove�ani zahtjevi zapriklju�enje na energetskisustav, ve�a potrošnjaenergije u gospodarstvu
Zanimljivo je istaknuti da se isti razlozi (otvaranje trgova�kih lanaca) interpretirajukao pomak na bolje i oblik kompenziranja za propadanje velikih gospodarskihsustava, a istovremeno i kao nepovoljni oblik restrukturiranja privrednihpotencijala koji u kona�nici smanjuje razvojni potencijal regije.
S druge strane, ohrabruje podatak da gospodarstvenici percipiraju pokazateljepoput: pove�anih investicija u graditeljstvu, porasta broja priklju�enja naelektroenergetski sustav; porasta potrošnje energije u gospodarstvu, kaopokazatelje koji najavljuju ekspanzivna razdoblja u gospodarskim ciklusima.
3. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina
Ispitanici optimisti�ki gledaju na budu�nost, te �ak 75% ispitanika o�ekujepoboljšanje gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina
Tablica 5Procjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina
Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 15 75,00Jednako 4 20,00Lošije 1 5,00Ukupno 20 100,00
Uzrok visokog optimizma su o�ekivanja od ulaska u EU; otvaranja novih ulaga�kihfondova, te novih tržišta za ekološki proizvedene poljoprivredne proizvode. Velikenade položene su i u multiplikativni zna�aj investicija u infrastrukturu (izgradnjakoridora V-c). Razlozi s kojima su ispitanici objašnjavali svoje ocjenepredstavljeni su u tablici 6.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 156
Tablica 6Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina
Bolje (75%) Jednako (20%) Lošije (5%)optimizam, približavanjeulaska u EU i osje�ajda nova vlast pokre�enove ideje
ništa se konkretno sadane poduzima uotklanjanjuprepreka razvitkaOsje�ko-baranjskežupanije da bi za 50godina mogli o�ekivatipozitivne pomake
nitko se ne trudi dapoboljša stanje, nemaideja za napredovanjegospodarstva i mislim da�e biti lošije
vjerujem u postojanjepozitivnih snaga uklju�ivoi agresivniji pristupznanosti u prostorgospodarskogorganiziranja
razvoj gospodarstva je ustagnaciji
najave razvoja malog isrednjeg poduzetništva
prekratak period za bitnepromjene
županija se sve višeotvara prema van, koridorVc privla�i pažnju stranihinvestitora, a uspješnorealizirane straneinvesticije ulijevajusigurnost i ostalimpotencijalniminvestitorima
nema novih proizvodnihpogona, a postoje�i seredom zatvaraju; jedinošto se stalno otvara sutrgova�ki lanci
nemamo izbora,uskla�ivanje s EU,osvješ�ivanje teodvikavanje odnesposobnih politi�kihmo�nika,znanstvenika igospodarstvenika tekona�no uspostavapravne državeja�anje postoje�ihprivrednih subjekata, rastcijene zemljeulazak RH u EU
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 157
otvaranje fondova EU,geopoliti�ki položaj,komparativne prednostiregije u odnosu naostatak Hrvatske (jeftinijaradna snaga, potencijalza razvoj suvremeneekološke poljoprivredneproizvodnje...)po�etak razgovora u vladio stimulativnim mjeramauklju�ivanja nositeljapolitike županijeotvaranje novih radnihmjestao�ekujemo sigurnijuproizvodnju u poljoprivrediu�enje na iskustvuzemalja �lanica EUdefinirane su noveprostorno planskepretpostavke i ciljeviprivatizacija kombinata terazvoj zona male privredepostoji pozitivna spoznajao potrebi aktiviranjagospodarskih i drugihpotencijala;ulazak u EU name�eobjektivno ispunjenjeuvjeta koji �e doprinjetigospodarskom i ukupnomrazvojuVeliki infrastrukturniobjekti pokrenut �e dobardio županijskogpotencijala (5c)
Grafi�kom usporedbom percepcije sadašnjeg stanja i percepcije gospodarskogstanja za 5 godina vidljivo je narastanje optimizma. Iako su uzroci ovog optimizmanavedeni ranije, �ini se da se sporo prevladava osje�aj da je regija na dnu svoggospodarskog potencijala pa je jedini realan pomak samo pomak na bolje. Samojedan ispitanik (5%) smatra da je mogu�e da stanje za 5 godina bude i lošije oddanašnjeg, dok dio ispitanika smatra da je rok od 5 godina nerealan zaostvarivanje pomaka u gospodarskom stanju regije.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 158
Slika 1Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina
40
20
20
5
40
75
0%
10%20%
30%
40%50%
60%
70%
80%90%
100%
Gospodarsko stanje u2003.g.u odnosu na 2002.g.
Gospodarsko stanje uidu�ih 5 godina
Bolje
Lošije
Jednako
4. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih idruštvenih institucija te poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje
U procjeni uloge i odgovornosti pojedinih državnih institucija, te velikih poduze�a urazvitku Slavonije i Baranje, niti jednoj instituciji nije pripala visoka prosje�naocjena. U prosjeku najve�i zna�aj razvitku regije gospodarstvenici pripisuju Vladi,velikim poduze�ima, te sektoru malog gopodarstva. Zanimljivo je da su najnižimprosje�nim ocjenama percipirani centri za poduzetnišvo te lokalna uprava i banke.S druge strane u idu�ih 5 godina gospodarstvenici o�ekuju ve�i utjecaj iodgovornost za razvitak od strane sveu�ilišnih institucija, malih i srednjihpoduze�a te lokalne uprave. Najmanji zna�aj i utjecaj o�ekuje se od velikihpoduze�a, vlade i komore.
Tablica 7Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskih subjekata urazvitku Slavonije i Baranje
Sada Za 5 godinaInstitucija Brojispit-anih Prosje�na
ocjenaRang Prosje�na
ocjenaRang
Vlada 20 3,10 1 3,65 7Lokalna/podru�nasamouprava
20 2,60 7 4,05 3
Sveu�ilište 20 2,70 4 4,45 1Banke 20 2,60 7 3,89 5Mala i srednjapoduze�a
20 2,75 3 4,10 2
Velika poduze�a 20 2,80 2 3,60 8Komore 20 2,74 5 3,70 6Centri za poduzetništvo 20 2,40 8 4,00 4
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 159
5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji
Gospodarstvenici percipiraju prehrambenu industriju kao najperspektivnijuindustriju oslonjenu na razvoj poljoprivrede, obrazovanje i istraživanje, te naturizam. Nasuprot tome, informati�ka industrija, te gra�evinarstvo ne doživljavajuse kao perspektivne djelatnosti te imaju najniži rang i prosje�nu ocjenuperspektivnosti.
Tablica 8Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanih gospodarstvenika
Ocjena ispitanikaGrana djelatnostiProsjek Rang
Poljoprivreda 4,40 2Prehrambena industrija 4,65 1Obrazovanje i istraživanje 4,20 3Bankarstvo i financijskoposlovanje
3,45 6
Trgovina 3,85 5Metaloprera�iva�ka industrija 3,30 8Gra�evinarstvo 2,60 10Drvna industrija 3,30 8Tekstilna industrija 3,05 9Informati�ka djelatnost 2,53 11Turizam 4,00 4
Napomena: rangovi su izra�unati na temelju prosje�nih ocjenaperspektivosti svake navedene djelatnosti, korišenjem ocjena1 do 5, gdje ocjena 1 zna�i da je bez perspektive, a ocjena 5 daima najve�u perspektivnost.
Nekad jake industrije (metaloprera�iva�ka industrija, tekstilna industrija) ove regijemoraju prona�i nove temeljne djelatnosti sa atraktivnijim profitnim potencijalom.Nizak rang perspektivnosti informati�ke industrije otklanja mogu�nost da seSlavonija i Baranja pretvori u novu «Silicijsku dolinu». Razvojna šansa leži u spojutradicije, iskustva i svjetskih gospodarskih trendova (specijaliziranom povrtlarstvunpr.).
Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao gospodarskom �udupredstavljena je tablicom 9.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 160
Tablica 9Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje (u postocima)
Da Ne Neznam
1. Može li Slavonija i Baranja postati najbogatija hrvatskaregija u narednih 5 godina
20,00 75,00 5,00
2. Može li Osijek postati najpriva�nijim gradom za življenjeu narednih 5 godina
40,00 50,00 10,00
3. Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranjenovih poduze�a i poslovanje u narednih 5 godina
80,00 10,00 10,00
4. Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati bezstranog kapitala?
20,00 75,00 5,00
Gospodarstvenici ne percipiraju viziju o Slavoniji i Baranji kao najbogatijoj regiji uHrvatskoj ostvarivom u slijede�ih 5 godina, dijelom zbog kratkog vremenskogroka, dijelom zbog loših startnih pozicija; a dijelom zbog sustavnog centraliziranjagospodarske i politi�ke mo�i, te sustavnog zanemarivanja ove regije. VizijaOsijeka kao najprivla�nijeg grada za življenje, 40% ispitanika smatra ostvarivom,a 50% ispitanika neostvarivom. Nasuprot tome, �ak 80% ispitanika smatra daOsijek može postati najprivla�nijim gradom za poslovanje.
Ipak zabrinjava vezivanje razvojnih šansi za strane investicije, budu�i da 75%ispitanika smatra da Slavonija i Baranja ne mogu gospodarski napredovati bezpriliva stranog kapitala.
6. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje
Anketirani gospodarstvenici naglašavaju kao najvažniju prepreku lošu ekonomskupolitiku i politizaciju:
Tablica 10Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije
Prilike Vizijarazvoja
Prepreke i rizici
Konkurentnost (radne snage) Slaba ili loša ekonomska politikavlasti
Izgradnja proizvodnih pogona upoljoprivredi
Recesija svjetske i europskePrivrede
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika
o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.
str. 161
Poslovne i druge veze ljudi uBaranji sa ljudima preko objegranice.Velike mogu�nosti ekološkeproizvodnje u Baranji
Politi�ari koji si umišljaju da smo svimi "ovce" i da smo radi njih. Nihovadominacija nad svime jezastrašuju�a. Osobito jedeprimiraju�a jednobojnost ilijednoumlje koju i dalje preferiramo.(3x je spomenuta politika)
Ulazak u EU Odliv stru�nih kadrovaKoridor Vc Razvla�enje pretvorbi u
poljoprivrednoji prehrambenoj industriji
Nastavak obrazovanja iusavršavanja
Nedostatak kapitala
Projekt navodnjavanja Slavonije iBaranje
Centralizacija financijske mo�i uZagrebu
Informatizacija Nesre�eno tržišteUlaganje u ljude Nepostojanje dugoro�ne strategije
razvitkaPovezivanje malog i srednjeggospodarstvaU realizaciji velikih planova
Opasnost da se ne spozna da sesve kreativne snage moraju udružitida bi prevladala pozitivna nastojanj
Tehnološko opremanje Op�a malodušnost i bezidejnostFinancijski poticajiKorištenje malog i srednjeggospodarstva kao dobavlja�a uvelikim poslovimaKvalitativan skok u proizvodnomprogramuPristup fondovima EUPoslovne zone
Mobilizacija svih snaga županije na razvitku regije mogu�a je minimizacijomotpora, prepreka i rizika; te edukacijom o snagama koje razvoj �ine poželjnim ineminovnim. Prepreke i rizici istaknuti od strane gospodarstvenika su uglavnom usferi op�ih uvjeta poslovanja (centralizacija mo�i u Zagrebu; nesre�eno tržište;ovisnost ekonomskih ciklusa o politi�kim ciklusima). Ovakve prepreke mogu�e jeminimizirati ja�im lobiranjem lokalnih potreba i interesa. Prepreke poputgospodarske konjunkture mogu�e je minimizirati adekvatnim pra�enjem imonitoringom gospodarskih kretanja u svijetu. Stavove i norme društva mogu�e jemijenjati isticanjem svijetlih primjera promjene; te stigmatiziranjem inertnogponašanja i pasivizma u promišljanju vlastite budu�nosti i budu�nosti lokalnezajednice.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 162
Prilog 4c: Analiza istraživanja stavova i mišljenjelokalne/podru�ne samouprave o stanju ibudu�nosti Osje�ko-baranjske županije
Prof. dr. sc. Sanja PfeiferSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]
Doc. dr. sc. Nataša ŠarlijaSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]
Sadržaj:
1. Uvodne napomene.............................................................. 164
2. Obilježja anketiranog uzorka .............................................. 164
3. Stavovi predstavnika lokalne/podru�ne samouprave ......... 165
3.1. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u2003. godini................................................................. 165
3.2. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranjeza 5 godina ............................................................... 167
3.3. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnihi društvenih institucija te poduze�a u razvitkuSlavonije i Baranje ...................................................... 160
3.4. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji .................................... 171
4. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kaonovom hrvatskom "regionalnom tigru"................................. 172
5. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje............................................................... 175
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 163
Popis tablica
Tablica 1: Ispitanici prema pripadaju�oj jedinici lokalne samouprave
Tablica 2: Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave prema statusu institucije
Tablica 3: Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.g uodnosu na 2002. godinu
Tablica 4: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u2003. u odnosu na 2002. godinu
Tablica 5: Percepcija gospodarskog stanja �e u Slavoniji i Baranji u idu�ih petgodina
Tablica 6: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za5 godina
Tablica 7: Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje
Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanika
Tablica 9: Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje
Tablica 10: Ostvarivost razvojne vizije grada - %-na struktura odgovora
Tablica 11: Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije
Tablica 12: Prilike i prepreke razvoju po pojedinim gradovima u županiji
Popis slika
Slika 1: Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina
Slika 2: Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranjiza življenje u narednih 5 godina
Slika 3: Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranjiza otvaranje novih poduze�a i poslovanje
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 164
1. Uvodne napomene
Istraživanje stavova i mišljenja predstavnika lokalne uprave i samoupraveOsje�ko-baranjske županije obuhvatilo je predstavnike županijskog poglavarstva;te gradskih poglavarstava Beliš�a, Belog Manastira, Donjeg Miholjca, �akova,Našica, Osijeka i Valpova. Uz �lanove gradskih poglavarstava, sudjelovao je iizvjestan broj na�elnika op�ina koje gravitiraju pojedinim gradovima, te pro�elniciu gradskoj upravi.
Anketiranje je obavljeno tijekom lipnja i srpnja 2004. godine, uz prethodnoorganizirane radionice u trajanju od 120 minuta u županijskom i gradskimpoglavarstvima. Tijekom radionica u kojima su sudjelovali predstavnicilokalne/podru�ne samouprave (župan, dožupan, gradona�elnici, na�elnici,pro�elnici, zamjenici pro�elnika, te tajnici i stru�ni suradnici zaposleni u lokalnojupravi), prikupljeni su stavovi o najvažnijim problemima, te najve�im razvojnimšansama županije odnosno gradova. Nakon toga sudionici su popunjavali anketnilisti� namijenjen predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Za anketiranje jekorišten posebno izra�en upitnik.
2. Obilježja anketiranog uzorka
Anketiranje predstavnika lokalne/podru�ne samouprave u Osje�ko-baranjskojžupaniji, obuhvatilo je predstavnike županije, op�ina i institucija potporelokalnoj/podru�noj samoupravi. Anketiranjem je obuhva�eno ukupno 76predstavnika lokalne/podru�ne samouprave. Opis uzorka prema pripadaju�ojteritorijalnoj jedinici lokalne uprave, prema spolu i statusu institucije prikazano je utablicama 1 i 2.
Tablica 1Ispitanici prema pripadaju�oj jedinici lokalne samouprave
Mjesto Broj ispitanika Postotak ispitanikaDonji Miholjac 9 11,84Valpovo 16 21,05Našice 8 10,53Beliš�e 10 13,16Beli Manastir 6 7,89Osijek 18 23,68�akovo 9 11,84Ukupno 76 100,00
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 165
Tablica 2: Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave prema statusu institucije
Status institucije Broj ispitanika Postotak ispitanikaGrad 36 47,37Op�ina 20 26,32Poduzetni�ki centar 4 6,58Županija 7 9,21Gospodarstvo 5 6,58Bez odgovora 4 5,26Ukupno 76 100,00
3. Stavovi predstavnika lokalne/podru�ne samouprave
Anketni listi� namijenjen predstavnicima lokalne uprave i samouprave imao je zacilj utvrditi percepciju:
- gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini u odnosu na 2002.godinu, te gospodarskog stanja za 5 godina
- najzna�ajnijih snaga, prepreka, te problema u razvitku «svog» grada i županije- uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenih institucija te poduze�a urazvitku Slavonije i Baranje
- perspektivnosti odre�enih djelatnosti u Slavoniji i Baranji- razvitka županije i pojedinih gradova u županiji.
3.1. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini
Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini u odnosu na2002. godinu predstavljena je tablicom 3. Natpolovi�na ve�ina anketiranih smatrada je gospodarsko stanje Slavonije i Baranje u odnosu na godinu 2002.nepromijenjeno, jedna �etvrtina ispitanika smatra situaciju lošijom nego li 2002.godine; dok 23% ispitanika smatra gospodarsku situaciju Slavonije i Baranje2003. godine boljom od one koju smo imali 2002. godine.
Tablica 3Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.g uodnosu na 2002. godinu
Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 17 22,36Jednako 39 51,32Lošije 19 25,00Bez odgovora 1 1,32Ukupno 76 100,00
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 166
Razlozi, ili uzroci percepcije stanja kao boljeg, jednakog, ili lošijeg predstavljeni suu tablici 4.
Tablica 4Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u 2003. uodnosu na 2002. godinu
Bolje (22%) Jednako (51%) Lošije (25%)pove�anje informiranosti raspodjela sredstava državnog
prora�una nije izvršenaravnopravno u odnosu na otalidio RH
slabiji standard
politi�ko stabiliziranje nedostatak strategije razvojapolj. djelatnosti (nezavršenorestrukturiranje, nedostatakstranih investicija)
pad BDP-a
kreditna linija Ministarstvaobrta, malog i srednjegpoduzetništva
nema zna�ajnijih promjena ubroju nezaposlenih
ve�a nezaposlenost
uvo�enje reda u platnomprometu
nije bilo zna�ajnijeg napretka ugospodarstvu
nismo adekvatno pla�eni zaono što proizvodimo (polj.proizvodi i sto�arstvo)
razvoj poljoprivrede i dalje nemamo jasnu strategijurazvoja regije za djelatnosti zakoje postoje potrebni resursi
nema proizvodnje
riješeni državni dugovi premagospodarskim subjektima
izme�u državne vlasti i lokalnesamouprave ne postojipotreban nivo komunikacije
op�enito stanje u državi -uvijek nešto �ekamo, a kadado�ekamo idu novi izbori
pove�ane investicije države ilokalne samouprave
preglomazna administracija,neadekvatno, neprilago�enozakonodavstvo prije�eostvarenje dobrih ideja i njihovo�ekivani pozitivni u�inak naoživljavanje ukupnoggospodarstva i u kona�nici nazapošljavanje
zastoj u investicijamainfrastukture, status polj.Zemljišta
pove�anje životnog standarda nije provedena najavljenapolitika Vlade RH jer supredvi�ena sredstvaiskorištena u druge svrhe, adržavni dug se još višepove�ao
u prošloj godini prekomjeranuvoz i nikakav razvojgospodarstva
brže kolanje novca unutargospodarstva
ništa kvalitetno u procesuprivatizacije nije se dogodiloniti je dosadašnja privatizacijadala pozitivne efekte
nisu napravljeni nikakvi pomaciu smislu razvoja gospodarstva
više gospodarskih subjekata iseljavanje mladih obrazovanihljudi
Površnost
Odgovornost subjekata ugospodarstvu
Slaba kupovna mo� nedovoljan interes za regijuBaranje
po�etak radova na projektunavodnjavanja i sl.
ponovno prisutan sindromnepla�anja
manja kupovna mo�
pomaci u stabilizaciji velikihpoljoprivrednih kombinata
zatvaranje poduze�a,neotvaranje novih
mala i neredovita pla�a
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 167
pove�ana je potražnja i prometroba
odljev kapitala u Zagreb zanemarivanje Slavonije odstrane centralne vlasti
Hrvatska se otvorila premasvijetu
samo razvoj trgovine - bezproizvodnje
u poljoprivredi nema jasnihprograma
manji broj nezaposlenih još uvijek nedovoljna potporadržave prema jedinicamalokalne samouprave
nedovoljna sredstva u poticajumalog poduzetništva
postoji tendencija ka razvoju ibarem na�elni prikazi volje zarazvoj
slaba ulaganja i razvojSlavonije i Baranje
nastavak propadanjapoduze�a
življi poduzetni�ki duh radna mjesta još uvijekotvaraju novootvaraju�itrgova�ki lanci, a ne industrija
na�elno prepoznati osnovniproblem i potrebe uznedostatak vizije, misije,konkretnih ciljeva, zadataka,umrežavanja, odgovornosti zanjihovo rješavanje
vide se mali pomaci u na�inurazmišljanja
nefunkcioniranje pravnedržave i tržišta
revalorizacija prirodnih iprivrednih mogu�nosti nijeizbalansirana na nivou RH
Ispitanici su identificirali snage na kojima po�iva sadašnji gospodarski razvitakžupanije. Anketirani percipiraju poljoprivredu, poduzetništvo, te prirodne, ljudske itradicionalne industrijske potencijale (tvornica papira u Beliš�u; tvornica cementau Našicama; «Belje» u Baranji,…) Slavonije i Baranje kao najvažnije snage urazvojnom potencijalu regije.
3.2. Procjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina
Ispitanici optimisti�ki gledaju u budu�nost. Tablicom 5. predstavljena je percepcijagospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina. �ak 71 % ispitanikasmatra da �e biti bolje, 18 % ispitanika smatra da �e biti jednako kao i danas; atek 8 % smatra da je mogu�e lošije stanje.
Tablica 5Percepcija gospodarskog stanja �e u Slavoniji i Baranji u idu�ih pet godina
Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 54 71,05Jednako 14 18,42Lošije 6 7,90Bez odgovora 2 2,63Ukupno 76 100,00
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 168
Razlozi kojima su ispitanici objašnjavali svoju percepciju o gospodarskom stanju unarednih pet godina, predstavljeni su u tablici 6.
Tablica 6Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina
Bolje (71%) Jednako (18,4%) Lošije (7,9%)lošije ne može biti kratko vremensko razdoblje u
kojem bi se dogodila bilo kakvazna�ajnija promjena
slaba povezanost
kroz poljoprivredu ipoduzetni�ke zone �e sepolako rješavati gospodarskopitanje
da bi ispunili uvjete zapriklju�enje EU potrebni suradikalni zahvati u svimsegmentima, a to sigurno ne�ebiti socijalno popularno iekonomski bezbolno, niti uregijama koje su razvijenije odnaše
nema tko lobirati u saboru
potencijali koje ovaj krajposjeduje
jedno je imati volju i neštohtjeti, a posve drugo željenoostvariti
na poljoprivredu se gleda kaona lanjski snijeg
razvoj malog poduzetništva iscrpljeni ratom i privatizacijomteško �emo podnijeti daljnjaodricanja, a rezultati svakereforme moraju imati odre�enivremenski odmak kako bipokazali pozitivne efekte
nitko nema sluha za našuosnovnu granu djelatnosti
razvoj trgovine - Lidl, Minaco,Alastor
do promjena ne�e do�i dok sene izradi strategija upoljoprivredi
ako se zaista ništa konkretnone poduzme, ne o�ekujemnapredak
ve�e ulaganje države uprometnice
nemamo prave ljude koji �enas lobirati pred organima kojiodlu�uju
ulazak u EU
povezivanje tržišta naro�itoprodaja poljoprivrednihproizvoda uz poticaj
prave snage �e se moždausmjeriti u Slavoniju tek ondakada se ostali dijelovi Hrvatskedovoljno razviju i po�nuostvarivati predvi�ene ciljeve
Slavonija i Baranja jeproizvo�a� hrane i to je našakomparativna prednost
konkurentnost s uvozom politika Vlade, i bivše isadašnje, prema Slavoniji iBaranji
unato� tome punopoljoprivrednih proizvoda seuvozi
pridruživanje EU 8x bojim se da �e struka bitiprekasno angažirana
teško �emo na�i zapadne"dobrotvore" koji bi nam"pomogli" da nam se inozemnidug u idu�ih pet godinaudvostru�i
po�etak izgradnje koridora3X
stanje u društvu
otvaranje tržišta EU, a tako ifondova koji prate razvojpoljoprivrede
ne postoji strategija razvitkakoju prate sve vlasti zbogzakonodavstva i administracijei dobri projekti propadaju jer ihnavedeni uspore ili zako�e
dolazak na vlast kvalitetnijepolitike i kvalitetnijih ljudi
država ne�e stabiliziratizakonsku regulativu
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 169
razvojni gospodarski programi Osijek nema niti jednogsposobnog lobija u centralnojvlasti
pove�anje poduzetni�kihaktivnosti i programa
pove�at �e se fiskalni pritiscina gospodarstvo što najmanjeodgovara slabijima
sustavniji pristup podru�juregionalnog razvoja,povezivanje Sveu�ilišta(znanosti), lokalnih iregionalnih organa uprave,otvaranje poduzetni�kihcentara i centara za tehnološkirazvoj kao i dolazak mladih,ambicioznih i obrazovanihmenadžera i poduzetnika
tromost donošenja strateškihplanova i investicija
po�etak provo�enjanavodnjavanja kao osnova zarazvoj poljoprivredneproizvodnje i preradepoljoprivrednih proizvoda
nezainteresiranost u kapitalnaulaganja
koristiti mla�i management,prikupiti ideje, odvojiti politikuod gospodarstva
kapitalne investicije nadržavnom nivou (izgradnjaautocesta) zaobilaze ovaj dioRH
oživljavanje gospodarstvaglobalizacijom tržišta idotokom stranog kapitala
globalizacija i približavanje EUugasit �e mnoge privrednesubjekte, a novostvoreni ne�emo�i bitno poboljšatigospodarsko stanje
o�ekujemo ve�u potporudržave u rješavanjukomunalne infrastrukture što jeglavna prepreka razvojulokalnih jedinica
državni i društveni sustav jetrom
mogu�nost korištenja vlastitihpotencijala: poljoprivreda,turizam, obrt
birokracija je odviše žilava
kao županija s najve�im inajplodnijim poljoprivrednimpovršinama trebamo krenuti siskorištavanjem i umnažanjemprirodnog bogatstva kojeimamo
ne o�ekujem da �e se u tomdijelu nešto bitno promijeniti
politi�ka stabilizacija podru�jaosmišljeni programi razvitkapristup europskim fondovimamladi školovani ljudiprirodni resursiobrazovanjestrana ulaganjapad kamata
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 170
Usporedbom percepcije sadašnjeg i budu�eg gospodarskog stanja Slavonije iBaranje vidljivo je narastanje optimizma, te osnaživanje pozitivnih naboja umentalnom kapitalu županije.
Slika 1Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina
51,32
18,42
25
7,9
22,36
71,05
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
Gospodarsko stanje u2003.g. u odnosu na
2002.g.
Gospodarsko stanje uidu�ih 5 godina
Bolje
Lošije
Jednako
Bez odgovora
Iako je pogled na budu�nost županije optimisti�na, ispitanici identificiraju brojneprepreke razvitku sredine u kojoj žive, te probleme s kojima se suo�ava županijau gospodarskom razvitku. Percepcija problema županije i prepreka razvitkupojedinih gradova je gotovo identi�na, a kre�e se u rasponu od sistemskezapostavljenosti Slavonije i Baranje u odnosu na ostatak Hrvatske (snažnacentralizacija, nerazumijevanje države, nedostatna potpora i financiranje, slabapovezanost države sa lokalnim vlastima, i sl.); preko visoke nezaposlenosti; ratnihšteta; neadekvatnih obrazovnih programa; do nepostojanja vizije i razvojnestrategije; te odsustva poduzetni�kog duha kod lokalnog stanovništva. S ciljemda se utvrdi odgovornost za ovakvo stanje, te identificiraju institucije koje bi moglepreuzeti ve�u ulogu i odgovornost u razvitku županije, ispitanici su pristupilivrednovanju uloge pojedinih organa vlasti, potpornih institucija i gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje.
3.3. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenihinstitucija te poduze�a u razvitku Slavonije i Baranje
Vrednovanje uloge pojedinih državnih i društvenih institucija i gospodarskihsubjekata u razvitku županije izvršeno je izborom jedne od ocjena u rasponu od 1do 5 (pri �emu ocjena 1 podrazumijeva da institucija ne može utjecati na razvitak;dok ocjena 5 podrazumijeva da institucija ima presudan zna�aj za razvitak).Ispitanici su ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 sadašnju i budu�u ulogu odabranihinstitucija. Rezultati ovog ocjenjivanja predstavljeni su tablicom 7.
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 171
Tablica 7Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskih subjekata urazvitku Slavonije i Baranje
Sada Za pet godinaInstitucija Brojispitanih Prosje�na
ocjenaRang Prosje�na
ocjenaRang
Vlada 75 2.93 2 4.24 3Lokalna/podru�nasamouprava
75 3,16 1 4,29 2
Sveu�ilište 71 2,48 6 4,18 4Banke 75 2,84 3 4,16 5Mala i srednja poduze�a 75 2,59 5 4,36 1Velika poduze�a 75 2,63 4 3,40 8Komore 2,25 7 3,65 7Centri za poduzetništvo 74 2,17 8 4,02 6
Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave smatraju da je uloga i zna�ajnavedenih institucija relativno niska, budu�i da je najve�a prosje�na ocjena tek3,16 ( to za sebe!) što indicira osrednji zna�aj i utjecaj na razvitak. Rangirane poprioritetu zna�aja za razvitak, institucije su percipirane prema slijede�emredoslijedu: lokalna/podru�na samouprava (rang 1); zatim vlada (rang 2); te banke(rang 3); velika poduze�a; te mala i srednje velika poduze�a. S druge strane,uloga sveu�ilišta, Komore i centara za poduzetništvo je percipirana kao niska.
Procjenjuju�i ulogu i važnost pojedinih institucija za slijede�ih pet godina, ispitanicisu znatno optimisti�niji, te smatraju da �e sve navedene institucije moraju imative�i utjecaj i odgovornost u razvitku. Presudnu ulogu u razvitku u slijede�ih 5godina ispitanici pripisuju malim i srednjim poduze�ima, lokalnoj/podru�nojsamoupravi; Vladi, sveu�ilištu, bankama; Centrima za poduzetništvo (svenavedene institucije ocijenjene su prosje�nim ocjenama 4-5); dok se komore ivelika poduze�a percipiraju važnijima nego do sada, ali još uvijek tek osrednjevažnima za razvoj županije.
Uspješnost strategije ovisi o podržavaju�em utjecaju klju�nih nositelja razvitka, pri�emu sve navedene institucije moraju djelovati koordinirano. Ohrabruje podatakda politi�ke strukture prepoznaju, odnosno postaju svjesne svog «dioni�arstva» urazvitku regije, no svijest o njihovoj ulozi ne smije ostati samo deklarativnogkaraktera. Uz nositelje legitimne mo�i na razvitak (politi�ke strukture; znanstvenestrukture; ekonomski subjekti), potrebno je stvoriti motivaciju i posve�enostrealizaciji strategije i u segmentu društvenih, kulturnih i socijalnih �imbenika.
3.4. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji
Realizacija strategija zahtijeva ljude, novce, energiju, informacije i ostale resurse�ija je raspoloživost uvijek manja od potrebe za njima. Stoga je nemogu�ereagirati na svaku priliku, odnosno iskoristiti sve razvojne šanse; ve� je potrebnoograni�ene resurse usmjeriti na realizaciju onih razvojnih potencijala u kojima
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 172
Slavonija i Baranja ima perspektivu. Percepcija dugoro�ne atraktivnosti pojedinihgospodarskih djelatnosti u Slavoniji i Baranji, utvr�ena je korištenjem ocjena od 1do 5, pri �emu ocjena 1 podrazumijeva djelatnost bez perspektive, dok ocjena 5podrazumijeva visoku perspektivu djelatnosti. Na temelju aritmeti�kih sredinaocjena pojedinih djelatnosti identificirani su rangovi perspektivnosti gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji. Tablica 8. predstavlja aritmeti�ke sredine i rangoveperspektivnosti djelatnosti u kojima predstavnici lokalne uprave vide održivukonkurentsku prednost županije.
Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenju ispitanika
Svi gradovizajedno
Osijek Beliš�e DonjiMiholjac
Našice Valpovo �akovo BeliManastir
Djelatnost
Prosjek Rang Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek ProsjekPoljoprivreda 4,40 2 4,50 4,78 4,56 4,25 4,13 4,22 4,50Prehrambena 4,44 1 4,72 4,33 4,33 4,25 4,44 4,11 4,67Obrazovanje 4,22 3 4,50 4,22 3,89 4,38 4,25 3,78 4,33Bankarstvo 3,65 7 3,56 3,44 3,11 3,5 4,00 3,78 4,17Trgovina 3,43 8 3,72 3,33 3,11 2,75 3,88 3,22 3,17Metalska 2,84 9 2,67 3,44 2,63 2,88 3,13 2,56 2,33Gra�evinska 3,72 5 3,72 3,56 3,22 4,00 3,94 3,67 3,83Drvna 3,69 6 3,39 3,78 3,56 3,50 4,06 3,78 3,83Tekstilna 2,81 10 2,83 2,67 2,56 2,63 2,88 3,22 2,83Informati�ka 4,08 4 4,35 3,67 3,33 4,13 4,44 3,89 4,33
Napomena: rangovi su izra�unati na temelju prosje�nih ocjena perspektivosti svake navedenedjelatnosti.
Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave percipiraju prehrambenu industriju,poljoprivredu, obrazovanje, te informati�ku industriju visoko perspektivnima, doksu tekstilna industrija, metaloprera�iva�ka djelatnost i trgovina na dnu ljestvice.Budu�i da su upravo tekstilna i metaloprera�iva�ka industrija bile industrije ukojima je županija ima odre�enu industrijsku baštinu, strategija razvitka zahtijevat�e svjež po�etak (po�etak bez startnih prednosti) budu�i da su te djelatnostipercipirane kao djelatnosti bez perspektive. S druge strane, zanimljivo je da jeperspektivnost trgovine relativno niska (rang 8), ili je to upravo stoga što ve�danas imamo višak trgova�kog prostora u odnosu na broj stanovnika, a kapitalkoji trgovina generira ne doživljava se kao kapital koji doprinosi razvitku lokalnezajednice, odnosno županije.
4. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao novomhrvatskom "regionalnom tigru"
Strategije uspijevaju kada ljudi vjeruju da strategija ima dugoro�nu perspektivu idonosi koristi, te kada postoji vjera u lokalne zajednice da je strategija ostvariva.Stoga se anketiranjem obuhvatila i percepcija stavova vezanih uz realisti�nost i
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 173
ostvarivost vizije Slavoniji i Baranji kao novom regionalnom tigru RepublikeHrvatske putem sljede�ih pitanja:
• Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?
• Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?• Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a i
poslovanje u narednih 5 godina?• Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati bez stranog kapitala?
Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao gospodarskom �udupredstavljena je tablicom 9.
Tablica 9Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje
Da Ne Neznam
Bezodgovora
1. Može li Slavonija i Baranja postati najbogatijahrvatska regija u narednih 5 godina
38,16 52,63 5,26 3,95
2. Može li Osijek postati najpriva�nijim gradomza življenje u narednih 5 godina
40,79 42,11 10,53 6,58
3. Može li Osijek postati najprivla�nijim gradomza otvaranje novih poduze�a i poslovanje unarednih 5 godina
59,21 19,74 13,16 7,89
4. Može li Slavonija i Baranja gospodarskinapredovati bez stranog kapitala?
42,11 55,26 1,32 1,32
Natpolovi�na ve�ina predstavnika lokalne/podru�ne samouprave smatra da Osijekmože biti atraktor i zamašnjak razvitka stvaranjem uvjeta koji �e pogodovatiotvaranju novih poduze�a u narednih 5 godina. Istovremeno, natpolovi�na ve�inaispitanika smatra da Slavonija i Baranja ne može postati najbogatija hrvatskaregija u narednih 5 godina, kao niti da je gospodarski napredak mogu� bezstranog kapitala. Županijsko središte kao najprivla�niji grad za življenje,podjednako mnogo ispitanika smatra ostvarivom, odnosno neostvarivom vizijom.
Vjera u razvojnu perspektivu pojedinih op�ina predstavljena je tablicom 10.Ispitanici su po pojedinim op�inskim poglavarstvima odgovarali na slijede�apitanja:
• Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom za življenje u Slavoniji iBaranji u narednih 5 godina?
• Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji zaotvaranje novih poduze�a i poslovanje u narednih 5 godina?
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 174
Tablica 10Ostvarivost razvojne vizije grada - %-na struktura odgovora
B.Manastir Beliš�e D. Miholjac �akovo Našice ValpovoDa Ne Nz Da Ne Nz Da Ne Nz Da Ne Nz Da Ne NZ Da Ne Nz
1. 50 50 0 0 80 0 11 67 22 56 33 11 75 25 0 69 6 132. 50 33 0 20 40 20 44 33 11 67 22 11 50 25 13 75 13 12
Nz – ne znamNapomena: sume ne odgovaraju 100% zbog postojanja kategorije «bez odgovora»
Slika 2Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji za življenjeu narednih 5 godina
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
B.Manastir Beliš�e D.Miholjac �akovo Našice Valpovo
%
Da
Ne
Ne zna
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 175
Slika 3Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji zaotvaranje novih poduze�a i poslovanje
0
10
20
30
40
50
60
70
80
B.Manastir Beliš�e D.Miholjac �akovo Našice Valpovo
%
Da
Ne
Ne zna
Visoka razina optimizma vezanog uz ostvarivost razvojnih vizija postoji, osim uOsijeku, u Valpovu, �akovu i Našicama. Predstavnici lokalnih samouprava ovihgradova vjeruju u ostvarivost gospodarskog buma. Nasuprot tome, Beliš�e i BeliManastir, tradicionalno naslonjeni na velike sustave, ispoljavaju zna�ajnu dozupesimizma, te razvojne vizije pretvaranja njihovog mjesta u atraktivno mjesto zaživljenje, naj�eš�e ne smatraju ostvarivima. Potrebno je naglasiti da snagacjeline po�iva na snazi dijelova, te je stoga neophodno sredinama bez vjere uboljitak pružiti potporu i osnažiti kapacitete za realizaciju strategije razvitkažupanije. Ohrabruje �injenica da je percepcija mogu�nosti da se za 5 godinagradovi pretvore u oaze malog poduzetništva optimisti�na.
5. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje
Strategije ne egzistiraju u vakuumu. Neizbježan pratilac realizacije strategije jeosvješ�ivanje i spoznaja neizbježnosti, te neminovnosti promjena. Ljudipromjene doživljavaju kao nešto što ugrožava njihove navike, o�ekivanja,iskustva, pozicije koje imaju. Stoga se strategije realiziraju sa više ili manjeotpora. Motivacija i spremnost za promjenu rezultat je dviju snaga:
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 176
Snage privla�enja (atraktivni rezultati, koristi, boljitak, nove tehni�ke mogu�nosti,uo�ene prilike u okolini)
Snaga otpora (navike, administrativne prepreke, osje�aj ugroženosti novinama isl)
Intervjuiranjem i anketiranjem obuhva�eno je i istraživanje snaga privla�enja (kojesu prilike prepoznate); odnosno snaga otpora i prepreka razvoju županije ipojedinih gradskih središta.
Tablica 11Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije
Prilike Vizijarazvoja
Prepreke i rizici
1. modernizirati poljoprivrednuproizvodnju navodnjavanjem
1. naslije�eni problemi: ratna razaranja,starost doma�instava na selu, odljevstru�njaka, propadanje velikihprivrednih sustava
2. pokrenuti informati�ki podržane noveproizvodnje
2. odsustvo makro strategije razvojaRH; te mikrostrategija razvoja regija
3. usmjeriti razvoj poljoprivredneproizvodnje na proizvodnju novihkultura (povr�e, vo�e), te uskladitipreradbene kapacitete
3. psihološki profil: odsustvo motivacije,inicijative, premalo se radi, previše setroši; ljudi se ne usavršavaju
4. stvoriti lokalne autohtone proizvode iponuditi ih globalno5. aktivirati slavonski politi�ki lobi6. preseljenje Ministarstvapoljoprivrede u Slavoniju7. otvoriti regionalnu banku –Agrobanku8. razviti poljoprivrednu i prehrambenulogistiku
Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave budu�nost županije vide u tehnološkojmodernizaciji poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te zna�ajnomzaokretu na mala i srednje velika poduze�a kao nositelje razvoja. Na ovaj na�inbudu�nost se percipira kao modificirana i unaprje�ena nadgradnja iskustava,tradicije i zate�enih prirodnim resursima. U naslije�enom ima mnogo toga što jemogu�e revalorizirati i zajedni�kim snagama unaprijediti, a tradicionalnedjelatnosti bez perspektive treba napustiti (npr. tekstilnu industriju). S drugestrane, otpori ovakvoj budu�nosti su naslije�eni socijalni kapital ("socijalisti�ki",kolektivisti�ki, nesamoinicijativni mentalitet); odsustvo strategije, naslije�ena lošastartna pozicija (ratna stradanja); te rizici vezani uz poljoprivrednu proizvodnju(osjetljivost o klimatskim uvjetima; dugi ciklusi i sl.).
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 177
Prijedlozi i prepreke razvitku pojedinih mjesta u županiji ne variraju zna�ajno, nitiu odnosu na ocjenu razvojnog potencijala županije niti postoji klju�no druga�ijipogled na prijedloge i prepreke razvitku na razini pojedinih gradova.
Tablica 12. sistematizira naj�eš�e isticane razvojne prilike i prepreke razvoja popojedinim gradovima u županiji.
Tablica 12Prilike i prepreke razvoju po pojedinim gradovima u županiji
Beli ManastirPrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. donošenje Zakona o podru�jima odposebne državnog interesa
1. duh "varošice"
2. uspostava bescarinskih zona,privla�enje stranog kapitala
2. nedostatak državne potpore
3. razvoj poljoprivredne proizvodnje,prera�iva�ke industrije i uslužnihdjelatnosti
3. neinventivnost
4. razrješenje vlasni�kih statusa;stabilizacija Belja
4. neure�enost poslovnih zona i lošestanje infrastrukture
5. kontinentalni turizam 5. anarhi�nost tržišta i siva ekonomija
Beliš�ePrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. iskoristiti plovni put za prijevozpoljoprivrednih proizvoda
1. u ljudima je previše negativnoakumulirane energije kojom ne znanjuupravljati i usmjeriti je pozitivno
2. okrenuti se proizvodnji zdrave hrane iprirodnih pi�a
2. prekid suradnje Beliš�a d.d. i grada
3. otvoriti skladišne kapacitete i reguliratiplasman vo�a i povr�a
3. tromost, mentalitet linije manjeg otpora
4. povezati Beliš�e, d.d. i malopoduzetništvo
4. politi�ka razjedinjenost i ovisnost opoliti�koj volji
5. privu�i strane investitore 5. nedostatak po�etnog kapitala i niskaprora�unska sredstva
Donji MiholjacPrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. povišenje stupnja finalizacije 1. loša privredna situacija i visokanezaposlenost
2. otvaranje poduzetni�kih zona 2. visoki troškovi i obimni poslovi okodobivanja kredita te potrebnihdokumenata za otvaranje poduze�a3. slab interes države za ovo podru�je4. loša cestovna povezanost sa ostatkomRH5. nedovoljna stru�nost ljudi
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 178
�akovoPrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. iskoristiti potencijal ergele lipicanaca 1. spora administracija2. turizam, gastronomija, golf 2. razvoj koncipiran na trgova�kim
lancima je opasan3. vo�arstvo 3. nedostatak dobrih projekata4. drvna industrija 4. odlazak mladih5. obrazovanje 5. problemi u raspolaganju zemljištem
(Vlada i Biskupija)6. obrt i malo poduzetništvo 6. prekomjeran uvoz
NašicePrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. Širenje Nexe grupe, te oslanjanje nanjihov razvoj
1.Nezainteresiranost nadležnih institucija,neobaviještenost javnosti i nedostatakkomunikacije
2. Poljoprivreda 2. Sporost3. Otvaranje gospodarske zone 3. Neorganiziranost4. Sre�ivanje zemljišnih knjiga 4. Neu�inkovitost5. Prehrambena industrija 5. Slabi stru�ni potencijal6. Poticanje poduzetništva kroz zonemalog gospodarstva
OsijekPrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. oživljavanje prerade poljoprivrednihproizvoda i povišenje stupnja finalizacije,te ekoloških standarda proizvodnje
1. neobrazovani ljudi teže osvajanju vlasti,a obrazovani bježe od odgovornosti, apostoje�i odgovorni su prestari
2. poticanje obrazovanja, kulture i sporta 2. loša startna pozicija (ratna razaranja,prometna izolacija, upropaštena velikapoduze�a, velika nezaposlenost)
3. razvoj kongresnog, poslovnog,ekološkog, lje�ilišnog, ribolovnog,seoskog, vinskog turizma
3. inertnost i tromost postoje�ih zakona ipoduzetnika
4. pove�ati izvoz kroz turizam 4. prepuštenost samima sebi5. iskoristiti prometni potencijal 5. nedovoljno ulaganje u znanje,
istraživanje i razvoj6. organizirati poljoprivrednu burzu uOsijeku, usustavljenje veletržnice,hladnja�a, logistike, preradbenihkapaciteta
6. nedostatak odlu�nosti, politikanstvo,korupcija i nepotizam
7. oživljavanje drvne industrije 7. nezainteresiranost ulaga�a8. otvaranje poduzetni�kih i slobodnihzona
8. dezorijentiranost obrazovanja
9. uklju�ivanje svih op�ina županije usustav poticaja za podru�ja od posebnedržavne skrbi
9. odsustvo velikih javnih radova oddržavnog zna�aja
10. oporezivanje gospodarskih subjekataprema mjestu poslovanja, a ne samomjestu sjedišta, porezne olakšice na 10godina
10. nezainteresiranost ulaga�a
Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave
o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.
str. 179
ValpovoPrilike Vizija
RazvojaPrijetnje
1. Revalorizirati Dvorac, park; Karašicu 1. nedostatak kapitala2. Razvoj poljoprivrede i trgovine 2. neorganiziranost3. Razvoj poduzetni�kih zona 3. nedostatak motivacije i znanja4. Ulaganje u infrastrukturu grada 4. nedostatna potpora države5. Razrješenje vlasni�ke krize inadgradnja na programe PPK Valpovo
5. tromost službi i institucija
6. Sto�arstvo, prerada, klaonica,organizirani otkup7. Graditeljstvo
Na temelju identificiranih prilika i prijetnji mogu�e je zaklju�iti sljede�e:
Budu�nost Slavonije i Baranje temelji se na njezinim tradicionalnim industrijama ivrijednostima. Njihovim osuvremenjivanjem, restrukturiranjem i naglaskom napoduzetnike kao nositelje razvoja, usustavljenjem i organizacijom logistike ipristupa tržištu mogu�e je pove�ati zaposlenost, te ubrzati gospodarski razvojžupanije. S druge strane, velike prepreke realizaciji ovih snaga privla�enja susnage otpora: "oslonjenost" na pomo� države, velike poslovne sustave, straneulaga�e i sl, te osje�aj bespomo�nosti, frustriranosti i zanemarenosti zbogisisavanja kapitala, kvalitetnih stru�njaka i poreznih prihoda. Snage otporamogu�e je grupirati na financijske i institucionalne okvire funkcioniranja malogpoduzetništva; kulturne i socijalne norme; te vladine programe i politike, teobrazovanje. mogu�e je smanjivati edukacijom ljudi za poduzetni�ko ponašanje,ulaganjem u znanost i istraživanja, te potporom i osnaživanjem uklju�enostilokalnih struktura u oblikovanje autonomnih rješenja kroz lokalne programe ipoticaje, neovisne o volji i dinamici politi�kih centara.