istraŽivanje stavova ispitanika o razvoju …oliver.efri.hr/zavrsni/999.b.pdf · nacrt...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Anita Budrović
ISTRAŽIVANJE STAVOVA ISPITANIKA O RAZVOJU
SEOSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ
HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ISTRAŽIVANJE STAVOVA ISPITANIKA O RAZVOJU
SEOSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ
HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: doc. dr. sc. Lara Jelenc
Student: Anita Budrović
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081107647
Rijeka, rujan 2015
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD ............................................................................................................................ 1
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ....................................................................................... 3
2.1. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ............................................................... 3
2.2. ULOGA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ................................................................ 9
2.3. IZVORI PODATAKA I METODE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ................... 11
2.4. AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ..................................................... 15
3. OBLIKOVANJE MARKETINŠKE STRATEGIJE ................................................ 18
3.1. ANALIZA SITUACIJE ......................................................................................... 22
3.2. IZBOR CILJNE SKUPINE .................................................................................. 24
3.3. ANALIZA VANJSKIH ČIMBENIKA ................................................................ 25
3.4. ANALIZA UNUTARNJIH ČIMBENIKA NA PRIMJERU SEOSKOG
TURIZMA .............................................................................................................. 26
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE GRAĐANA BJELOVARSKO-
BILOGORSKE ŽUPANIJE O RAZVOJU SEOSKOG TURIZMA U
KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ ........................................................................ 29
4.1. NACRT ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 29
4.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ................................................................. 29
4.3. OGRANIČENJA U ISTRAŽIVANJU ................................................................. 33
4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ........................................................................... 34
5. SMJERNICE ZA RAZVOJ TURIZMA .................................................................... 45
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52
LITERATURA ............................................................................................................... 55
POPIS TABLICA ............................................................................................................. 58
POPIS SHEMA ................................................................................................................. 59
POPIS GRAFIKONA ...................................................................................................... 60
POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 61
1
1. UVOD
U posljednje vrijeme sve manje se spominje masovni turizam, kao pokretač
gospodarstva. Javljaju se različiti selektivni oblici turizma, a jedna od njih je i seoski
turizam kojim se transformiraju ruralna područja kontinentalnog dijela Hrvatske koji je
pretežito poljoprivredni. Prirodna bogatstva rijeka, šuma, biljnog i životinjskog svijeta
pospješuju prepoznatljivost i čine taj kraj atraktivan i prepoznatljiv na turističkom
tržištu.
U okviru toga proizlazi problem istraživanja, a to je nedovoljna znanja o turističkim
uslugama, turističkoj ponudi i potražnji, a posebno o seoskom turizmu u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji, onemogućavaju njen dobar razvoj i njezinu prepoznatljivost na
turističkom tržištu. Obzirom se takva promjena ne može realizirati jednostavno niti u
kratkom vremenskom razdoblju, predmet istraživanja je utvrditi postoji li primjer iz
prakse i da li je imanje obitelji Salaj prepoznato kao turistička destinacija. U skladu s
time istražuje se percepcija građana Bjelovarsko-bilogorske županije o razvoju seoskog
turizma na području kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, te njihovi stavovi i
mišljenja o imanju obitelji Salaj, koje je svojom atrakcijom i prigodnim
manifestacijama prepoznato diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu.
Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja koji bi obzirom na
prethodno navedeni problem istraživanja bili građani Bjelovarsko-bilogorske županije,
seoski turizam, imanje obitelji Salaj.
Sustavnim razmišljanjem o stavovima građana o seoskom turizmu i razvoju turizma na
području kontinentalne Hrvatske, te analizom i sintezom znanstvenih radova, časopisa i
članaka, moguće je postaviti radne hipoteze:
H1: Kontinentalni dio Republike Hrvatske, a posebno Bjelovarsko-bilogorska županija
ima veliki potencijal za razvoj seoskog turizma, što primjerom potvrđuje imanje obitelji
Salaj.
H2: Sklonost građana za odlazak u prirodu i posjet nekoj manifestaciji je nizak, iako
većina smatra da Bjelovarsko-bilogorska županija ima potencijala za razvoj različitih
oblika seoskog turizma.
2
H3: Građani smatraju da je imanje obitelji Salaj postalo prava atrakcija i turistička
destinacija, da je kvaliteta pruženih usluga vrlo visoka te da sadržaji na imanju obitelji
Salaj su zanimljivi i prihvatljivi djeci i odraslima.
U skladu sa prethodno navedenim problemom i predmetom istraživanja, postavljenim
radnim hipotezama svrha i ciljevi istraživanja su: istražiti percepciju građana o
seoskom turizmu na području Bjelovarsko-bilogorske županije, njihove stavove vezano
za razvoj seoskog turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ispitati njihovo mišljenje o
imanju obitelji Salaj iz Grabovnice, te obzirom na to primjereno formulirati i predočiti
rezultate istraživanja.
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova. U Uvodu su
navedeni problem i predmet istraživanja, objekt istraživanja, radna hipoteza. Također su
predstavljeni svrha i ciljevi istraživanja kojima je detaljno obrazloženo sve što je kasnije
testirano i prezentirano rezultatima istraživanja. Naslov drugog dijela rada je
Istraživanje tržišta i u tom dijelu rada dane su teorijske odrednice o procesu
istraživanja tržišta, ulozi istraživanja tržišta, izvorima podataka i metodama istraživanja
tržišta, te agencijama za istraživanje tržišta u Republici Hrvatskoj.
Treći dio rada, Oblikovanje marketinške strategije, govori o analizi situacije, izboru
ciljne skupine, analizi unutarnjih i vanjskih čimbenika. Empirijsko istraživanje
percepcije građana Bjelovarsko-bilogorske županije o razvoju seoskog turizma u
kontinentalnoj Hrvatskoj naslov je četvrtog dijela rada. U njemu je dan nacrt
istraživanja, metodologija istraživanja, ograničenja istraživanja te rezultati istraživanja
koji su predočeni grafičkim prikazima i statistički analizirani. Smjernice za razvoj
turizma naslov je petog dijela rada i u njemu se ukazuje na moguća poboljšanja u
razvoju turizma na području Hrvatske i Bjelovarsko-bilogorske županije.
U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza cjelokupnog rada i zaključci do kojih
se došlo cjelokupnim istraživanjem.
3
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Istraživanje tržišta jedna je od najznačajnijih aktivnosti u marketingu. Ono je temelj
svih marketinških odluka jer mu je zadatak pružiti dovoljno pravih podataka u pravo
vrijeme koji će različitim načinima obrade biti iskorišteni za donošenje različitih
marketinških odluka. Gospodarski uvjeti poslovanja znatno su se izmijenili i
poduzetnici moraju biti usmjereni prema tržištu. To postaje imperativ u poslovanju na
razvijenim tržištima. Cilj samog tržišta je obavljanje procesa razmjene, pa se stoga
može zaključiti da tržište treba biti jedan od glavnih istraživačkih ciljeva poduzetnika.
To istraživanje ne bi smjelo biti stihijsko, već vrlo dobro osmišljeno i planirano jer će
tada poduzetnik poslovati na otvorenom tržištu. Zbog toga se tržište istražuje, a
istraživanje je dio marketinškog procesa. Informacijama dobivenim istraživanjem tržišta
preventivno se djeluje na sigurnost poslovanja, ostvarivanje dobiti u kratkoročnom i
dugoročnom razdoblju, pri čemu se istodobno smanjuje rizik poduzetničkog subjekta u
poslovanju (Grbac & Meler, 2007:15).
U nastavku se u četiri tematske jedinice pojašnjava proces istraživanja tržišta, uloga
istraživanja tržišta, izvori podataka i metode istraživanja tržišta, te agencije za
istraživanje tržišta.
2.1. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Temeljnu sastavnicu marketinških aktivnosti čini istraživanje tržišta. To je aktivnost
koja može pomoći poduzećima da prikupe informacije o budućim potencijalnim
potrošačima svojih proizvoda i usluga, ali nije rijetko da se istražuje i konkurencija,
distribucijski kanali i sl. kako bi se uočile potrebe i mogućnosti prodavanja na tržištu, te
uspješno realizirala kontrola poslovanja. Glavna svrha zbog čega se istražuje tržište je
ostvariti takvo poslovanje u kojemu će se smanjiti nesigurnost i neizvjesnost kod
donošenja poslovnih odluka, a što su dobiveni podaci istraživanjem točniji i cjelovitiji,
to su odluke koje se donose kvalitetnije.
4
Za potrebe odlučivanja i donošenja ispravnih odluka poduzeća sve više sustavno
istražuju tržište. Marketinški stručnjaci planiraju, prikupljaju podatke, analiziraju i
izvještavaju o dobivenim rezultatima. Označava proces metodičnog ispitivanja
potencijalnog tržišta za potrebe uvođenja novih proizvoda ili usluga, ispitivanje
mogućih novih tržišta za plasiranje postojećih proizvoda ili usluga na nekom tržištu
(Mikić et al. 2011:328). Prema Marušić & Vranešević (2001:6) ono je aktivnost koja se
bavi prikupljanjem, obradom i prezentacijom informacija što služe u procesu
odlučivanja o svim aktivnostima koje tvrtke upućuje prema tržištu, a koje se skupnim
imenom nazivaju marketinškim aktivnostima i ukupno čine marketing. Na shemi 1.
prikazan je proces istraživanja tržišta.
Shema 1. Proces istraživanja tržišta
Izvor: Grbac, B. & Meler, M. 2007, Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati
mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, p.25.
Faze i etape istraživanja
a) Priprema (inicijativa)
b)Istraživanje
1. Analiza situacije
2. Neformalno istraživanje
3.Plan istraživanja
4. Prikupljanje i registracija podataka
5. Obrada i analiza
6. Interpretacija
7. Izvješće
c)Primjena rezultata
Osnovni elementi istraživanja
Problem
Iznošenje
Definiranje
Postavljanje i provjera hipoteza
Operacionalizacija u obliku ciljeva
Opis
Rješenje
Metode
Eksperimenti-
ranje pomoću intervjua
Izbor
Primjena odabranih
Opis
Podaci
Definiranje izvora
Aktiviranje izvora
Primjena plana obrade
Opis
Rezultati
Povezivanje s poslovanjem
Opis i zaključci
(preporuka)
5
Nekoliko činitelja utječe na sam proces donošenja odluka o istraživanju tržišta, a kao
najznačajniji mogu se navesti vrijeme koje stoji na raspolaganju, koliko su informacije
dostupne, kakva je narav odluke i koju vrijednost imaju informacije koje se dobiju
istraživanjem. Da bi se došlo do potrebnih informacija proces istraživanja tržišta sastoji
se od niza aktivnosti, manjih i većih, koje se odvijaju određenim redoslijedom što je
prikazano u slijedećoj tablici.
Tablica 1. Faze procesa istraživanja tržišta
FAZE PROCESA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Definiranje problema i ciljeva istraživanja
Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja
Određivanje metoda i obrazaca prikupljanja podataka
Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka
Analiza podataka i interpretacija rezultata
Sastavljanje izvješća
Izvor: Marušić, M. & Vraneševć, T. 2001, Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, p.71.
U prvoj fazi istraživačkog procesa definira se problem koji je potrebno istražiti.
Menadžeri moraju jasno sagledati i međusobno raščistiti koje ih sve poteškoće u
poslovanju tište jer ako problem nije dobro definiran, troškovi prikupljanja informacija
mogu biti veći i od vrijednosti dobivenih rezultata. Pisani prijedlog istraživačkog
procesa je projekt istraživanja koji uvijek počinje objašnjavanjem svrhe i ciljeva
istraživanja ili drugim imenom definiranja problema. Nakon toga, daje se sustavni
pregled svih faza istraživanja (i postupaka) koji će se primijeniti u pojedinoj fazi. U
drugoj fazi postavljaju se ciljevi istraživanja koji moraju biti jasno definirani da ne bi
došlo do njihove pogrešne interpretacije. Postavljeni ciljevi određuju i metode i izvore
podataka koji će se koristiti u istraživanju. U trećoj fazi procesa istraživanja tržišta
provodi se prikupljanje informacija, što je zapravo najskuplji dio istraživanja. Za
prikupljanje podataka koriste se anketari koji unose odgovore u upitnik. Modernim
načinima anketiranja ankete se provode telefonski ili putem računala, pa se sam proces
6
anketiranja znatno pojeftinjuje. Zatim slijedi obrada podataka i tabelarno i grafičko
prikazivanje odgovora, prosjeka ili postotnih udjela. Sve više se koriste u radu složene
statističke metode kako bi odstupanja bila što manja, a dobili što podrobniji i korisniji
podaci. Nakon obrade, slijedi faza pripreme i prezentacije rezultata istraživanja. To je
posljednja faza u procesu istraživanja koja se naručitelju mora isporučiti u pisanom
obliku, a usmeno prezentirati. Važno je da izvještaj nije pretrpan podacima, odnosno da
daje samo ključne podatke i preporuke. U planu istraživanja sadržan je i plan troškova,
te rokovi u kojima treba dovršiti istraživanje.
Prema posljednje dostupnom istraživanju provedenom u Centru za istraživanje tržišta o
ostvarenim prihodima hrvatskih kućanstava i njihovoj razdiobi, došlo se do zaključka da
su ostvareni prihodi hrvatskih kućanstava smanjeni, a raste udjel u potrošnji prihoda na
hranu i piće, te režije. Tri četvrtine građana u Hrvatskoj nema dovoljno prihoda kojima
bi podmirilo osnovne životne potrebe. Krajem 2012. godine jedno prosječno hrvatsko
kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6.300 kn (840 €), a prema njihovoj subjektivnoj
procjeni potrebno je u prosjeku 8.955 kn (1.194 €) za podmirenje troškova i
zadovoljenje osnovnih potreba. Ako se uspoređuju podaci za četveročlanu obitelj, ona u
prosjeku mjesečno ostvari 7.830 kn prihoda (1.044€) i potrebno joj je u prosjeku 11.130
kn (1.484€). Uspoređujući podatke za 2011. godinu vrijednost potrebnih prihoda jednog
kućanstva nije se znatno promijenila, razlika je u stotinjak kuna, ali su se zato ostvareni
prihodi smanjili za tristotinjak kuna ili oko 5%. Gledajući podatke po regijama, najveći
prihodi se ostvaruju u gradu Zagrebu – 7.043 kn (939 €), a najniži u Slavoniji – 5.280
kn (704 €). Analiza pokazuje i da 76% hrvatskih kućanstava ima niže prihode od
potrebnih, ali da u Hrvatskoj ima kućanstava čiji članovi ostvaruju znatno veće ili
dostatne prihode kojima mogu podmiriti osnovne životne troškove i potrebe.
Na grafikonu 1. Pokazuje se istraživanje provedeno u Centru za istraživanje tržišta –
Gfk tijekom 2011. i 2012. godine o potrošnji kućanstava.
7
Grafikon 1. Postotak kućanstva koja troše na pojedine kategorije proizvoda u 2011. i
2012. godini
Izvor: Istraživanja GfK Purchasing Power Europe 25.5.2015.
Iz grafikona je vidljivo da se kućanstva najviše troše na hranu, potom su troškovi
stanovanja, a iznosi potrošnje su obje godine su podjednaki. Iako se veći iznosi
izdvajaju za kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te duhan i cigarete, još uvijek
se više troši na mobilni i fiksni telefon, a manje na kupovinu odjeće i obuće, kulturu i
obrazovanje. Manji iznosi novca u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu (od 7% do
10%) izdvajaju se na kulturu i zabavu, zatim na mobilne telefone i obrazovanje, dok su
ostali troškovi ostali nepromijenjeni. Najveće smanjenje potrošnje vidljivo je kod trajnih
dobara, čak je 32% kućanstava koja manje kupuju trajna dobra. Na proizvode koji ne
spadaju u kategoriju osnovnih potreba sve je manji broj kućanstava koja troše novac.
Podatak da u 2012. godini 25% kućanstava manje izdvaja novac na obrazovanje u
odnosu na 2011. godinu.
Istraživanja GfK Purchasing Power Europe, koja uspoređuju podatke za 2012. i 2013.
godinu, a kojim su obuhvaćene 42 zemlje Europe pokazala su da je raspon kupovne
8
moći po zemljama različit za 4,5, puta. Tako je Lihtenštajn najbogatiji, najsiromašnija
zemlja je Moldavija, dok se u sredini nalazi Španjolska. Studija GfK i istraživanje
tržišta pokazalo je da europski potrošači raspolažu s 8,6 trilijuna € za sveukupnu
potrošnju (i štednju) u 2012. godini. Prosječna kupovna moć Europljana iznosi 12.802 €
po stanovniku, i porasla je za 2,1% u odnosu na prethodno razdoblje.
Tablica 2. Kupovna moć po stanovniku – prvih deset zemalja
Izvor: http://www.gfk.hr/imperia/md/content/gfkaustria2/pdf/nlo35.pdf, 25.5.2015.
Uspoređujući podatke kupovne moći po stanovniku, vodeći je Lihtjenštajn čiji
stanovnici imaju kupovnu moć po stanovniku na razini od 57.000 €, pa zatim Norveška
- kupovna moć iznosi 32.000€, Švicarska s 31.666€, a sve tri vodeće zemlje nisu članice
Europske unije. Podaci pokazuju da se na suprotnoj strani nalazi stanovništvo Kosova,
Bjelorusije i Moldavije, a njihova kupovna moć kreće se ispod 2.000€ po stanovniku.
Prosjek za Europu iznosi približno 13.000€ i stanovništvo Španjolske ima prosječnu
kupovnu moć. Prema istraživanju kupovna moć stanovnika Hrvatske iznosi oko 5.000€.
Nove informacijske tehnologije i sve veći zahtjevi za informacijama dovele su do
pojave informacijskog društva. Informacije su svugdje prisutne i donošenje odluke u
takvim uvjetima postalo je zahtjevno i posljednji korak u procesu istraživanja je
donošenje ispravnih odluka. Odluka je neophodna za interpretaciju rezultata, a zavisit će
od kompleksnosti problema koji se istražuje, te o kvaliteti prikupljenih informacija.
9
Točnost informacija i objektivnost istraživača, te širok obuhvat područja istraživanja
rezultirat će ispunjenju ciljeva koji se žele postići istraživanjem.
2.2. ULOGA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Svakom poduzeću je jedan od bitnih faktora istraživanje tržišta. Samim istraživanjem
poduzeće smanjuje neizvjesnost na tržištu. Sukladno povećanju spektra proizvoda,
inovacija i napretka tehnologije poduzeću je teško ostati konkurentan u ovom
dinamičnom vremenu. Kako bi si poduzeće uvelike olakšalo poslovanje uvodi
istraživanje tržišta. Samim time poduzeće stvara zadovoljenje krajnjih potrošača, ali
problem se može pojaviti uvijek i kada nismo sigurni kako ga riješiti posežemo za
istraživanjem pojave te pronalaska najoptimalnijeg rješenja problema.
Slikovit način izražavanja koncepcije marketinga (Kotler, 1988:19):
- „Pronađi kupčeve želje i ispuni ih.“
- „Proizvodi ono što ćeš prodati umjesto da nastojiš prodavati ono što možeš
proizvesti.“
- „Voli kupca, a ne proizvod.“
- „Neka bude po vašoj želji.“
- „Vi ste glavni.“
- „Valja učiniti sve da se u dolar kupca zamota puna vrijednost, kvaliteta i
zadovoljstvo.“
U poslovnom okruženju uvijek se pojavljivala potreba za konstantnim priljevom
informacija jer istraživanjem tržišta ne dobivamo gotova rješenja. Dobivenom
informacijom poduzeće usmjerava poslovanje prema rješavanju problema.
Tri su temeljna razloga koji zahtijevaju bolju marketinšku informaciju (Kotler,
1988:116):
1. Od lokalnog do nacionalnog i međunarodnog marketinga. Kako tvrtke šire svoje
geografsko tržište, njihovim je direktorima /menadžerima potrebno više tržišnih
informacija nego ikada prije.
10
2. Od potrebe kupaca do želje kupaca. Kako dohodovna moć kupaca raste, oni
postaju probirljiviji u izboru roba ili usluga. Prodavačima je teško predvidjeti
reakciju kupaca na različite karakteristike, stilove i ostala obilježja te se sve više
usmjeravaju na istraživanje tržišta.
3. Od konkurencije cijene do konkurencije druge prirode. Budući da se prodavači
sve više koriste markom proizvoda, diferencijacijom proizvoda, ekonomskom
propagandom i unapređenjem prodaje, oni traže i informacije o djelotvornosti tih
marketinških instrumenata.
Da bi se postigao željeni cilj, a to je zadovoljstvo potrošača, potrebno je prethodno
doznati želje i preferencije potencijalnih kupaca - potrošača. Čest je slučaj da se do
saznanja o tržištu dolazi vlastitom intuicijom ili vlastitim neformalnim opažanjem.
Svaki poduzetnik je osoba koja stalno istražuje od toga što se sve nudi, čega ima na
tržištu, što kupci kupuju i sl. Samo mali broj njih neće primijetiti da nečega nema na
tržištu, a upravo je to prava poslovna prigoda. Takve osobe posjeduju osjećaj za tržište,
što pokazuju brojni uspješni primjeri iz prakse. U pravo vrijeme i na pravom mjestu
ključ je uspjeha, a predviđanje nekih budućih zbivanja tome može uvelike pomoći.
Informacije o tržištu koje trebaju zanimati poduzetnika jesu sljedeće (Grbac & Meler,
2007:17):
- informacije o kupcima, potrošačima - njihove želje, namjere, potrebe,
očekivanja, stavovi, preferencije, prošle kupnje, razina ostvarenog zadovoljstva,
navike kupovanja i sl.;
- one informacije koje govore o općim kretanjima na tržištu (i vlastitom tržištu), a
posebno kretanje cijena i potražnje na tržištu;
- konkurencija - njihove tržišne aktivnosti, pojedini elementi marketinškog miksa,
njihove jake i slabe strane, te predviđanja o njihovoj strategiji nastupa na tržištu;
- tržišni udio i predvidiv rast prodaje na pojedinim tržišnim segmentima;
- kanali distribucije i
- promocija u medijima.
11
Tržišni rizik može se smanjiti značajno istraživanjem tržišta, povećati vjerojatnost
uspjeha i donošenje valjanih marketinških odluka koje su donesene na temelju
informacija dobivenih istraživanjem tržišta. Ako je istraživanje tržišta dobro
pripremljeno i provedeno u skladu sa znanstvenim i stručnim mjerilima, ako se
primjenjuje više različitih metoda, ako se stvaraju modeli odlučivanja i ako se zna cijena
i vrijednost informacije onda će i sam istraživački proces biti uspješan (Mikić et al.
2011:328).
2.3. IZVORI PODATAKA I METODE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Podaci nužni za istraživanje tržišta dijele se na sekundarne i primarne podatke. Temeljni
izvori podataka određuju se planom istraživanja. Tržište se ispituje na temelju podataka
koje subjekt ima samo u poduzeću i podataka prikupljenih izvan gospodarskog subjekta.
Unutar gospodarskog subjekta podaci se odnose na primjer: na evidenciju dobavljača,
pokazatelje obrtaja zaliha, dinamiku nabave i prodaje i sl. Podaci dobiveni na osnovi
analize prošlih razdoblja mogu biti vrijedan izvor za vođenje ispravne politike i
donošenje pravovaljanih odluka. Podaci se mogu prikupiti i izvan gospodarskog
subjekta i oni se dobivaju iz različitih publikacija ili obavijesti izravno od drugih.
Primarni podaci nastaju neposrednim zapažanjem stvarnosti koja se promatra, a
sekundarni podaci prikupljeni su u prethodnom razdoblju u nekome drugom
istraživanju, a iskoristivi su za istraživanje koje se trenutačno provodi, što znači da su
izvedeni obradom primarnih podataka. Primarni izvori podataka podrazumijevaju
posebno prikupljanje podataka s terena. Za razliku od njih sekundarni izvori podataka
dostupniji su, jeftiniji i jednostavniji za aktiviranje i korištenje. Važno je da se svi
sekundarni izvori podataka budu raspoloživi i za istraživače i za sve zainteresirane.
Sekundarni su izvori podataka najčešće unutrašnji podaci, službeni podaci i neslužbeni
podaci. Unutrašnji podaci uključuju različita računovodstvena izvješća, bilance,
evidencije, ugovore, prodaju i sl., službeni podaci podrazumijevaju statističke
publikacije na državnoj, županijskoj ili gradskoj razini, planove banaka i sl.
Nedostaci sekundarnih izvora podataka mogu biti nemogućnost međusobne
usporedivosti podataka zbog različitih statističkih metoda prikupljanja podataka,
12
zastarjelost određenih podataka zbog slabe dinamike njihova prikupljanja i
nemogućnost provjere objektivnosti raspoloživih podataka. Za svakog poduzetnika
izvori sekundarnih podataka su dostupniji i jeftiniji, ali i jednostavniji za aktiviranje i
korištenje od primarnih podataka.
Prema Grbac & Meler (2007:32) s obzirom na način prikupljanja podataka koriste se
slijedeće metode istraživanja:
- povijesna metoda,
- metoda ispitivanja,
- metoda promatranja i
- eksperimentalna metoda.
Istraživanje tržišta povijesnom metodom sastavni je dio svakog istraživanja. Metoda se
temelji na podacima o veličini ponude i potražnje, o kupovnoj moći stanovništva i sl. iz
proteklih razdoblja. Ti podaci mogu potjecati iz unutarnjih i iz vanjskih izvora. Ako su
izvori podataka točni i ispravno odabrani, metoda može imati visok stupanj točnosti.
Rezultati se mogu dobiti vrlo brzo i jednostavno, a odnose se na određeno razdoblje u
prošlosti na temelju kojega se utvrđuje sadašnjost ili budućnost. Metoda ispitivanja
obuhvaća ispitivanje osoba, i to tako da im se pitanja postavljaju izravno ili neizravno.
Ispitivanje može biti pojedinačno ili skupno, uspostavljanjem osobnih kontakata ili
anketom preko pošte ili web-a. Jedan od najčešćih načina je ispitivanje pomoću
anketnih listića na kojima su pitanja na koja istraživači žele dobiti odgovor. Pitanja
treba sastaviti vrlo smišljeno i profesionalno kako bi odgovori mogli poslužiti kao
osnova za željenu analizu. Ona moraju biti kratka, sažeta i jednostavna kako bi ispitanik
mogao na njih odgovoriti bez razmišljanja. Informacije prikupljene istraživanjem tržišta
zatim se usustavljuju u određenu datoteku, a dobivene i sređene podatke analitičar
proučava i analizira, raščlanjuje i uspoređuje. Na osnovi informacija koje daje dobro
istraženo tržište mogu se otkriti primjereni izvori podataka i informacija.
Metodom promatranja istražuje se sadašnjost, a donekle i prošlost jer se bilježe pojedini
podaci promatranjem. Osnova je bilježenje onoga što se događa u tijeku promatranja.
Tom se metodom služi osoba koja istražuje tržište posjećujući sajmove, izložbe,
degustacije, aukcije i sl. te samo promatra pojave i događaje, bilježeći potrebne podatke.
13
Nedostatak metode promatranja očituje se što se saznaje što ljudi čine ili ne čine, ali
nisu poznati motivi za to, a za ispravno istraživanje vrlo je važan motiv nekog čina.
Eksperimentalna metoda primjenjuje se za potrebe predviđanja plasmana, pri promjeni
starog proizvoda ili pri uvođenju u prodaju novog proizvoda. Metoda je vrlo objektivna
i prikladna za istraživanje tržišta.
Na shemi 2. Prikazan je stupanj primjene metode istraživanja tržišta
Shema 2. Stupanj primjene metode istraživanja tržišta
Izvor: Grbac, B. & Meler, M. 2007, Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati
mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, p.32.
Unutar svake od tih metoda mogu se dalje izvršiti podjele na točno određene tehnike
kojima se prikupljaju podaci. U većini slučajeva primjenjuje se višedimenzionalno
istraživanje kojim se istodobno koristi ili kombinira dvije ili više metoda-tehnika. Kao
primjer može poslužiti uporaba povijesne metode s ostalim metodama istraživanja
tržišta, budući da ona obvezno prethodi svim ostalim metodama istraživanja tržišta.
Metode istraživanja tržišta mogu se podijeliti i na kvalitativne i kvantitativne.
Kvantitativne metode stavljaju u fokus interes psiholoških karakteristika ispitanika kao
što su: mišljenja, stavovi, vrijednosti, očekivanja, osjećaji, percepcije i sl. One se
primjenjuju kako bi se ispitala nepoznata tržišna područja te identificirali glavni
14
elementi problema. Nakon toga se postavlja hipoteza za detaljno istraživanje čime će
se razumjeti motivacija potrošača. Podaci se kod kvantitativnih metoda prikupljaju na
temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a dobiveni podaci mogu se
kvantificirati, standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno
komparirati.
Kvantitativnim metodama istraživanja tržišta želi se dobiti odgovor na pitanja kao što
su: kolike su potrebe i potrošnja te koliko je veliko tržište određenog proizvoda. Isto
tako želi se saznati koliko se nekog proizvoda proizvodi, a koliko se toga istoga
proizvoda može prodati te kakav je utjecaj konkurecije na navedeno.
Kvantitativne metode istraživanja tržišta su (http://www.analitik.hr/usluge.htm,
15.5.2015):
- CATI - kompjuterski podržano telefonsko anketiranje
- CAPI - kompjuterski podržano osobno anketiranje
- Face to face interwiev - osobni intervju)
- Poštanska anketa
- Intervju
o u kućanstvima,
o na ulici,
o na izlazima iz trgovina,
o na centralnoj lokaciji
- Blind test
- Mystery shoping -tajna kupovina
- OMNIBUS
Kvalitativnim metodama istraživanja tržišta podaci se prikupljaju promatranjem,
intervjuom, verbalnim interakcijama i/ili kombinacijom tih postupaka. Kvalitativnim
metodama istraživanja tržišta mogu se otkriti razlozi koji potrošače navode da neki
proizvod kupuju ili ne kupuju tj. istraživa se spremnost potrošača na kupnju.
zadovoljstvo potrošača kvalitetom, namjenom i sl., želje potrošača itd.
15
Kvalitativne metode istraživanja tržišta su (http://www.analitik.hr/usluge.htm,
15.5.2015):
- Fokus grupe
- Dubinski intervju
- Kreativne radionice - Workshops
Hrvatska istraživačka industrija ima potencijala koji još nije iskorišten, tako da je velika
vjerojatnost da će se mnogi hrvatski menadžeri koristiti tim alatom za donošenje
poslovnih odluka. Danas se kod obrade podataka koriste računala, pa čak i
mikroračunala i čitav proces istraživanja je olakšan, od početnog prikupljanja, obrade pa
i prezentacije podataka i informacija. Prezentacija rezultata i njihova interpretacija
provodi se tako da se dobivene informacije upotrijebe na najbolji način kod donošenja
poslovnih odluka. Osnovna svrha samog izvještaja je da jasno i koncizno prikaže glavne
rezultate do kojih se istraživanjem došlo, te da obrazloži preporuke koje se predlažu.
Izradom izvještaja označava se kraj istraživačkog procesa, ali i početak nekog novog
procesa za marketing u cjelini jer ako nakon istraživanja nema nastavka aktivnosti u
području marketinga, istraživanje će ostati samo sebi ciljem i čitav istraživački
postupak neće imati smisla, već će biti promašaj.
2.4. AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Danas u Hrvatskoj djeluje dvadesetak agencija za istraživanje tržišta i u većini su u
vlasništvu inozemnih agencija ili su poslovno povezani sa stranim istraživačkim
agencijama. Za istraživanje tržišta u Hrvatskoj se izdvaja 4.3$ po stanovniku. Susjedne
zemlje koje izdvajaju više su Mađarska (7,2$) i Slovenija (8$), a znatno manje izdvaja
Rumunjska (1.4$). Najviše prihoda ostvaruju istraživanja koja su naručile proizvođačke
tvrtke – 37%, dok je svjetski prosjek 48%; zatim slijede istraživanja za medije sa 13%
(svjetski prosjek je 15%), usluge javnog sektora sa 10%, financije sa 9%, advertising
agencije sa 7%, istraživački instituti sa 7%, državne institucije sa 5% i dr. (Daskalović,
2008).
16
Centar za istraživanje tržišta ili GfK najveća je agencija za istraživanje tržišta u
Hrvatskoj koja je osnovana 1999. godine, sa sjedištem u Zagrebu, a pripada
međunarodnoj GfK Grupi koju čini više od 130 poduzeća u preko 70 zemalja širom
svijeta (http://www.gfk.hr/about_ us/index.hr.html, 10.5.2015).
Kako bi učinkovito i potpuno zadovoljili potrebe svojih klijenata koji zahtijevaju brze i
točne informacije koriste se brojnim istraživačkim tehnikama i metodama. Obavljaju
kvantitativna istraživanja, kvalitativna istraživanja, kontinuirana istraživanja (tracking /
paneli) i sindicirana istraživanja. Najčešće korištene tehnike kvantitativnih istraživanja
su osobni intervju (face to face), telefonski intervju (CATI), online intervju (CAWI),
anketiranje uz prijenosna računala CAPI (Centralna lokacija, osobni intervjui),
centralna lokacija i izlazne ankete. Najčešće korištene tehnike kvalitativnih istraživanja
su fokus grupe, dubinski intervjui i online kvalitativna istraživanja (Bulletin Board i
sl.). Istraživanja se provode tijekom cijele godine i trajno osvježavaju najnovijim
podacima (http://www.gfk.hr/about_us/methods/index.hr.html, 25.5.2015).
Jedna od agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja je Audeo.
Osnovana je 2005. godine u Osijeku i nudi široku lepezu istraživanja koja su vezana uz
tu djelatnost. Sva istraživanja provode se u skladu sa znanstvenom procedurom, a u radu
prate suvremene inovacije na polju istraživanja tržišta te ih nastoje ugraditi
u istraživački proces. Nude kvalitetu, fleksibilnost i posvećenost željama i
potrebama svakog individualnog klijenta.
Ispitivanje za korisnike se obavlja prema potrebama. To uključuje (http://audeo.hr,
20.5.2015):
- istraživanje zadovoljstva kupaca
- istraživanja za potrebe segmentacije tržišta
- istraživanja za potrebe oglašavanja
- istraživanja za potrebe određivanja cijene
- media monitoring
- istraživanje koncepta i razvoja proizvoda
17
Istraživanje zadovoljstva kupaca provodi se: Kano metodom, Dubinskim intervjuima,
Mystery shoppingom. Tržišni segmenti čine skupine kupaca određenog proizvoda koji
imaju slične potrebe, želje i navike koje su povezane s upotrebom proizvoda. Danas
poduzeća posluju u prevelikoj konkurenciji pa specijalizirane agencije predstavljaju
neophodnu pomoć u istraživanju različitih oblika tržišta.
Specijalna marketinška istraživanja pruža i tvrtka Heraklea koja na tržištu provodi
istraživanja već 9 godina. Uspješno provodi istraživanja iz 25 različitih djelatnosti i
surađuje s 250 klijenata. Osim toga pruža i usluge za specijalizirana istraživanja poput
mystery shoppinga u čemu je prva i jedina koja pruža usluge takvog tipa u Hrvatskoj.
Članica je Međunarodnog strukovnog udruženja za mystery shopping - MSPA. Sa 600
educiranih i motiviranih suradnika postala je i najveća mreža za mystery shopping, a
svoje rezultate dostavlja u roku od 24 sata. U svom radu kontinuirano sudjeluje u
međunarodnim projektima (http://www.heraklea.hr/o-nama/, 22.5.2015).
Tajno kupovanje ili Mystery shopping podrazumijeva angažiranje educiranih tajnih
kupaca, koji se na zahtjev određenoga gospodarskog subjekta pretvaraju da su
potencijalni i redoviti kupci. Proizvodi se mogu imitirati, ali ponašanje zaposlenika u
trgovini prema kupcima ne može. To je učinkovit način prikupljanja informacija o
stvarnim iskustvima pri kupnji, odnosno o kvaliteti usluge u tzv. trenutcima istine jer
zaposlenici ne znaju da ih netko ocjenjuje i procjenjuje. Informacije dobivene pomoću
mystery shoppinga pomažu gospodarskom subjektu da unaprijedi kvalitetu usluge, čime
se povećava zadovoljstvo kupaca i opseg prodaje, a time i ostvarena dobit. On nije
isključivo usredotočen na interakciju kupca i prodajnog osoblja, već na cjelokupno
iskustvo kupaca, na koje osim prodajnog osoblja utječu i prostor, proizvod, cijena, način
pružanja usluge i dr. Primjena metode mystery shoppinga daje konkretne rezultate jer se
uviđaju pogreške koje se ponavljaju, vrednuju se vlastiti standardi, uočavaju se
prednosti i nedostaci i sl.
18
3. OBLIKOVANJE MARKETINŠKE STRATEGIJE
Značaj turizma u većini i značajnom broju svjetskih zemalja u posljednjih nekoliko
desetljeća je sve veći. Ako se usporedi s ostalim privrednim sektorima on bez sumnje
ima veliku snagu - donosi relevantnu zaradu, značajan je izvozni proizvod, generator je
zapošljavanja i stvaranja novih radnih mjesta. Iako se često promatra samo s aspekta
prihoda, on zadire i u socijalni, psihološki, ekološki, kulturni i drugi smisao života
(Jelinčić, 2008:15).
Turizam se kao socio-gospodarski odnosno kao kulturno-civilizacijski fenomen u
principu realizira u prostoru koji posjeduje odgovarajuću privlačnu snagu temeljem
neke ili više atraktivnosti koje svoje atribute turističke privlačnosti trebaju zahvaliti
sadržajima u okviru prirodnih ili pak kulturnih resursa. Ti su resursi bilo da se radi o
prostoru kao elementu geografske osnove s iznimno privlačnim klimatskim obilježjima,
oblicima reljefa, flore i faune na kopnenim i vodenim površinama ili pak kulturno
civilizacijskim kreacijama grandiozne umjetničke baštine čovječanstva – po svojoj
prirodi rijetki, a postaju i sve rjeđi temeljem tehnološko-urbanističke, lokalne a potom i
globalne prostorno ekološke devastacije. Čovjek svojim nepromišljenim aktivnostima
sustavno uništava svoje okruženje sve do besmislenih granica samouništenja, kao da je
jedino živo biće na planeti (Geić, 2011:29).
Turistička odredišta za oblikovanje turističke ponude koriste različite promocijske
tehnike, taktike i alate. Promocijski splet koriste tvrtke u svrhu postizanja svojih
marketinških ciljeva. Turistička djelatnost posebno treba imati dobre odnose s medijima
kako bi postigla dobar publicitet. Pozitivno ili negativno mišljenje javnosti može se
oblikovati na temelju publiciteta, odnosno neplaćene masovne komunikacije s javnošću.
Odnosi s javnošću postaju sve važnija aktivnost poduzeća i predstavljaju upravljanje
odnosima s različitim javnostima kako bi se izgradio i očuvao dobar imidž odnosno
slika o poduzeću. Imidž destinacije značajno utječe na mišljenje i stavove turista, te
odluku o dolasku (Jakovljević, 2011:349).
19
Kada se govori o budućnosti međunarodnih putovanja i turizma u dužem roku mora se
obratiti pažnja i na trendove kretanja svjetske populacije. Svijet, a posebno njegov
nerazvijeni dio, zemlje u razvoju, zahvatio je posljednjih desetljeća pravi populacijski
boom, koji osim eksplozivnog porasta ukupnog pučanstva, bilježi i značajne izmjene u
strukturi, u kontekstu njegove gospodarsko-političke podjele na razvijene, zemlje u
razvoju i nerazvijene zemlje. Prema stopi rasta od 1,7% svjetska populacija će brojkom
od 5 milijardi iz 1987. godine udvostručiti brojku već krajem XXI. stoljeća. No
nerazvijene zemlje bilježe nagli porast koji je znatno iznad onih u razvijenim zemljama
koji generira najveći broj putovanja. Razvijene zemlje bi krajem XXI. stoljeća prema
dugoročnim prognozama imale porast krajem XXI. stoljeća od svega 14%. No
gospodarskim razvojem nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju stvaraju se
pretpostavke da će i one u budućnosti imati veći broj međunarodnih putnika i turista. To
se već vidi i gospodarskim rastom i turističkim razvitkom u Kini i Indiji. Uz to će na tim
područjima koja posjeduju ogromne prirodne i antropogene gotovo nedirnute resurse,
sukladno međunarodnoj i nacionalnoj strategiji razvitka niknuti i brojne nove turističke
zemlje i kvalitetne destinacije (Geić, 2011:63).
Na promjene ponašanja turističkih potrošača utjecali su poboljšanje životnog standarda i
globalizacijski procesi na turističkom tržištu. Javljaju se nove potrebe, mijenjaju se
stavovi potrošača prema kvaliteti. Suvremeni turisti dobro su informirani i iskusni su
putnici, pa žele sadržajnija turistička iskustva. Njima nastoje zadovoljiti svoje potrebe, s
obzirom na vrijeme i novac koje su uložili u putovanje. Karakterizira ih dinamičnost,
znatiželja, želja za upoznavanjem novih sredina, želja za atraktivnim događajima. Zbog
oštre konkurencije na međunarodnom turističkom tržištu i pojavom sve većeg broja
sudionika koji imaju razvijenu i kvalitetnu ponudu omogućen im je veći izbor usluga.
Stoga se turisti odlučuju za turističke destinacije koje nude odgovarajuću kvalitetu i
odabiru neku drugu ako kvaliteta nije udovoljila njihovim očekivanjima (Vrtiprah,
2006:280).
20
Na shemi 3. Prikazuju se glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za putovanje.
Shema 3. Glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za putovanje
Izvor: Moutinho, L. 2004, Strateški menadžment u turizmu, Masmedija, Zagreb, p. 68.
S promjenama turističke potražnje na glavnim emitivnim turističkim tržištima postalo je
primjetno da destinacije same po sebi gube na važnosti kada turisti donose odluku o
tome gdje provesti svoj odmor. Kako turisti postaju sve radoznaliji, ljepota okolice i
očuvana priroda, kao i mogućnosti biranja među mnoštvom aktivnosti na odmoru penju
se visoko na ljestvici prioriteta pri donošenju odluke o mjestu provođenja odmora.
Posljedice toga odražavaju se u zahtjevima turista za proizvodima / ponudom koja je
bogatija sadržajima i kvalitetnija, bez obzira na to gdje se turistička destinacija nalazi
(Bartoluci et al. 2004:81).
Nakon Domovinskog rata razvoj turizma postao je jedna od najvažnijih strateških
razvojnih odrednica Hrvatske. Nisu se uspjele predvidjeti promjene na svjetskom,
europskom i mediteranskom turističkom tržištu koje su se dogodile krajem drugog
milenija i početkom trećeg. Pod snažnim utjecajem emitivnog turističkog tržišta došlo je
do bitne promjene u strukturi turističke perceptive. Pojedine turističke vrste kao što je
kampiranje i privatna apartmanska ponuda naglo su porasle, za razliku od hotelskih i
nekih drugih klasičnih oblika, koji su u padu zbog razvojnog trenda. Motiv dolaska, koji
21
je prije bio dominantni činitelj u složenom modelu odluke turista za posjetom određenoj
turističkoj destinaciji povezao se s nizom drugih činitelja (Luković, 2008:4).
Sve veći broj turista traži sadržajniji odmor, oblikovanje odmora prema njihovoj želji.
Traže da ih se ponudom zainteresira, privuče i zadrži. Prirodne ljepote nisu više
dovoljan čimbenik atraktivnosti, posebno za zahtjevnije tržišne segmente koji teže
sadržajnijoj i aktivnijoj dokolici.
Tablica 3. Obilježja turističkih potrošača «jučer» i «danas»
Izvor: Vrtiprah, V. 2006, Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću, Ekonomska misao
i praksa, 2006., vol. XV, no. 2, str. 279-296., p. 280.
Potrebno je kreirati događaje za turiste, bilo kao „proizvode“ ili kao dio sveukupne
atrakcije mjesta, vodeći računa o autentičnosti lokalne kulture. U današnjim uvjetima
kulturni resursi moraju se nuditi na tržištu kao kulturni „proizvod“. Kulturni „proizvod“
postaje sve važniji, posjetitelji su kupci i zato se prema njima treba tako i ponašati.
U današnje vrijeme značajan kanal prodaje je i internet koji, putem društvenih mreža
poput Facebooka, Twittera i sl. te raznih internetskih portala namijenjenih prvenstveno
turistima kako bi lakše pronašli i rezervirali odgovarajući smještaj, omogućava
marketinškoj službi dopiranje do većeg dijela populacije i širenje baze potencijalnih
klijenata. Isto tako, ključ privlačenja većeg broja gostiju je oglašavanje u stranim
medijima, posebno onih zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj turista.
22
3.1. ANALIZA SITUACIJE
Posljedica dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i obiteljskih seljačkih
gospodarstava te usmjerenosti hrvatskog turizma na priobalni turizam dovela je do toga
da hrvatski ruralni turizam nije dovoljno razvijen. Trenutno stanje turizma u ruralnom
prostoru posljedica je i nedostatka tematske ponude seoskih domaćinstava i planskog
pristupa uređenju pojedinačnih seoskih gospodarstava u svrhu prepoznatljive autohtone
ponude. Kratka je povijest ruralne turističke ponude u Hrvatskoj. Prvi nosioci i vlasnici
"turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava" registrirali su se 1998. godine, njih 32.
Trenutna brojka od svega 447 registriranih seljačkih domaćinstva, koja su vrlo
neravnomjerno raspoređena po županijama, predstavlja nisku razinu. Potreban je i veći
angažman na području turizma u ruralnom prostoru s obzirom na nizak nivo iskorištenja
raspoložive radne snage i raspoložive resurse koji mogu povećati uposlenost i dohodak
obiteljskih gospodarstava (Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014.-2020., 2014:25).
Bjelovarsko-bilogorska županija pripada Panonskoj regiji. Gledajući po razvijenosti,
nalazi se na četvrtom mjestu i daleko zaostaje za najrazvijenijim županijama Hrvatske
poput Istarske županije, Primorsko-goranske ili Grada Zagreba. Budući da ima
potencijala u znanjima i vještinama, dovoljno obrazovnog kadra i dovoljno radno
sposobnog stanovništva budući razvoj ovisi o mladim naraštajima. Ako ta znanja i
vještine ne budu pratila potrebe tržišta rada, stvoriti će se jaz između ponude i potražnje
koji će utjecati s jedne strane na mogućnost gospodarstva da stvara novu vrijednost, a s
druge strane će radnoj snazi otežati zapošljavanje (Regionalna mreža lokalnih
obrazovnih ustanova - Metode analize obrazovnih potreba za gospodarski razvoj:
Bjelovarsko-bilogorska županija, 2011:3).
Najveći prirodni potencijali Bjelovarsko-bilogorske županije su raspoloživa
poljoprivredna tla (51,2% ukupne površine) i šume (36,2% ukupne površine). Ostali
prirodni resursi su površinske vode, termalni bazeni i mineralne sirovine (plin, nafta,
građevinski kamen, kvarcni pijesak). Postojeći prirodni potencijali su dobar preduvjet
kao baza gospodarskog razvoja županije. Klima i reljef su ugodni za život i dobar
23
preduvjet za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom (Bartulović & Premužić,
2011:20).
U skladu s principima zaštite okoliša, cjelokupni prostor Bjelovarsko-bilogorske
županije, kvaliteta i različitost, posebice prirodne resursne osnove, nude mogućnost
uspostavljanja većeg broja različitih, međusobno komplementarnih turističkih
doživljaja. Bjelovarsko-bilogorska županija, sukladno svim analizama prostor je
prirodno predodređen za razvoj turizma specijalnih interesa, odnosno zdravstveno-
lječilišnog turizma, a to omogućava komercijalizaciju cijelog spektra tematiziranih
turističkih doživljaja namijenjenih različitim potrošačkim segmentima tijekom cijele
godine. Budući da je kontinentalna županija, statistički registriran turistički promet na
cijelom je području relativno ravnomjerno raspoređen tijekom cijele godine (Bartulović
& Premužić, 2011: 50).
Pretpostavkom da uskoro Bjelovarsko-bilogorska županija razvije određen broj dobro
osmišljenih turističkih proizvoda te postojećim smještajnim kapacitetima doda još oko
300 postelja, na ovom području moglo bi se ostvariti oko 350 tisuća noćenja, kao i oko
85 tisuća jednodnevnih putovanja. Prirodni resursi županije, uz već spomenuti
zdravstveno-lječilišni turizam koncentriran na području Daruvara, nude brojne
mogućnosti za razvoj lovnog i ribolovnog turizma, cikloturizma, turizma u ruralnom
okruženju, kratkih odmora, izletničkog turizma... No, ne treba zanemariti ni činjenicu da
je cijelo područje Bjelovarsko-bilogorske županije još uvijek neprepoznato na domaćem
tržištu, ponajprije zbog nedostatka turističke ponude i neprimjerene interpretacije
turističkih lokaliteta i atrakcija.
S namjerom da do 2020. godine županija bude prepoznata kao jedna od vodećih
kontinentalnih destinacija Republike Hrvatske, turistički razvoj ističe svoje potencijale
kao što su prirodna ljepota, velike šumske površine s tradicijom lovnog, ribolovnog i
izletničkog turizma, biciklističke staze, izvori termalne vode, tradicija proizvodnje vina,
jedinstveni spoj bilogorsko-moslavačke kuhinje… Sve to pokazuje da će turizam postati
i strateška grana razvoja gospodarstva, te će se kretati u smjeru povećanja kvalitete
života lokalne populacije. To će se odraziti ne samo na povećanje primanja zaposlenih,
odnosno otvaranje novih radnih mjesta, već i na povećanje raznolikosti i kvalitete
24
društvenog života. U želji da se povećaju ekonomski učinci turističke ponude županija i
Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije započele su tijekom 2008. izradu
Turističkog master plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Godine 2009. napravljen je i
drugi važan dokument Identifikacija ključnih projekata za implementaciju vizije
turističkog razvoja županije i dostavljen Institutu za turizam čime su postavljeni temelji
za planski i koordiniran turistički razvoj područja za sljedećih desetak godina.
Selektivni oblici turizma javljaju se kao protuteža pojmu masovni turizam čiji se
koncept zasniva da turist kao pojedinac nije prepoznat. U selektivnom turizmu
pojedinac je prepoznat i u fokusu istraživanja nalazi se sam turist, pa se tako i oblikuje
turistička ponuda proizvoda. Turist postaje osnovni subjekt koji je prepoznat po imenu i
prezimenu.
3.2. IZBOR CILJNE SKUPINE
Ponašanje potrošača predstavlja specifičan oblik ponašanja čovjeka pri nabavi, odnosno
kupnji proizvoda i usluga, a odnosi se na objektivno izražene reakcije u procesu kupnje
ili potrošnje. Tri su važne značajke ponašanja potrošača: ono je dinamičko, obuhvaća
osjećaje, spoznaju, ponašanje i događaje u okruženju, te podrazumijeva razmjenu
(Grbac, 2010:17).
Proučavanje ponašanja potrošača važno je zbog razumijevanja i predviđanja ponašanja
potrošača, poznavanja regulatorne politike radi zaštite potrošača u društvu i otkrivanje
uzročno–posljedičnog odnosa koji uvjetuje informiranje potrošača i obrazovanja mladih
(Engel et al., 1995: 4).
Svaki čovjek ima potrebe, neke su urođene, a ostale su stečene, a pojam motiva često se
poistovjećuje s potrebama, nagonima, ciljevima i sl. Čovjekove potrebe su nedostatak
nečega što on želi zadovoljiti, a motivi su čimbenici koji pojedinca pokreću na
aktivnost, koji aktivnost usmjeravaju i njome upravljaju. Ljudske potrebe većinom
nikada nisu trajno zadovoljene. Shvatiti ponašanje potrošača, od presudne je važnosti za
sve one koji se nalaze na drugoj strani tržišnog odnosa, uključujući tvrtke i oglašivačke
25
agencije. Ponašanje potrošača bitno je razumjeti, a što je najvažnije, na njega se može
utjecati (Kesić, 2006:4).
Svako ponašanje usmjereno je prema nekom cilju i ciljevi su rezultat motiviranog
ponašanja. Potrebe i ciljevi međusobno su povezani, mijenjaju se tijekom života kada
pojedinac postigne neke ciljeve, javljaju se i postavljaju novi, a ako se ne ostvare
postavljeni ciljevi, pojedinac ih nastoji zadovoljiti ili traži neke nove. Novi i viši ciljevi
motiviraju ponašanje. Motivacija je stanje organizma u kojem je ljudska energija
pokrenuta i usmjerena prema stanju stvari, a najčešće prema nekom cilju (Markin et al.
1987: 166).
3.3. ANALIZA VANJSKIH ČIMBENIKA
Hrvatska pripada krugu mediteranskih zemalja koje turiste ponajviše privlače ljepotom
prirodnog prostora, klimom i bogatstvom kulturno-povijesne baštine. Geografski
položaj hrvatske također osigurava razvoj turističke ponude na Jadranskom moru.
Najvažnija prirodna atrakcija Hrvatske svakako je Jadransko more koje u kombinaciji s
razvedenošću obale i s mnoštvom otoka predstavlja jedno od najljepših prirodnih
turističkih atrakcija u Europi. No Hrvatska obiluje i drugim prirodnim atrakcijama kao
što su nacionalni parkovi: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera,
Risnjak i Sjeverni Velebit, ili parkovi prirode: Biokovo, Kopački rit, Lastovsko otočje,
Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telaščica, Učka, Velebit, Vransko jezero i
Žumberak-Samoborsko gorje.
Hrvatska se uz sve zelenilo i šumovitost velikog dijela nacionalnog teritorija nalazi u
europskom vrhu prema bioraznolikosti. Uzrok tome je prije svega reljefna raznolikost
Hrvatske koja unutar relativno malog prostora nudi velik broj različitih prirodnih
atrakcija. Uz sve to hrvatska obiluje i kulturno-povijesnom baštinom koja zajedno s
prirodnim atrakcijama čini bogatu atrakcijsku osnovu za turističku ponudu.
Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe
zahvaljujući svojem specifičnom geografskom položaju na razmeđi nekoliko
26
biogeografskih regija te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim
uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je
bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema.
Ljetni odmorišni turizam ili turizam sunca i mora predstavlja najvažniji turistički
proizvod Hrvatske. Dominantnu ulogu ima Jadransko more s razvedenošću obale i
mnoštvom otoka. Oblik turizma koji se u Hrvatskoj može smatrati komplementarnim
suncu i moru je nautički turizma za kojim potražnja u svijetu ubrzano raste. Zbog
nedostatka sadržaja i turističke ponude te nepovoljnih klimatskih uvjeta tijekom zimskih
mjeseci u Hrvatskoj smanjena je i otežana mogućnost produženja turističke sezone na
cijelu godinu te je ona uglavnom ograničena na proljetne i ljetne mjesece. Isto tako
uspješnost turističke sezone je uvelike ovisna o povoljnim vremenskim uvjetima i
dužini trajanja toplih mjeseci tijekom proljeća i ljeta. Upravo zato razvoj seoskog
turizma u ruralnim područjima treba postati perspektiva u budućim razdobljima i to ne
samo zbog zadovoljavanja potreba gradskog stanovništva za mirom i prostorom za
rekreaciju na otvorenom, već on mora uključiti i posjet nacionalnim parkovima,
uživanje u ruralnom krajoliku i boravak na turističkim seljačkim gospodarstvima.
3.4. ANALIZA UNUTARNJIH ČIMBENIKA NA PRIMJERU SEOSKOG
TURIZMA
Zlatko Salaj rođen je 1944. godine u malom selu Grabovnica pored Čazme. On i otac
živjeli su sami na imanju s mlinom, koji je ujedno bio njihov jedini izvor prihoda.
Živjeli su skromnim seoskim životom sve dok rat nije stigao i do njihovog imanja. Za
vrijeme Drugog svjetskog rata, mlin im je miniran i srušen do temelja. Ostavši bez
jedinog izvora prihoda, bili su primorani vaditi pijesak iz obližnje rijeke Grabovnice.
Zlatko je djetinjstvo provodio u neimaštini i siromaštvu, a školu je završio u Zagrebu.
Školu je završio kao iznimno dobar učenik, dobio je stipendiju i posao u tadašnjem
telekomunikacijskom poduzeću. Zasnovao je obitelj i dobio posao u Njemačkom
Siemensu. Život je pretežno proveo odvojen od svoje obitelji boraveći i radeći pretežno
po arapskim zemljama. Obitelj Salaj svoje je imanje polako počela obnavljati 1985.
godine, da bi tek 2001. započela sadnju prvih od ukupno 780 raznih vrsta biljaka koje
tamo danas rastu. Među njima su razne vrste javora, američke i kavkaske jele, nekoliko
27
vrsta cedra i mnoge druge. Dio po dio, godinu po godinu imanje je poprimilo izgled
kakav ima danas. Preko imanja teče rijeka Grabovnica te su u blizini izgradili još tri
jezera. U jezerima je nastanjeno mnogo životinjskih vrsti kao što su žabe, babuške,
patuljasti somići i šarani. Jezera preko ljeta ugoste mnoge ptice selice koje se u prolazu
nađu u kraju. Preko rijeke i jezera izgrađeno je 15 mostova i zasađeno mnoštvo
autohtonih biljaka kao što su lopoči, potočnice, rogozi i dr. U obližnjoj šumi „Jošik“
sagrađeno je veliko igralište za djecu i odrasle, prepuno kućica, visećih mostova i
ljuljački.
Nakon odlaska u mirovinu i povratka na imanje Zlatko je oživio svoju ideju da svojoj
obitelji priredi Božić o kakvom je on kao dijete mogao samo sanjati. To mu je i uspjelo
2001. godine tako što je imanje okitio sa 70 000 lampica. Impresionirani su ostajali i
prolaznici koji su prolazili kroz selo. Nekoliko sati nakon prvog paljenja tih 70 000
lampica doživljaj je bio nevjerojatan. Promet na toj maloj cesti je stajao, a ljudi su
izlazili iz svojih automobila kako bi bolje vidjeli što se zbiva na imanju. To je bio
početak Božićne priče.
Kako se prve godine pokazao veliki interes da se imanje uredi i naredne godine, odlučili
su se s više entuzijazma i kreativnosti razviti priču koja je prepoznata ne samo u
Hrvatskoj već i u mnogim zemljama širom svijeta. Svake godine Zlatko je dodavao po
100 0000 lampica, uvijek smišljajući neku novost koju bi mogao prirediti za Božić.
Obnovljen je i mlin i napravljena umjetna jezera na kojima su svoje otoke dobili
pingvini, medvjedi i Djed Božićnjak. Umjesto da dodaje samo lampice, potrudili su se
iz godine u godinu proširiti i šarenu ponudu.
Mjesto na imanju dobile su i dječje predstave, koje se odvijaju svakoga dana u isto
vrijeme. Posebnu atrakciju predstavljaju jaslice izrađene u prirodnoj veličini i
postavljene u zasebno izgrađenoj štalici, podno brda Sveti Vid koje okružuje imanje
Salaj. A priča svake večeri završava uz vatromet i veselje. Kroz godine postojanja
Božićna priča obitelji Salaj napredovala je i u tehnološkom smislu, pa je tako gospodin
Zlatko već 2003. godine svoje žaruljice počeo dopunjavati LED tehnologijom. Samim
time ostvarena je značajna ušteda električne energije. Danas je na imanju zastupljenost
28
LED tehnologije 80%. Svake godine Božićnu priču obitelji Salaj posjećuje oko 45 000
posjetitelja iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. O atraktivnosti i postignućima ove
jedinstvene manifestacije su pisali mnogi poznati svjetski mediji te gotovo sve domaće
novinarske i televizijske kuće. Božićna priča obitelji Salaj postala je svjetska atrakcija i
promotor Hrvatske u svijetu te ima značajnu ulogu u turističkom razvoju Republike
Hrvatske. Godine 2012./2013. Božićnu priču obitelji Salaj krasi 1,3 milijuna lampica
(http://www.bozicnabajka.com/#obiteljsalaj, 20.2.2015).
Danas je imanje registrirano kao zadruga sa 7 zaposlenih, a registrirane djelatnosti su:
- Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova
- Zabavne i rekreacijske djelatnosti
- Kupnja i prodaja robe
- Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu
- Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane
- Pripremanje i usluživanje pića i napitaka
- Pružanje usluga smještaja
- Pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom,
sportskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih
usluga
- Gospodarenje ribama slatkih (kopnenih) voda
- Proizvodnja hrane i pića
- Pružanje usluga mljevenja žita
Ukupni prihodi u 2013. godini iznosili su 732 tisuće kuna i povećani su u odnosu na
2012. godinu za 58%, kada su iznosili 464 tisuće kuna. Rashodi su 528,5 tisuća kuna i
ostvarena dobit u 2013. godini iznosila je 163 tisuće kuna.
29
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE GRAĐANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE O RAZVOJU SEOSKOG
TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ
Poglavlje prikazuje provedeno istraživanje percepcije građana Bjelovarsko-bilogorske
županije o razvoju seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Rezultati istraživanja će
se statistički obraditi i analizirati.
4.1. NACRT ISTRAŽIVANJA
Kao što je u uvodnom dijelu rada već istaknuto, cilj rada je istražiti percepciju građana
na području Bjelovarsko-bilogorske županije o postojećem i budućem seoskom turizmu,
njihove stavove vezane za razvoj seoskog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske
županije kao strateškoj odrednici važnoj za razvoj i oporavak gospodarstva, kao i
njihove želje za posjet određenim destinacijama na kontinentalnom dijelu Republike
Hrvatske.
Teorijske spoznaje u poglavlju 3. empirijski su testirane na potrošačima Bjelovarsko-
bilogorske županije. Istraživanjem je obuhvaćeno geografsko područje Bjelovarsko-
bilogorske županije, jedne od dvadeset teritorijalnih jedinica Republike Hrvatske koja
se nalazi na središnjem kontinentalnom, pretežito poljoprivrednom području, koje je
pogodno za razvoj seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj.
4.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje čini anketni upitnik koji je proveden na prigodnom uzorku od 240
ispitanika na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Anketni upitnik se nalazi u
prilogu (Prilog 1). Od ukupno 250 pripremljenih upitnika popunjeno je 240 anketnih
upitnika. Uzorak ispitivanja su građani različitih stilova života, starosnih skupina,
mjesečnih primanja i razine obrazovanja radi uočavanja mogućih razlika u percepciji
građana o razvoju seoskog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj prema životnim
navikama, dobi, spolu, mjestu prebivališta i boravišta, visini primanja i sl..
30
Upitnik se sastojao od općenitih pitanja i pitanja specifičnih za sam razvoj turizma na
području kontinentalne Hrvatske, a njime se željelo prikupiti mišljenje ispitanika.
Odgovori su koncipirane tako da ispitanik zaokruži odgovor ili nadopiše vlastiti
odgovor. U upitniku su 3 pitanja s mogućnošću izražavanja mišljenja pomoću raspona
Likerotove ljestvice od 1 do 5 (1- uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3 – niti se slažem,
niti se ne slažem 4- slažem se i 5 – potpuno se slažem). U upitniku je zagarantirana
anonimnost.
Anketni upitnik je sadržavao pitanja, koja su obuhvaćala sljedeća područja:
- sociodemografska pitanja (spol, dob, školska sprema, mjesečna primanja),
- razvoj seoskog turizma i oblik,
- navike građana
- mišljenja o imanju obitelji „Salaj“ i dr.
Odabrana populacija za istraživanje su građani koji su se zatekli u središtu Bjelovara, a
uzorak je odabran metodom slučajnog izbora, što znači da je svaka jedinka iz populacije
imala jedaku šansu biti izabrana u uzorak. Ispitivanje je provedeno tijekom mjeseca
veljače 2015. godine u Bjelovaru, ispred trgovine DM, ispred Konzuma i Erste banke, te
ispred autobusnog i željezničkog kolodvora. Anketnim ispitivanjem nastojalo se doznati
koje mišljenje imaju ispitanici o seoskom turizmu i njegovom značaju za Bjelovarsko-
bilogorsku županiju. Nastavno, opisan je uzorak na kojem je provedeno istraživanje. U
istraživanju je sudjelovalo 240 ispitanika, od čega 77,5% (186 ispitanika) iz užeg
područja grada, te 7,5% (18 ispitanika) iz Čazme, 5,4% (13 ispitanika) iz Garešnice,
4,6% (11 ispitanika) iz Daruvara, 2,5% (7 ispitanika) iz Zagreba i 1,7% (5 ispitanika) iz
Virovitice.
31
Grafikon 2. prikazuje spolnu strukturu ispitanika
Grafikon 2. Spolna struktura ispitanika
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona je vidljivo da je sudjelovalo više osoba ženskog spola njih 161 (67%), dok
je osoba muškog spola sudjelovalo 79 (33%). U slijedećem grafikonu prikazana je
dobna struktura ispitanika.
Grafikon 3. Dobna struktura ispitanika
Izvor: rezultati istraživanja
33%
67%
Spol
muški
ženski
0%
5%
10%
15%
20%
25%
18-25 26-35 36-45 46-55 56-65 65 i više
Starosna dob
32
U istraživanju su sudjelovali ispitanici različitih dobnih skupina, grupiranih u prosječne
razrede veličine 10 godina. Sudionici ispod 18 godina nisu sudjelovali u anketiranju.
Najviše je bilo onih od 18-25 godina, njih 22% (53 ispitanika), zatim slijede ispitanici iz
dobne skupine od 36-45, njih 19% (46 ispitanika). Nadalje, ispitanika od 65 i više bilo
je 17% (41 ispitanik), te onih od 26-35 godina (35 ispitanika) i 56-65 godina (36
ispitanika) približno podjednako 15%. Najmanji broj ispitanika su od 46-55 godina,
njih je bilo 12% (29 ispitanika).
Zatim slijedi grafikon koji će nam pokazati razinu završenog obrazovanja ispitanika.
Neki ispitanici su završili samo osnovnu školu, neki srednju školu, a neki magisterij ili
doktorat. Kako i obrazovna struktura utječe na potražnju za odlaskom u prirodu, slijedi
grafikon koji prikazuje razinu obrazovanja ispitanika.
Grafikon 4. Obrazovna struktura ispitanika
Izvor: rezultati istraživanja
Grafikon nam prikazuje da je u istraživanju sudjelovalo 145 osoba sa završenom
srednjom školom (61%), 35 osoba sa višom stručnom spremom (15%), te 29 osoba s
visokom stručnom spremom (12%). Najmanje je VKV, KV, PKV I NKV radnika - 31
osoba (13%).
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
VSS VŠS SSS VKV KV PKV NKV
Stručna sprema
33
Slijedi grafikon koji pokazuje zanimanje ispitanika.
Grafikon 5. Zanimanje ispitanika
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona je vidljivo da je 41 ispitanika koji su u mirovini, njih 18%. Potom slijede
studenti - 41 osoba (17%) i zaposleni u privatnim poduzećima - 38 osoba (16%).
Nezaposlenih je 36 ispitanika (15%), a učenika 26 ispitanika (11%). Potom slijede
zaposleni u ustanovama, poljoprivrednici i privatni poduzetnici, te zaposleni u
državnoj/javnoj službi. Oni zajedno čine 58 ispitanika (24%). Na pitanje da li imaju
djece, 146 ispitanika je odgovorilo potvrdno (61%), dok je 94 ispitanika izjavilo da
nema djece (39%).
4.3. OGRANIČENJA U ISTRAŽIVANJU
Prilikom anketiranja nastojalo se da upitnik ispunjavaju osobe različite dobi, spola i
zanimanja. Zimsko doba, hladnoća i loši vremenski uvjeti utjecali su na brzinu
popunjavanja upitnika. Mišljenja građana zasigurno variraju zbog popunjavanja
upitnika na javnim mjestima. Veći broj ispitanika je ženskog spola u odnosu na muški,
čime je otežano utvrditi razliku u stavovima vezano za predmet istraživanja među
spolovima. Anketiranjem je obuhvaćena populacija koja je starija od 18 godina, a
5% 8%
5%
16%
11%
17%
18%
6%
15%
zaposlenik u državnoj/javnojslužbi
zaposlenik upoduzeću/ustanovi
privatni poduzetnik
zaposlenik u privatnompoduzeću
učenik
student
umirovljenik
poljoprivrednik
nezaposlen
34
moguće je ispitati i stavove djece u budućim istraživanjima, čime bi se mogla napraviti
usporedba stavova djece sa stavovima odraslih.
4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Nastavno će biti prikazani rezultati provedenog istraživanja o percepciji građana u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o seoskom turizmu. Istraživanje će nam pokazati koji
čimbenici građana utječu na razvoj seoskog turizma, kakva su mišljenja o imanju
obitelji Salaj i slično.
Slijedeći grafikon nam prikazuje da li ispitanici smatraju da je razvoj seoskog turizma
značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije.
Grafikon 6. Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj Bjelovarsko-bilogorske
županije
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona je vidljivo da veći dio ispitanika (168 osoba) smatra kako je razvoj seoskog
turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije (70% se slaže), a što
0 10 20 30 40 50
Potpuno se slažem
Slažem se
Niti se slažem niti se ne slažem
Ne slažem se
Uopće se ne slažem
Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije.
35
potvrđuje i prosječna ocjena 3,9. Neodlučno je 17% ispitanika (41 osoba), a 13% (31
osoba) ih se ne slaže da je razvoj seoskog turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-
bilogorske županije.
Tablica 4. Rangiranje 1
Za razvoj seoskog turizma važno je: Broj tvrdnji Rang
Atrakcija 73 1.
priroda i krajolik 65 2.
jahanje i konjički turizam 42 3.
ribolov i ribarstveni turizam 34 4.
vinarija i vinotočje 21 5.
Drugo 5 6.
Izvor: rezultati istraživanja
Došlo se do zaključka da je anketiranima najbitnije da se posjećuju atrakcije, potom
priroda i krajolik, a najmanje im je bitan razvoj vinarija i vinotočja, ribolova i
ribarstvenog turizma, jahanja i jahačkog turizma.
Iz slijedeća dva grafikona može se saznati koliko često ispitanici odlaze boraviti u
prirodu i tko je inicijator za odlazak. Istraživanjem se željelo saznati i kolika je
učestalost odlaska u prirodu. Ponuđeni odgovori su bili jednom godišnje, dva puta
godišnje, jednom mjesečno, jednom tjedno i nikada. Grafikon 7. prikazuje učestalost
odlaska u prirodu.
36
Grafikon 7. Učestalost odlaska u prirodu
Izvor: rezultati istraživanja
Prema provedenom istraživanju, najviše ispitanika (82 osobe), njih 34% odlazi u
prirodu jednom mjesečno, što i nije tako iznenađujuće, s obzirom na geografski položaj
Bjelovarsko-bilogorske županije i time i dostupnosti ljepote prirodnih krajolika. Samo
dva puta godišnje u prirodu odlazi 30% ispitanika (72 osobe). Njih 20% (48 osoba) je
odgovorilo da odlazi u prirodu jednom tjedno, dok samo njih 10% (24 osobe) odlazi
jednom godišnje. Također, samo 6% ispitanika (14 osoba) je odgovorilo da ne odlazi u
prirodu uopće.
Na grafikonu 8. prikazan je inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji.
Ponuđeni odgovori bili su mama, tata, baka i/ili djed, dijete i netko drugi.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
jednom godišnje dva puta godišnje jednom mjesečno jednom tjedno nikada
Učestalost odlaska u prirodu
37
Grafikon 8. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona je vidljivo kako su inicijatori za odlazak u prirodu roditelji, mama i tata
(32% i 31%).
Iz slijedećeg grafikona ćemo saznati koliki prihod ostvaruju ispitanici, što je ujedno
jedan od važnijih čimbenika za odlazak u prirodu i posjet nekoj manifestaciji.
mama
32%
tata
31%
baka i/ili djed
14%
dijete
11%
netko drugi
12%
Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji
38
Grafikon 9. Visina primanja ispitanika
Izvor: rezultati istraživanja
Najviše je ispitanika koji ostvaruju prihod u visini od 2000-4000 kn, njih 66% (158
osoba). Nakon toga slijede ispitanici koji imaju prosječan prihod u visini od 4000-6000
kn, njih 18% (43 osobe). Onih koji prosječna mjesečna primanja imaju ispod 2000 kn je
9% (22 osobe), dok samo njih 8% (19 osoba) imaju mjesečna primanja iznad 6000 kn.
Prihod ispitanika uvelike utječe na odluku o odlazak u prirodu i posjet nekoj
manifestaciji. Kako je gore već objašnjeno, najviše je ispitanika sa prosječnim
mjesečnim primanjima u visini od 2000 do 4000 kn. Ispitanici su u ova recesijska
vremena oprezni pri trošenju, te dodatni troškovi za odlazak u prirodu i posjet nekoj
manifestaciji svakako utječu na odluku.
Sljedećih devet pitanja odnosila su se na posjet imanju obitelji „Salaj“. Na pitanje da li
su posjetili imanje obitelji „Salaj“ više od pola ispitanika (54%), njih 130, odgovorilo je
da, a 46% ispitanika ili njih 110 odgovorilo je da nije.
Na pitanje 13., ispitanici koji su odgovorili potvrdno naveli su razloge svoje posjete, a
oni su prikazani u tablici 5.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
do 2000 kn 2000 - 4000 kn 4000 - 6000 kn > 6000 kn
Visina primanja ispitanika
39
Tablica 5. Rangiranje 2
Razlog posjete: Broj tvrdnji Rang
Božićna čarolija 195 1.
Uskrs na imanju obitelji "Salaj" 19 2.
Proljeće i ljeto 16 3.
Imanje pod snijegom 5 4.
Drugo 5 5.
Izvor: rezultati istraživanja
Kao razlog posjete 81% ispitanika (195 osoba) navelo je Božićnu čaroliju. Samo 8%
ispitanika (19 osoba) posjetilo je imanje za Uskrs, a Proljeće i ljeto, Imanje pod
snijegom i Drugo navelo je samo 26 ispitanika ili 11%. Razlog posjete presudan je za
odlazak na imanje obitelji „Salaj“. Pod Drugo navedeni su razlozi – vjenčanja,
krstitke, proslave i sl.
Na grafikonu 10. prikazan je način odlaska na imanje obitelji „Salaj“.
Grafikon 10. Način odlaska na imanje obitelji „Salaj“
Izvor: rezultati istraživanja
Čak 65% ispitanika (156 osoba) na imanje je išlo vlastitim automobilom. Razlozi su
vrlo jednostavni jer ne postoji željeznički prijevoz, a autobusni prijevoz zahtjeva
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
vlastitim
automobilom
s prijateljima javnim
prijevozom
nešto drugo
Način odlaska na imanje "Salaj"
40
prijelaze između mjesta. 31% ispitanika (74 osobe) išlo je s prijateljima, dok samo 4%
ispitanika (10 osoba) je posjetilo imanje obitelji „Salaj“ javnim prijevozom.
Slijedećim grafikonom najavljujemo zadovoljstvo ispitanika samom kvalitetom
pruženih usluga.
Grafikon 11. Zadovoljstvo pruženom uslugom
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona je vidljivo da 18% ispitanika (43 osobe) smatra da kvaliteta pruženih
usluga nije zadovoljavajuća. Prosječnom je smatra 26% (62 osobe), dok je visokom
smatra 56% ispitanika(135 osoba). Kvaliteta je jedan od odlučujućih čimbenika pri
odlasku u prirodu. Stavovi ispitanika o kvaliteti su da je visoka u odnosu na dohodak
odnosno primanja ispitanika. Stavove je vrlo teško mijenjati, kad potrošač jednom nešto
nauči o uslugama vrlo je teško promijeniti njegov stav bio on pozitivan ili negativan baš
zbog dosljednosti potrošača svojim stavovima.
Slijedećim pitanjem željelo se je saznati što građani misle o cijeni ulaznice za posjet
imanju obitelji Salaj.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Nisko Prosječno Visoko
Zadovoljstvo pruženom uslugom
41
Grafikon 12. Cijena ulaznice za odraslu osobu u iznosu od 30,00kn
Izvor: rezultati istraživanja
Iz grafikona 12. može se zaključiti da ispitanici smatraju da je to realna cijena u odnosu
na doživljaj koji se pruža, njih čak 44% (106 osoba). Iza realnih slijede oni ispitanici
koji smatraju da je to izuzetno niska cijena u odnosu na doživljaj, 30% (72 osobe). Da je
to previsoka cijena u odnosu na doživljaj smatra 26% (62 osobe).
Slijedeći grafikon daje informacije slažu li se ispitanici s izjavom: „Prekrasno je gledati
kako čari lampica pričaju božićnu priču!“
to je izuzetno
niska cijena u
odnosu na
doživljaj 30%
to je realna
cijena odnosu
na doživljaj 44%
to je previsoka
cijena u odnosu
na doživljaj 26%
Cijena ulaznice = 30,00kn
42
Grafikon 13. Slažete li se s izjavom: „Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju
božićnu priču!“
Izvor: rezultati istraživanja
45% ispitanika ( 108 osoba) se u potpunosti slaže da je prekrasno gledati kako čari
lampica pričaju božićnu priču. Njih 43% (103 osobe) dalo je odgovor slažem se. Da nije
lijepo gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču smatra 4% ispitanika (10 osoba),
dok se njih 1% (2 osobe) uopće ne slaže da je lijepo. Neodlučnih, niti se slažu niti se ne
slažu je 7% (17 osoba). Iz svega proizlazi i prosječna ocjena koja je vrlo visoka 4,27, pa
se može zaključiti da je lijepo posjetiti i pogledati Božićnu priču na imanju obitelji
Salaj.
Slijedeći grafikon daje informacije slažu li se ispitanici s izjavom:“Sadržaji na imanju
obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!“
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
Potpuno se slažem
Slažem se
Niti se slažem niti se ne slažem
Ne slažem se
Uopće se ne slažem
‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’
43
Grafikon 14. Slažete li se sa izjavom: „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i
prihvatljivi su djeci i odraslima!“
Izvor: rezultati istraživanja
Na tvrdnju „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i
odraslima!“ ispitanici su odgovorili najviše da se slažu u potpunosti ili da se slažu čak
88%(211 osoba). Neodlučnih je 8% (19 osoba), a samo njih 4% (10 osoba) se ne slaže
ili se uopće ne slaže.
Slijedi grafikon koji prikazuje koji je čimbenik ispitanicima bitniji kod odluke o
odlasku na seoska imanja.
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Potpuno se slažem
Slažem se
Niti se slažem niti se ne slažem
Ne slažem se
Uopće se ne slažem
‘Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!’
44
Grafikon 15. Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja?
Izvor: rezultati istraživanja
Na pitanje da li je ispitanicima pri odluci o odlasku na seoska imanja važnija cijena,
kvaliteta, učinkovitost ili nešto drugo, za cijenu i kvalitetu dobili smo podjednake
rezultate, tj. 44% ispitanika (106 osoba) odlučilo se da je cijena važniji čimbenik pri
samoj odluci o odlasku na seoska imanja, a 43% (103 osobe) ispitanika smatra da je
kvaliteta presudna za odlazak na seoska imanja. Učinkovitost smatra 7% ispitanika (17
osoba) kao presudno za donošenje odluka za odlazak na seoska imanja, a 6% (14 osoba)
ispitanika navelo je nešto drugo. Od njih 15 navedeni su razlozi: sport, zabava, „fešta“,
proslave i sl.
Na posljednje pitanje, što bi poručili članovima zadruge imanja obitelji Salaj, samo je
nekolicina odgovorila. Bilo je kratkih poruka: Prekrasno, Oduševljena sam, Lijepo je,
ali i nešto dužih.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
cijena kvaliteta učinkovitost nešto drugo
Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja?
45
5. SMJERNICE ZA RAZVOJ TURIZMA
S razvojem društvenih odnosa, s tehnološkim napretkom i s usavršavanjem proizvodnje
u 20. stoljeću dolazi do promjena koje stvaraju temeljne preduvjete za razvoj
suvremenog turizma. Putovanja postaju brža i češća, sa sve većim brojem sudionika iz
različitih društvenih slojeva. Zbog negativnih učinaka masovnog turizma u mnogim se
zemljama turizam počinje provoditi na načelima održivog razvoja. Zato se sve više vodi
računa o iskorištavanju turističkih resursa koje neće umanjiti njihovu kvalitetu ni
upotrebljivost u budućnosti. Održiv turizam obilježava dugoročna usklađenost s
prirodnim, društvenim i kulturnim okruženjem. Nakon osamdesetih godina 20. stoljeća
turizam se sve više okreće pojedincu kao sudioniku turističkog putovanja i njegovim
individualnim potrebama. Kao posljedica toga, nastaje više različitih oblika turizma,
poput ruralnog turizma, koji su prilagođeni zahtjevima pojedinih grupa turističkih
potrošača. Odmor postaje sve više specijaliziran, a na turističko putovanje ljudi odlaze
kako bi nešto doživjeli, vidjeli ili naučili.
Svjetska komisija za okoliš i razvoj WCED u Brundtlandovu izvješću donosi do danas
najprihvaćeniju i najčešće citiranu definiciju održivog turizma: “Održivi razvoj turizma
je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se
istovremeno čuvaju resursi za njihovo buduće korištenje”.
Dok se smatralo da je čovjek gospodar prirode i da je treba podrediti svojim interesima
ili da je osnovni zadatak ekonomskog sustava pojedine države – ekonomski rast, dotle
nije postojala ekološka svijest ili je bila relativno slaba. U tom je razdoblju razvoja
ljudskog društva zaštita okoliša bila marginalna.
Istodobno s pojačanim uništavanjem okoliša javlja se i ekološka svijest. Ekološka kriza
nastala je zbog brojnih ekoloških katastrofa koje su pretežito proizašle iz industrijskog
razvoja. Posljedice toga su brojne ljudske aktivnosti u zaštiti okoliša. Postupno
rješavanje ekoloških problema ne može se ni zamisliti bez stalne prisutnosti ekološke
svijesti pojedinca i čitavog društva. Samo uz postojanje ekološke svijesti, kao dijela
opće društvene svijesti, mogu se ostvariti bitne promjene u rješavanju ekološke
problematike. Postupci prema prirodi manje ili više određeni su time “koje vrijednosti
46
prirodi pripisujemo”. Kao posljedica toga “prave” bi ekološke vrijednosti više ili manje
automatski morale voditi k tome da se ne ponaša ekološki štetno. Jedan od problema
ponašanja prema prirodi sastoji se, dakle, u tome da nedostaje odgovarajuća vrijednosna
usmjerenost. Za pravilno vrednovanje prirode iznimno je važna ekološka svijest. Pod
ekološkom svijesti podrazumijeva se spoznaja o ugroženosti prirodnih osnova za život
ljudi, uzrokovana djelovanjem ljudi samih, uz spremnost na otklanjanje opasnosti.
Ekološka svijest obuhvaća (Črnjar i Črnjar, 2009:69):
- doživljaj prirode i svijeta da nas se priroda tiče,
- ekološko znanje,
- ekološko usmjeren sustav vrijednosti,
- namjera da se ponašamo prihvatljivo za okoliš.
U međunarodnom turizmu Europa ima vodeću ulogu. Razvijene su jake aktivnosti koje
turizam stavljaju u središte svojih interesa. Na čelu njih su EEC (Europen Economic
Community) i NAFTA (Nord American Free Trade Agreement).
Smjernice europske integracije u turizmu zasnivaju se na (Jasprica, 2012:116):
1. integracijskim aktivnostima,
2. lokalnim, nacionalnim i regionalnim aktivnostima,
3. provođenju zajedničke politike s novopridruženim zemljama EU.
Iako se ovaj proces zasniva na aktivnostima, one se razlikuju za pojedine zemlje s
obzirom na njihove specifičnosti, pa je proces potrebno sagledati na razini različitih
zemalja. Europska obilježja integracijskih procesa u turizmu nezaobilaznom su
sastavnicom globalnog procesa. Europa, naime, ima nadmoćnu ulogu u međunarodnom
turizmu, s velikim udjelom od oko 60% u ukupnim svjetskim turističkim tijekovima.
Danas i poznate svjetske korporacije u svojoj organizacijskoj aktivnosti stavljaju
turizam u samo središte svojih interesa, na čelu sa EEC (European Economic Comunity)
i NAFTA (Nord American Free Trade Agreement). U ekonomskoj sferi trgovine i
turizma došlo je do organizacijskog unapređenja (GATS – General Agreement on Trade
in Services), razvijajući međunarodne trgovačke odnose s težištem na trgovini
47
uslugama. Veliki broj međuvladinih i međunarodnih institucija utječu na turističke
trendove (OAS – Outdoor Activities Service, ORCD – Organization Reilif Community
Development, PAT – World Trade Organization).
Osnovna pretpostavka za razvoj turizama u Europi je slobodno kretanje ljudi i
otklanjanje barijera između pojedinih zemalja. Poticanje interakcijskih procesa u
turizmu otvara široki spektar aktivnosti, što će se, razumljivo je, različito očitovati kod
pojedinih članica Europske unije - svake sa svojom vizijom razvoja. Ovdje se posebno
ističe jačanje i osuvremenjivanje organizacijskih oblika poslovanja, ističući
horizontalnu i vertikalnu integraciju. U ovaj je proces uključeno zračno prijevozništvo i
turizam (Koncul, 2004:212).
Shema 4. Organizacijsko-funkcionalni model turizma u procesu globalizacije i
europske integracije
Izvor: Koncul, N. 2004, Položaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima, Naše more,
2004., vol. 51, no. 5-6, str. 206-213., str. 212.
Polazna osnova u ovom odnosu je činjenica da globalizirajući proces djeluje
centripetalno. To je prvi vanjski krug utjecaja koji djeluje u svim područjima. Taj je
utjecaj izravan na dvije polukružnice. Prva polukružnica predočuje europske
48
integrirajuće faktore koji djeluju s općim i turističkim tijelima. Druga sprega je ona koja
nastavlja djelovati faktorima globalizacije centripetalno, kako je prije rečeno. To je
djelovanje globalizacije na turizam sa svojim vanjskim, općim tijelima i unutarnjim
specijaliziranim tijelima za trgovinu i turizam. Hijerarhijska obilježja pokazuju da se
proces globalizacije razvija kao sustav. Na vrhu je globalizirajući faktor. Funkcionalna
sprega razvila se između europskih općih i specijalnih tijela i tijela globalizacije.
Kako bi se očuvala svjetska prirodna baština i kulturni resursi mnoga područja su
zaštićena. Tako su zaštićena prirodna staništa i njima pridružene flore i faune, do
održavanja prirodne stabilnosti regija koje ih okružuju. Za ruralni razvoj igraju veliku
ulogu i pružaju mogućnost za generiranje prihoda, stvaranje radnih mjesta i za
rekreaciju i turizam. Svaka nacionalna strategija o očuvanju biološke raznolikosti
upravo zaštićena područja postavlja kao središnji element (Črnjar i Črnjar, 2009:213).
Kako bi se turistima ponudila iskustva u putovanju u turizam kao multidimenzionalnu
aktivnost uključen je čitav niz međusobno povezanih pojedinaca, od aviokompanija,
hotela, putničkih agencija, operatora i sl. Upravo ta suradnja s ostalim sektorima pridaje
turizmu jednu izuzetno važnu odliku, a to je održivost, kako bi se umanjile negativne
pojave poput uništavanja kulturne baštine, narušavanja tradicijskog načina života, i
slično. Održivost turizma usmjeren je na svjesno promišljanje razvoja turizma. Pod
odgovornim i održivim razvojem turizma razumijeva se razvoj turizma koji zadovoljava
potrebe sadašnjih turista, turističkih destinacija i svih sudionika u turizmu uz
istovremeno očuvanje i povećanje potencijala za upotrebu turističkih resursa u
budućnosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje vlastite
potreba. Ono podrazumijeava unapređenje kvalitete života ljudi u okviru mogućnosti
ekosistema koji nas okružuje (Jelinčić, 2008:38).
Ciljevi razvoja kontinentalnog turizma mogu se sažeti u slijedeće:
- Izgradnja i modernizacija sportsko-rekreacijskih resursa
- Definiranje i razvoj programa za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni
turizam, konjičke staze, manifestacije
49
- Izrgradnja i uređenje sadržaja za cikloturizam, kulturni turizam, rekreativni
turizam, konjičke staze i manifestacije.
Razvojem ruralnog turizma povećat će se vrijednosti hrvatske tradicije, lokalne
arhitekture i života na selu. Povećat će se i dohodak poljoprivrednih gospodarstva u
ruralnom turizmu te poboljšati ponuda smještajnih kapaciteta. Sufinanciranjem kamata i
projekata, kao i definiranjem programa za razvoj seoskog turizma razviti će se novi
sadržaji na području kontinentalnog seoskog turizma.
Kako bi formirale novu turističku ponudu i mogle sudjelovati na međunarodnim
turističkim tržištima, neke države su prihvatile ulaganja stranog kapitala. Na taj način se
regulirala turistička potrošnja svojih stanovnika, ali i odljev novca iz zemlje. Kako bi
ojačale i osnažile svoj utjecaj na međunarodnom tržištu multinacionalne snage bavile su
se alternativnim destinacijama, a najviše su profitirale emitivne zemlje. Zbog svoje
kompleksnosti i organiziranosti danas međunarodni turizam uključuje četiri kategorije
(Koncul, 2004:210):
- turističku potrošnju,
- pogodnosti koje omogućuju razvoj turizma (transnacionalno prijevozništvo,
telekomunikacije i sl.),
- financiranje (klasično, uključujući nebankovne kredite, npr. American
Express i sl.),
- regulativne i druge institucije kao GATT – General Agreement on Trade in
Services i WTTC – WorldTravel and Tourism Council dr.
U posljednje vrijeme sve veću pažnju zaokuplja vinski turizam, a odnosi se na posjete
vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izložbama vina u kojem su kušanje vina
i/ili doživljavanje posebnosti vinorodnog područja glavni motivacijski čimbenici
posjetitelja. Ovdje se posebnosti vinorodnog područja odnose na širok raspon prirodnih,
društvenih i kulturnih elemenata dotičnog prostora. Vino, ipak, predstavlja temeljni
privlačni element vinskog turizma. Osim samog vina, vinski turizam uključuje
doživljavanje prostora kroz njegove različite prirodne, društvene i kulturne elemente.
Očuvanost i ljepota vinorodnog pejzaža, određene prirodno geografske posebnosti
50
poput geomorfoloških elemenata i klime dio su ponude vinskog turizma. Sastavni dio
vinskog turizma predstavljaju izložbe vina i različite manifestacije vezane uz vino,
poput slavljenja „vinskih“ svetaca (sv. Vinko i sv. Martin).
Direktan utjecaj vinskog turizma na ekonomski razvoj prostora očituje se u vidu
povećane prodaje i potrošnje proizvoda i usluga. Riječ je o prodaji vina i drugih
autohtonih proizvoda, povećanom prometu u restoranima, noćenjima. Istovremeno,
zadovoljni vinski turisti postaju najbolji marketinški oglašivači čije preporuke potiču
nove turiste na otkrivanje posebnosti određenog područja. Utjecaj ovog oblika turizma
očituje se i kroz mnoge druge aspekte: od povećane brige za zaštitom prostora,
poboljšanja prometne i komunalne infrastrukture sve do socio – ekonomske i
demografske preobrazbe prostora u kojem se vinski turizam odvija. Vinski turizam
samo je jedan u nizu različitih oblika turizma temeljenih na tipičnim proizvodima i
kulinarskoj tradiciji koji se u posljednje vrijeme intenzivno razvijaju (Šlezak, 2010:86).
Isto tako u Republici Hrvatskoj dugu i bogatu povijest ima vjerski turizam koji se
razvijao većinom oko marijanskih svetišta. Ta vrsta turizma susreće se s nizom
problema. Naime, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica nisu uspjeli
izgraditi strategiju razvoja vjerskog turizma. Podaci o zaradi i broju posjetitelja nisu
nigdje evidentirani. Kao ključne probleme razvoja vjerskog turizma treba istaknuti
neadekvatne smještajne kapacitete, lošu turističku ponudu te problem sive ekonomije.
Također, vjerski turizam je još uvijek u velikoj mjeri okrenut domaćim gostima. Razvoj
vjerskog turizma u nekoj zemlji može rezultirati brojnim pozitivnim i negativnim
ekonomskim učincima. U pozitivne ekonomske učinke mogu se ubrojiti: rast potrošnje,
poticanje investicija u objekte infrastrukture, utjecanje na razvoj ugostiteljstva, snažno
podupiranje razvoja poduzetništva i trgovine, razvijanje objekata za zabavu, rast javnih
prihoda te otvaranje novih radnih mjesta. U negativne ekonomske učinke može se
ubrojiti: rast javnih rashoda te rast cijena proizvoda, nekretnina i usluga. U ostale
negativne učinke razvoja vjerskog turizma mogu se ubrojiti: gužve, opasnost od
terorizma, zagađenje i dr. (Hegeduš i Košćak, 2014:19).
51
Kako bi se unaprijedio razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije potrebno je koristiti
preporuke Europske unije i koristiti novac iz Europskih fondova. Županija ima sve
potrebite elemente kojima može unaprijediti razvoj ruralnih područja, od prekrasne
prirode do inovativnih poduzetnika spremnih na ulaganje u razvoj seoskog turizma.
Time će se potaknuti ekonomski rast, smanjit će se nezaposlenost, poticati će se
ugostiteljska djelatnost i trgovina. Potrebno je razvijati sportsko – rekreativne centre,
jahački turizam, vinski turizam i slično, pritom poštujući tradiciju života na selu.
Kako je u Hrvatskoj slaba ekonomska snaga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
jako je teško, gotovo nemoguće, postići pozitivne financijske rezultate i razvoj seoskog
turizma. Pojavljuje se problem nedovoljnih potpora od strane javnog sektora. Sukladno
navedenom trebalo bi poticati razvoj poljoprivrednih gospodarstava i povećati
financijske potpore kako bi se ostvaraila ekonomija paralelnog bavljenja
poljoprivredom i turizmom uz pozitivne financijske rezultate.
52
6. ZAKLJUČAK
Jedna je od najznačajnijih aktivnosti u marketingu je istraživanje tržišta, čiji je zadatak
pružiti dovoljno pravih informacija u pravo vrijeme, a koji će se različitim analizama
iskoristiti za donošenje različitih poslovnih odluka. U Hrvatskoj postoje i agencije koje
se bave istraživanjem tržišta, a vodeće su Centar za istraživanje tržišta – GfK, Heraklea,
Audeo i dr. Godine 1999. osnovana je agencija za istraživanje tržišta pod nazivom:
GfK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, kao vodeći
istraživački institut. U istraživanjima se koriste mnogim tehnikama i metodama
istraživanja tržišta, kao na primjer kvantitativna istraživanja, kvalitativna istraživanja,
kontinuirana istraživanja (tracking / paneli) i sindicirana istraživanja. Agencija za
istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja osnovana 2005. godine u Osijeku je
Audeo. Ona nudi širok spektar istraživanja i za korisnike obavljaju ispitivanje tržišta
prema potrebama. Heraklea je tvrtka za specijalna marketinška istraživanja i pružanje
usluga specijaliziranih istraživanja, pa je tako i prva agencija specijalizirana za mystery
shopping u Hrvatskoj. Mystery shopping ili tajno kupovanje poslovni je alat za mjerenje
kvalitete usluge.
Istraživanje turističkog tržište poprima sve veći interes, bilo krajnjih potrošača ili s
druge strane turističkih ponuditelja. Kako bi obogatile svoju ponudu gotovo sve
turistički razvijenije destinacije traže nove sadržaje. Korištenje slobodnog vremena
uključuje boravak na nekoj turističkoj lokaciji, a koju će gost odabrati ovisit će o
ponudi. Glavni motivi za dolazak turista nisu samo nova iskustva i novi doživljaji već i
kulturno nasljeđe, arhitektura, povijesne znamenitosti i sl. Čak i pasivan odmor
zahtijeva određenu ugodnost, dobra ili usluge i određen stupanj doživljaja.
Bjelovarsko-bilogorska županija ima jaku poljoprivrednu proizvodnju, razvijeno je
stočarstvo, ali i prirodne resurse i prekrasan krajolik. No, unatoč tome ekonomski razvoj
županije ne može se ostvariti usredotočenjem samo na poljoprivredu već strateški
značaj treba postati i razvoj seoskog turizma. Razvojem uslužnih djelatnosti razvija se i
obrtništvo, srednje i malo poduzetništvo i dr. Pored prepoznatljivih oblika turističkih
53
atrakcija, npr. vina, sportskog ribolova, planinarenja i sl. imanje obitelji Salaj potvrđuje
da i kreativnost privlači izletnike, a može biti i dobar izvor prihoda.
Stoga je zasigurno važno povećati doprinos turističkog sektora u gospodarstvu čime će
se povećati zaposlenost, ali i stvoriti preduvjeti za razvoj prepoznatljivih proizvoda na
razini županije. Time se daje doprinos i poticaj razvoju obrtništva, malog i srednjeg
poduzetništva. Razvijanjem i osmišljenim promoviranjem nove ali i postojeće turističke
ponude potiče se i regionalna i prekogranična suradnja. Nedostatak smještajnih
kapaciteta na području Bjelovarsko-bilogorske županije smanjuje i isticanje kulturnih,
povijesnih i prirodnih vrijednosti koje županija ima. Županija ima dugu tradiciju u
obučavanju turističkih i ugostiteljskih djelatnika, a većina njih se sezonski zapošljava u
priobalnim mjestima, pri čemu se jedan dio obučenih djelatnika i trajno iseljava s ovog
područja. Stoga je od velike važnosti razvoj prepoznatljivih turističkih proizvoda i
usluga koji će doprinijeti razvoju prepoznatljivih turističkih proizvoda i učiniti
Bjelovarsko –bilogorsku županiju kao prepoznatljivu i atraktivnu turističku destinaciju.
U radu je bio cilj istražiti percepciju građana na području Bjelovarsko-bilogorske
županije o postojećem i budućem seoskom turizmu, njihove stavove vezane za razvoj
seoskog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije kao strateškoj odrednici
važnoj za razvoj i oporavak gospodarstva, kao i njihove želje za posjet određenim
destinacijama na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno
na uzorku od 240 ispitanika na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Anketni
upitnik je sadržavao pitanja, koja su obuhvaćala sljedeća područja: sociodemografska,
razvoj seoskog turizma i oblik, navike građana i mišljenja građana o imanju obitelji
„Salaj“ i dr. U anketi je sudjelovalo 67% ženskih i 33% muških osoba, najviše njih u
starosti od 18 do 25 godina. Veći dio ispitanika, čak 70% smatra da je za razvoj
Bjelovarsko-bilogorske županije važan razvoj seoskog turizma, ali su i naveli da je
najbitnije da se posjećuju atrakcije, potom priroda i krajolik, a najmanje im je bitan
razvoj vinarija i vinotočja, ribolova i ribarstvenog turizma, jahanja i jahačkog turizma.
Najviše ispitanika, njih 34%, odlazi u prirodu jednom mjesečno, dok 20% odlazi
jednom tjedno, što nije iznenađujuće s obzirom na geografski položaj Bjelovarsko-
bilogorske županije.
54
Kako gosti često traže novu i kvalitetnu ponudu, s novim turističkim sadržajima i
programima, primamljivim cijenama, te razne druge ustupke to će utjecati i na razvoj
seoskog oblika turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj te djelovati na otvaranje kreativnih i
inovativnih razvojnih perspektiva te potaknuti dodatne izvore prihoda.
55
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Bartoluci, M., Menadžment u sportu i turizmu, Velika Gorica, Grafa, 2004.
2. Črnjar, M. i Črnjar K., Menadžment održivog razvoja, Ekonomija – ekologija –
zaštita okoliša, Rijeka, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji
Sveučilišta u Rijeci Glosa, 2009.
3. Engel, F. J., Consumer Behaviour, The Dryden Press, London, 1995.
4. Geić, S., Menadžment selektivnih oblika turizma, Sveučilište u Splitu, Split, 2011.
5. Grbac, B., Ponašanje potrošača na tržištu krajnje i poslovne potrošnje: Osobitosti,
reakcije, izazovi i ograničenja, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,
2010.
6. Grbac,B. & Meler, M., Prikupljanje i uporaba tržišnih informacija - kako prepoznati
mogućnosti na tržištu?, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb,
2007.
7. Jelinčić, D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandar Media, Zagreb, 2008.
8. Kesić, T., Ponašanje potrošača, Opinio, Zagreb, 2006
9. Kotler, P., Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1988
10. Marušić, M .& Vraneševć, T., Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, 2001.
11. Mikić, M., Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia,
Zagreb, 2011.
12. Moutinho, L., Strateški menadžment u turizmu, Masmedija, Zagreb, 2004.
2) ČLANCI
13. Jasprica, D., Značenje turizma u integracijskim procesima Europske unije, Naše
more, 2012., vol. 59, no. 3-4, str. 115-124.
14. Jakovljević, M., Odnosi s medijima u promociji nacionalne turističke organizacije
(NTO), Informatologija, 2011, vol. 44, no. 4, str. 347-352.
15. Koncul, N., Položaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima,
Naše more, 2004., vol. 51, no. 5-6, str. 206-213.
56
16. Vrtiprah, V., Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću,
Ekonomska misao i praksa, 2006., vol. XV, no. 2, str. 279-296., str. 280.
17. Luković, T., Selektivni turizam, hir ili znanstveno-istraživačka potreba, Acta
Turistica Nova, Vol. 2 No. 1.
18. Šlezak, H., Međimurska vinska cesta, Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u
Čakovcu, Vol.1 No.2 Prosinac 2010., str. 84-91.
19. Hegeduš, I. & Košćak, I., Vjerski turizam u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova
Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Vol.5 No.2 Prosinac 2014., str. 17-23.
20. Markin, R., Socio-Psychological Significance of Store space, Journal of Retailing,
proljeće 1987.
3) OSTALI IZVORI
21. Bartulović, M & Premužić, I. 2011, Razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske
županije 2011. - 2013. - Komunikacijska strategija za upravljanje i provedbu
Razvojne strategije Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovarsko-bilogorska
županija, Bjelovar.
22. Daskalović, Z. 2008, Tvrtka ne raste bez istraživanja tržišta, dostupno online na:
http://www.poslovni.hr/hrvatska/tvrtka-ne-raste-bez-istrazivanja-trzista-79367,
15.5.2015.
23. Istraživanja GfK Purchasing Power Europe 25.5.2015.
24. Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova - Metode analize obrazovnih
potreba za gospodarski razvoj: Bjelovarsko-bilogorska županija, rujan 2011., IPA
Komponenta IV – Razvoj ljudskih resursa 2007-2009, Program Europske Unije za
Hrvatsku, Europeaid/127475/D/SER/HR , Agencija za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih, Zagreb.
25. Strategija ruralnog razvoja RH 2008. – 2013., Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja, Zagreb.
26. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., 2014.
Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb.
27. http://www.bozicnabajka.com/#obiteljsalaj, 20.2.2015.
28. http://www.analitik.hr/usluge.htm, 15.5.2015.
57
29. http://audeo.hr, 20.5.2015.
30. http://www.heraklea.hr/o-nama/nase-usluge-i-proizvodi/, 22.5.2015.
31. http://www.gfk.hr/about_us/methods/index.hr.html, 25.5.2015
58
POPIS TABLICA
NASLOV TABLICE STR.
1. Faze procesa istraživanja tržišta 5
2. Kupovna moć po stanovniku – prvih deset zemalja 8
3. Obilježja turističkih potrošača «jučer» i «danas» 21
4. Rangiranje 1 35
5. Rangiranje 2 39
59
POPIS SHEMA
NASLOV SHEME STR.
1. Proces istraživanja tržišta 4
2. Stupanj primjene metode istraživanja tržišta 13
3. Glavni utjecaji na ponašanje pojedinca vezano za
putovanje
20
4. Organizacijsko-funkcionalni model turizma u procesu
globalizacije i europske integracije
47
60
POPIS GRAFIKONA
NASLOV GRAFIKONA STR.
1. Postotak kućanstva koja troše na pojedine kategorije
proizvoda u 2011. i 2012. Godini
7
2. Spolna struktura ispitanika 31
3. Dobna struktura ispitanika 31
4. Obrazovna struktura ispitanika 32
5. Zanimanje ispitanika 33
6. Razvoj seoskog turizma značajan je za razvoj
Bjelovarsko-bilogorske županije
34
7. Učestalost odlaska u prirodu 36
8. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji 37
9. Visina primanja ispitanika 38
10. Način odlaska na imanje obitelji „Salaj“ 39
11. Zadovoljstvo pruženom uslugom 40
12. Cijena ulaznice za odraslu osobu u iznosu od
30,00kn
41
13. Slažete li se s izjavom: ‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’
42
14. Slažete li se sa izjavom: ‘Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci i odraslima!“
43
15. Što bi bilo presudno za odlazak na seoska imanja? 44
61
POPIS PRILOGA
NASLOV PRILOGA STR.
1. Anketni upitnik 62
62
PRILOG
Cilj ovog istraživanja jest utvrđivanje potencijala razvoja seoskog turizma u kontinentalnoj
Hrvatskoj na području Bjelovarsko-bilogorske županije, kako bi se ustanovila moguća ponuda i
potražnja u bliskoj budućnosti, a da se pritom zadovolje i potrebe posjetitelja u maksimalno
mogućoj mjeri. Vjerujemo kako vam je kao potencijalnom posjetitelju u interesu isti vrednovati
pa će zato vaša nesebična pomoć pri popunjavanju ovoga upitnika biti od zajedničke koristi.
ANKETNI UPITNIK
1. Domicilni status (zaokružite):
1. uže područje grada Bjelovara
2. Čazma
3. Daruvar
4. Grubišno Polje
5. Garešnica
6. nešto drugo (nadopišite):____________________
2. Spol (zaokružite):
1. muški
2. ženski
3. Godine života (zaokružite):
1. od 18 do 25 godina.
2. od 26 do 35 godina
3. od 36 do 45 godina
4. od 46 do 55 godina
5. od 56 do 65 godina
6. preko 65 godina
4. Stručna sprema (zaokružite):
1. VSS
63
2. VŠS
3. SSS
4. VKV
5. KV
6. PKV
7. NKV
5. Zanimanje (zaokružiti):
1. zaposlenik u državnoj/javnoj službi
2. zaposlenik u poduzeću/ustanovi
3. privatni poduzetnik
4. zaposlenik u privatnom poduzeću
5. učenik
6. student
7. umirovljenik
8. poljoprivrednik
9. nezaposlen
10. _________________________
6. Imate li djece?
a) Da (prijeđite na pitanje 7)
b) Ne (prijeđite na pitanje 8)
7. Smatrate li da je razvoj seoskog turizma značajan za razvoj Bjelovarsko-bilogorske
županije (zaokružite)?
a) Potpuno se slažem (5)
b) Slažem se (4)
c) Niti se slažem niti se ne slažem (3)
d) Ne slažem se (2)
e) Uopće se ne slažem (1)
8. Što je po Vašem mišljenju važno za razvoj seoskog turizma:
a) vinarija i vinotočje
b) jahanje i konjički turizam
c) ribolov i ribarstveni turizam
64
d) priroda i krajolik
e )atrakcija
f) drugo (navedite što):__________________
9. Koliko često odlazite boraviti u prirodu :
a) jednom godišnje
b) dva puta godišnje
c) jednom mjesečno
d) jednom tjedno
e) nikada
10. Inicijator odlaska u prirodu i posjet nekoj manifestaciji je (zaokružite)?
a) mama
b) tata
c) baka i / ili djed
d) dijete
e) netko drugi (navedite tko):__________________
11. Vaši prihodi su:
a) do 2000 kn
b)2000 – 4000 kn
c) 4000 – 6000 kn
d)> 6000 kn
12. Da li ste posjetili imanje obitelji „Salaj“ (zaokružite)?
a) Da (prijeđite na pitanje 13)
b) Ne (prijeđite na pitanje 16)
13. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili s DA, navedite razlog posjete:
a) Božićna čarolija
b) Uskrs na imanju obitelji Salaj
c) Proljeće i ljeto
d) Imanje pod snijegom
e) drugo (navedite što):__________________
65
14. Na imanje obitelji „Salaj“ išao/išla/išli smo (zaokružite):
a) vlastitim automobilom
b) s prijateljima
c) javnim prijevozom
d) nešto drugo (navedite što):_____________________
15. Zadovoljstvo pruženom uslugom je (zaokružite):
a) Nisko
b) Prosječno
c) Visoko
16. Što mislite o cijeni ulaznice za odraslu osobu u iznosu od 30,00 kuna (zaokružite)?
a) to je izuzetno niska cijena u odnosu na doživljaj
b) to je realna cijena u odnosu na doživljaj
c) to je previsoka cijena u odnosu na doživljaj.
17. Slažete li se s izjavom: ‘Prekrasno je gledati kako čari lampica pričaju božićnu priču!’
a) Potpuno se slažem (5)
b) Slažem se (4)
c) Niti se slažem niti se ne slažem (3)
d) Ne slažem se (2)
e) Uopće se ne slažem (1)
18. Slažete li se s izjavom: „Sadržaji na imanju obitelji Salaj zanimljivi i prihvatljivi su djeci
i odraslima.“
a) Potpuno se slažem (5)
b) Slažem se (4)
c) Niti se slažem niti se ne slažem (3)
d) Ne slažem se (2)
e) Uopće se ne slažem (1)
66
19. Što bi po Vašem mišljenju bilo presudno za odlazak na seoska imanja (zaokružite) ?
a) cijena
b) kvaliteta
c) učinkovitost
d) nešto drugo (navedite):___________________________________________
20. Želite li nešto poručiti članovima zadruge imanja obitelji Salaj? Molim vas da to
navedete u nastavku:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
HVALA NA SURADNJI
67