Prof. dr. sc. Æeljko Reiner

»imbenici rizika za infarkt srca i moædani udar

VodiË za bolesnika i njegovu obitelj

Uvod 3

©to su Ëimbenici rizika? 7

Æivotna dob kao Ëimbenik rizika 9

Spol kao Ëimbenik rizika 9

Naslijee kao Ëimbenik rizika 10

Preæivjeli infarkt ili moædani udar 11

©to je ateroskleroza i zaπto je vaæna? 12

PoveÊane masnoÊe u krvi 1 7

Kome treba odrediti masnoÊe u krvi? 18

Normalne vrijednosti masnoÊa u krvi 20

Zaπto masnoÊe u krvi mogu biti poveÊane? 21

Dijeta za poveÊani kolesterol u krvi 23

Dijeta za poveÊane trigliceride u krvi 33

"Narodni lijekovi” 35

Vitamini i minerali 37

Tjelesna aktivnost 37

Kada uzimati lijekove za poveÊani kolesterol u krvi 39

Lijekovi za poveÊani kolesterol u krvi 40

Lijekovi za poveÊane trigliceride u krvi 42

Omega-3 masne kiseline 42

Poviπeni krvni tlak 46

Puπenje 50

©eÊerna bolest 54

Debljina 58

Nedovoljna tjelesna aktivnost 61

Stres 62

2

lijekovi i kozmetika d.o.o.Koprivnica, Hrvatska

www.belupo.hr

Uvod

Bolesti srca i krvnih æila glavni su uzrok smrti u Hrvatskoj.Od njih umire svaki drugi stanovnik naπe zemlje. Od 10vodeÊih uzroka smrti u Hrvatskoj sedam ih je iz skupinebolesti srca i krvnih æila. Pri tome te bolesti zauzimaju prvaËetiri mjesta, a tek na petom mjestu je jedna od zloÊudnihbolesti, tj. rak pluÊa. Daleko najveÊi broj bolesti srca i krvnihæila uzrokovan je aterosklerozom. Glavne bolesti iz te skupinesu one koje zahvaÊaju srce, odnosno krvne æile srca. To sukoronarna bolest i akutni infarkt miokarda (infarkt srËanogmiπiÊa). Ipak, najËeπÊi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj veÊ jegodinama moædani udar (apopleksija, moædana kap, πlag,kolaps, cerebrovaskularni inzult). Pri tome valja znati da iakou jednoj treÊini sluËajeva moædani udar zavrπava smrÊu,druga treÊina bolesnika postaje teπkim invalidima, a samo sejedna treÊina oporavi ili kod njih zaostane tek manja invalid-nost. Aterosklerozom uzrokovana suæenja krvnih æila nogu supak glavni uzrok gangrena i amputacija udova.

Posebni je problem πto poveÊani broj oboljelih i umrlih odtih bolesti sve viπe pogaa mlae skupine bolesnika obaspola koji su u najproduktivnijoj æivotnoj dobi, pa je jasnoogromno javno zdravstveno znaËenje borbe protiv Ëimbenikarizika koji ih uzrokuju. Te su bolesti i glavni odnosno vodeÊiuzrok invalidnosti u naπem puËanstvu. Stoga one, iako predstavljaju velik problem za pojedinca, njegovu obitelj iokolinu, nisu samo njegov problem veÊ imaju itekako velikutjecaj na gospodarske i svekolike druπtvene prilike. To se

3

posebno odnosi na goleme troπkove lijeËenja infarkta srca imoædanog udara, rehabilitacije bolesnika od tih teπkih bolesti,te odsustva s posla i naknada za bolovanja. Valja spomenutii velike troπkove neprivreivanja ako primjerice netko s 45 ili50 godina æivota zbog bolesti umre ili prestane raditi te budeizgubljeno, uz æivot i zdravlje koji su sigurno neprocjenjivi inenadoknadivi, i 15 ili 20 godina koje bi ta osoba inaËe radi-la i privreivala. Stoga je zapravo nedopustivo i neoprostivone ukloniti odnosno ne smanjivati Ëimbenike rizika kojiuzrokuju infarkt srca i moædani udar. Naime, rijeË je o bole-stima koje se uistinu suzbijanjem Ëimbenika rizika mogu izbje-Êi. Da je tako, najbolje govore podaci iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava. Tamo se u razdoblju od 1968. do 1982. godine smrt-nost od aterosklerozom uzrokovane koronarne bolesti srcasmanjila gotovo na polovicu. Ta se znaËajna promjena na boljeu zemlji koja je ranije prednjaËila po uËestalosti infarkta srcaobjaπnjava upravo istodobnim bitnim promjenama æivotnihnavika puËanstva SAD-a. Naime, tamo je puËanstvo, osobitomuπkarci, znaËajno smanjilo puπenje (26%), znaËajno susmanjili uzimanje æivotinjskih masti (40%), te kolesterola hra-nom (sa 800 na 500 mg dnevno), a time i prosjeËnu koliËinukolesterola u krvi 3-8%. Osim toga, bitno se poboljπalo ilijeËenje poveÊanog krvnog tlaka. SliËne promjene æivotnihnavika dogodile su se i u veÊini zapadnoeuropskih zemalja ukojima se takoer smrtnost od infarkta srca i moædanogudara smanjila zahvaljujuÊi bitnom smanjenju Ëimbenika rizikau puËanstvu.

Te Ëimbenike rizika, a poglavito poveÊanu koliËinu mastiu krvi, meutim, u nas i bolesnici, ali nerijetko i lijeËnici, naæa-lost, zanemaruju pa je i to nedvojbeno jedan od razloga takovelike uËestalosti kardiovaskularne i cerebrovaskularne smrt-

4

nosti u Hrvatskoj. Stoga nema dovoljno rijeËi kojima bi senaglasila potreba suzbijanja Ëimbenika rizika. Time se bespo-moÊna pasivna uloga pojedinca koji zatvarajuÊi oËi pred rizi-kom Ëeka da se bolest moæda pojavi nadajuÊi se da ipakneÊe ("neÊe baπ mene"), moæe i mora preobratiti u aktivnistav suzbijanja onih Ëimbenika koji bolest izazivaju i u osjeÊajodgovornosti za vlastito zdravlje i æivot. Naime, upravo se kodËimbenika rizika za bolesti srca i krvnih æila najbolje potvrujeona stara narodna "bolje je sprijeËiti nego lijeËiti" jer se zdra-vim æivotnim navikama i lijeËenjem Ëimbenika rizika bolestuistinu moæe izbjeÊi ili, ako veÊ postoji, moæe sprijeËiti njenopogorπanje te ponovni infarkt srca ili moædani udar. Pri tomeje kljuËno aktivno sudjelovanje osobe koja ima jedan ili viπeËimbenika rizika jer ni najpoærtvovniji i najbolji lijeËnik neÊemoÊi mnogo uËiniti ako se ugroæena osoba i sama ne pobrineza svoje lijeËenje i u njemu aktivno ne sudjeluje te ne promi-jeni nezdrav naËin æivota.

Posebni je problem pri tome πto niti jedan od glavnihËimbenika rizika za infarkt srca ni moædani udar ne boli.Koliko je to dobro, toliko je i loπe jer su mnogi skloni zane-mariti i ne obratiti potrebnu pozornost lijeËenju neËega πto imzapravo ne smeta i zbog Ëega uglavnom nemaju veÊih tego-ba. Meutim, æalosno je to πto je, kada se bolest pojavi uobliku angine pektoris, infarkta srca ili moædanog udara, ne-rijetko prekasno da se stanje bitnije popravi pa se tada moæesamo pokuπati sprijeËiti ponovna pojava infarkta ili moædanogudara. Prema tome, valja se upoznati sa Ëimbenicima rizika ishvatiti zaπto su pogibeljni iako ne bole i prividno odnosnoprivremeno ne izazivaju veÊe zdravstvene smetnje te zaπto semoramo boriti protiv njih.

5

Svrha ove knjiæice je upravo da se osobe koje imaju jedanili viπe Ëimbenika rizika upoznaju s tim Ëimbenicima i bolesti-ma koje oni uzrokuju te nauËe kako se mogu protiv njih bo-riti i time oËuvati svoje zdravlje. Ova je knjiæica namijenjena iËlanovima obitelji tih osoba jer je njihova uloga golema upruæanju podrπke ugroæenoj osobi da ustraje u zdravim æivot-nim navikama kao πto su zdrava prehrana, redovita tjelesnaaktivnost i prestanak puπenja te da po potrebi uzima lijekove.Ona je namijenjena i svima drugima koje zanima ovo vaæno anerijetko zanemareno podruËje medicine koje je Ëesto manjeprisutno u svijesti puËanstva i medijima od mnogo rjeih bo-lesti koje za javno zdravstvo naπe zemlje sigurno nemaju nitiizdaleka takvu vaænost. Napokon, ona je namijenjena lijeËnicima, poglavito opÊe odnosno obiteljske medicine,medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom osoblju kojesudjeluje u lijeËenju, savjetovanju i uopÊe zbrinjavanju osobas rizikom za infarkt srca i moædani udar.

6

©to su Ëimbenici rizika

Istraæivanja su veÊ prije nekoliko desetljeÊa pokazala dapostoje odreene znaËajke osoba i njihovih æivotnih navikakoje su povezane s nastankom ateroskleroze, poglavitoonom koronarnih krvnih æila srca i moædanih krvnih æila, tepogoduju njezinom napredovanju. Stoga te osobe mnogoËeπÊe i ranije od drugih obolijevaju od infarkta srca i mo-ædanog udara, najvaænijih i najpogibeljnijih od bolesti kojima jepodloga ateroskleroza. Razvitak ateroskleroze osobito jeubrzan ako netko ima istodobno nekoliko Ëimbenika rizika priËemu dva ili viπe Ëimbenika umnoæavaju a ne zbrajaju svojeuËinke. Stoga je pogubnije imati viπe riziËnih Ëimbenika negojedan, makar i jako izraæen. Tako je primjerice rizik osobe kojaima poveÊani kolesterol u krvi, poviπeni krvni tlak i puπi Ëak 18puta veÊi nego osobe koja nema niti jedan Ëimbenik rizika, alije takoer i znaËajno veÊi nego u osobe koja primjerice imasamo poviπeni krvni tlak. Stoga bi upravo osobe koje imaju viπe Ëimbenika rizika trebale obratiti posebnu pozornost na njihovo uklanjanje odnosno lijeËenje jer Êe i uspjeh u njih bitiveÊi buduÊi da inaËe imaju veliku πansu preuranjene smrti odinfarkta srca ili moædanog udara. Pri tome valja znati da

7

postoje Ëimbenici rizika na koje moæemo utjecati i oni na koje,na æalost, ne moæemo.

Meu onima na koje moæemo utjecati najvaæniji su:

1. PoveÊana koliËina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi2. Poviπeni krvni tlak3. Puπenje4. ©eÊerna bolest5. Debljina6. Nedovoljna tjelesna aktivnost7. Stres.»imbenici rizika na koje ne moæemo utjecati su:

8

aterosklerotiËniplak

ugruπak

lijeva koronarna arterijadesna

koronarna arterija

1. Æivotna dob2. Spol3. Naslijee, odnosno obiteljska sklonost aterosklerozi4. Preæivjeli infarkt srca ili moædani udar.

Najprije Êemo ukratko reÊi neπto o ovima potonjima, tj. onimËimbenicima rizika na koje se ne moæe utjecati.

Æivotna dob kao Ëimbenik rizika Starija æivotna dob sama je po sebi odreeni Ëimbenik

rizika za infarkt srca i moædani udar, iako ne vrlo snaæan.Treba meutim naglasiti da i u starijoj æivotnoj dobi lijeËenjepoveÊanih masnoÊa u krvi i poviπenog krvnog tlaka teprestanak puπenja bitno poboljπavaju πanse da se izbjegnesmrt od infarkta srca ili moædanog udara.

Spol kao Ëimbenik rizikaRizik infarkta srca i moædanog udara znaËajno je veÊi u

muπkaraca nego u æena dok u njih ne nastupi menopauza.Tako se primjerice veÊ desetljeÊima zna da muπkarci mlaiod 60 godina obolijevaju od bolesti srca i krvnih æila dva putaËeπÊe od jednako starih æena. Zna se takoer da se koronar-na bolest srca izazvana aterosklerozom u æena javlja u pro-sjeku desetak godina kasnije nego u muπkaraca. Meutim, uæena se rizik nakon menopauze ne samo izjednaËuje, veÊ uæivotnoj dobi iznad 65 godina od infarkta umire viπe æenanego muπkaraca. To se u kasnijoj æivotnoj dobi dodatnopoveÊava pa s 85 godina æivota od infarkta srca umire Ëak

9

dva puta viπe æena nego muπkaraca. Relativna zaπtiÊenostæena u plodnom razdoblju æivota, tj. do menopauze obja-πnjava se ponajprije povoljnim utjecajem æenskih spolnih hor-mona estrogena na masti u krvi te izravnim zaπtitnim djelo-vanjem na stijenku krvnih æila. Meutim, nakon menopauze sekoliËina tih hormona u organizmu æene znaËajno smanji panestane i taj "zaπtitni" uËinak æenskih spolnih hormona.

Prema tome, ako æena ima neke Ëimbenike rizika kao πtosu poveÊana koliËina masti u krvi, poviπen krvni tlak i sliËno,oni Êe donekle biti (osim ako nisu uistinu jako izraæeni) uma-njeni samom Ëinjenicom da je rijeË o æeni, no nakonmenopauze taj Êe Ëimbenik ili Ëimbenici rizika itekako doÊido izraæaja i æivotno ugroæavati tu bolesnicu.

Naslijee kao Ëimbenik rizikaVeÊ se odavno zna da se infarkt srca i moædani udar ËeπÊe

javljaju u nekim obiteljima. To se objaπnjava Ëinjenicom da suneki oblici jaËe poveÊane koliËine kolesterola u krvi nasljedni,tj. genski su uzrokovani pa se prenose iz generacije u ge-neraciju. BuduÊi da se i neki oblici πeÊerne bolesti nasljeuju,i to moæe doprinositi poveÊanom riziku infarkta srca i mo-ædanog udara u odreenim porodicama.

Meutim, obitelj nije vaæna samo zbog moguÊeg nasljei-vanja metaboliËkih poremeÊaja koji poveÊavaju rizikateroskleroze. Obitelj je vaæna i za podræavanje obiËaja i navi-ka kao πto su puπenje, nedovoljna tjelesna aktivnost odno-sno sjedilaËki naËin æivota, pretjerano konzumiranje hrane idebljina, πto sve poveÊava rizik. Stoga bi svatko trebao priprocjeni svoga rizika za infarkt srca i moædani udar razmisliti iraspitati se jesu li roditelji, djedovi i bake te braÊa i sestre, ali

10

i ujaci i striËevi te tete imali poveÊan kolesterol u krvi iliπeÊernu bolest, jesu li umrli od infarkta srca ili moædanogudara (pri Ëemu je osobito vaæno jesu li umrli u æivotnoj dobimlaoj od 55 godina), odnosno jesu li umrli naglom smrÊukojoj uzrok nije poznat i u kojoj æivotnoj dobi. Takoer jevaæno znati je li netko od spomenute rodbine imao operacijuugradnje premosnice ("by-pass"), odnosno nije li nekome na-Ëinjeno πirenje aterosklerozom suæene krvne æile uz pomoÊkatetera s balonom ili je u æilu postavljen tzv. stent (valjËiÊ odmetalne mreæice koji se uz pomoÊ katetera postavlja nakonπirenja aterosklerozom suæene æile da se ne bi ponovo suzila).

Preæivjeli infarkt ili moædani udarOsobe koje su veÊ preboljele infarkt srca ili moædani udar

kao i oni kojima je koronarografijom dokazana aterosklerozakoronarnih krvnih æila te oni kojima su aterosklerozom suæenekoronarne krvne æile πirene uz pomoÊ katetera s balonom iliim je postavljen stent imaju daleko veÊi rizik ponovnog infark-ta srca i moædanog udara i smrti od tih bolesti nego one oso-be koje neπto takvog nisu preæivjele. Upravo zbog toga, akotakvi bolesnici imaju bilo koji Ëimbenik rizika na koji se moæeutjecati, mora ga se vrlo agresivno i intenzivno suzbijati,odnosno lijeËiti kako bi se uklonila pogibelj.

11

©to jeateroskleroza i zaπtoje vaæna?

Mnogi pojam "ateroskleroza" povezuju iskljuËivo sa zabo-ravljivoπÊu, senilnoπÊu, starijom æivotnom dobi i sl. To je,meutim, daleko od istine. Naime, to πto mnogi povezuju saterosklerozom su zapravo odlike i simptomi senilne demen-cije koja je tek ponekad (odnosno samo njen tzv. vaskularnioblik) uzrokovana aterosklerozom. Ateroskleroza je pakdaleko znaËajnija kao podloga koronarne bolesti, infarktasrca i moædanog udara i niti izdaleka nije povezana samo sastarijom æivotnom dobi. DapaËe, u osoba s jaËe izraæenimËimbenicima rizika javlja se veÊ u tridesetim ili Ëetrdesetimgodinama æivota uzrokujuÊi po æivot pogibeljne posljedice.

Ateroskleroza zapoËinje tako πto Ëimbenici rizika, u prvomredu poveÊana koliËina kolesterola u krvi, poveÊani krvnitlak te tvari nastale puπenjem koje dospiju u krv, oπtete iizmijene unutarnji sloj stijenke krvnih æila - arterija koji senaziva endotel. To poveÊa propusnost ovog sloja pa lipopro-teinske Ëestice male gustoÊe koje su glavni prenosioci kolesterola krvlju (LDL Ëestice) ulaze kroz njega u stijenku arterije. Lipoproteinske Ëestice su onaj oblik u kojem semasnoÊe prenose krvlju, tj. s jednog mjesta u organizmu nadrugo, gdje se iskoriπtavaju. Sastoje se od lipida ili masnoÊa(poglavito kolesterola i/ili triglicerida), te proteina ili

12

bjelanËevina. Neke lipoproteinske Ëestice sadræe viπe koles-terola, a druge pak viπe triglicerida.

Kad lipoproteinske Ëestice male gustoÊe (LDL) uu iz krviu stijenku arterije dolazi do stvaranja slobodnih radikala kojiih oksidiraju. Zbog poveÊane propusnosti endotela u stijenkuulaze i stanice nazvane makrofazi koji u velikoj koliËini unoseu sebe oksidirane LDL Ëestice bogate kolesterolom. Takvi semakrofazi pretrpani kolesterolom nazivaju "pjenaste stanice"jer pod mikroskopom mjehuriÊi masti kojima su pretrpaniizgledaju poput pjene. Nakupina takvih pjenastih stanica nastijenci æile naziva se "masna pruga" i predstavlja rani stupanjnastanka ateroskleroze. Ona moæe nestati ako se ukloneËimbenici koji su taj proces zapoËeli, tj. ako lijeËimopoveÊane masnoÊe u krvi i visoki krvni tlak, prestanemo puπitii sl. Meutim, ako Ëimbenici koji su taj proces i pokrenulidalje djeluju, postupno iz masne nakupine nastane vezivno-masna nakupina koju nazivamo aterom ili aterosklerotiËniplak (francuski "plaque” - ploËa, jer na stijenci æile ateroskle-rotiËne naslage Ëesto izgledaju poput ploËe).

Svaki se aterom sastoji od meke kaπaste jezgre graeneod masti, poglavito kolesterola i raspadnutih stanica, koju

13

pjenasta stanica kapljica masnoÊa

prekriva vezivna "kapa". Zbog takva je izgleda nakupinebolest i dobila ime. Naime, rijeË ateroskleroza potjeËe odstarogrËke rijeËi "athera", πto znaËi kaπa, i rijeËi "skleros", πtoznaËi otvrdnuo, jer je zbog veziva stijenka æile na tom mjestuu pravilu tvra i neelastiËna, pogotovo ako doe do odlaga-nja kalcija u aterosklerotiËnu nakupinu.

AterosklerotiËna nakupina suæava promjer arterije pa tkivokoje ona opskrbljuje (dio srËanog miπiÊa ili dio mozga) dobivamanje krvi. Zbog smanjene elastiËnosti stijenke poveÊava sedodatno krvni tlak i moguÊnost da tako promijenjena stijenkaæile pukne. Takvo pucanje æile moæe se zbiti prigodom nagli-jeg i veÊeg porasta krvnog tlaka (primjerice zbog uzbuenja),pa doe do krvarenja u okolno tkivo i tako nastaje jedan oblikmoædanog udara (hemoragijski inzult ili "izljev krvi u mozak").

AterosklerotiËna nakupina, odnosno njena kapa, meutim,moæe i puknuti pa zbog toga na njoj nastane ugruπak. Tajugruπak moæe samo strπati unutar koronarne arterije kojaopskrbljuje dio srËanog miπiÊa krvlju i to se oËituje kao napadangine pektoris, odnosno jaka ili prolazna bol u prsima kojase gdjekada πiri u lijevo rame ili ruku ili pak u donju Ëeljust. Dotoga moæe doÊi i kada se stegne koronarna krvna æila suæenaateroskleroznom nakupinom (primjerice pri izlasku zimi iz to-ploga u hladno). Bol nastaje zbog manjka kisika u srËanommiπiÊu a uzrokovana je nerazmjerom izmeu potreba srËanogmiπiÊa za kisikom i moguÊnosti opskrbe krvlju, odnosnokisikom putem koronarnih arterija koje su suæene ateroskle-rotiËnim nakupinama. Bol uglavnom traje nekoliko minuta, agotovo nikada duæe od pola sata. Napadaj bolova zbogangine pektoris redovito popusti nakon stavljanja pod jeziknitroglicerola.

14

Meutim, ugruπak moæe biti i tako velik da zaËepi arteriju itime potpuno onemoguÊi dolazak krvi u dio srËanog miπiÊakoji stoga propada. To se naziva infarkt srca. I infarkt srcaobiljeæen je jakom boli u prsima koja vrlo nalikuje onoj u angini

pektoris, ali ta bol traje po nekoliko sati i ne popuπta nanitroglicerol. Bolesnik s infarktom je obiËno istodobno oroπenhladnim znojem, diπe ubrzano, ima osjeÊaj smrtnog straha iËesto je u vrlo loπem opÊem stanju.

Ako se pak zaËepi arterija u mozgu, tada nastaje jedanoblik moædanog udara (ishemijski inzult). Znaci moædanogudara kako onog ishemijskog tako i onog hemoragijskog suutrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica ili noge, osobito akoje zahvaÊena samo jedna strana tijela, oteæano izgovaranje ili

15

zdrava arterija masna pruga

aterom ugruπak u suæenoj krvnoj æili

"zaplitanje jezika", gubitak ravnoteæe, vrtoglavica uz nesigur-nost u hodu i iznenadno padanje, naglo zamagljenje ili gubi-tak vida, osobito ako je samo na jednom oku ili nagla, jakaglavobolja bez jasnog uzroka nerijetko praÊena povraÊanjem.Moædanom udaru mogu prethoditi "prolazni moædani udari"koji se nazivaju tranzitorne ishemijske atake (ili TIA). Oni supraÊeni istim tegobama, odnosno simptomima kao i moædaniudar, ali te tegobe traju kraÊe od 24 sata. TIA-e su vrlo vaænaupozorenja da prijeti pravi i trajni moædani udar jer osobe kojesu imale TIA-u imaju Ëak 10 puta veÊu vjerojatnost da dobijumoædani udar nego osobe istog spola i æivotne dobi koji jenisu doæivjeli. Zapravo, TIA u odnosu na moædani udar done-kle predstavlja ono πto angina pektoris predstavlja u odnosuna infarkt srca.

Danas se zna da za sudbinu bolesnika nije toliko vaænaveliËina aterosklerotiËne nakupine veÊ je najvaæniji njezin sa-stav. Naime, na malim aterosklerotiËnim nakupinama koje sepreteæito sastoje od masnoÊa i imaju tanku vezivnu kapu kojalako pukne, lakπe nastaju ugruπci koji onda mogu zaËepitiarteriju. Takvi se ateromi stoga nazivaju nestabilnim. Za ra-zliku od toga i relativno veliki ateromi koji mogu i znaËajnosuæavati promjer arterije, ako imaju debelu vezivnu kapu isadræavaju manje masti stabilni su i rijetko pucaju. Stoga irjee uzrokuju pogibeljne posljedice kao πto je infarkt srca.Kao πto je veÊ reËeno, postoji niz Ëimbenika rizika koji dovo-de do infarkta srca i moædanog udara na koje se itekakomoæe utjecati. U nastavku su detaljno opisani upravo tiËimbenici te naËini kako ih moæemo ukloniti, odnosno ublaæi-ti i time ukloniti pogibelj po zdravlje.

16

PoveÊane masnoÊe u krvi

PoveÊane masti u krvi (hiperlipidemije) su uz poveÊani krvnitlak, puπenje i πeÊernu bolest (dijabetes) nedvojbeno jedan odnajvaænijih Ëimbenika rizika za aterosklerozu, a time i bolestisrca i krvnih æila koje su njome uzrokovane.

Brojnim je istraæivanjima dokazana izravna povezanostizmeu poveÊane koncentracije ukupnog kolesterola u krvi(hiperkolesterolemije), a posebno LDL-kolesterola i poveÊaneuËestalosti koronarne bolesti. LDL-kolesterol je onaj kole-sterol koji sadræavaju LDL Ëestice, glavni prenosioci kolestero-la u organizmu. Pri tome se kolesterol iz tih Ëestica taloæi ustijenke krvnih æila i tamo izaziva aterosklerotiËne naslage.Stoga je posebno opasno imati poviπeni LDL-kolesterol jerπto je on viπi, to je rizik bolesti srca i krvnih æila veÊi.

Dokazana je i povezanost smanjene koliËine HDL-kole-sterola s poveÊanom uËestaloπÊu i uznapredovaloπÊu atero-sklerotiËnih promjena koronarnih i moædanih krvnih æila. BuduÊi da su HDL Ëestice ili lipoproteini velike gustoÊe, Ëestice koje poput svojevrsnih ËistaËa kruæe krvotokom i na sebe nakupljaju kolesterol sa mjesta na kojima ga ima u suviπku, kolesterol u tim Ëesticama je zapravo pokazatelj naπe zaπtiÊenosti od ateroskleroze odnosno njome izazvanih bolesti srca i krvnih æila. Naime, πto imamo viπe HDL- koleste-rola, to znaËi da su te Ëestice sakupile viπe kolesterola iz masnih naslaga na stijenkama krvnih æila pa smo zaπtiÊeniji od koronarne bolesti, infarkta srca i moædanog udara.

17

I poveÊana koliËina triglicerida u krvi (hipertrigliceridemija)je Ëimbenik rizika za aterosklerozom izazvane bolesti srca ikrvnih æila.

Upravo je stoga vaæno da osobe koje imaju poveÊanu koliËinuukupnog i LDL-kolesterola odnosno triglicerida i/ili smanjenukoliËinu zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi normaliziraju svojevrijednosti masnoÊa u krvi.

Na temelju niza istraæivanja ustanovljeno je da smanjenjekoliËine kolesterola u krvi za 1% ima kao neposrednu poslje-dicu smanjenje uËestalosti koronarne bolesti srca za 2%.ZnaËenje poveÊane koliËine triglicerida u krvi je pak prven-stveno u tome πto je ona redovito praÊena sniæenjem kon-centracija zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi. Dokazano je,meutim, da se nakon poveÊanja koliËine HDL-kolesterola ukrvi uzrokovanog ispravnim lijeËenjem poveÊane koliËinetriglicerida u krvi smanjuje uËestalost infarkta srca za 3%.

Vaænost jako izraæenog poveÊanja triglicerida u krvi (iznad8 mmol/L) je i u tome πto to predstavlja rizik za nastanakakutne upale guπteraËe (pankreatitisa), bolesti koja moæe bitipogibeljna po æivot. Naime, teπki oblici pankreatitisa su Ëaksmrtonosni, a ponavljane upale guπteraËe uzrokovane jakopoviπenim trigliceridima dovode do oπteÊenja onih dijelovaguπteraËe iz kojih se luËi inzulin pa Êe kao posljedica nastatiπeÊerna bolest (dijabetes).

Kome treba odrediti masnoÊe u krvi?Zbog svega navedenog odreenim osobama obvezno bi

se morale odrediti masnoÊe u krvi. To se prvenstveno odnosina one s veÊ dokazanom koronarnom bolesti, anginom pektoris,preboljelim infarktom srca, preboljelim moædanim udarom ilidokazanom aterosklerotiËnom bolesti perifernih krvnih æila,

18

poglavito onih nogu. Osim toga masnoÊe u krvi bi se obveznomorale odrediti kliniËki zdravim osobama koje imaju simtomeodnosno jasno prepoznatljive znakove jako izraæenog pove-Êanja kolesterola u krvi. U te se simptome ubrajaju ksante-lazme - æuÊkaste nakupine na nosnoj strani vjea, ksantomi -- æuÊkasti ËvoriÊi po koljenima, laktovima ili podruËju Ahilovetetive, odnosno iznad pete te "arcus corneae" ili "gerontoxon"-- bjelkasti prsten uz rub πarenice oka. Meutim, valja nagla-siti da takve znakove imaju samo bolesnici koji imaju uistinujako poviπenu razinu kolesterola u krvi, a ti su vrlo rijetki.DapaËe, su ËeπÊi bolesnici s umjereno ili Ëak jako poviπenimkolesterolom u krvi koji nemaju nikakvih oËitih znakova nititegoba, a kad doæive prvi infarkt srca ili moædani udar, neri-jetko je veÊ prekasno. MasnoÊe u krvi takoer bi valjaloodrediti osobama Ëiji su roditelji ili bliski roaci (braÊa, sestre,bake, djedovi, ujaci, tetke) bolovali od poveÊanog kolestero-la u krvi, koronarne bolesti, preæivjeli infarkt srca ili moædaniudar, ili su pak umrli naglom smrÊu iz nepoznatog razloga u40-im i 50-im godinama æivota. MasnoÊe u krvi obvezatno semoraju odrediti svima koji boluju od πeÊerne bolesti, bole-snicima kojima je luËenje hormona πtitnjaËe smanjeno (kojiboluju od hipotireoze) te bolesnicima s kroniËnim zatajenjembubrega. MasnoÊe u krvi bi takoer valjalo odrediti svima kojiimaju poviπeni krvni tlak ili puπe.

Ako se pronau poviπene koncentracije kolesterola i/ili trigli-cerida, toj bi osobi za 2 tjedna (zbog promjena unutar nor-malnog raspona razine masnoÊa u krvi) trebalo ponovnoodrediti koncentraciju ukupnog kolesterola i triglicerida, teLDL-kolesterola i HDL-kolesterola u krvi nataπte. Iako zamjerenje koncentracije ukupnog kolesterola bolesnik ne bimorao biti nataπte, buduÊi da za odreivanje triglicerida u krvi

19

to mora biti, i to od 12 do 14 sati, naveËer prije vaenja krviosoba smije pojesti tek manji i lakπi obrok i to najkasnije oko17 ili 18 sati. Nakon toga do jutra, kada se vadi krv, ne smijese niπta jesti i niπta piti osim vode (ne smije se piti niti mlijeko,sokovi, Ëaj, kava itd.).

MasnoÊe u krvi ne treba odreivati tijekom akutnih bolesti(ukljuËujuÊi gripu, upalu krajnika i sl.), neposredno nakonkirurπkih zahvata, te tijekom redukcijske dijete (pri jakommrπavljenju) i trudnoÊe jer su tada vrijednosti izmijenjene.

Normalne vrijednosti masnoÊa u krviUkupni kolesterol, trigliceridi i HDL-kolesterol su pretrage

koje se rade u svakom biokemijskom laboratoriju i ubrajaju ujeftine pretrage pa ne valja zazirati od odreivanja ovih vaænihpokazatelja zbog straha od prevelikog troπka. Osim spome-nutih pretraga, vrlo je koristan pokazatelj rizika i LDL-kole-sterol. BuduÊi da LDL-kolesterol ne odreuju svi biokemijskilaboratoriji, njegovu vrijednost svaki lijeËnik opÊe prakse pa isam bolesnik lako moæe izraËunati pomoÊu tzv. Friedwaldovejednadæbe koja glasi:

LDL kolesterol = ukupni kolesterol - HDL kolesterol - trigliceridi/2,2(sve u mmol/L).

Meutim, izraËun po ovoj jednadæbi je toËan samo ako jevrijednost triglicerid u krvi nataπte manje od 4,6 mmol/L. Akoje ta vrijednost veÊa, LDL-kolesterol se ne moæe izraËunati.

Sukladno preporukama o prevenciji koronarne bolesti srcakoje su zajedniËki donijela europska druπtva za aterosklerozu,kardiologiju, hipertenziju, opÊu i obiteljsku medicinu i u pri-marnoj i u sekundarnoj prevenciji bolesti srca i krvnih æila, tre-bala bi koliËina:

20

• ukupnog kolesterola u krvi biti manja od 5,0 mmol/L,• LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L, • HDL-kolesterola veÊa od 1,0 mmol/L, • triglicerida manja od 2,0 mmol/L.

Dakle, te se vrijednosti smatraju normalnima i pozornost valjaobratiti iskljuËivo ako vrijednosti na nalazu masnoÊa u krvidobivenom iz biokemijskog laboratorija odudaraju od njih, ane ako se razlikuju od onih vrijednosti koje su na nalazunapisane kao normalne. Naime, mnogi biokemijski laboratori-ji iz nepoznatih razloga joπ uvijek navode razliËite druge vri-jednosti kao normalne iako bi zapravo smjeli navoditi samoove gore spomenute.

Zaπto masnoÊe u krvi mogu biti poveÊane?Hiperlipidemije ili poveÊane masnoÊe u krvi se mogu podi-

jeliti na nekoliko naËina. Joπ uvijek se rabi podjela poFredricksonu, kojom se poremeÊaji masnoÊa u krvi dijele natip I, IIa, IIb, III, IV i V. Ako se æeli doznati neπto viπe o samojbiti promjene metabolizma masti u ljudskom organizmu,hiperlipidemije se dijele na primarne i sekundarne. Primarnesu uzrokovane priroenim nasljednim greπkama metabolizmamasti u organizmu odnosno Ëestica koje te masti prenose iod njih je najvaænija porodiËna hiperkolesterolemija. To jeujedno i najËeπÊa od svih nasljednih metaboliËkih bolesti uljudi uopÊe. Ta je bolest uzrokovana promjenom gena kojidaje uputu za sintezu posebnih bjelanËevina koje postoje nasvim stanicama a posebno stanicama jetara - LDL-recepto-ra. Zbog toga LDL Ëestice koje su glavni prenosioci koleste-rola u organizmu ne mogu biti unesene i razgraene u stani-cama raznih tkiva veÊ se nagomilavaju u krvi. Stoga dolazi i

21

do poveÊanja glavnog sastojka LDL Ëestica - kolesterola ukrvi, a to potiËe nastanak aterosklerotiËnih nakupina na sti-jenkama arterija. Zbog toga homozigoti koji su genskugreπku za tu bolest naslijedili i po oËevoj i po majËinoj straniveÊ u djetinjstvu ili mladosti, a heterozigoti (koji su genskugreπku naslijedili samo od jednog roditelja) neπto kasnije,umiru od infarkta srca ako ih se na vrijeme ne otkrije i ne lijeËi.Treba spomenuti da je uËestalost heterozigota za ovu bolestu puËanstvu otprilike 1:500, πto znaËi da u Hrvatskoj takvihbolesnika ima viπe od 8.000. Ostali primarni poremeÊajimetabolizma masti znatno su rjei pa im je, bez obzira na toπto i neki od njih dovode do preuranjene i jako izraæeneateroskleroze, javno zdravstveno znaËenje manje. Vaæno jeistaknuti da, iako debljina dovodi do umjerenog poveÊanjamasnoÊa u krvi, oni sa jako poveÊanim kolesterolom u krvinajËeπÊe nisu debeli. DapaËe, usprkos opÊem dojmu da jepoveÊanje kolesterola vezano uz pretilost, veÊina bolesnika spriroenim greπkama metabolizma masti i stoga jako povi-πenim kolesterolom ne samo da nije debelo, nego se Ëestoradi o izrazito mrπavim osobama.

Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratne pojavenekih bolesti kao πto su πeÊerna bolest (dijabetes), smanjenoluËenje hormona πtitnjaËe (hipotireoza), pojaËano luËenjehormona nadbubreæne ælijezde - kortizola (Cushingov sindrom),poveÊana koliËina mokraÊne kiseline u krvi koja dovodi douloga ili gihta (hiperuricemija), autoimune bolesti, nefrotski sin-drom, uremija, hepatitis, pretilost odnosno debljina, nervoznaanoreksija i alkoholizam. PoveÊana koliËina kolesterola u krvimoæe nastati i kao posljedica uzimanja nekih lijekova, pogla-vito kortikosteroida, u veÊim koliËinama i kroz dulje razdobljete daleko manje i rjee tiazidskih diuretika (lijekova koji potiËu

22

mokrenje), blokatora beta-receptora (lijekova za smanjenjepoviπenog krvnog tlaka i za poremeÊaje ritma rada srca),retinoida (lijekova za psorijazu), i ciklosporina (lijeka iz skupineimunosupresiva koji se daje za sprjeËavanje odbacivanja trans-plantiranih organa te lijeËenje nekih drugih teπkih bolesti).

Najjednostavnija je, a za svakodnevnu uporabu ipak sasvimdostatna, podjela poveÊanih masti u krvi na hiperkolestero-lemiju (poveÊan je samo kolesterol), hipertrigliceridemiju(poveÊani su samo trigliceridi) i kombiniranu hiperlipidemijukod koje su poveÊani i kolesterol i trigliceridi u krvi.

Meutim, nije toliko vaæna samo koliËina masti u krvi, veÊuvijek valja procijeniti ukupnu ugroæenost bolesnika. Naime, irazmjerno blago poviπena razina ukupnog kolesterola i LDL-kolesterola u krvi vaæan su Ëimbenik rizika ako se primjericenau u osobe koja puπi i/ili ima poveÊani krvni tlak jer se, kaoπto je veÊ reËeno, uËinci dvaju ili viπe Ëimbenika rizika nezbrajaju, veÊ umnoæavaju.

Dijeta za poveÊani kolesterol u krviDijeta je u svakom sluËaju prvi i osnovni pristup u lijeËenju

poveÊane koliËine masti u krvi. Pri tome valja istaknuti darazliËitu vrstu dijete moraju provoditi oni koji imaju poveÊanikolesterol, a razliËitu oni koji imaju poveÊane trigliceride ukrvi. Osobe koje imaju poveÊani i kolesterol i trigliceride u krvimoraju se pridræavati dijete koja obuhvaÊa sastavnice i jednei druge dijete. U svakom sluËaju osobe s poveÊanim mastimau krvi trebale bi smanjiti unos masti na najviπe 30% odukupnog unosa energije. Pri tome bi zasiÊene masti smjeleËiniti najviπe 10%, viπestruko nezasiÊene masti 6-10%, ajednostruko nezasiÊene 10-15% od ukupnog unosa energije.

23

U tom smislu valjalo bi smanjiti unos kolesterola na najviπe300 mg dnevno. Kolesterola osobito mnogo ima u æumanjkujaja (samo jedan æumanjak sadræi 300-450 mg kolesterola),iznutricama kao πto su mozak, jetra i bubrezi, rakovima, tegovedini i svinjetini. PoveÊani unos kolesterola hranom,naime, nedvojbeno poveÊava koncentraciju kolesterola u krvi,osobito ako u hrani ima mnogo zasiÊenih, a malo viπestrukonezasiÊenih masnih kiselina. Treba, meutim, reÊi da sekolesterol iz hrane u crijevu tek djelomiËno apsorbira (30-60%).

Slijedom toga, osobe s poveÊanim kolesterolom u krvi jaja ne bi smjele uopÊe jesti, a osobito ne æumanjke. Ako ih

24

uistinu jako vole i ne mogu ih se nikako odreÊi, onda si mogupriuπtiti najviπe jednom mjeseËno 1-2 tvrdo ili meko kuhanajaja, odnosno kajganu od jednog cijelog jaja (i æumanjak i bje-lanjak) i nekoliko bjelanjaka peËenih u tavi koja ne zahtijevamasnoÊe. Naime, i osobe s poviπenim kolesterolom u krvimogu jesti bjelanjaka koliko æele. Valja misliti na to da seæumanjci jaja nalaze "skriveni" u raznim namirnicama, pri-mjerice tjestenini, kolaËima i sl. Osobito je velika koliËina kole-sterola u majonezi koja ga sadræi Ëak viπe nego svinjska mast.

Kolesterola ima mnogo, osim u raznim vrstama crvenogmesa i u divljaËi, primjerice srnetini, a valja reÊi da ga imamnogo i u mesu pitomih kuniÊa, Ëak viπe nego u svinjetini,govedini, teletini i janjetini, πto mnogi ne znaju. Stoga te vrstemesa treba jesti najviπe u jednom obroku tjedno. Kolesterolai zasiÊenih masti najmanje ima u ribi i mesu pileÊih, odnosnopureÊih prsa, pa tjedni jelovnik treba sloæiti tako da se tri putatjedno jede za glavni obrok riba (najbolje plava i to skuπe, sar-dine, tuna, haringe, losos i sl., ali moæe i bijela) a 2-3 putapiletina ili puretina bez koæe i samo jednom tjedno crvenomeso jer ono sadræi zabranjene æivotinjske masnoÊe (govedi-na, teletina, svinjetina itd.). Nikako ne smijete jesti viπe odukupno 200 g crvenog mesa i mesnih preraevina tjedno.

Od naËina pripreme nedvojbeno je najzdravije jesti kuhanuribu ili meso, ali se moæe svaki drugi ili treÊi dan jesti ribaodnosno meso præeno na tavi bez ulja ili masti odnosno naroπtilju (gradele). Pri tome treba naglasiti da, iako se u nassvinjetinu smatra osobito masnim mesom, govedina ne sadræiniπta manje masti nego svinjetina. Prema tome, najviπe jed-nom tjedno moæe se, ako se baπ æeli, jesti i svinjetina u manjojkoliËini, ali tako da se sva vidljiva mast obreæe s mesa, ameso ispeËe u posuu koje ne zahtijeva masnoÊu ili na roπtilju.

25

ZasiÊenih masti æivotinjskog podrijetla koje su bolesnicimas poveÊanim kolesterolom joπ daleko opasnije od kolesterolaiz hrane ima mnogo u maslacu, slatkom i kiselom vrhnju,tuËenom vrhnju (πlag), punomasnim i topljenim sirevima (sa 30 iviπe % masti), svinjskoj masti i preraevinama koje je sadræepa te namirnice valja potpuno izbaciti iz prehrane. Posebnovalja izbjegavati paπtete, mesne konzerve (mesni doruËak),slaninu, Ëvarke, kobasice, salame, jezik, itd., te govei i ovËjiloj. Ako se osoba s poveÊanim kolesterolom u krvi baπ nikakone moæe odreÊi narezaka, najbolje je jesti pileÊa ili pureÊaprsa u ovitku odnosno dimljena, te (ali ne preËesto) preπanuπunku ili Ëak prπut kojem je uklonjena sva vidljiva mast.

Treba naglasiti da kolesterol i zasiÊene masti uopÊe nisuneophodni sastojak hrane i da organizam moæe sintetiziratidovoljne koliËine tih masti za sve svoje potrebe te da se onimogu prenositi od jednog tkiva do drugoga pa se takonedostatak u nekom tkivu moæe brzo nadomjestiti masno-Êama sintetiziranim u drugom dijelu organizma. Glavni razlogzbog kojeg se u bilo kojem obliku prehrane, ukljuËujuÊi i dijeteza bolesnike s poveÊanom koliËinom masti u krvi, ipak unoseodreene male koliËine kolesterola i zasiÊenih masti jest tajπto bi hrana koja bi bila potpuno bez tih masti bila neukusna.

Na temelju svega navedenoga osobama s poveÊanimkolesterolom u krvi preporuËuje se jesti preteæito ribu (oso-bito plavu), meso peradi bez koæe te πto viπe povrÊa i voÊa, aod ugljikohidrata proizvode od cjelovitih æitarica.

PreporuËuje se takoer umjesto crvenog mesa jesti soju.Dokazano je da konzumiranje bjelanËevina iz soje umjestoæivotinjskih bjelanËevina smanjuje donekle koliËinu kolesterolau krvi. Zanimljivo je napomenuti da neki sastojci sojinih

26

bjelanËevina izgleda imaju i neke druge protuaterosklerotiËkeuËinke osim sniæenja koliËine masti u krvi.

Od mlijeËnih proizvoda bolesnici s poveÊanim kolesterolomsmiju, ako to æele i vole, piti mlijeko, ali samo ono obrano (snajviπe 0,9% mlijeËne masti) i to ne viπe od 2 dl dnevno tejogurt i kiselo mlijeko od obranog mlijeka (sa najviπe 0,1%mlijeËne masti), takoer ne viπe od 2 dl dnevno. Te osobesmiju povremeno i u umjerenoj koliËini jesti svjeæi kravlji posnisir, ali bez vrhnja te ga, ako je rijeË o suhoj vrsti svjeæeg krav-ljeg sira, mogu preliti s malo jogurta od obranog mlijeka (snajviπe 0,1% mlijeËne masti). Kao πto je veÊ reËeno, maslacvalja potpuno izbaciti iz prehrane. Iako ne sadræi æivotinjskemasnoÊe, iz prehrane valja izbaciti i margarin ili ga valja kori-stiti tek u malim koliËinama jer i on poveÊava πtetni LDL-kole-sterol, a snizuje zaπtitni HDL-kolesterol u krvi. Pri tome sesmiju konzumirati samo one vrste margarina koje i u hladionikuostaju mekane jer one sadræe manje πtetnih trans-masnihkiselina.

Ipak, osobe s poveÊanom koliËinom kolesterola u krvi svojuprehranu trebaju prvenstveno temeljiti na povrÊu i voÊu. Pritome smiju jesti sve vrste povrÊa, najbolje sirovog, kuhanogodnosno pripremljenog bez masnoÊa ili sa πto manjemasnoÊa. Posebice se preporuËuje jesti grahorice kao πto sugraπak, grah, bob, mahune, slanutak, leÊa i sl., ali takoer izeleno lisnato povrÊe kao πto su zelena salata, πpinat, kupus,kelj, blitva, kelj pupËar i sl. U neograniËenim koliËinama moæese jesti i ostalo povrÊe primjerice paprika, rajËica, krastavac,πparoge, tikvice, brokula, cvjetaËa, mrkva, cikla, repa,rotkvice, bamija, gljive, celer, koloraba, komoraË, poriluk,crveni luk itd. Dnevno treba jesti najmanje 500 g povrÊa (bez

27

krumpira) u 4 ili 5 obroka. Krumpir kojeg te osobe smiju jestivalja pripremati samo kuhanog u kori ili kao krumpir na salatu(eventualno samo s malo maslinovog ulja ali bez ograniËenjau drugim zaËinima primjerice octu, crvenom i bijelom luku,papru, kaparima, perπinu i td.). Valja izbjegavati præeni krum-pir, pomfrit, restani i pire od krumpira jer su to sve naËinipripreme kod kojih se krumpir natopi ili izmijeπa sa uljem ilidrugim, primjerice mlijeËnim mastima.

U svakom sluËaju jela se nipoπto ne smiju prireivati na svin-jskoj masti, maslacu ni margarinu, niti se njima smiju zaËinjati.Za pripravu jela valja iskljuËivo koristiti ulje, no i njega u πtomanjoj koliËini. Ulja ovisno o podrijetlu i naËinu priprave, imajurazliËite uËinke na masnoÊe u krvi. Naime, neka ulja i biljnemasti sadræe dosta zasiÊenih masnih kiselina pa poveÊavajukoliËinu ukupnog kolesterola i osobito πtetnog LDL-kolesterolau krvi. U tu se skupinu ulja ubrajaju kokosovo ulje i palmino ulje.Iako se u nas ove vrste ulja ne koriste u kuÊanstvu (naæalost unovije vrijeme se na naπem træiπtu sve viπe pojavljuje pa se ipoËinje rabiti jeftinije palmino ulje), valja znati da je veÊina indus-trijske hrane pripremljena upravo uz pomoÊ ovih ulja, osobitoindustrijski naËinjenih kolaËa, sladoleda i nekih gotovih jela. Tozabrinjava stoga πto se u svijetu potroπnja palmina ulja u zadnjih10 godina poveÊala s 1% na 15% ukupne potroπnje masnoÊa,a u istom se razdoblju potroπnja sojina ulja smanjila s 20% na15%. Konzumiranje suncokretova i maslinova ulja nije se bitnomijenjalo i iznosi 5%, odnosno 1%, πto je kudikamo premalo. Toposebno vrijedi za Hrvatsku u kojoj je, iako se u nas proizvodikvalitetno maslinovo ulje, potroπnja tog ulja daleko premala.Naime, od svih je ulja maslinovo ulje nedvojbeno najzdravije.

Valja reÊi i to da prema novijim spoznajama sastojci masli-nova ulja, poglavito fenoli, odnosno flavonoidi sprjeËavaju

28

oksidaciju LDL Ëestica. Stoga se moæda i antioksidacijskimsvojstvima maslinova ulja, a ne samo nezasiÊenim masnimkiselinama iz maslinova ulja moæe pripisati manja uËestalostkoronarne bolesti u mediteranskim zemljama gdje se onokoristi gotovo iskljuËivo. Ako netko baπ nikako ne voli masli-novo ulje, odnosno ne voli neku vrstu jela pripravljenu s timuljem, mogu se takoer koristiti neka druga biljna ulja, pri-mjerice sojino ulje, ulje od suncokretovih sjemenki i ulje odkukuruznih klica. Ta ulja osobe s poveÊanim kolesterolom ukrvi mogu koristiti u prehrani bez veÊe pogibelji pod uvjetomda unose tek manje koliËine ulja hranom. Ipak se uporabasvih tih ulja moæe manje preporuËiti nego maslinova. BuduÊida se biljnim uljima unosi mnogo energije, preveliko konzumi-ranje tih ulja dovesti Êe do pretilosti pa i njih treba tekumjereno koristiti. Treba, meutim, reÊi i to da ponovljenozagrijavanje ulja s viπestruko zasiÊenim masnim kiselinama(primjerice u fritezi), poveÊava njihovu hidrogenaciju pa onapostaju πtetna. Stoga nikada ne valja rabiti za pripravu jelaulja koja su veÊ bila koriπtena, odnosno zagrijavana.

VoÊe se moæe jesti u neograniËenim koliËinama i to bilokoje vrste. Najbolje je jesti πto viπe jabuka koje, ponajviπe ukori, sadræe dosta pektina. To je vrsta biljnih vlakana kojasama po sebi smanjuje donekle ukupni kolesterol u krvi (zanajviπe 10%), pa stoga jabuke treba jesti neoguljene.Meutim, i sve ostale vrste voÊa mogu se jesti, primjericetreπnje, viπnje, marelice, breskve, kruπke, πljive, naranËe,mandarine, grejp, limun, jagode, maline, borovnice, ribiz,kupine, ogrozd, groæe, lubenice, dinje, ananas.

Kruh valja jesti u umjerenoj koliËini, pri Ëemu je za bolesnike spoveÊanim kolesterolom u krvi najbolji onaj od zobi, ali semoæe jesti i graham, te crni, polubijeli ili bijeli, kao i pecivo u

29

umjerenim koliËinama. Korisno je jesti zobne pahuljice, tezobne i riæine mekinje jer one umjereno (najviπe za oko 5%)smanjuju kolesterol u krvi. Mogu se jesti i druge æitarice, pri-mjerice jeËam, raæ, proso, heljda, kukuruz, no niti s jednomvrstom æitarica ukljuËujuÊi i zob ne valja pretjerivati jer Êe uprevelikim koliËinama predstavljati poveÊani unos energije,odnosno kalorija u organizam, πto nije poæeljno.

Od slatkiπa, osobe s poveÊanom koliËinom kolesterola ukrvi mogu jesti suhe kolaËiÊe peËene bez masnoÊe, marme-lade za dijabetiËare ili s manje πeÊera od bilo kojeg voÊa, tesladoled bez vrhnja u manjim koliËinama (najbolje "sorbeto").Valja izbjegavati kolaËe s kremama, sladoled s vrhnjem,palaËinke, uπtipke i drugo tijesto præeno u masnoÊi, lisnatotijesto, masleno tijesto te Ëokoladu i proizvode od nje.Svakako valja izbjegavati grickalice poput Ëipsa, smokija i sl.,koje sadræe dosta masti.

Prije nekoliko godina objavljeni su rezultati velikih istraæivanja u kojima je pokazano da konzumiranje oraha, badema ileπnjaka moæe donekle smanjiti rizik koronarne bolesti. Prematome, konzumiranje oraπastog voÊa moæe se preporuËiti usklopu dijete bolesnicima s poveÊanim kolesterolom u krvi.Pri tome ipak valja voditi raËuna da Êe, ako jedu puno takvogvoÊa, unositi i puno energije (kalorija) pa se mogu udebljatiπto im se sigurno ne preporuËuje. ©to se tiËe zemnog oraπ-ËiÊa ili kikirikija, koji je botaniËki gledano mahunarka a neoraπasto voÊe, Ëini se da je njegovo konzumiranje viπe πtetnonego korisno pa ga se ne preporuËuje bolesnicima s pove-Êanim masnoÊama u krvi.

UoËeno je da neke tvari iz biljaka donekle smanjuju masnoÊeu krvi. Tako primjerice psilium, πto je zapravo sluz sjemenkibiljke Plantago ovata, ako se uzima u koliËini od 5 - 45g na

30

dan smanjuje koliËinu ukupnog i LDL-kolesterola u krvi i to zaoko 8%. Pri tome se za svaki gram psiliuma LDL-kolesterolsmanjivao za oko 0,7 mmol/l. Treba naglasiti da psilium nemanikakvih uËinaka ako se ne uzima zajedno s obrokom hrane.

I guar, tvar iz sjemenki mahunarke Cyamopsis tetragonobola,koja se najviπe rabi u industrijskoj pripravi gotove i polugotovehrane, sniæava ukupni i LDL-kolesterol u krvi i to za Ëak do12%, te sniæava koncentraciju glukoze u krvi.

Bolesnici s poveÊanim kolesterolom u krvi smiju bez ograniËe-nja piti mineralnu vodu te, ako to izriËito æele, umjereno pitialkohol, ali najviπe do 20-40 g na dan (2 dl vina, po mogu-Ênosti crnog ili 0,3 dl æestokog piÊa). VeÊe koliËine se ni ukojem sluËaju ne mogu preporuËiti veÊ, naprotiv, treba na-glasiti da Êe konzumiranje veÊih koliËina alkohola djelovatisuprotno, tj. poveÊati Êe koliËinu masnoÊa u krvi. Osobe spoveÊanim kolesterolom mogu piti voÊne sokove bilo kojevrste te crnu kavu i Ëaj, ali ne viπe od 2 πalice dnevno.

Provoenje dijete zahtijeva upornost i trud bolesnika daustraje u dijeti i pridræavanje uputa o naËinu pripremanjahrane (primjerice da treba izbjegavati naËine priprave pri koji-ma se hrana natopi mastima, kao πto je to pri pohanju ipræenju, a poticati konzumiranje kuhane hrane ili pripremljeneu posuu koje ne zahtijeva masnoÊe).

Hrana ni u kojem sluËaju ne treba biti neukusno pripremlje-na, veÊ je valja zaËiniti zaËinima koji joj mogu dati zanimljivijiokus. Tako se primjerice moæe hranu zaËiniti paprom,paprikom, te svim vrstama zaËinskih biljaka, od bosiljka, kopra,perπina, mravinca (origana), majËine duπice, kumina, metvice,timijana, ruæmarina, vlasca, maæurana do bijelog i crvenog luka.

Najvaænije pri dijeti je da osoba koja je se mora pridræavatine gladuje jer za time nema nikakve potrebe (osim ako nije

31

32

izrazito debela). Prema tome valja izbjegavati konzumiranjesamo jednog ili dva obroka dnevno. DapaËe, treba jesti viπeputa, barem Ëetiri ili pet puta na dan, no kljuËno je πto sejede. Obrok tijekom posla ne treba biti sendviË ili masni gulaπu restoranu, veÊ bi bilo dobro ponijeti od kuÊe oËiπÊenonekoliko mrkvi, celer, rajËicu, dvije jabuke. To Êe biti obrokkoji Êe osobu na dijeti zasititi, a zdrav je i ne utjeËe negativnona masti u krvi. Ako Ëesto iz poslovnih razloga jedete u resto-ranu, a imate poveÊni kolesterol, umjesto predjela uzmiteneku salatu, za glavno jelo ribu uz prilog od povrÊa, a slatkiπenemojte jesti. Prema tome, nema razloga da se niti u takvimprigodama ne pridræavate dijete.

Dijetu bolesnik mora provoditi najmanje 2 mjeseca prije noπto se uopÊe i pomisli na davanje lijekova protiv poviπenihmasnoÊa u krvi. Razlog za to nije samo Ëinjenica da treba neπto vremena kako bi se uËinci dijete mogli oËitovati nakoncentracije masnoÊa u krvi, veÊ viπe to πto zapravo trebapromijeniti prehrambene navike, a za to ipak treba dosta vre-mena. Tek ako se uz doista striktno pridræavanje dijete tije-kom tog razdoblja koliËine masnoÊa u krvi ne smanje nazadovoljavajuÊe, smije se zapoËeti lijeËenje lijekovima.Meutim, i tada treba obvezno nastaviti s provoenjem dijete,a bolesnik mora znati da lijeËenje lijekovima nema puno smi-sla ni uspjeha ako se ne pridræava dijete.

Meutim, valja jasno reÊi i to da se i najstroæom dijetomkoncentracija kolesterola u krvi moæe smanjiti samo 10-15%pa Êe se dijetom uspjeti normalizirati koliËina kolesterola ukrvi samo onih bolesnika u kojih nije izrazito poviπena, dok Êeoni s jako poviπenim kolesterolom u krvi morati uzimatilijekove kako bi se zaπtitili od infarkta srca i moædanog udara.

33

Dijeta za poveÊane trigliceride u krviBolesnici s poveÊanim trigliceridima u krvi moraju u sklopu

dijete potpuno izbaciti iz prehrane alkohol, slatkiπe i znatnosmanjiti unos ugljikohidrata. To je vaæno istaknuti jer se Ëestodogaa da lijeËnici i njima savjetuju samo smanjenje unosaæivotinjskih masnoÊa, a zaboravlja se da im je kudikamovaænije smanjiti unos kruha, tjestenine, krumpira, a odreÊi seslatkiπa i alkohola. Treba osobito naglasiti da se na hiper-trigliceridemiju naËelno uspjeπnije moæe utjecati samo stro-gom dijetom nego na hiperkolesterolemiju, pa te bolesniketreba posebno poticati da se pridræavaju dijete jer Êe onanajËeπÊe biti potpuno dostatna da im se koncentracijatriglicerida u krvi normalizira.

Dakle, ti bolesnici osim potpune apstinencije od alkoholatrebaju iz prehrane potpuno iskljuËiti slatkiπe bilo koje vrste,ukljuËujuÊi kolaËe svih vrsta, torte, kekse, Ëokoladu, bom-bone svih vrsta, sladoled, palaËinke, uπtipke i druga tijestapræena u masnoÊi a takoer i πeÊer te med. Jedino slatkokoje se eventualno moæe ponekad konzumirati je marmeladaza dijabetiËare, no i nju valja jesti tek u manjim koliËinama.Osobe s poveÊanim trigliceridima u krvi smiju jesti najviπejednu tanku kriπku kruha ili jedno manje pecivo na dan. Pritome je najbolje jesti crni ili raæeni kruh te kruh od cijelogzrnja, odnosno grahamov kruh. Meutim, najvaænija jekoliËina, jer mnogi pogreπno misle da ako ne jedu bijeli kruh,mogu pojesti veÊu koliËinu crnog ili raæenog kruha, πto nijetoËno. Ako obrok sadræi krumpir, riæu, ægance (palentu) ilitjesteninu, tih namirnica se smije jesti tek malo, a uz obrok seni u kojem sluËaju ne smije jesti kruh. Osobe s poveÊanimtrigliceridima u krvi mogu jesti razliËito voÊe, ali ne viπe od pola

34

kilograma dnevno. Pri tome najbolje je jesti jabuke, a mogu sejesti i jagode, maline, kupine, ribiz, borovnice, limun i viπnje. Tekponekad smiju se jesti treπnje, kruπke, dinje i lubenice, a valja izb-jegavati groæe, banane i smokve. Takoer, ne smiju se jestigroæice, suπeno i kandirano voÊe, datulje, sve vrste kompota saπeÊerom kao ni slatko tropsko voÊe.

Ni osobe s poveÊanim trigliceridima u krvi ne bi trebale piti viπeod dvije πalice crne kave ili Ëaja dnevno, a te napitke valja piti bezπeÊera ili zaslaene umjetnim sladilom. Smije se piti mineralnavoda i voÊni sokovi koji ne sadræe πeÊer, no ni ti se voÊni sokovine smiju piti u koliËinama veÊim od pola litre dnevno. NikakvivoÊni sokovi s dodanim πeÊerom ili pak oni od slatkoga voÊa nesmiju se piti. Takoer, ne smije se piti kola i sliËna piÊa, te kakaoi Ëokolada. VeÊ je spomenuto da se ni u kojem sluËaju ne smijupiti nikakva alkoholna piÊa, u πto se ne ubrajaju samo æestokapiÊa, likeri i vino, veÊ i pivo.

Ako se koncentracija triglicerida dijetom ne uspije normali-zirati, u bolesnika s poveÊanom koliËinom triglicerida u krviodluka o prijelazu na lijeËenje lijekovima donijet Êe se mnogoteæe i s viπe razmiπljanja nego odluka o prijelazu na lijeËenjelijekovima u bolesnika s poveÊanim kolesterolom u krvi, jer jepovezanost poveÊanih triglicerida sa infarktom srca i mo-ædanim udarom izgleda ipak manja nego li je to povezanostpoveÊanog kolesterola s ovim bolestima.

Bolesnici koji imaju poveÊani i kolesterol i trigliceride ukrvi trebaju se pridræavati dijete koja u sebi sadræava ele-mente obiju gore navedenih dijeta, odnosno izbjegavati hranui piÊa koja su navedena kao zabranjena i u sklopu jedne i usklopu druge dijete.

35

"Narodni lijekovi"Posljednjih je godina sve viπe spoznaja i objektivnih poda-

taka o nekim namirnicama kojima su se tradicionalno pripisi-vala svojstva smanjivanja kolesterola u krvi. Jedna od njih jeËeπnjak koji se veÊ odavna smatra korisnim u sniæenju kole-sterola u krvi i spreËavanju preuranjene ateroskleroze. Glavnidjelatni sastojak Ëeπnjaka je alin, spoj iz kojeg u organizmunastaju sumporni spojevi koji daju karakteristiËan mirisËeπnjaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelo-vanjem enzima alinaze je alicin. Sadræaj alina razlikuje se uËeπnjaku i do 10 puta, a i sadræaj spojeva nastalih iz njega uraznim pripravcima uvelike ovisi o naËinu ekstrakcije tih tvari.Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperatura-ma smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Stoga razliËitoproizvedeni preparati Ëeπnjaka imaju i do 20 puta razliËitsadræaj alicina, πto oteæava usporedbu rezultata dobivenihpojedinim istraæivanjima uËinaka Ëeπnjaka na nastanakateroskleroze. BuduÊi da proizvoaËi razliËitih kapsula saekstraktima Ëeπnjaka ne navode detalje o naËinu njihoveproizvodnje, pri kupovanju takvih pripravaka zapravo nemoæete znati koliko djelatne tvari kupujete, odnosno da li upripravku uopÊe ima djelatne tvari.

U svakom sluËaju Ëini se da sirovi Ëeπnjak moæe smanjitikoliËinu kolesterola u krvi najviπe za 10%, te da ima i viπedrugih pozitivnih uËinaka u suzbijanju ateroskleroze. Zbogsvega navedenog konzumiranje Ëeπnjaka, osobito neprera-enog, moæe se preporuËiti osobama s poveÊanomkoliËinom kolesterola u krvi, te ostalima s poveÊanim rizikomod ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije.

36

JabuËni ocat ima odreene uËinke u smislu smanjenjakolesterola u krvi koji se mogu objasniti time πto sadræi pektiniz jabuËne kore. Ti su uËinci meutim vrlo skromni jer nitikonzumiranje velikih koliËina jabuËnog octa ne moæe dovestido smanjenja ukupnog kolesterola u krvi za viπe od 5 do 10%.Prema tome, jabuËni ocat se moæe rabiti pri zaËinjanju salata,ali nikako nema smisla piti ga u veÊim koliËinama, posebno nenataπte. Osobe koje imaju uz poveÊani kolesterol i poveÊanetrigliceride nikako ne smiju uzimati jabuËni ocat s medom, πtose ponekad preporuËuje kao "narodni lijek" jer Êe med osjet-no poveÊati trigliceride u krvi. U svakom sluËaju, zdravije jeumjesto "muËenja" sluznice æeluca pijenjem jabuËnog octajesti dosta jabuka jer Êe uËinak biti jednak ako ne i bolji.

Niz ostalih "narodnih lijekova" uglavnom nema nikakvogpozitivnog uËinka na masnoÊe u krvi, a u nekim se sluËajevi-ma radi o Ëistim besmislicama.

Vitamini i mineraliVitamini E, C i A za koje se zna da djeluju kao antioksidanti

postali su posebno zanimljivi kao moguÊi Ëimbenici smanje-nja rizika za infarkt srca i moædani udar kada se otkrilo da jeoksidacija LDL Ëestica jedan od kljuËnih trenutaka u razvitkuateroskleroze. Do danas su objavljeni rezultati viπe ispitivanjauËinaka tih vitamina na nastanak koronarne bolesti. Njihovirezultati upuÊuju na to da je redovito konzumiranje hranebogate tim vitaminima povezano s manjom smrtnoπÊu odkoronarne bolesti. Meutim, ispitivanja u kojima su se davalipripravci, tj. kapsule vitamina E i beta-karotena potpuno surazoËarala. Ni jednim ispitivanjem uËinaka vitamina E u bole-snika s preboljelim infarktom srca i dokazanom koronarnom

37

boleπÊu (a naËinjeno ih je nekoliko i to na velikom broju ispi-tanika) nije se uspjelo dokazati znaËajno smanjenje ni pojavenovog infarkta srca ni moædanog udara, a niti znaËajno sma-njenje ukupne smrtnosti. Zbog svega toga nema znanstveneutemeljenosti uzimanja pripravaka vitamina E, C, A i beta-karotena s ciljem prevencije infarkta srca i moædanog udara,veÊ se preporuËuje jesti dosta voÊa i povrÊa koji te tvari, ali idruge zaπtitne tvari sadræavaju u prirodnom obliku. Jednakotako, nema nikakvih znanstvenih dokaza da uzimanjepripravaka selena, magnezija, cinka ili bakra smanjuje rizikinfarkta srca i moædanog udara.

Tjelesna aktivnostOsobe s poveÊanim rizikom za bolesti srca i krvnih æila, a

posebno oni s poveÊanim masnoÊama u krvi, moraju dostapozornosti posvetiti tjelesnoj aktivnosti. Tjelesna aktivnostmora biti svakodnevna ili najrjee svaki drugi dan i trajati naj-manje 30 minuta, Ëemu moramo pribrojiti joπ 10-20 minuta zazagrijavanje i hlaenje. Poæeljno je ipak da traje jedan sat.Tjelesna aktivnost ne treba biti nikakav naporni sport veÊ njenintenzitet mora biti takav da osoba bude pritome umjerenozadihana i moæda lagano oznojena, ali ne i pretjerano umor-na. To moæe biti lagano trËanje, plivanje, voænja bicikla,trËanje na skijama i sl. ali i samo brzo hodanje 2-3 kilometra,osobito ako se radi o osobama starije æivotne dobi. Ako setjelesnom aktivnoπÊu poËinje baviti osoba koja dugo nije bilauopÊe tjelesno aktivna, s aktivnoπÊu treba poËeti postupno.Tako valja poËeti najprije s tjelesnom aktivnoπÊu od 15 minu-ta dnevno uz postupno poveÊanje tjelovjeæbe od po 5 minu-ta. Osim toga, potrebnih 30-45 minuta aktivnosti dnevnomogu se u poËetku "razbiti" u dva odnosno tri puta po 15

38

minuta. Kako ne bi doπlo do pretjeranog optereÊenja srcamoæemo se posluæiti mjerenjem pulsa na ruci pri Ëemu valjapaziti da broj otkucaja srca u fiziËkom naporu ne prijee broj-ku od 170 minus godine æivota. Tako primjerice osobi od 50godina puls ne smije biti bræi od 120 u minuti tijekom tje-lesnog napora.

Takva tjelesna aktivnost sama po sebi poveÊava koliËinuzaπtitnog HDL-kolesterola u krvi, a smanjuje koncentracijutriglicerida. Osim toga tjelesna aktivnost, ako je redovita,smanjuje krvni tlak, te povoljno djeluje na metabolizam πeÊerai na sustav zgruπavanja krvi, a smanjuje i stres koji stezanjemkrvnih æila takoe sudjeluje u nastanku ateroskleroze. Prematome, poæeljna tjelesna aktivnost nije ono πto mnogi pod njompodrazumijevaju - primjerice igrati tenis ili nogomet jednom ilidva puta tjedno. Jednako tako tjelesna aktivnost nije pola-gano πetanje "s noge na nogu", primjerice pri razgledavanjuizloga. Treba naÊi sredinu izmeu te dvije krajnosti i odabrationu vrstu tjelesne aktivnosti koja Êe osobi s poveÊanimrizikom najbolje odgovarati i od koje neÊe nakon nekolikotjedana odustati.

Mnogi tvrdeÊi da nemaju vremena uklopiti tih pola sata dojednog sata svakoga dana u svoj dnevni raspored, zapravoopravdavaju svoju nedostatnu motiviranost da se baveredovitom tjelesnom aktivnoπÊu. Jednostavan savjet za takveosobe je: kupite sobni bicikl i gledajte svakoga dana TV-dnevnik vozeÊi bicikl. Time si neÊete "oduzimati" vrijeme odonoga potrebnoga da radite neπto "korisnije", a provodit Êetedostatnu svakodnevnu tjelesnu aktivnost. No, uz to valja sepridræavati joπ nekoliko savjeta. Umjesto autom na posaoidite, kad je lijepo vrijeme, odnosno kada baπ ne lije kiπa ili nepada snijeg, pjeπice ili biciklom. Nikada se ne penjite na viπe

39

katove zgrada liftom ili pokretnim stubama veÊ se uvijekuspinjite stubama.

Ipak, prije zapoËinjanja s bilo kojim programom aerobnetjelesne aktivnosti bolesnici s dokazanom koronarnom bole-πÊu i oni s izrazito velikim rizikom trebali bi napraviti testoptereÊenja na biciklu ili pokretnoj traci radi odreivanja stup-nja aktivnosti koji je joπ siguran i koji neÊe izazvati viπe πteteno koristi.

Kada uzimati lijekove za poveÊane masnoÊe?

Tek ako se svim opisanim mjerama, tj. provoenjem dijetei redovitom tjelesnom aktivnoπÊu ne uspiju tijekom dva do trimjeseca normalizirati koncentracije masnoÊa u krvi i postiÊirazine koje su ranije navedene kao ciljne odnosno normalne,ima opravdanja razmiπljati o lijeËenju lijekovima. Pri tome seodluka o zapoËinjanju uzimanja lijeka ne smije donijeti olakojer Êe bolesnici koji uistinu trebaju uzimati lijek, taj ili nekidrugi lijek za smanjenje masnoÊa u krvi trebati uzimati cijeliæivot. Potpuno je pogreπno prekinuti davanje lijeka nakonmjesec ili dva uzimanja kad se uz njega koncentracijemasnoÊa u krvi normaliziraju jer Êe se prestankom njegovauzimanja te koncentracije sasvim sigurno opet poveÊati. Akose ne poveÊaju, najvjerojatnije uopÊe i nije trebalo davati lijekveÊ se bolesnik jednostavno trebao viπe pridræavati dijete iprovoditi redovito svakodnevnu tjelesnu aktivnost.

40

Lijekovi za poveÊani kolesterol u krviOd lijekova za lijeËenje poveÊanog kolesterola u krvi danas

se glavnima i najdjelotvornijima smatraju inhibitori HMG-CoAreduktaze ili statini od kojih na naπem træiπtu postoje simva-statin, pravastatin, atorvastatin, lovastatin i fluvastatin(cerivastatin je nedavno povuËen sa naπeg kao i sa svih svjet-skih træiπta). Oni se daju u dozama od 10 ili 20 do najviπe 80mg dnevno i to jednom naveËer ili podijeljeno u 2 doze odkojih jedna obvezatno mora biti veËernja. Uvijek se morapoËeti s najmanjom dozom koja se daje naveËer i koja seonda postupno poveÊava dok se ne postigne ciljna odnosnonormalna vrijednost kolesterola u krvi. Ti lijekovi ne samo davrlo uspjeπno smanjuju poveÊani ukupni i πtetni LDL- kole-sterol u krvi (za viπe od 60%), a donekle i trigliceride uz to πtopoveÊavaju zaπtitni HDL- kolesterol (za oko 10%), veÊ imaju icijeli niz drugih protuaterosklerotiËnih uËinaka. ZahvaljujuÊinjima uspjeπno spreËavaju nastanak aterosklerotiËnih nasla-ga na æilama ljudi koji imaju poveÊani rizik (osobito onih s jakopoveÊanim kolesterolom u krvi i u dijabetiËara), a u onih kojiveÊ imaju takve naslage pa boluju od koronarne bolesti ili supreæivjeli infarkt srca odnosno moædani udar, sprjeËavajupucanje kape aterosklerotiËne nakupine pa time i nastanakugruπka. Stoga se njihovim uzimanjem moæe izbjeÊi ponovniinfarkt srca ili moædani udar. Svi su ti uËinci statina danasnedvojbeno dokazani na desecima tisuÊa bolesnika u pomnonadziranim ispitivanjima, a milijuni bolesnika koji ove lijekoveveÊ godinama uzimaju potvruju njihovu djelotvornost i pri-hvatljivu neπkodljivost.

Statini spadaju meu lijekove s najmanje neæeljenih nus-pojava uopÊe, a valja znati da nema djelotvornog lijeka koji

41

nema nikakvih nuspojava. Jedina ozbiljnija nuspojava statinamoæe biti miopatija, koja se oËituje jakim bolovima umiπiÊima, iako valja naglasiti da je ona vrlo rijetka (manje od0,1% bolesnika koji uzimaju ove lijekove). SreÊom, joπ jedaleko rjei najteæi oblik - rabdomioliza koja moæe dovesti dozatajenja bubrega i smrti. Na miopatiju valja misliti ako senakon zapoËinjanja uzimanja statina u bolesnika javi miπiÊnabol ili slabost, u pravilu u rukama i nogama, povezana saznaËajnim poveÊanjem kreatin-kinaze (CK), tj. viπe od 10 putaod gornje granice normale. UËestalost i teæina miopatije kaonuspojave uzimanja statina poveÊavaju se ako se uz statinedaju neki drugi lijekovi, poglavito lijekovi protiv poveÊanekoliËine triglicerida u krvi (fibrati) i lijekovi protiv odbacivanjatransplantiranih organa te za lijeËenje nekih drugih teπkihbolesti (ciklosporin). Stoga treba izbjegavati davanje statina ukombinaciji s ovim lijekovima.

PoveÊanje aktivnosti transaminaza u krvi (enzimi koji seËesto netoËno nazivaju "jetreni enzimi") koje se takoer javljarijetko (u 1% bolesnika) kao nuspojava statina, u pravilu nijeodraz oπteÊenja jetrenih stanica. Pri tome valja reÊi da seznaËajnim smatra tek poveÊanje viπe od trostruke gornjegranice normale za te enzime. Stoga se ne treba ustruËavatiuzimati statine zbog njihove navodne "πtetnosti po jetra",osim ako se ne radi o bolesnicima s dokazanom ozbiljnomboleπÊu jetara primjerice cirozom ili aktivnim hepatitisom, anjima ionako lijeËenje poveÊane koliËine masnoÊa u krvi ni ukojem sluËaju nije glavni æivotni problem.

Za lijeËenje poveÊane koliËine kolesterola u krvi mogu sedavati i ionski izmjenjivaËi i to kolestiramin u dozi od 8 do 24 gdnevno ili kolestipol u dozi od 10 do 30 g dnevno, ali se njihne smije davati ako su uz kolesterol poveÊani i trigliceridi jer

42

Êe se oni dodatno poveÊati. Zbog brojnih nuspojava vezanihuz probavni sustav kao πto su osjeÊaj teæine u trbuhu, zaËep,proljevi te osjeÊaj napuhnutosti bolesnici ih ne vole uzimati iËesto samoinicijativno prekidaju lijeËenje, pa su znatno manjeprikladni od statina. Stoga se oni danas daju tek rijetko.

Lijekovi za poveÊane trigliceride u krviPoveÊani trigliceridi u krvi lijeËe se lijekovima nazvanim

fibrati i to prvenstveno gemfibrozilom u dozi od 0,9 do 1,8 gdnevno. Daje se u jednoj dozi naveËer ili podijeljeno u dvijedoze od kojih jedna obvezatno mora biti veËernja. Moæe sedavati i fenofibrat u dozi od 0,25 do 0,5 g dnevno ili bezafi-brat u dozi od 0.2 do 0,6 g dnevno.

Ako se dijetom i fibratima ne uspijevaju postiÊi æeljeneodnosno normalne vrijednosti triglicerida u krvi, moæe se uznjih davati joπ i pripravak ribljih viπestruko nezasiÊenihomega-3 masnih kiselina, ali u dozi od 2-12 g dnevno jermanje doze koje proizvoaËi tih pripravaka ponekad savjetu-ju nisu djelotvorne.

Omega-3 masne kiselineZanimanje za povezanost izmeu konzumiranja ulja iz tkiva

(fileta) riba i ateroskleroze te moguÊnosti koriπtenja takvihuljnih pripravaka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti potjeËejoπ iz 1927. godine kada je opisano da Eskimi sa Grenlandaimaju vrlo rijetko koronarnu bolest i infarkt srca. PoËetkom1970-ih godina danski su istraæivaËi Bang i suradnici opazilida Eskimi s Grenlanda, koji jedu velike koliËine ribe kojasadræi mnogo ulja, imaju niske koncentracije kolesterola itriglicerida u krvi.

43

Kada su koncentracije masnoÊa u krvi Eskima usporedili sonima u Danaca, ustanovili su da je u Eskima kolesterol bio21% manji, a trigliceridi Ëak 53% manji. LDL- kolesterol bio jeu Eskima 12% manji, a zaπtitni HDL- kolesterol Ëak 50% veÊi.To je opaæanje bilo vaæno i zato πto su kardiovaskularne bole-sti, posebice koronarna bolest i infarkt srca, u Eskima bilovrlo rijetke usprkos tome πto im je prehrana priliËno masna, smnogo kolesterola, a malo ugljikohidrata. Rezultatima tih ispi-tivanja nalikovali su rezultati ispitivanja domorodaca saAljaske, koji se hrane sliËno kao Eskimi i u kojih je smrtnostod kardiovaskularnih bolesti bila samo oko 10%, za razliku odone u ostatku SAD-a koja je bila oko 50%.

Rezultati πest velikih ispitivanja eskimskog stanovniπtvasjeverozapadne obale Grenlanda (oko 2400 ljudi) provedenihizmeu 1970. i 1982. godine pokazali su da se to moæe pri-pisati poveÊanom konzumiranju riba odnosno uzimanjuomega-3 viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina, kojih imamnogo u ribama, posebno onima hladnih mora (haringa, lososi sl.). Te esencijalne masne kiseline stvara samo fitoplankton,

44

pa kako se njima hrane ribe, jasno je zaπto ih u njima ima takomnogo.

Najvaænije omega-3 masne kiseline su eikozapentaenska(EPA) i dokozaheksaenska (DHA). Pripravci tih kiselina davanisu ljudima u viπe velikih istraæivanja kojima se æeljela potvrditinjihova uËinkovitost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.Rezultati nekoliko takvih istraæivanja objavljeni su posljednjihgodina i oni jasno ukazuju na korist tih pripravaka. U jednomod njih je pokazano da omega-3 masne kiseline 29% sma-njuju smrtnost u muπkaraca koji su ranije preæivjeli infarkt srca.

U drugom je pak velikom istraæivanju provedenom na Ëak11.300 bolesnika koji su preæivjeli infarkt srca pokazano dauzimanje oko 1 grama omega-3 masnih kiselina dnevno tije-kom 3,5 godina smanjuje smrtnost tih bolesnika 20% te dasmanjuje kardiovaskularnu smrtnost za 30%, a rizik naglesmrti Ëak 45%.

Provedena su i brojna ispitivanja kojima je bio cilj otkritikojim to mehanizmima omega-3 masne kiseline postiæutakve uËinke. Jedan od vaænih mehanizama je nedvojbenoutjecaj omega-3 masnih kiselina na masnoÊe u krvi.Dokazano je, naime, da one smanjuju koliËinu triglicerida ukrvi oko 25-30%. U nekih bolesnika s jako poviπenimtrigliceridima u krvi, omega-3 masne kiseline u velikim doza-ma (5 grama dnevno) smanjuju trigliceride Ëak 60-80%. Pritome se ukupni kolesterol u krvi ne mijenja, dok se LDL--kolesterol moæe Ëak neπto poveÊati (3-7%) ili se ne mijenja.Na HDL -kolesterol omega-3 masne kiseline uglavnom nema-ju uËinka ili ga tek neznatno poveÊavaju. Meutim, osimuËinaka na masti u krvi, omega-3 masne kiseline imaju cijeliniz drugih uËinaka koji zacijelo doprinose njihovom djelova-nju u smislu prevencije bolesti srca i krvnih æila. Tako one

45

imaju povoljne uËinke na stijenku krvnih æila, posebno njihovunutarnji sloj (endotel) i sprjeËavaju nakupljanje trombocita(krvnih ploËica), pa time i smanjenjem viskoznosti (gustoÊe)krvi djeluju u smislu sprjeËavanja nastanka ugruπaka. Onemalo smanjuju i krvni tlak, πto takoer djeluje povoljno.Izgleda da omega-3 masne kiseline djeluju povoljno i tako πtosmanjuju rizik od pojave poremeÊaja ritma rada srca, πto jeosobito vaæno za bolesnike koji su preæivjeli infarkt srca.

Ranije se smatralo da omega-3 masne kiseline imaju neæe-ljene nuspojave u smislu pogorπanja ravnoteæe glukoze (πeÊera)u osoba s nepodnoπenjem glukoze (predijabetes) i bolesnici-ma sa πeÊernom boleπÊu tipa 2 (neovisna o inzulinu). Joπ jeprije nekoliko godina, meutim, dokazano da doze do 3grama omega-3 masnih kiselina dnevno ne utjeËu negativnona metabolizam πeÊera u dijabetiËara.

Slijedom svega navedenoga moæe se zakljuËiti da priprav-ci omega-3 masnih kiselina mogu naÊi svoje mjesto u pre-venciji kardiovaskularnih bolesti. Treba, meutim, jasno reÊida oni ni u kojem sluËaju nisu lijek za poveÊani kolesterol ukrvi pa bolesnici koji imaju poveÊani kolesterol moraju uz dije-tu uzimati druge odgovarajuÊe lijekove. Oni nisu ni lijek zapoviπeni krvni tlak, iako ga malo snizuju, pa bolesnici spoviπenim krvnim tlakom takoer za svoju bolest moraju uzi-mati odgovarajuÊe lijekove, ali im omega-3 masne kiseline uzte lijekove mogu koristiti.

46

Poviπeni krvni tlak

Poviπeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) je uz poveÊanemasnoÊe u krvi i puπnje najvaæniji riziËni Ëimbenik za nastanakkoronarne bolesti, infarkta srca i osobito moædanog udara.Pri tome treba naglasiti da su Ëimbenik rizika za sve ovebolesti i poviπeni sistoliËki ("gornji") i poviπeni dijastoliËki("donji" ili "srËani") krvni tlak. Prema tome, oba su opasna.Potrebno je takoer istaknuti da postoji jasna udruæenostËimbenika rizika u nekih pojedinaca. Tako se zna da Ëak 70%bolesnika s poviπenim krvnim tlakom ima istodobno pove-Êane masnoÊe u krvi, a oko treÊina bolesnika s poviπenimkrvnim tlakom puπi. Stoga su takve osobe posebno ugroæenei imaju osobito velik rizik infarkta srca i moædanog udara.

Podaci pokazuju da svaki drugi bolesnik koji je preæivioinfarkt srca i Ëak dvije treÊine onih koji su preæivjeli moædaniudar imaju poviπeni krvni tlak. S druge pak strane, u trenutkuotkrivanja poviπenog krvnog tlaka viπe no svaki drugi bolesnikveÊ ima aterosklerotiËne promjene krvnih æila. Valja naglasitida je veza izmeu poviπenog krvnog tlaka i koronarne bolestipodjednaka u æena kao i u muπkaraca.

Pravi uzrok poveÊanog krvnog tlaka u daleko najveÊembroju bolesnika ostaje i danas, usprkos svim znanstvenimspoznajama, nerazjaπnjen. Jedan od glavnih problema u

47

svezi s poviπenim krvnim tlakom je da se, iako je rijeË o vrloËestoj bolesti, najËeπÊe ne otkriva dovoljno rano. S time jepovezan i najvaæniji problem u svezi s tom boleπÊu, odnosnoËimbenikom rizika, a to je da poviπeni krvni tlak najËeπÊe neuzrokuje nikakve bolove ni tegobe πto je i glavni razlog zaπtose kasno otkriva. Tek manji broj osoba koje imaju poviπenikrvni tlak ima tegobe kao πto su glavobolja, vrtoglavice, πumili zujanje u uπima, opÊa slabost i gdjekada crvenilo lica.Upravo zbog toga, poviπeni krvni tlak se Ëesto naziva "tihim

ubojicom". Naime, kada se otkrije, nerijetko je prekasno jerje πteta veÊ naËinjena, pa se lijeËenjem tek moæe sprijeËitidaljnja πteta.

Pod poviπenim krvnim tlakom podrazumijevamo onaj kojije viπi od 140/90 mmHg. Pri tome se ne smijemo zadovoljitisamo jednim mjerenjem tlaka i odmah osobu proglasitibolesnom, veÊ tlak valja izmjeriti nekoliko puta tijekom viπe

48

dana kako bi se moglo procijeniti je li uistinu rijeË opoviπenom tlaku. Naime, neki Êe imati kod lijeËnika, osobitoako dolaze prvi put, poveÊani tlak dok u nekoj drugoj prigodineÊe. Krvni tlak uvijek valja mjeriti sjedeÊi nakon πto se osobasmirila i mirovala barem 5 minuta. U starijih osoba i dijabeti-Ëara se tlak osim u sjedeÊem poloæaju Ëesto mjeri i u stojeÊem.

Ako se u nekoga otkrije uzastopno poviπen krvni tlak, obveza-tno se mora lijeËiti. Pri tome valja voditi raËuna da se u osobasa πeÊernom boleπÊu tlak mora sniæavati i jaËe no u ostalih,pa se tako za dijabetiËare, normalnim krvnim tlakom smatraonaj ispod 130/80 mmHg, i Ëim je tlak viπi od toga valja galijeËiti.

Dokazano je da smanjenje krvnog tlaka za samo 5-6 mmHg prosjeËno smanjuje rizik koronarne bolesti 14%, a rizikmoædanog udara Ëak 40%. LijeËenje Ëak i blago poviπenogkrvnog tlaka smanjuje ukupnu smrtnost 20%.

U suzbijanju ovog Ëimbenika rizika, promjena naËina æivotaje, jednako kao i u lijeËenju poveÊanih masnoÊa u krvi,obvezatni prvi korak. Najvaænije je smanjenje tjelesne maseako je bolesnik debeo. Svakako valja smanjiti unos kuhinjskesoli na najviπe 3 grama dnevno. To znaËi da nikako hranu nebi trebalo dosoljavati i soljenku ne bi trebalo uopÊe iznositi nastol. Tko puπi, obvezatno bi trebao prestati. Unos alkohola bitrebalo ograniËiti na najviπe 2 dl vina dnevno, a joπ je boljepotpuno se odreÊi alkohola. Tjelesna aktivnost treba bitisvakodnevna (vidi pod poglavljem o tjelesnoj aktivnosti). Tekako uz pridræavanje ovih mjera krvni tlak ostane viπi od140/90 mmHg treba odluËiti o lijeËenju lijekovima. Ako je tlakumjereno poveÊan (ispod 180/100 mmHg), daju se diuretici iliblokatori beta-receptora ili antagonisti kalcija ili ACE inhibitoriili blokatori alfa-adrenergiËkih receptora a u novije vrijeme

49

antagonisti angiotenzinskih II receptora. Ako se lijekom kojije propisan ne postigne æeljeno sniæenje odnosno norma-lizacija krvnoga tlaka ili pak doe do neæeljenih nuspojava,propisuje se uzimanje druge vrste lijeka. Ako se lijekom koji jeprvi propisan postigne tek djelomiËni uspjeh, moæe mu sedodati drugi lijek. Kombinacije koje su dokazano djelotvorne inemaju mnogo nuspojava pa se najËeπÊe rabe su:1. diuretik uz blokator beta receptora, ACE inhibitor ili

blokator alfa receptora,2. blokator beta receptora uz blokator kalcijevih kanala i3. ACE inhibitor uz blokator kalcijevih kanala. Ti se lijekovi uzimaju trajno i bez prekida, osim ako lijeËnik nekaæe drugaËije. Bolesnik mora biti svjestan da Êe ih moædamorati uzimati cijeli æivot kako bi bio zaπtiÊen od moædanogudara i infarkta srca. Valja naglasiti potrebu redovitih kontro-la kod lijeËnika i redovitog (iako ne preËestog) mjerenjakrvnog tlaka kod kuÊe. Stoga se preporuËuje da bolesnici spoviπenim krvnim tlakom kupe samomjeraË tlaka i barem je-dnom tjedno si sami provjere krvni tlak (aparat valja redovitobaædariti πto veÊina ne radi jer u protivnom lako moæete oËita-vati pogreπne vrijednosti tlaka).

50

PuπenjePuπenje je uz poveÊane masnoÊe u krvi i poviπeni krvni tlak

najsnaæniji riziËni Ëimbenik za nastanak koronarne bolestisrca, infarkta srca i moædanog udara. To je posebice izraæenokada je taj riziËni Ëimbenik udruæen s drugim riziËnimËimbenicima, tj. kad osoba koja puπi joπ ima i poveÊanemasnoÊe u krvi ili poviπeni krvni tlak ili pak boluje od πeÊernebolesti. Tako primjerice puπaË koji ima istodobno i poviπenikrvni tlak ima rizik moædanog udara i do 20 puta veÊi nego liosoba koja ne puπi. PuπaËi obolijevaju od infarkta miokarda40 puta ËeπÊe nego nepuπaËi. IzraËunato je da puπaË koji odsvoje 25. godine puπi 20 cigareta dnevno æivi prosjeËno 4,6godina kraÊe nego li osoba koja ne puπi.

Dokazano je da puπenje oπteÊuje unutarnji sloj stijenkekrvne æile - endotel i time zapoËinje proces nastanka atero-skleroze. Joπ se, meutim, ne zna pouzdano koji je od sa-stojaka duhanskog dima za to odgovoran, tj. je li to uzroko-vano nikotinom, kadmijem ili Ëim drugim. Poznato je ipak dadim cigareta sadræi oko 4.000 razliËitih tvari, od kojih sumnoge izrazito πtetne. Tako primjerice svaki udisaj cigaretnogdima sadræi 100,000.000,000.000 molekula πtetnih slobodnihradikala. Zna se da 70% puπaËa ima aterosklerotiËne pro-mjene moædanih krvnih æila, a oko 23% puπaËa ima promjenena velikim vratnim krvnim æilama (karotidama) kroz koje velikidio krvi dolazi do mozga.

Puπenje djeluje na krvne æile tako da ih steæe, πto je pose-bno opasno ako je rijeË o veÊ aterosklerotiËnim nakupinamasuæenim koronarnim krvnim æilama srca. Naime, tada Êe se

51

bitno smanjiti prolaz krvi kroz te æile, odnosno prokrvljenostjednog dijela srËanog miπiÊa, pa moæe doÊi do napadaangine pektoris. U onih koji joπ nemaju aterosklerotiËnepromjene krvnih æila Ëesta stezanja arterija uzrokovanapuπenjem izazivaju oπteÊenje stijenke tih æila πto omoguÊujepoËetak i napredovanje ateroskleroze. Stezanje krvnih æila poraznim dijelovima organizma dovodi do poveÊanja krvnogtlaka koji je onda dodatni Ëimbenik rizika. Zbog poviπenjakrvnoga tlaka poveÊa se otpor u krvnim æilama po cijelom

organizmu, pa taj otpor srce mora svladavati jaËom snagomstezanja srËanog miπiÊa i veÊim brojem otkucaja. Slijedomtoga ubrza se rad srca πto predstavlja poveÊano optereÊenjeza srce. Dokazano je da puπenje jedne cigarete poveÊavabroj otkucaja srca 20-30%.

Puπenje takoer potiËe nakupljanje trombocita (krvnih ploËica)na stijenkama arterija te dovodi do poveÊanja nekih tvari u krvi(primjerice fibrinogena) koje potiËu stvaranje ugruπaka. Osim togapuπenje uzrokuje sniæenje koncentracije zaπtitnog HDL-kolestero-la u krvi, a trigliceridi se poveÊavaju. Sve su to dobro prouËenimehanizmi kojima puπenje potiËe nastanak ateroskleroze, patime i infarkta srca, te moædanog udara.

52

Rizik ateroskleroze koronarnih krvnih æila upravo je raz-mjeran broju popuπenih cigareta na dan, a nakon prestankapuπenja znatno se smanjuje u tijeku od 1-2 godine, ali i daljeostaje godinama neπto veÊi nego u osoba koje nikada nisupuπile. Meutim, veÊ 48 sati nakon prestanka puπenjapoboljπavaju se pokazatelji vezani uz zgruπavanje krvi, odno-sno rizik nastanka ugruπaka. Stoga je, a i zbog niza drugihrazloga, ipak prekid puπenja neprijeporno jedna od naj-vaænijih zaπtitnih mjera u spreËavanju prerane smrtnosti.Naime, osim pogubnih uËinaka na srce i krvne æile, razliËitiπtetni sastojci duhanskog dima uzrokuju i niz drugih bolesti,od zloÊudnih tumora (poglavito pluÊa) do peptiËkog ulkusa ilivrijeda (Ëir æeluca ili dvanaesnika).

Svaki puπaË, posebno dugogodiπnji puπaË, zna da nije lakoprestati puπiti. Zato je potrebna stvarna motivacija koju jeponekad teπko postiÊi ako bolesnik joπ nema nikakvih tego-ba. Nerijetko svijest o tome da se puπenjem ugroæava vlasti-to zdravlje niti sve informacije o πtetnosti puπenja nisudostatne da se odreknemo te toliko pogibeljne ovisnosti.Naime, rijeË je uistinu, osobito u dugogodiπnjih puπaËa kojipuπe po 20 i viπe cigareta dnevno, ne samo o psihiËkojveÊ i o tjelesnoj ovisnosti. Tjelesna se ovisnost objaπnjavanastankom posebnih bjelanËevina - receptora za nikotin kojise u puπaËa stvaraju u poveÊanoj koliËini pa ih se moranikotinom zasititi ako se æele izbjeÊi "simptomi apstinencije"odnosno tegobe koje prestanak puπenja moæe prolazno iza-zvati. Stoga mnogi puπaËi osim donoπenja odluke oprestanku puπenja trebaju i pomoÊ u obliku flastera s nikoti-nom ili pak guma za ævakanje s nikotinom iz kojih se nikotin umalim koliËinama postupno otpuπta u krvotok. Taj nikotinonda u sve manjim i manjim dozama zasiÊuje receptore Ëiji se

53

broj postupno smanjuje, a bolesnik nema pri tom tegoba iako nepuπi.

Nekima u prestanku puπenja pomaæe akupunktura, drugi-ma pak moæe pomoÊi sudjelovanje u grupama za odvikava-nje od puπenja, odnosno sudjelovanje u razliËitim programimaza odvikavanje puπenja i sl. Najbolje je da puπaË odabere samnaËin i vrijeme prestanka puπenja, kao i da donese odluku otome treba li mu pri tome struËna pomoÊ i podrπka.

Pri prestanku puπenja, osim upornosti, vaæno je pozitivnomiπljenje i optimistiËki stav prema æivotu te pomoÊ obitelji iprijatelja da se ustraje. Ako niste dovoljno odluËni da jednogadana jednostavno kaæete "dosta" i potpuno prestanete puπiti,u poËetku prestajanja puπenja pomoÊi Êe i to da jednostavnopoËnete misliti pri svakoj cigareti koju izvadite iz kutije izapalite. Naime, nikome nije uæitak popuπiti 20, 30 ili 40 ciga-reta dnevno veÊ se kao uæitak eventualno moæe okarakteri-zirati puπenje samo nekoliko cigareta (obiËno uz kavu). Sveostale cigarete teπki puπaËi popuπe i ne znajuÊi da zapravopuπe, veÊ automatski uzimaju jednu cigaretu za drugom ipopuπe ih niti ne "uæivajuÊi" u njima. Stoga jednostavnopoËnite misliti pri puπenju. Ako se latite kutije s cigaretama,razmislite svaki puta hoÊe li vam uistinu puπenje te cigaretepredstavljati uæitak. Ako zakljuËite da hoÊe, u poËetkuodvikavanja popuπite svaku takvu cigaretu i veÊ Êete samimtime znaËajno smanjiti broj popuπenih cigareta. Ipak mnogoje bolje od toga potpuno i trajno prestati puπiti, a to je ujednoi jedino pravo rjeπenje za oËuvanje zdravlja i smanjenje rizika.

54

©eÊerna bolest©eÊerna je bolest (diabetes mellitus) vrlo vaæan Ëimbenik

rizika za infarkt srca i moædani udar. Na to upuÊuje podatakda od svaka tri dijabetiËara, dva umiru od tih bolesti. S drugepak strane svaka peta osoba koja je doæivjela moædani udarzapravo je dijabetiËar. Odavno je poznato da su uËestalost iuznapredovalost aterosklerotiËnih promjena koronarnih arte-rija srca i moædanih krvnih æila znatno poveÊani u dijabetiËarate se u njih javljaju i zamjetno ranije no u osoba jednake æi-votne dobi i spola koje ne boluju od πeÊerne bolesti. Tako sezna da je smrtnost od koronarne bolesti dijabetiËara ovisnih oinzulinu (dijabetes tipa 1) gotovo 10 puta veÊa nego li u osobakoje ne boluju od πeÊerne bolesti. Pri tome je rizik odkoronarne bolesti u æena s dijabetesom Ëak 4 puta veÊi, a umuπkaraca dvostruko veÊi od onih koji ne boluju od πeÊernebolesti. Bolesnici sa πeÊernom boleπÊu imaju dvostruko veÊusmrtnost nakon moædanog udara ishemijskog tipa negoosobe koje od nje ne boluju.

VeÊ i najblaæi poremeÊaji metabolizma glukoze (πeÊera) ukrvi, tzv. nepodnoπenje ili intolerancija glukoze, predstavljajurizik za bolesti srca i krvnih æila. To se stanje moæe dokazatitako da se πeÊer u krvi odreuje nataπte i u odreenim vre-menskim razmacima (najËeπÊe 2 sata) nakon ispijanjaodreene koliËine vode zaslaene toËno odreenom koliËi-nom πeÊera. Muπkarci koji imaju takvom pretragomdokazano nepodnoπenje glukoze, iako nemaju pravu πeÊernubolest, imaju Ëak 50% veÊi rizik od koronarne bolesti nego

55

muπkarci koji nemaju takav poremeÊaj. U æena je taj rizik Ëakdvostruko veÊi.

Oba oblika πeÊerne bolesti, tj. i tip 1 (ovisan o inzulinu) i tip2 (neovisan o inzulinu) predstavljaju vaæan Ëimbenik rizika zakoronarnu bolest, infarkt srca, moædani udar te aterosklerozuarterija nogu. AterosklerotiËna suæenja arterija nogu oËituju setzv. intermitentnim klaudikacijama. RijeË je o bolovima unogama koji se javljaju nakon duljeg ili kraÊeg hoda radi kojihbolesnik mora stati i tek nakon nekog vremena, kada se od-mori, moæe nastaviti hodati do sljedeÊeg napada boli.Intermitentne klaudikacije na neki naËin odgovaraju napadimaangine pektoris kod ateroskleroze koronarnih krvnih æila,odnosno TIA-ma kod ateroskleroze moædanih krvnih æila.Ako pak doe do potpunog zaËepljenja arterija noguaterosklerotiËnim naslagama, odnosno ugruπcima koji se nanjima stvore, doÊi Êe do gangrene jer Êe se potpuno prekinu-ti opskrba jednog dijela noge krvlju pa Êe tkivo propasti. Timmehanizmom dolazi, naæalost, do potrebe za amputacijamanogu koja je u dijabetiËara priliËno Ëesta. Rizik intermitentnihklaudikacija u muπkaraca sa πeÊernom boleπÊu trostruko jeveÊi nego li u onih koji ne boluju od dijabetesa, dok je u æenaËak 9 puta veÊi.

©eÊerna bolest pospjeπuje nastanak ateroskleroze i pogi-beljnih bolesti koje uzrokuje razliËitim mehanizmima. MnogidijabetiËari imaju poveÊane masnoÊe u krvi i to ne samokolesterol, veÊ Ëak ËeπÊe uz kolesterol i trigliceride, πto jepraÊeno istodobnim smanjenjem koliËine zaπtitnog HDL-kolesterola. PoveÊani πeÊer u krvi ometa popravljanje oπte-Êenja unutarnjeg sloja arterija - endotela, a takoer ubrzavaoksidaciju πtetnih LDL Ëestica, πto je vaæan trenutak urazvitku ateroskleroze. U dijabetiËara je poveÊana i sklonost

56

nakupljanja trombocita odnosno stvaranja ugruπaka. Mnogisu dijabetiËari osim toga debeli i imaju poviπen krvni tlak, πtotakoer pridonosi nastanku ateroskleroze.

Iako je, kao πto je veÊ reËeno, i dijabetes tipa 1 Ëimbenikrizika za infarkt srca i moædani udar, rizik je osobito velik ubolesnika s dijabetesom tipa 2. Naime, upravo taj tip πeÊernebolesti praÊen je poveÊanim trigliceridima u krvi, a smanje-nim zaπtitnim HDL-kolesterolom, i upravo ti bolesnici Ëestoimaju poviπeni krvni tlak i debeli su po tzv. centralnom tipu(vidi u poglavlju o debljini). Ti poremeÊaji mogu trajati godina-ma a da bolesnik nema nikakvih tegoba. Upravo to i jestrazlog zbog Ëega mnogi bolesnici sa πeÊernom boleπÊu tipa2 u trenutku otkrivanja dijabetesa veÊ imaju aterosklerozukoronarnih ili nekih drugih krvnih æila. Prema tome, i πeÊernabolest, osobito neki njeni oblici, spada u Ëimbenike rizika kojinerijetko nisu praÊeni nikakvim tegobama a uzrokuju velikuπtetu na krvnim æilama.

Ipak, neki bolesnici, poglavito oni sa πeÊernom boleπÊutipa 1, imaju tegobe pa ih upravo ti simptomi natjeraju da seobrate lijeËniku. Simptomi πeÊerne bolesti ukljuËuju slabost imalaksalost, gubitak tjelesne teæine bez nekog objaπnjivog iuobiËajenog razloga, te osobito osjeÊaj stalne æei uz uËesta-lo mokrenje. Ove Êe tegobe, ako ih bolesnik ima, obiËno bitipoticaj da se obrate lijeËniku, a on Êe jednostavnim odreivanjemglukoze (πeÊera) u krvi i pretragom mokraÊe ustanoviti je liuistinu rijeË o πeÊernoj bolesti ili ne.

BuduÊi da je slijedom svega navedenog πeÊerna bolestitekako znaËajan Ëimbenik rizika, bolesnicima s tipom 1 πeÊernebolesti valjalo bi odræavati glukozu u krvi nataπte u granicamaod 5,1 do 6,5 mmol/l, glukozu nakon obroka u granicama od7,6 do 9,0 dok bi tzv. glukozilirani hemoglobin (HbA1c) koji je

57

vrlo dobar pokazatelj dugotrajnijeg stanja πeÊera u krvi tre-balo odræavati u granicama od 6,2 do 7,5% uz izbjegavanjepreniskog πeÊera u krvi (hipoglikemija). U bolesnika s dija-betesom tipa 2 razine πeÊera u krvi trebale bi se odræavatitako da budu podjednake onima u zdravih.

Strogi nadzor πeÊera u krvi i odræavanje njegovih razina ugranicama normale dijabetiËkom dijetom i redovitom tjelo-vjeæbom, a po potrebi lijekovima u obliku tableta ili davanjeminzulina, kljuËno je za sprjeËavanje svih komplikacija πeÊernebolesti. To se posebno odnosi na komplikacije πeÊerne bolestikoje pogaaju oËi (dijabetiËka retinopatija), a koje mogudovesti do sljepoÊe, te komplikacije koje pogaaju bubrege(dijabetiËka nefropatija), koje mogu dovesti do zatajenjabubrega i potrebe za hemodijalizom. Meutim, za sprjeËa-vanje komplikacija kao πto su akutni infarkt miokarda i mo-ædani udar najËeπÊe nije dovoljna samo stroga kontrola iodræavanje πeÊera u krvi u normalnim granicama. Da bi sesprijeËile te komplikacije, treba vrlo pomno nadzirati drugeËimbenike rizika u dijabetiËara te ih uporno lijeËiti i pri tomebiti puno agresivniji nego li u lijeËenju tih istih Ëimbenika rizikau nekoga tko ne boluje od πeÊerne bolesti. Stoga Êe dija-betiËarima obvezatno trebati dati lijekove za sniæenjepoveÊanih masti u krvi, odnosno lijekove za lijeËenjepoviπenog krvnog tlaka pri vrijednostima kod kojih se, moæda,u nekoga tko ne boluje od πeÊerne bolesti ne bi joπ zapoËelos lijeËenjem lijekovima. Naime, korist od takvog lijeËenja udijabetiËara Êe biti, upravo zbog njihovog mnogo veÊegrizika, puno veÊa nego od jednakog lijeËenja osoba koje neboluju od πeÊerne bolesti, a broj spaπenih æivota bit Êetakoer znaËajno veÊi.

58

DebljinaDebljina ili pretilost (adipozitet) danas se smatra znaËajnim

Ëimbenikom rizika za bolesti srca i krvnih æila. Pri tome valjaodmah na poËetku toËno definirati πto se smatra debljinom.Najbolji pokazatelj debljine jest tzv. indeks tjelesne mase (BMI -skraÊenica od engleskog naziva Body Mass Index). Taj sepokazatelj moæe lako izraËunati po jednadæbi:

BMI = tjelesna masa u kilogramima/tjelesna visinaizraæena u metrima pomnoæena sama sa sobom.

Primjerice za osobu teπku 68 kilograma i visoku 170 centimetaraizraËun bi izgledao: BMI = 68/1,7 x 1,7 = 23,5.U normalno uhranjenih ljudi BMI je izmeu 18,5 i 25. BMI veÊi od25 ukazuje na prekomjernu tjelesnu teæinu, dok onaj veÊi od 30ukazuje na izrazitu debljinu. Drugi pokazatelj uhranjenosti koji setakoer Ëesto rabi je opseg struka. On ukazuje na eventualnopoveÊanje masnog tkiva u podruËju trbuha. Opseg struka veÊiod 102 cm u muπkaraca odnosno veÊi od 88 cm u æena ukazujena izrazitu debljinu dok onaj veÊi od 94 cm u muπkaraca i onajveÊi od 80 cm u æena ukazuje na prekomjernu tjelesnu masukoja, meutim, isto zahtijeva smanjenje tjelesne mase.

Danas se na debljinu sve viπe gleda kao na bolest, a ne samokao na estetski problem. Naime, osim bolesti srca i krvnih æila icijeli niz drugih bolesti povezan je s pretjeranom debljinom. Pritome nije nevaæno kako je masno tkivo rasporeeno po tijelu. Potome se razlikuju dvije glavne vrste debljine: æenska (ginoidna)debljina i muπka (androidna) ili centralna debljina. Æenski oblikdebljine obiljeæen je nakupljanjem masnog tkiva prvenstveno upredjelu bokova, straænjice i natkoljenica, πto tijelu daje oblik kojise usporeuje sa kruπkom. Za razliku od njega muπki oblikdebljine je obiljeæen nakupljanjem masnog tkiva ponajprije u

59

predjelu trbuha i prsnog koπa, πto tijelu daje oblik koji seusporeuje sa jabukom.

Danas je dobro poznato da najveÊi rizik infarkta srca i mo-ædanog udara te πeÊerne bolesti imaju osobe s prekomjernomtjelesnom masom i muπkim tipom debljine. Prema tome, osobe koje imaju opseg struka veÊi od 102 cm (muπkarci), odnosno veÊiod 88 cm (æene) i nakupljanje masnog tkiva u podruËju trbuhaimaju poveÊani rizik tih bolesti. To se u pravilu podudara sa BMIod 25 do 40. Takav tip debljine, osim poveÊane uËestalostibolesti srca i krvnih æila, povezan je i s poveÊanom uËestaloπÊupoviπenih masnoÊa u krvi (i kolesterola i triglicerida uz smanjenizaπtitni HDL-kolesterol), poveÊanog krvnog tlaka te πeÊernebolesti tipa 2. PoveÊanje masnog tkiva za samo 10% u prosjekupoveÊava sistoliËki (gornji) krvni tlak za 6 mmHg, a dijastoliËki(srËani) krvni tlak za 4 mmHg. Sve to objaπnjava zbog Ëega serizik infarkta srca i moædanog udara razmjerno poveÊava spoveÊanjem prekomjerne tjelesne mase. Poznato je da kod tje-lesne masa koja je samo 10% veÊa od normalne muπkarcinepuπaËi imaju rizik smrtnosti gotovo 4 puta veÊi nego jednakostari muπkarci normalne tjelesne teæine.

Kao πto je reËeno, prekomjerna debljina nije Ëimbenik rizikasamo za infarkt srca i moædani udar veÊ debljina poveÊava i rizik

60

æuËnih kamenaca te zloÊudnih bolesti. Tako u muπkaraca deblji-na poveÊava rizik raka debelog crijeva i prostate, a u æena rakadojki, jajnika, endometrija, grla maternice i æuËnog mjehura.Debele æene Ëesto imaju problema sa zanoπenjem, neurednimenstruacijski ciklus i nerijetko imaju pojaËanu dlakavost (hirzu-tizam). Debeli oba spola takoer Ëesto imaju promjene diπnihorgana pa ih muËi "kratak dah" veÊ i pri blaæim tjelesnim napor-ima, a zbog poveÊanog optereÊenja stradavaju im zglobovikukova i koljena i ËeπÊe imaju proπirene vene na nogama.

Zbog svih tih razloga osobe koje imaju prekomjernu tjelesnumasu ili su debeli moraju smrπaviti. Smrπaviti se moæe iskljuËivopridræavanjem redukcijske dijete, tj. smanjenim unosom energije uorganizam i poveÊanom potroπnjom energije, tj. poveÊanom tje-lesnom aktivnoπÊu. Treba znati, da Êe samo pola sata brze πetnjesvakoga dana dovesti do smanjenja tjelesne mase oko 5 kgtijekom godine dana ali i to, da Êe samo pola peciva viπe svako-ga dana dovesti tijekom godine dana do poveÊanja tjelesne maseoko 5 kg. Vaæna napomena za svakoga tko provodi dijetu zamrπavljenje: svakoga se dana obvezatno morate vagati i to uvijeku isto doba dana, te zabiljeæiti koliko imate kilograma na listu tje-lesne mase koju trebate voditi. Pri tome treba voditi raËuna da sevaga redovito baædari. Pijte dovoljno tekuÊine, najbolje vode i to1,5 do 2 l na dan (znajte da industrijski voÊni sokovi i gazirana piÊau pravilu sadræe dosta πeÊera pa ih valja izbjegavati).

Danas postoje i dvije vrste lijekova (orlistat i sibutramin)koje mogu pomoÊi pri mrπavljenju no niti jedan od njih nepredstavlja zamjenu za redukcijsku dijetu, πto valja imati naumu. Ako predebela osoba ne uspijeva sama redukcijskomdijetom, pa Ëak ni redukcijskom dijetom uz uzimanje lijeka,smrπaviti, postoje programi mrπavljenja koji pri tome mogupomoÊi pa se o njima valja raspitati.

61

Nedovoljna tjelesna aktivnost

Nedostatna tjelesna aktivnost i naËin æivota koji se svodi nasjedenje u automobilu ili javnom prometalu kad idemo naposao ili s posla, sjedenje na poslu i sjedenje kod kuÊe predtelevizorom predstavlja Ëimbenik rizika za koronarnu bolest.Istraæivanja su pokazala da je infarkt srca 64% ËeπÊi u onihkoji se ne bave tjelovjeæbom, sportom ili opÊenito nisu tje-lesno aktivni. Rizik onih koji na poslu gotovo neprestanosjede 80% je veÊi od onih koji obavljaju fiziËke poslove.

Na æalost ili na sreÊu, ako gledamo druge strane toga,razvitkom tehnologije sve je viπe poslova koji se obavljajusjedeÊi. Upravo stoga bi se svi trebali u slobodno vrijemebaviti sportom, tjelovjeæbom ili nekom drugom tjelesnomaktivnoπÊu kako bi smanjili rizik od ovih bolesti.

Naime, i umjerena promjena naËina æivota u tom smislu, tj.malo poveÊana tjelesna aktivnost od samo pola sata dnevnopovoljno djeluje i dovodi do smanjenja preuranjene koronarnebolesti i smrti od bolesti srca i krvnih æila. Tjelovjeæbom seborimo protiv debljine, smanjujemo LDL-kolesterol i poveÊa-vamo zaπtitni HDL-kolesterol u krvi te smanjujemo poviπenikrvni tlak, a sve to doprinosi smanjenju rizika. Bolesnici koji sebave umjerenom i primjerenom tjelovjeæbom nakon preæivje-log infarkta srca imaju 20 do 25% manji rizik smrti nego onikoji nakon infarkta ne vjeæbaju.

62

StresOdavno se zna da stres utjeËe na poveÊani rizik od bolesti srca

i krvnih æila. Meutim, u znanstvenim je istraæivanjima uvijek bilovrlo teπko pouzdano dokazati ulogu stresa kao Ëimbenika rizika.Naime, stres je zapravo individualno reagiranje na odreeneizvanje poticaje, pa je samim time vrlo osobna pojava. Tako nekidogaaj ili poticaj moæe jednoj osobi predstavljati vrlo jaki stres,dok taj isti dogaaj druga osoba uopÊe ne doæivljava kao stres.U svakodnevnom smo æivotu svi izloæeni razliËitim oblicima stre-sa i nitko stres ne moæe izbjeÊi. Meutim, vaæan je naËin na kojise prema odreenom problemu odnosimo jer ono πto nekomeizaziva frustraciju i teret, za drugoga moæe biti poticaj.

Stres je zapravo ugraeni obrambeni mehanizam naπega tijela.Naime, u stanju nagle ugroæenosti mehanizma (ili kad organizam"misli" da je ugroæen) dolazi do cijelog niza procesa kojima je ciljpripremiti organizam za borbu protiv onoga πto ga ugroæava ili zabijeg od toga πto ga ugroæava. Cilj te reakcije je pojaËati bitneæivotne funkcije organizma na raËun "sporednih" pa stoga dolazido stezanja krvnih æila, zbog Ëega se smanji prokrvljenostrazliËitih tkiva s jedne strane, dok se s druge strane stalnimstezanjima (ako je izloæenost stresu Ëesta) oπteÊuje stijenka krvnihæila, πto moæe pridonijeti poËetku nastanka ateroskleroze.

Joπ se prije nekoliko desetljeÊa opazilo da osobe psiholoπkogtipa A (ambiciozne, nestrpljive, agresivne, prodorne, izrazitosklone radu i samopotvrivanju, pa stoga izloæene stalnim stres-nim situacijama i napetostima) imaju dvostruko veÊi rizik odkoronarne bolesti i teæe aterosklerotiËne promjene nego li one tipa B,

63

koje su po svojim obiljeæjima upravo suprotne. Nedavno se,meutim, uoËilo da i osobe tipa D (sklone depresiji, brigama i tuzi)imaju poveÊanu smrtnost od koronarne bolesti.

Sva su ta opaæanja dovedena u pitanje nedavnim istraæivanji-ma koja su pokazala da riziËni Ëimbenik ne predstavlja stres sampo sebi veÊ nizak druπtveno-ekonomski status, nezaposlenost,besperspektivnost i manjak druπtvene potpore. Time bi se,barem djelomice, mogla objasniti poveÊana uËestalost bolestisrca i krvnih æila u zemljama u tranziciji, ukljuËujuÊi i Hrvatsku, ukojima su mnogi nezaposleni ili primaju vrlo male plaÊe, izloæenisu velikim brigama za osiguranje osnovnih æivotnih uvjeta i sliËno.

BuduÊi da stres najËeπÊe ne moæemo izbjeÊi (primjerice akosmo na poslu izloæeni stresu, sigurno je da zbog toga neÊemodati otkaz), treba pokuπati, koliko je to moguÊe, promijeniti uvjeteu kojima radimo i æivimo te smanjiti svoja oËekivanja koja su neri-jetko previsoka. Pokuπajmo raditi jednu stvar za drugom i preu-zimati odnosno obavljati poslove u slijedu, prema njihovoj vaæno-sti i sukladno planu koji bismo trebali naËiniti unaprijed. TimeÊemo izbjeÊi da sve radimo u zadnji Ëas, pa Êemo poslove oba-vljati smirenije i uspjeπnije. Treba pokuπati izaÊi na kraj s frustra-cijama, tjeskobom ili ljutnjom koje osjeÊamo u neugodnoj ili samonepo-znatoj situaciji, te pokuπati rijeπiti problem misleÊi pozitivno,kreativnim pristupom i bez suviπne nervoze. Ponekad treba pri-hvatiti i Ëinjenicu da ne moæe sve uvijek biti sukladno naπim æelja-ma i pod naπom kontrolom, ma kako nam se to u nekomtrenutku Ëinilo neophodnim i najboljim.

Ako sami ne uspijemo naÊi najbolji naËin kako smanjiti streskojem smo izloæeni, valja pribjeÊi nekim od tehnika opuπtanja,primjerice jogi ili autogenom treningu, ili pak potraæiti pomoÊ kva-lificirane osobe.

64

I zdavaË:BELUPO, l i j ekov i i kozmet ika d.o.o.Bezreceptn i pro izvod i

Za Belupo:Sani Pogor i l i Ê

Lektor :Kr is t ian Lewis

Real izac i ja :Madura d.o.o.

T iskano 2002.

lijekovi i kozmetika d.o.o.Koprivnica, Hrvatska

www.belupo.hr