Nar. umjet. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

269

zivota (pa je veca zastupljenost vunenihdijelova, primjerice, u topoljskoj nosnji ne-sumnjivo u vezi s intenzivnijim bavljenjemovcarstvom njezinih nosilaca). Upozoravatakoder na "govor" nosnje razumljiv ponekadsarno lokalnoj sredini, kada se primjenomodredene boje ukrasnih dijelova i njegovihmotiva iIi pak nacina pokrivanja glavesaopcava dob, status iii drustveni polozaj osobekoja tu odjecu nosi. Autori Ivanka Rakrac,Nada Gjetvaj i Iviea Sestan prikazali su odjecusela ciji su je stanovnicijos nedaVIlOi Ilosili, pasu se njezini najljepsi primjerci sacuvali i umuzejima. Nerina Eckhel, naprotiv, za prikazogulinske nosnje nije imaJa na raspolaganjumuzejske primjerke, pa je nastajanju njezinateksta prethodilo i (suvremeno) terenskoistrazivanje.

U odnosu na prvo kolo Prirucnika uovom su primjetna znatna poboljsanja. Cijelitekstovni dio dopunjen je i prijevodima naengleski, francuski injemacki, povecanje broji crno-bijelih i kolor fotografija, dok su table skrojevima dopunjene i crlezima nacina iredos-Jijeda oblacenja autora Borisa Demura.Uredllik je edicije Vladimir Salopek ..

ALEKSANDRA MURAJ

Katica Benc-Bo§l{Qvi~, Narodna no~njaPod ravine, Koprlvn~kl Ivanec, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb 1986, 75 str,10 tabli fotografija, 4 lable crteza; Narodnano§nja Konavala, Olipi, Kulturno-prosvjctnisaborHrvatske, Zagreb 1986, 155 slr; Narodnano§nja Dubrova~kog primorja, Doli, Kul-turno-prosvjetni sabor Hrvalskc, Zagreb 1987,119 str, 10 tabli fOlografija, 4 table crteza.

U seriji izdanja PrirLlcnikl:/ za rekon-s/rukciju nosnjc tri nova sveska djeJo su au-torice dr. Katiee Benc-Boskovic. Dvama je odnjih iz kompleksa nosnje jadranskog priobaljapredstavljena odjeca sire okolice Dubrovnika.Medu brojnim tipovima nosnji iz raznolike ibogate bastine Hrvatske, nosnje njezinanajjugozapadnijega dijela - Konavala,

zauzimaju istaknuto mjesto. Ono im djelomicepripada zbog izrazitog estetskog domasajacjelokupnog lika ovih nosnji iz kojih zraciprofinjena elegancija, a djelomice i zbognjihove jos (relativne) oddanosti u zivotu. Ovopotonje zahvaljujuci sretnom spoju tradicional-nog kultumog dobra i suvremene privrede;poznato je, nairne, daje konavoska nosnjajedallod stalnih simbola turisticke ponude dubro-vacke regije, a k tomuje i nedjeljivo vezana uzatraktivne folklome plesove toga podrucj a kojerado izvode i plesni ansambli iz drugih krajeva.Za reprezentaciju konavoskog odjevnog kom-pleksa nesumnjivo je primjeren izbor nosnja izCilipa.

Gradu 0 cilipskoj (jednako kao i doljan-skoj i ivaneekoj) nosnji Katica Benc-Boskovieoblikovala je prema shemi zadalloj za ovajprirucnik. Potaknuta razlozima scenskog pred-stavljanja autoricaje uz musku nosnju obradilai djevojacku Ijetnu odjecu, te zensku zimsku.Time se u rekonstrukcij i izbj egav a uniformnos ti postize odredena raznolikost, efektna i zascenski nastup. Autorieino dobra poznavanjecjelokupnog odjevnog kompleksa Konavala uproslosti isadasnjosti, kao i opceg suvremenogslanja na tom terenu, dosJo je naroeito doizrazaja u uputama za rekonstrukciju te u pri-jedlozima za izradu, gdje se medu ostalimupozorava i na posve odrcdene izvore za na-bavu pojcdinih ma1erijala ill upueuje naobrtnicki rad.

Kao reprezentant odjecc sto ju je nosilostanovniSlvo onog dijela Dubrovaekog pri-morja, koje je smjdteno sjeverozapadno odgrada, odabran je lokalilet Doli pokraj Stona-Lcrilorij sLoje nekada pripadao DubrovackojRepublici. Za razliku od konavoske, ova scodjeca svedo vremenaizmedu dva svjetskaralaizradivala uglavnom od domacih Lkanina:sukna (rasa) i domaccg platna. Za rekon-s\Jukciju auwricaje predlozila sveeani modal-itet muske nosnje, koji pripada levantinsko-orijentalnom tipu odjece, a u Zcnskoj odjeCidvije varijante: svakodnevnu i svecanu. lako jeza oba zenska modaliteta osnovni krojidcnlican, razlikuju se po materijalu, koji je zasvakodncvnu odjeeu bio domaceg porijekla, aza svecanu indus\Jijski proizveden. Razumijese, u prijedlogu za izradu autoricaje upuLila nanaein kako se to moze danas rijesiti.

\

270

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

Nasuprot dvama prethodnima, trecim jesveskom predstavljena seoska odjeea iz kom-pleksa panonskog dijela Hrvatske. Kao re-prezentant podravske nosnje izabranje lokalitetKoprivnicki Ivanec. Buduei da je rijec 0 sredinikoja je u proslosti bila izrazito agrama, aposljednjih se decenijaintenzivno modemizira,industrijalizira pa i urbanizira, doima se veomaopravdanim da se ivanecka nosnja ovakoizradenom dokumentacijom otme zaboravu.Kao predlozak za rekonstrukciju autorica jeodabrala modalitet nosnje kakav je u tom selubio uobicajen u doba oko prvog svjetskog rata.

Poput ostalih svezaka ove serije i ova sutri sveska dopunjena prijevodima tekstova naengleskom, francuskom i njemaekom, te ilus-trirana brojnim cmo-bijelim i kolor foto-grafijama, kako odjevne cjeline tako i pojedinihdetalja na sastavnim dijelovima. Autorice kro-jeva su Diana Heide za Cilipe i Doli, te Jas-minka Vujicic za Koprivnicki !vanec, autorcrteza naeina i redoslijeda oblaeenja je BorisDemur, a urednik edicije Vladimir Salopek.

ALEKSANDRA MURAJ

"Lipovljanskl susreti '85", Istrazivanje,prezentacija i zaslita kulture narodnosti, Savjeti.organizacioni odbor "Lipovljanskih susreta",Zavod za istrazivanje folklora Zagreb,Lipovljani 1986, 183 str.

U Lipovljanima, hrvatskom selu ,udana~njoj opstini Novska, kao i u nekolikoobliznjih naselja, u nase vrcme zivi sesnaestnaroda i narodnosti. Viseetnieka zajednicaovog kraja formirana je jos pocctk.om nasegstoleca, kada su poluopustele Lipovijane nase-ljavali Zitelji iz raziicitih krajeva prostraneAustrougarske monarhije.

Zato nije neobicno sto sc bM u Lipovlja-nima vee viSe godina odrzava specificna man-ifestacija kojom se neprestano nastoje osvetlitineki od bitnih momenata istorije i zivotanarodnosti koje zive ne sarno ovde, vee i na tluJugoslavije uop~te.

Na poziv Mjesne zajednice Lipovljani i

Organizacijskog odbora Lipovljanskih susreta,Zavod za istrazivanje folklora iz Zagreba, uokviru Lipovljanskih susreta '85, okupio je tomprilikom jednu grupu istrazivaca, uglavnometnologa, koja je oformila tzv. istrliZivacki ta-bor. Ovog puta on je imao zadatak da se, uokviru datih moguenosti, pozabavi globalnimpitanjima istrazivanja, prezentacije i zaStitekulture narodnosti kod nas. Kako su mate-rijalne, a i vremenske moguenosti bileskromne, na pomenutom terenu boravilo jesvega 16 istrazivaca, eiji se rad ogranicio na ponekoliko dana. Rezuitate svojih ispitivanja onisu prezentovali na okruglom stolu, a njihovireferati stampani su, zajedno sa ostalimmaterijalima vezanim za pomenutu manifes-taciju, u publikaciji pod naslovom: Lipovljan-ski susreti '85.

Ierne i metode rada nisu bile unapredodredene. Svaki istrazivae je odabirao probJe-matiku kojom se vee ranije bavio. Zato overadove i treba shvatiti pre svega kao mogucesmemice a ne kao konaena opredeljenja.

U uvodnom referatu Dunje Rihtrnan-Augustin, na samom pocetku, nastoje serazgraniciti osnovni stavovi u poimanju pojmakultura, posebno narodna kultura, u nauci XIXi XX veka. I dok se tzv. klasiena ctnologijabavila pre svega razlieitostima "primitivnih"kultura, shvatajuci ill kao nepromenljivezatvorenc datosti, danasnja nauka istrazujepolikultume odnose, zapravo istiee medusobnerazlike etniekih i socijalnih skupina, ali istovre-menu traga za njihovim povezanostima.Drugim recima, ukazuje se na einjenicu daspecificni znakovi kao obelezja odredene kul-ture ne zive izvan odnosa sa susednim kultu-rama. A upravo je kod nas u Jugoslaviji temed:uodnose, zbog strukture stanovnistva, imoguee pratiti. Pomenute einjeniee, medutim,jos uvek je neophodno posebno isticati, postoizvestan broj nMih etnologa i folkloristanarodnu kulturu shvata sasvim romanticarski.

U tomsmislu korisnojei izlaganje NivesRitig-Beljak 0 mogucnostima pristupanjainteretnickom terenu. Ovde se pre svega isHeenjegova osobenost multikulturnc sredine, a stim u vezi i einjenica neminovnih medusobnihprozimanja kullura narodnosti, sto je na ~alostuglavnom ostajaio izvan interesovanja PQjedi-nih istrazivaea na terenu.