261

prikazi i kritike

tako daleko kao do Bebrine« (selauokolici Kanize) i time zapravosmjesta radnju u svoje selo premakome zatim i mjeri udaljenosti.Radnja zatim tece dalje prema svimpravilima price, a zavrsava lijepomzavrsnom formulom u stihu.

Pogledajmo ,i pricu br. 38 (LudiPet1'0, bogata breza i pop u volov-skoj kozi), zapisanu isto tako 1967.godine u Kanizi. Napominjemo sa-rno kao digresiju radi boljeg razu-mijevanja da od 13. st., prodoromMongola u Ukrajinu, do 16. st. na-staju dume, lirsko-epske junackepjesme, koje su formalno slicilebajkama: imale su poc,etnu formu-1u, glavni je dio, koji je govorio 0nekom dogadaju, recitiran, a nakraju je bila zavrsna formula. 'l'risu sizea price 0 popu u volovskojkozi zabiljezena kao pripovjednepjesme, a autor pretpostavlja da suslusatelji vjerojatno preuzeli size idalje ga prenosili kao prozu. Motivje u Ukrajini u 19. st. bio vrlo ra-siren, a kazivacica iz Kanize culaje pricuod svoje, bake. Tekst kojikazivacica govori 1967. godine uSlavoniji neminovno je dozivio pro-mjene u odnosu na 'svoje starijevanijante. U prici je Iudi P,etro usumi uz deblo breze syezao kozu inakon dugo vremena dolazi na istomjesto i traZi da mu breza platikozu, koju su u meduvremenu po-jeli vuci. Zapuhao je vjetar, brezaje zaskripala, i kazivacica izgovaraneprevodivu onomatopeju »krrr«, aPetro, slijedeCi zvukovnu asocijaci-ju te onomatopeje odgovara drve-tu: »Ne, ,ona nije 1crepala ... «, pricemu rijec »krepala« kazivacica go-v~ri hrvatski, a objasnjava ga do-datnom ukrajinskom recenicom:»Kada se naim.e jugoslavenski kazekrepala, to :zmaci uginula«. IIi: nakraju te iste pr,ice zena savjetujemuzu da popa obucena u volovskukozu prod a Ciganima, koji kupujutakve cudne stvari i time izvoderazne predstave iIi »kako se ovdjejugoslavenski kaze, cirkus«.

Mogli bismo gotovo u svakoj pri-ci iz Hrvatske pronaci poneku ods1icnih kazivacevih intervencija. Ti

postupci (stilisticki manje ili viserelevantni) mogu biti izazvani osu-vremenjivanjem bajke - kada seupotrebljavaju hrvatski nazivi zatehnicke pojmove .(fr,izider, radio)jer kazivac ne poznaje njihove u-krajinske nazive, ali, kao u nave-denim primjerima, hrvatski izrazimogu pridonijeti boljem nijansira-nju price, njezinu uklapanju u sre-dinu u kojoj se kazuje. Takvo vje-sto pricanje. :zahtijeva aktivno po-znavanje obaju jezika jer slicne po-stupke kazivac provodi i pricajuciukrajinske price hrvatskim jezi-kom. Interesantno je da u hrvat-sk,om tekstu ukrajinski kazivaciostavljaju ukrajinska imena juna-ka, premda ih vrlo lako mogu ·pre-vesti na hrvatski, te time cuvaju inesto od autenticne atmosfere price.

Napomenimo da je autor donio ivrlo ,iscrpne opise svojih kazivaca,da je upozorio na promjene u pri-povjedackom materijalu u odnosuna starije zapise, u biljeskama jenaveden popis varijanti i izvor zasvaku pricu, a Kurt Ranke ih je sverazvrstao po Aarne-Thompsonovukatalogu prica.

Ljiljana Marks

Marchen aus Australien. Traumze.itmyt-hen und -Geschichten der australischenAborigines, Herausgegeben von Annelie-se Loffler, Die Marchen der Weltlitera-tur, Eugen Diederichs Verlag, Dusseldorf- KOln 1981, 284 str.

Vee sam podnaslov ovog sveskaupucuje na to da za nj odabraneprice pripadaju jednom »snolikomvremenu« koje odgovara izvornojtradiciji, jos neokrnjenoj utjecajimaevropskog kulturnog nasljeda.

»Snoliko vrijeme« je uvjetan ter-min za jedno razdoblje koje domo-r()ci sami smatraju svojim pravre-menom i uza nj vezuju sve vaznedogadaje svoje mitske povijesti. Toje doba geneze, daleko prije dobacovjekova misljenja, gdje se u sno-virna materijaliziraju zemlja, vodai nebo iz amorfnog' prastanja, a iz

narodna umjetnost 19 (1982)

njih pak stupaju u pojavu bica.Stv:aralacke snage pocinju svojaoblikovanja dz Nicega, iz sebe samiha u svijesti domorodaca te su snagemetamorfne - mijenjaju lik, obi-Ijezja i stanja izmedu covjek'a, zi-votinje iii biljke, te se manifest ira-ju kao nebeske pojave duge, mu-nje, groma ili pak kao prirodn,i fe-nomeni vjetra, magIe, poplave iiisuse.

Istrazivanje australske mitologijepocinje negdje sr,edinom 19. st., alije u prv,oj svojoj fazi bilo usmje-reno na socij.alne i religiozne mo-mentemitskog izraza vise negolina same price. Tek nesto kasnijeslijede temeljitije studije 0 uzajam-noj povezanosti mita s ritualom,glazbom i pripovijedanjem.

Domorodacka pripovijedanja nisu»baj.ke« u evropskom smislu a na-zil'emo medu njima dvije razine:jednu profanu i drugu mitsku. Sjedne strane to su price 0 nastankuprirodnih pojava (br. 4, 5, 26), aglavni su im likovi divovi, patuIjcii duhovi (br. 17, 18, 9'2), zatim zivo~tinjske price s lukavstvima 0 tomekako prezivjeti (br.62, 66, 71) imoralnopoucne price koje govore 0prijestupima utvrdenih ziiikona i 0kaznama koje ih slijede (br. 7, 18,100). Sva ta profana pripovijedanjaimaju svrhu pouke i zabave a samnjihov tijek pr-acen je raznim upa-dicama i pitanjima slusateIja, dokje kazivacu ostavljena sloboda u-krasav:anja radnje pojedinostima tenjeno ozivljavanje mimikom i ge-stama.

S druge strane, naprotiv, religij-ska mitologija pripada ritualnomzivotu i pravila njerina kazivarijai izvodenja nesto su stroza. Upr-avogreski u i-zvodenju pripisivala secinjenica neostv,arenog zeljenog u-cinka. Najpoznatiji likovi su Djang-gawul i njegove dvJje sestre, majkepJodnosti, koje simboliziraju Suncei koje su iznijele na vidjelo prvogcovjeka. Uk majke stvoriteljiceKunapipi (Kalwadi iIi Kadj,ara) stu-je se u ritualu plodnosm kojim do-moroci prizivaju monsun. SestreWawilak (br. 40~ stvoriteljice su

svetog rituala inicijacij-e. Lik ne-beskog junaka Goin, Biral, Gulam-bra, Baiama, BunjiI i Nurundel"edola:zi s istoka Australije a ime muvarira prema teritoriju (br. 60, 64,67). Kult morskih silnika Wandjinaspominje se u br. 117-119.

Isti bogovi i kultni junaci koji suodgovorni za prirodni tijek ,izumite-lji su svekolike kulture i nosioeicjelokupnog totemistickog drustve-nog poretka. U totemu, nairne, do-moroei prepoznaju svoj iz snovaproistekao praiskon, iz kojega onicrpu svoje z.ivotne i stvaralackesnage. One za vrijeme zivota posto-jle u covj elm 'kao »snolika dusa Iiliduh« a najblizi su joj carobnjaei istari mudraci.

Najvaznije kultne svecanosti jesurituali plodnosti, iniaijaeije i cere-monijal pokapanja. Inicijaciji pret-hodi stroga disciplina i na prvomnjezinu stupnju otkrivaju se sarnototem ski simboli, daljim se napre-dovanjem tajna znanja produbljujedo potpunog posveeenja.

Tek potpuno inieirani imaju pra-vo udjela u ritualu plodnosti a ze-nama i djeci nije dopusteno prisus-tvovanje nijednom od rituala. Kakone posjeduju nikakva tajna znanjao snolikim stanjima, nemaju ni pI1i.-stupa totemskim simbo1ima i kult-nim mjestima.

I to je uZirok onoj nesto mnije spo-menutoj ezotericnoj razini pripovije-danja [,8zerviranoj za njih jedna'kokao sto je uzrok i razlicitih motiva ipredodZJbi u usmenoj predaji 0 nizudogadaja V'eZ!anihuz razdoblje »snoli-ke svijesti«. Zaito se pri kazivanjuezotericnih verzij-a umijeee kazivacasastoji iskljuoivo u strogom pridr-zavanju i dosljednom iznosenju pre-daja. Mimika je od zanemarivogznacenja a pripovijedanje je mogu-ce prekinuti jedino kratkom pjes-mom Cbr. 13&-137), koja obdcno po-tjece iz neke ceremonijea spjeva-na je tajnim j,ezikom koji razullllijusarno najviSi inieijanti i zato ju jepotrebno prevoditi i tumacitL

Ritualna dogadanja popracena susimbolick.im oblieima - plesom,glazbom i likovnim umijecima.

263

prikazi i kritike

Skulptorstvo spada medu najpozna-tija a 0 njemu uvjerljivo govoreprimjeri br. 22, 50, 83, 93, 132. Ci-jenjeno je slikarstvo po stijenama(br. 20, 26) a kao ilustraciju uz pri-ce nalazimo neke prdmjere tzv.»rendgenskog slikarstYa«, cija jeosobitost u tome ,da ne prikazujesarno obrise zivotinja, nego njihovkostur i unutrasnje organe (vidistr. 127).

Teskoce na koje je autorica naila-zila pripremajuci ovu zbirku po-znate su svdma koji se bave izvan-evropskim kulturama i narodimaCiji je kulturni krug bitno drugacijiod naseg. Prevodilacki problemi 10-gicna su posljedica nepodudarnostisvj-etonazora, pa su nemQgucnos,tiiznalazenja adekvatnih termina zaodredene pojmove nadomjesteneposudenicama iIi brojnim objasnje-njima bez kojih bi neupucenom ci-taocu price nuzno ostale nerazum-Ijive. Njihova sintaksa nije podloz-na direktnom prevodimju i tu jesvoju tvrdnju autorica potkmjepilaprimjerom br. 138, cime se ujednoogradila od moguce primjedbe 0slobodnom prevodenju.

Uz pogovor, na kraju knjige do-dana su objasnjenja kljucnih rijecii popis tipoYa, koji je sacinio dr.Hans-Jorg Uther iz Gottingena; sli-jedi popis literature i karta s geo-grafskom rasprostranjenoscu pleme-na 0 cijim je mitovima bilo rijeci uovom svesku. Zahvaljujuci tako op-seznom popratnom aparatu, knjigamoze posluziti za komparativne stu-dije.

Snjezana Zoric

Marchen aus dem Tschadl, Herausgege-ben und ubersetzt von Herrmann Jung-raithmayr, Die Marchen der Weltlitera-tur, Eugen Diedel1ichs Verlag, Dussel-dorf-Koln 1981, 288 str.

Cinjenica da je tradicionalnoj Af-rici juzno od Sahare pismo gotovonepoznato, a ako je i poznato nijeu upotrebd, uvjetuje da susret s pri-cam a Republike Cad, ,ovdje zapisa-

nima, nuzno ostane distaneiran, im-personalan, onakav kakav jedino imoze biti buduei da je izostalo di-rektno, usmeno ophodenje. U takvojjednoj kulturi bez pisma prostor ivrijeme drugaCij,e seiskusavaju imjere, tesko se uspostavljaju podu-darne vrijednosne predodzbe i misa-one asoeijacije, pa tako, citajuciprijevod, uvijek ostajemo zakinutiza jedan dio istine i zivota koji onau sebi nosi a koji se pricom nastojiprenijeti. Prenoseci jednu »usmenomisljenw< formu u adekvatan pisa-ni oblik, uvijek smo u rascjepu iz-medu doslovnog ali sirovog prijevo-da iIi pak slobodne interpretaeiie,ilto u prvom slucaju u citaoca iza-ziva dojam j.ezicne primitivnosti.

Inace, sve su pIiice sabrane za ovuzbirku ispricane ZA i OD clanovaplemena, pa prvi dodir »autsajdera«s njima obiluje nerazumijevanjem.Vecina je prica sakupljena medupripadnicima naroda Mokilagi izse1a Mukula na jeziku mokJilko.

Boraveci medu njima od 1971. g.,autor je uspio uspostaviti brojnekontakte s kazivacima (0 njima op-sirno govori i nabraja ih u pogo-voru s popisom prica koje je odnjih cuo) i ljudima koj,i su mu po-mogli pri prevodenju. Ponekad seprevodilo i posredstvom francuskogi arapskog.

SadrZajno su price podijeljene utri skupine. Od br, 1 do 12 to suetioloske i mitoloske price. Mnogaponavljanja koja ih karakteriziraju(br. 4) Afrikanci smatraju izuzetnimstilistickim uzitkom jer tek time sestare tstine ponoyo ozivljuju i cinedjelatnima. Interesantno je medunj,ima spomenuti pricu br. 10, cijije motiv podudaran evropskom »Se-zame, otvori sel« (Mot. D 1552.2).

Drugu skupinu cine bajke (br. 13-28), u kojima se ocituje teznjanadljudskim moeima. I ovdje naila-zimo na podudarnost motiva. U pri-ci br. 13 0 magijskom pijetlu Disalui njegovoj zloupotrebi prepoznaje-mo evropskii motiv »Stolicu, raspro-stri se!« (AaTh 563 i Mot. D 1413),a u prici br. 20 motiv Ivice i Marice(AaTh. 327), sarno sto ovog puta