pridjevi

17.11.2013.

1

Pridjevi Pridjevi 8. studenog 2010.

Sadržaj

Opisni odnosni pridjevi

Određeni neodređeni pridjevi

Upotreba određenih i neodređenih pridjeva

Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva

Napomene

Zaključci

Različita tumačenja u dosadašnjim gramatikama

2

Opisni (kvalitativni) pridjevi Opisni (kvalitativni) pridjevi označavaju:

različita tvarna (materijalna, fizička, prirodna)

i netvarna (duhovna, psihička, misaona) svojstva predmeta

t a m a nt a m a n , g l a s a n , m i ra n , t o p a o , s l a d a k , m e ka n , , g l a s a n , m i ra n , t o p a o , s l a d a k , m e ka n ,

z d ra v, š u m o v i t , g l a d a n z d ra v, š u m o v i t , g l a d a n

3

Opisni (kvalitativni) pridjevi U skupinu opisnih (kvalitativnih) pridjeva idu:

glagolski pridjev radni

d o z r e od o z r e o , i s h l a p i o , o d ra s t a o , o z e b a o , o s t a r i o , , i s h l a p i o , o d ra s t a o , o z e b a o , o s t a r i o ,

p o d i v l j a o , p o m a h n i t a o , p o ž u t i o , u v e n u op o d i v l j a o , p o m a h n i t a o , p o ž u t i o , u v e n u o

glagolski pridjev trpni

d i r n u td i r n u t , ga n u t , i s p i j e n , m u č e n , n a p e t , , ga n u t , i s p i j e n , m u č e n , n a p e t ,

o t v o r e n , p o t o p l j e n , p o z n a t , p r i z n a t , u č e n o t v o r e n , p o t o p l j e n , p o z n a t , p r i z n a t , u č e n

4

17.11.2013.

2

Odnosni (relacijski) pridjevi Odnosni ili relacijski pridjevi izriču:

svojstva koja predmet mišljenja ima u odnosu na koji drugi

predmet

- najčešće: podrijetlo i pripadnost, prostor, vrijeme

b a k i nb a k i n , b ra t o v, g ra d s k i , m a j č i n , n a ro d n i , , b ra t o v, g ra d s k i , m a j č i n , n a ro d n i ,

s p l i t s k i , š u m s k i , z e č j i s p l i t s k i , š u m s k i , z e č j i

5

Odnosni (relacijski) pridjevi

Primjeri:

odnosni – prostor

d o n j id o n j i , g o r n j i , p r e d n j i , s r e d n j i , s t ra ž n j i , z a d n j i , , g o r n j i , p r e d n j i , s r e d n j i , s t ra ž n j i , z a d n j i ,

o v d a š n j i , t a m o š n j i o v d a š n j i , t a m o š n j i

odnosni – vrijeme

p ro š l ip ro š l i , s a d a š n j i , sv a g d a š n j i , j u č e ra š n j i , , s a d a š n j i , sv a g d a š n j i , j u č e ra š n j i ,

d a n a š n j i , s u t ra š n j i , l a n j s k i d a n a š n j i , s u t ra š n j i , l a n j s k i

6

Odnosni (relacijski) pridjevi U skupinu odnosnih (relacijskih) pridjeva idu:

popridjevljeni glagolski prilozi

i d u ć ii d u ć i d a n , d a n , l e t e ć il e t e ć i t a n j u r, t a n j u r, l u ta j u ć il u ta j u ć i r e p o r t e r, r e p o r t e r,

p o s t o j e ć ep o s t o j e ć e s t a n j e , s t a n j e , o h r a b r u j u ć ao h r a b r u j u ć a č i n j e n i c ač i n j e n i c a

7

Neodređeni određeni pridjevi Neodređeni pridjevi:

kazuju promjenjive osobine onoga što znače imenice

odgovaraju na pitanje kakav

Ku p i o Ku p i o s a m j e d a n š e š i r s a m j e d a n š e š i r s m e đs m e đ i j e d a n i j e d a n s i vs i v . .

Određeni pridjevi:

izriču stalne osobine predmeta

odgovaraju na pitanje koji

S m e đ iS m e đ i s a m u b r z o i z g u b i o , s a m u b r z o i z g u b i o , s i v is i v i n o s i m i d a n a s .n o s i m i d a n a s .8

17.11.2013.

3

Neodređeni pridjevi

Neodređeni su:

pridjevi koji su dio predikata

u službi su predikatnog proširka

Ka p u t Ka p u t j e j e n o vn o v . .

Po s l i j e Po s l i j e b o l e s t i p o s t a o b o l e s t i p o s t a o j e j e o s j e t l j i vo s j e t l j i v . .

9

Određeni pridjevi

Određeni se pridjevi upotrebljavaju:

kada je uz imenicu pokazna zamjenica

kad je pridjev dio vlastitog imena ili

dio naziva

t a j t a j t v r d o g l a v it v r d o g l a v i d j e č a kd j e č a k

Pe t a r Pe t a r Ve l i k iVe l i k i , , D u g iD u g i o t o ko t o k

p i t o m ip i t o m i ke s t e n , ke s t e n , v o d e n iv o d e n i ko n jko n j

10

Upotreba (ne)određenih pridjeva

Odredite oblik pridjeva u izrazima majčino srce.

1 .1 . Tu b i s a d d o b ro d o š l o j e d n oTu b i s a d d o b ro d o š l o j e d n o m a j č i n o m a j č i n o s rc es rc e ..

2 .2 . Tu b i s a d d o b ro d o š l o ØTu b i s a d d o b ro d o š l o Ø m a j č i n o m a j č i n o s rc e .s rc e .

1. javlja se jedan, -na, -no u svojstvu neodređenoga člana

- karakteristika administrativnog stila

- taj stil sve više gubi neodređene oblike

2. u svojstvu određenog člana pojavit će se nulti izraz

11


Samo neodređeni oblik imaju:

posvojni pridjevi izvedeni sufiksima -ov, -ev, -ljev, -in

Š e g e d i n o vŠ e g e d i n o v, , s i n o v, M i r ko vs i n o v, M i r ko v

M a r i n ko v i ć e vM a r i n ko v i ć e v, , b o ga t a š e v, s t r i č e v, Ko v a č i ć e vb o ga t a š e v, s t r i č e v, Ko v a č i ć e v

Č e h o v l j e v, b ra t o v l j e v, m u ž e v l j e vČ e h o v l j e v, b ra t o v l j e v, m u ž e v l j e v

Kr l e ž i nKr l e ž i n , , sv e k r v i n , L j u b i č i n . . .sv e k r v i n , L j u b i č i n . . .

12

17.11.2013.

4


Neodređeni se pridjev može očekivati:

uz kvalitativni genitiv

d j e v o j ka d j e v o j ka d o b r ed o b r e d u š e , ž e n a d u š e , ž e n a l i j e p el i j e p e v a n j š t i n ev a n j š t i n e

13

Neodređeni pridjevi Neodređeni se pridjev može očekivati:

uz načinske i količinske priloge:

ovako, tako, onako, ovoliko, toliko, onoliko, jako, vrlo,

veoma, dosta, dovoljno, prilično, sasvim, posve i dr.

t a ko t a ko j a kaj a ka ž e n a , o v o l i ko ž e n a , o v o l i ko s i t n as i t n a , t o l i ko , t o l i ko g l u pg l u p , ,

v e o m a v e o m a d o b a rd o b a r u č e n i k , d o s t a u č e n i k , d o s t a l i j e p ol i j e p o t i j e l o , t i j e l o ,

s a sv i m s a sv i m b i j e l ob i j e l o p l a t n op l a t n o

14

Određeni pridjevi

Samo određeni oblik imaju:

posvojni pridjevi izvedeni sufiksima

-skī, -škī, -čkī, -ćkī; -jī, -njī/-injī; -šnjī/-ašnjī

š ko l s k iš ko l s k i , , g ra d s k i , s k i j a š k i , u b o š k i , v o j n i č k i , g ra d s k i , s k i j a š k i , u b o š k i , v o j n i č k i ,

m l a d i ć k im l a d i ć k i

m i š j im i š j i , , ko z j i , s i n o ć n j iko z j i , s i n o ć n j i , , d j e t i n j id j e t i n j i , s a d a š n j i , , s a d a š n j i ,

j u č e ra š n j i , j u t a r n j ij u č e ra š n j i , j u t a r n j i

u n u t ra š n j iu n u t ra š n j i

15

Određeni pridjevi

Samo određeni oblik imaju:

pridjevi koji određuju imenicu s obzirom na:

- položaj u prostoru i vremenu u kojem se nalazi ili

- iz kojeg dolazi ono što ona znači

d e s n i , n e b e s k i , l j e t n i , n o ć n i , p o d n e v n i , t j e d n i , d e s n i , n e b e s k i , l j e t n i , n o ć n i , p o d n e v n i , t j e d n i ,

d a v n i , a n t i k n i , s r e d n j o v j e ko v n i d a v n i , a n t i k n i , s r e d n j o v j e ko v n i

16

17.11.2013.

5

Određeni pridjevi

Neodređene oblike nemaju:

izvedeni pridjevi kao:

j a r k i , ž a r k i j a r k i , ž a r k i

pridjevi koji završavaju na -ći

i d u ć ii d u ć i , b r i j a ć i , š i v a ć i , b r i j a ć i , š i v a ć i

17

Određeni pridjevi

Neodređene oblike nemaju:

pridjevi izvedeni od imenica sufiksima -nī, -dnī, -enī

r a d n ir a d n i o g r t a č , o g r t a č , ku ć n iku ć n i r e d , r e d , r u č n ir u č n i s a ts a t

ka z n e n ika z n e n i z a ko n , z a ko n , d r ž a v n id r ž a v n i p o g l a v a rp o g l a v a r

g l a v n ig l a v n i ko l o d v o r, ko l o d v o r, m j e s n im j e s n i u r e d , u r e d , r i j e č n ir i j e č n i p ro m e tp ro m e t

s u n č a n is u n č a n i s a t , s a t , v j e n č a n iv j e n č a n i p rs t e np rs t e n

18

Vježba

Sklanjajte:

u jednini i množini

v i s o k v i s o k d j e č a kd j e č a k , s m e đ , s m e đ s t o ls t o l

v i s o kov i s o ko b rd ob rd o , , v i s o kov i s o ko p e rop e ro

Napomena: osnove na nepčani i nenepčani suglasnik

n e p č a n i n e p č a n i ( p a l a t a l n i s u g l a s n i c i ) : ( p a l a t a l n i s u g l a s n i c i ) : čč , ć , d ž , đ , j , l j , , ć , d ž , đ , j , l j ,

n j , š , žn j , š , ž

19

Neodređena skolonidbaMuški rod - jednina

N

G

D

A

V

L

I

visok-Ø dječak-Ø

visok-a dječak-a

visok-u dječak-u

visok-a dječak-a

visok-u dječak-u

visok-im dječak-om

/

smeđ-Ø stol-Ø

smeđ-a stol-a

smeđ-u stol-u

smeđ-Ø stol-Ø

/

smeđ-u stol-u

smeđ-im stol-om 20

17.11.2013.

6

Neodređena skolonidbaSrednji rod - jednina

N

G

D

A

V

L

I

visok-o brd-o

visok-a brd-a

visok-u brd-u

visok-o brd-o

visok-u dječak-u

visok-im brd-om

/

smeđ-e per-o

smeđ-a per-a

smeđ-u per-u

smeđ-e per-o

/

smeđ-u per-u

smeđ-im per-om 21

Neodređena sklonidbaMnožina

N

G

D

A

V

L

I

visok-i dječac-i

visok-ih dječak-a

visok-im dječac-ima

visok-e dječak-e



/

smeđ-a per-a

smeđ-ih per-a

smeđ-im per-ima

smeđ-a per-a

/

smeđ-im per-ima

smeđ-im per-ima 22

Zaključak

Usporedite nastavke pridjeva i imenica. Što zamjećujete?

promjena je slična promjeni imenice uz koju stoji

oblici m. i s. roda slični su oblicima vrste a

oblici ž. r. slični su oblicima vrste e

ta se promjena zove imenička

23

Vježba

Sklanjajte :

u jednini i množini

v i s o k i v i s o k i d j e č a kd j e č a k , s m e đ i , s m e đ i s t o ls t o l

v i s o kov i s o ko b rd o , b rd o , v i s o kov i s o ko p e rop e ro

24

17.11.2013.

7

Određena skolonidbaMuški rod - jednina

N

G

D

A

V

L

I

visok-ī dječak-Ø

visok-ōg(a) dječak-a

visok-ōm(u/e) dječak-u

visok-ōg(a) dječak-a


visok-īm dječak-om

visok-ī dječač-e

smeđ-ī stol-Ø

smeđ-ēg(a) stol-a

smeđ-ēm(u) stol-u

smeđ-ī stol-Ø

smeđ-ī stol-e

smeđ-ēm(u) stol-u

smeđ-īm stol-om 25

Određena skolonidbaSrednji rod - jednina

N

G

D

A

V

L

I

visok-ō brd-o

visok-ōg(a) brd-a

visok-ōm(u/e) brd-u

visok-ō brd-o


visok-īm brd-om

visok-ō brd-o

smeđ-ē per-o

smeđ-ēg(a) per-a

smeđ-ēm(u) per-u

smeđ-ē per-o

smeđ-ē per-o

smeđ-ēm(u) per-u

smeđ-īm per-om26

Određena skolonidbaMnožina

N

G

D

A

V

L

I

visok-i dječac-i

visok-ih dječak-a


visok-e dječak-e



visok-i dječac-i

smeđ-a per-a

smeđ-ih per-a

smeđ-im per-ima

smeđ-a per-a

smeđ-a per-a

smeđ-im per-ima

smeđ-im per-ima 27

Zaključak

Usporedite nastavke pridjeva i imenica. Što zamjećujete?

mijenjaju se po posebnoj -og(a)/-eg(a) sklonidbi

promjena je slična promjeni pridjevskih zamjenica

ta se promjena zove pridjevsko-zamjenička

28

17.11.2013.

8

Vježba

Sklanjajte pridjeve:

b r a t o vb r a t o v, o č e v, m a j č i n , K r l e ž i n , , o č e v, m a j č i n , K r l e ž i n , Š e g e d i n o vŠ e g e d i n o v

29

Sklonidba posvojnih pridjevaJednina

N

G

D

A

V

L

I

bratov-Ø prijatelj-Ø

bratova-a / bratov-og(a) prijatelj-a

bratov-u / bratov-om(e/u) prijatelj-u

bratov-a / bratov-og(a) prijatelj-a

bratov-u / bratov-om(u) prijatelj-u

bratov-im prijatelj-em

bratov-Ø prijatelj-u

30

Napomena

Babić:

po određenoj se sklonidbi mogu mijenjati i posvojni

pridjevi (neodređenog oblika) na:

-- o v, o v, -- e v, e v, -- i ni n

b ra t o vb ra t o v, o č e v, , o č e v, m a j č i nm a j č i n

31

Napomena Silić:

i po neodređenoj i po određenoj sklonidbi se mogu

mijenjati posvojni pridjevi (sa samo neodređenim oblikom)

na:

-- o vo v -- // -- e ve v -- , , -- l j e vl j e v -- ,, -- o v l j e vo v l j e v -- // -- e v l j e ve v l j e v -- , , -- i ni n --

Š e g e d i n o v aŠ e g e d i n o v a t e k s t a i t e k s t a i Š e g e d i n o v o g ( a )Š e g e d i n o v o g ( a ) t e k s t at e k s t a

K r l e ž i n aK r l e ž i n a ro m a n a i ro m a n a i K r l e ž i n o g ( a )K r l e ž i n o g ( a ) ro m a n aro m a n a

32

17.11.2013.

9

Vokativ

Mogu li neodređeni pridjevi imati vokativ?

neodređeni pridjevi nemaju V

po ovoj se sklonidbi mijenjaju i određeni pridjevi na:

-- o v, o v, -- e v, e v, -- i ni n

oni mogu biti i u V koji je tada = N

33

Vježba

Sklanjajte izraz visoka žena u jednini.

34

(Ne)određena sklonidba ženskog rodaneodređeni određeni

N

G

D

A

V

L

I

visok-a žen-a

visok-e žen-e

visok-oj žen-i

visok-u žen-u

visok-oj žen-i

visok-om žen-om

/

visok-ā žen-a

visok-ē žen-e

visok-ōj žen-i

visok-ū žen-u

visok-ā žen-o

visok-ōj žen-i

visok-ōm žen-om35

Zaključak

Razlikuje li se sklonidba određenih i neodređenih

pridjeva ženskoga roda?

Razlikuju li se nastavci određenih i neodređenih pridjeva

u množini?

nastavci se ne razlikuju u obliku, samo u kvantiteti

određeni pridjevi imaju dužinu gotovo u svim nastavcima

36

17.11.2013.

10

Napomena Je li ispravno reći: bratovog(a), muževog(a),

Tomislavljevom, svekrvinom?

Razgovorni jezik (Barić i dr.):

U atributnoj se službi u G, D i L jednine muškog i srednjeg

roda obično upotrebljavaju oblici:

b r a t o v o g ( ab r a t o v o g ( a ) , m u ž e v o g ( a ) , To m i s l a v l j e v o m , ) , m u ž e v o g ( a ) , To m i s l a v l j e v o m ,

s v e k r v i n o ms v e k r v i n o m

u u b i ra n o m s e j e z i k u t o i z b j e ga v ab i ra n o m s e j e z i k u t o i z b j e ga v a

37

Napomena

Je li ispravno: poslije velikoga gubitka krvi, uoči velikoga

blagdana, na dobrome mjestu?

duži nastavci koji završavaju na -a, -u, -e (Barić i dr.):

ko r i s t e s e p r e d r i j e č i m a ko j e p o č i n j u i s t i m i l i ko r i s t e s e p r e d r i j e č i m a ko j e p o č i n j u i s t i m i l i

s ro d n i m g l a s o m ko j i m z a v rš a v a k ra ć i o b l i ks ro d n i m g l a s o m ko j i m z a v rš a v a k ra ć i o b l i k

38

Napomena

Što je ispravno:

Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika ili

Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika?

ka d j e v i š e p r i d j e v a j e d a n z a d r u g i m , č e s t o s e ka d j e v i š e p r i d j e v a j e d a n z a d r u g i m , č e s t o s e

u p o t r e b l j a v a o d p r v o ga d u ž i o b l i k , a o d u p o t r e b l j a v a o d p r v o ga d u ž i o b l i k , a o d

d r u g o ga k ra ć i d r u g o ga k ra ć i

R j e č n i k R j e č n i k h r v a t s ko g ah r v a t s ko g a ka j ka v s ko gka j ka v s ko g k n j i ž e v n o gk n j i ž e v n o g

j e z i kaj e z i ka ..

39

Hvala na pažnji!

40

pridjevi

Documents