prezentacija 3d računalna grafika

of 27/27
RAČUNALNA GRAFIKA nto r:doc.dr.Antonija Krtalić

Post on 16-Feb-2015

83 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

i l ta r K a ij n to n A . r d . c o d : r o t n e M

L A N AU

A K I F A R G A N

Grafika :

Grafikajevizualnaprezentacijananekojpodlozi,kaotojenpr. zid,platno,raunalnizaslo,papir,ilikamen,aciljjojjeda informira,ilustrirailizabavi.Primjerisu:fotografije,crtei, grafikoni,dijagrami,tipografija,brojevi,simboli,geometrijski oblici,karteilislino.

Grafikesuvizualnielementikojiseestokoristekakobiitateljui gledateljuprivuklipanjunanekuinformaciju.Koristesetakoerkao zamjenazatekstdapomognuitateljuulakemrazumijevanjunekog konceptailidakonceptuinezanimljivim.Obinosekombiniratekst, ilustracijaiboja,amoebitifunkcionalnailiumjetnika.

Raunalna grafikaIzraz raunalna grafika ukljuuje gotovo sve to nije tekst i zvuk, a to je stvoreno pomouraunala. Danas gotovo sva raunala koriste neku vrstu grafike i korisnicima je omogueno koritenje ikona i slika umjesto same tipkovnice.

nala i u a r e m e ij vr ulaze u U dana nje a ik f a r g a n e vor evnice. raunalno st n d o k a v s e t e na mnoge aspek vinama, o n i, ij iz v le e ut Nalazimo ih ima.. e j v iz im k s n vreme

reprezentacija i manipulacija slikovnih podataka pomou raunala

razne tehnologije koje se koriste pri izradi i manipulaciji takvih slikovnih podataka

slike proizvedene na taj nain

podkategorijaraunalne znanostikoja prouava metode digitalnog sintetiziranja i manipuliranja vizualnim sadrajem

Termin raunalna grafika ima nekoliko znaenja:

Raunalna grafikarasterska grafika gdje jesvakipikselposebno definiran vektorska grafika gdjeseupotrebljavaju matematikeformule zacrtanjelinijaioblika..

Raunalna grafika je grafika stvorena pomou raunala, ili generalno gledajui, to je reprezentacija manipulacije slikovnih podataka pomou raunala.

vijesti raunalne grafike oritenja

a s monitor cija k a k r e t n k I a Poet vojsci. u : ) h i e Prvi t b 0 u . T 5 a 9 n y 1 v a i R s a e m je p a (Cathod l Poetko i i slika b v e j e i a j c k n i a n m r i s o gener i kori katodn a a z l a r n o (MIT). u t i y n a g r o o l m o u n izme f Tech ravljan o p e u t u i t i k t s s er sets In u h kompjut c a s s n a Ma n e j i v z a r ju i i c a t n kume o d u k troni k e l e ju. u r a z d o n p tom resira u e t a n i m a je z rogra p M h B i I v : r 1956 zvoj p a r e pokree crtea j n a r a v t s rama za g o r p ka za i h z i je ln a n g u o gramsk azvoj ra o R r : p riki e t e j m 0 o 5 u v 9 n z 1 a R a e z Kasn alata papiru. e j n a a n t u p Tooling a i d e e j m i r i skic m t a e Progr y e geom l j l n a a ic ir t a m a m r prog e (Auto v e j o r t s upravljane IT-u. -APT) na M

vijesti raunalne grafike

velike u j a r i r s a gene d a e l j i a c n a l u u a p mani nost r , u a g k o a t M . Ispis a e : d k i e o f t p a r 0 g 6 ih uterske Rane 19 j p metrijsk o m e o g k zvoja a r k koliine a t e a i po m i c a d vo j o s p . u a r j i e t v a plo u raz T I crtea n M zvan a a n n t m ogra toran r k p koji o d i " n l v d a a n t a sus raun i u t h erl k i S s n j i v . i c vke u E t a o l k k i o a n r n a e e u v t I kom tlosn in e j i v 1961: k " avne s t d i s f a e o j a p r n n h g e d c orit ta je "Sket uter r K j c . ala, p a n a m u d o D k A a u r C k risnik etak o "ovje ranu k o k p e e j a j l o a v l a e n ogui k i l m predst b o o u dvanje e i a k s p j e i h r r c u t t Ske adno eome n g k a n e i k tea r ravans c e j n jiva pohran i a prvi c v o l o j o n svjetlos n a li s j a let ure b a t n je i ranu. v k z e a a R n : 4 a r 6 / o 1963 na kurs e j m i r p a l put poe

povijesti raunalne grafike1964: Douglas Englebart patentirao novi ureaj za interaktivni grafiku umjesto koritenja svjetlosne olovke i tableta. Ureaj je nazvan "X-Y indikator pozicioniranja za ekran''. Ureaj je principijelno ostao isti do danas i sada je poznat kao mi. Danas se mi koristi kao temeljni ureaj za sve kompjuterske grafike interfejse. Omoguuje izbor i aktiviranje komandi, pomijeranje objekata na ekranu, kretanje kroz programe i prozore, oznaavanje teksta i grafike itd.

vijesti raunalne grafike

rinskog v o p skih razvoja n i r v k a o t p Po e nike '' h : e t h i t labs i m 0 o 6 e n 9 n e 1 j o h m i p r e ell Tel AD-u p B Polovina C , u M G a j n IT, modelira '' u firmama M ata segmen craft r i A d e ntru e e c m Lockh o razvojn o k a enter) v i C a h r t c r s i a Rese up u o za o t h l S A t n i o d l r a a a p P r h c e i Sup r. R PARC a m x i e a o j r r o g e k 1970: D o X r a p e m h (T zvoja progra a j r o v z Xerox-a t a k ko to r e a j k o o i r b n p i e j a o na n a je. Cilj l n a pokrenu a n k i u l s a ersko ranu r k e a n kompjut likanje s i t anju, i r i m l e u e t g d u o o p m o AD m sinim C a l k u r a e j k i i nolog radi sl h e t d i l Steve oja so v , z . a m a r l u e a k d B oeta ja mo Alan ( u l Gates a l n l i 1971: P ehnike sjenen u B a r m bnom i Willia j o n s o i razvoj t d oft. o o s g o a o j r t c e s i d e i M anje evetna paniju a D m R . o ) : s k 5 b u 7 o j 19 sniva teve J o S , n k e l a l i A n Woz lj Paul e t a j i r p i njegov

Poinje vijesti raunalne grafike . e k i f a r erske g Lt d .

a rast ation j l i u g o m l i o S n e teh stems rske s e y t S e j u j . u i j p j l i v m z i oja telev om ko a n n e j 1976: P i m t i ena i a r r v p i e j t n s e j a j a i m l i c se pr gitaliza i na poe o D d . n a o v L filmo u j n (SSL) iz a m i nje. pri sn a r i e l k e i f d a o r g iano m D 3 o ucas v L e g r njego o telj Ge a d e r , " ke pri i s f r a a r g W r e ila "Sta jutersk f p a el za m j h o d e j k o p s u e u j n akon ovao primje n s a o l je z e j a o d 1979: N g a O o r l i . z s tere tog ra casfilm u L z I i se zain . m a r i v filmo ove. ojoj f v m l s u i j f n u a a z m u i e sn grafik imacij n u a k s e r k e i t f kompju anja ske gra r i r r e t e u d j n p om odi re t e m ravijao k j o a vrlo v v o a n u o g o vio rad da om a o j t b e o M d . racing Whitte t r y e a n r R u est om a v n i a z d a 1980: T e n j j pod a. a jo l s e d o o prvu n m d poznato e u z j s a a k z i i l r i p v e an Drak c. Raz n n I a D k realisti s i e alker Autod W u n m r h i f o ovali n 1982: J s o a r CA D o e t m u a A r g a pro rogram p D A C verziju

vijesti raunalne grafike

nosti r a v t s rtualne i v e j i imjene g r o p l o k n a t h e e h . Po voja t c z r prvi a a r e s n k e e s a R t e L e n P o o V lu d s i 1985: P Reality) u firmi m s jalnom i d e -ROM). (Virtual m i D t l C ( u e m v u t disko k a p m raunala o v. k m za z a t r a g z o r d p r standa a t or m i n A odesk t u A o i rafiki k razv g s e d o t 0 . u aciju. rziju 3 e m 1989: A i etak v n a o s P w D o 2 . i d u n io Wi slikanje cintosh u a r mu. M o r p o f s i e t l a p l t f p p icroso ow s a n A d i M l n s i : W 0 s 9 j cijski 9 e a a f 1 r z m e i t n a n a i m a i k progr uterski j p h korisni i m k o i k n koris i 3D v r p o i razvoja isporu k s iji, e d d e . m i o t i Auto l d u 3D Stu ja u m i g d o o l v o z n i mskoj l h i e f pro t u h i a v na no grafik e j a k nom m i e r j o l p m o i i n r j h p o oko-te unom : Razv s p 5 i t 9 V o 9 , p 1 a j k d the i n a n z i a v i l e i l y Nako e t m t Beau eliko ivna , 2 itd. r p o t interakt Novi filmovi s v m a u n i G Term orest i. j F : i e , r j t i k s r c u a a d P m in rassic e ani u k J s , r y e r t o u t j Toy S komp , k s a M he Beast, T

lna a n au je r 2D afika o gr unaln ra ranje a. a k stv ih sli aln t i dig

2D modeli su stoga vie preferirani, jer daju direktniju kontrolu slike nego 3D grafike, iji pristup je srodnijifotografijinego tipografiji. .

2 D raunalna grafika

2D prikaz nije samo reprezentacija stvarnog objekta, nego je nezavisna rukotvorina sa dodanom semantikom vrijednou

je o ak m a ija akon ogij c ka e n nol i l p en eh ko a j t ni i u zvi a i h t is ra anj to , te . r ko nalu int ao fija itd m igi pr , k ra je o n i u or lnog anja rtog van e v t a a a se su cion cr a,k gla o di f i j j e, a a tr gr tan o ip cr t su

UNALNA GRAFIKA

3D raunalna grafika je prezentacija geometrijskih podataka pohranjena u raunalu, koje se kasnije koristi pri prikazu slike

Programi za izradu 3D grafike esto koriste tehnike renderiranje preuzete iz programa za izradu 2D grafike. Isto tako programi za izradu 2D grafike esto koriste 3D tehnike za postizanje svijetla.

Zahvaljujui 3D ispisu, 3D modeli nisu ogranieni na virtualni prostor. Model se moe vizualno prikazati kao 2D slika pomou procesa koji se naziva renderiranje , ili se moe koristiti kod raunalnih simulacija i kalkulacija koje ne zahtijevaju vizualnu predodbu.

3D racunalna grafika esto se naziva 3D modelima

Proces stvaranja 3D raunalne grafike moe se podijeliti u tri osnovna dijela: 3D modeliranje koje opisuje oblik objekta layout i animacija koji opisuju pokret i mjesto objekta unutar scene 3D renderiranje koje stvara sliku objekta

3D MODELIRANJEU trodimenzionalnoj raunalnoj grafici, 3D modeliranje je proces razvijanja matematike, icane prezentacije bilo kojeg trodimenzionalnog objekta uz pomo specijaliziranog programa. Produkt tog procesa naziva se 3D model . u o ni s a l e d D mo 3 a r o i se v z i e t a s i c r o e njeri k juter a n aj p e v D m n i . o i a k l t i objek iraju u etnici j k n i l e m b k u s o u j esti e e j s a v u r z i i j s a i o o v p r t k o p s i o gu , i on unala m e Model j r n a e r a r i u l o mo mode s e t ak i l D e 3 d a koje po o z al at a ijeta. M d v o s ) m g i acije. o l k n u r ne a m i v s t s kog ( fizike s j n m a e t v u z i lno ili p a r u d e proc amske r g o r p e n b m pose taka a je d n o e t p i p r u o k k s ak samo ce stvaraju ip li e e j d a o n m ritmiki e s o u s li lg e a a d i d il o i o m u n d D 3 elera. Bu mogu ru d r o e m o k D a 3 t unalu ili e e s a i r n a o n , ( ) a u aplikacij ij r c o om prost h informa li ln a a t kta na u s t je o ir i b v o a u k g o je v o k t a (toa s e i opis t jece po s a k n a o k , ) Ia a k i. t a napisa u podat n a r h o p a z iju elom. d o nekom med m D 3 i t smatra apiru moe

trija . e m o e g italna g i d a m i like u s a l i l e i d a o t k m e takvih kog obj u e j n n a r m a e ije, j v n t n s a i o r r T a p . v t u u e n g r a Vanu ulo ometrija se bavi p a raunalnu pohr enim e r d o o z n e g goen m (obi a il o t r e p Digitalna s a k likom m i a s n i l o e i t t e m r e o s d l i mode e bavi o m i s odreen n a a j i r i r t z i e l eno, a m t e i o r g e i o g d n a v a r n a digital ednost J se smat . i j a g broja o r o k o t n ) s e a o k r e a p r d o g mou o lidijevo setom t o k p u E a t D k 3 e j i D il anje ob v i j n e j objekta 2 m a nje je z a r i z i l a t i dig toaka.risti za o k e s ji o k iki termin n d unalnoj je a a z r u je a il JE v N a ODELIRA iz seta pr M a O r u N rikih t L e s n A k e R e t g U i D je E la n C e e t PRO e 3D mod a bi kori d d a a r k iz i t e is r ik ti, kao o n k la a o t i s n e a ir z e li s brojne teh ni specija deliranje b o e m r t o o v p k u a s T itam, r a o d lg a k a i u grafici. il , n o e iti ugra b ilo pretek b e o la e m d o a ojeno od il m v v d a r o 3D p i t it z e S la . a a moe n i krajolik izradi e i s a r i k p il ja , e il a b r m t it d e r o o k ju na alg ou param ja m n o la p s n o a e ir s r tehnike i da u s u konfigu d je u n B a r . li a e n og pogo ivno mod t a r e n e g i evaluacijsk , s, fraktali m e t s y S L , scene anja. r li e d o m g o proceduraln

ulacija im s je a ij c la lno po ika simu a m n a io z in n d e o n im s ino trod IJA, odno b C o A , L u U cija se e la r IM u k S o im A n s K d a I o k b FIZ . Dinami koji se slo e a ik t a m k a je in b d tizanje o s a o n p o k a a z z a sistema g o nimatorim ewtonov a N a o laciju u m im t o s im p o s o it a a n z k o i k e ij a ic z j animac (primjer o u ln jn a a n u iz d a je tijela r m n o a k ic s ij M r t . s a koristi u u m d video igra kreta, u in o u p i , ) ih a n r i a t d s ode. reali t e jima su m n a e ir k t s s ij e c t nim mom koji ke integra a s r n g e o r m p sudara u ra e , r v m i pogono koriste e im s k a i v iz a F n e u s izra prostoru. timo is u r a o t k a i k ic f je a b r oj g naanja o o p je U raunaln n a v o uje oblik u g o m o m na

Jabuka modelirana u programu 3ds studios max

PROCES 3D MODELIRANJA je dva popularna naina opisivanja modela:

POLIGONALNOMODELIRANJE-biljeenjetoakanaX,YiZ os,kojesekasnijelinearnospajajustvarajuiobrisobjekta. Raunalozatimizraunavaploheomeenetimlinijama.Te plohesenazivajupoligonima.

NURBS(non-uniform,rationalB-spline)modeliranje-izmeukartiranih toakapolausekrivulje.Ovisnoosmjetajutoakauprostoruregulira sezakrivljenost,duinaismjetajlinija.Takogrupaodesttoaka jednakorazmaknutimjednaoddrugetvorekrug.odavanjemsedme toeublizinijedneodpostojeih,krugceseizduitiusmjerutihdviju toaka.

PRIKAZ POD-TIPOVA i

NAD-TIPOVA ENTITETA

Stadij modeliranja sastoji se od oblikovanja zasebnih objekata koji se kasnije koriste u sceni. Postoje brojne tehnike modeliranja, npr.: constructive solid geometry nain modeliranja koji se ini kompleksnim, dok je u biti vrlo jednostavan, sastavljen od dva geometrijska objekta u nekom meusobnom odnosu implicit surfaces odnosi se na modeliranje gdje jednostavne geometrijske forme (poligoni) smjeteni jedan do drugog u prostor stvaraju plohu odnosno volumen subdivision surfaces pri modeliranju glatkih povrina, ovom tehnikom se postojei poligoni dijele, to stvara veu iluziju fine zakrivljenosti objekta

Primjeri za pod-tipove i nad-tipove

PROGRAMI ZA 3D MODELACIJU

Najzastupljeniji programi:Blender(open source)

3DStudio Max

Alias

3D h a t e e Ch

Cinem a4D

Gener ati Compo ve nents

dini u o H

Ligh tWa ve

PROGRAMI ZA 3D MODELACIJU

Najzastupljeniji programi:

a May

MilkS hape 3D

Rhino ceros 3D

3D h a t e e Ch

Softim |XSI age

trueSp ace

Manje zastupljeni programi:Anim8or

SmoothTeddySketc hUp

Sha peS hop

deler o M a z o Zan

PRIKAZ POD-TVA ENTITETA ZANIMLJIVOSTINajvea 3D slika na svijetu je slika Joea Hilla koja prikazuje vodopade i litice na ploniku West India Quaya u Londonu, potvrdili su iz Guinnessa. Hill je sliku veliine 1160,45 etvornih metara naslikao pod pokroviteljstvom Reeboka. Svojom slikom Hill je sruio dva rekorda, javlja Guardian, onaj za najduu kao i onaj za najveu 3D sliku.

Primjeri za pod-tipove i nad-tipove

PRIKAZ POD-TVA ENTITETA Slikar i umjetnik Filip Mrvelj, jedan od rijetkih 3D slikara u Hrvatskoj, napravio je na malom gradskom kupalitu u Slavonskom Brodu 3D sliku veliine 1300 etvornih metara to je gotovo dvostruko vee od one dosad upisane od 750 etvornih metara. Za izradu mu je bilo potrebno 25 dana. No, da bi bio upisan u Guinnessovu knjigu rekorda, Mrvelj mora pozvati strunu komisiju, a financije mu trenutno ne doputaju tako neto.

Primjeri za pod-tipove i nad-tipove

PRIKAZ POD-TVA ENTITETAKurt Wenner, je nekada radio u NASA. Danas je on priznat i nevjerojatan 3D slikar. Njegove fantastine i prelijepe 3D slike oduevljavaju svijet. Wenner-ove 3D slike mogu se vidjeti irom svijeta na ulicama brojnih gradova. Za jednu sliku, Wenneru je potrebno pet do sedam radnih dana. Evo nekoliko izdvojenih fantastinih 3D slika iz njegove bogate kolekcijePrimjeri za pod-tipove i nad-tipove