računalna tipografija - pitanja i odgovori

Računalna tipografija TVZ Pitanja i odgovori

1

Tipografija

1. Prednosti pojmovnog pisma U pojmovnom pismu svaka se riječ ili dio riječi prikazuje posebnim slikovnim znakom koji odgovara riječi prema njenom „zvučanju“. Pojmovno pismo ne prenosi smisao obavjesti nego reproducira riječi od kojih je obavjest sastavljena. Poredak znakova točno odgovara slijedu riječi, pa je potrebno poznavanje gramatičke strukture jezika.

Pojmovna pisma: KINESKO PISMO, klinopis, egipatski hijeroglifi

2. Prednosti fonetskog pisma (alfabeta) Fonetsko pismo razlikuje grafeme – znakove za pojedine glasove – vokale i konsonante. Za razliku od starijih pismovnih sistema, npr. klinopisa, hetitskih ili egipatskih hijeroglifa ili kineskog pisma, fonetsko pismo se sastoji od ograničenog broja znakova. Fonetsko pismo, odn. alfabet sa svojih 26 do 36 znakova ima veliku prednost: - umjesto brojnih znakova koji se odnose na pojedine gramatičke slogove ili riječi, grafemi svojim kombinacijama omogućavaju neograničenu reprodukciju svih slogova ili riječi u nekom tekstu.

3. Loše strane fonetskog pisma Riječi različitog značenja ponekad se isto pišu pa ne znamo točno koji pojam predstavljaju.

4. Klinasto pismo U Mezopotamiji, Sumerani su vjerojatno stvorili najstarije pismo oko 3400. pr.n.e. U početku su to logogrami, znakovi koji predočavaju pojedinu riječ. Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne skupine. Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mješavina pojmovnog i slogovnog pisma. Da bi postigli veću brzinu pisanja, Sumerci su umjesto izvlačenja linija počeli upotrebljavati klinaste drvene štapiće, koje su utiskivali u meku glinu: umjesto poteza dobiven je klin. Daljnjim apstrakcijama znakovi su u potpunosti izgubili svoju figurativnost.

5. Minimalni alati za izradu slova na računalu Illustrator i FontLab – u Illustratoru sa nekim od alata nacrtamo slovo, kopiramo ga u FontLab, dotjeramo po želji i generiramo font na kraju.

6. Bezierova krivulja u određivanju zakrivljenosti slova Bezierova krivulja osnova je mnogih zaobljenih linija kao na primjer, ovojnica slovnih znakova. Bezierova krivulja je polinom trećeg stupnja. Definirana s četiri točke: prva, od koje točke počinje, zadnja, gdje završava krivulja te dvije tangentne točke koje određuju smjer napredovanja linije.

7. Definiranje luka slova kroz kružni isječak Točke su spojene glatko, svaki par točaka se siječe u istoj točki (sjecište kruga) . Kod definiranja zaobljenosti na slovima luk mora biti na tangenti kuta da se nebi primjetilo


2

gdje se promjenila vrsta luka i zaobljenosti; luk se mijenja s radijusom. Nekada su se tako radile krivulje na slovima.

8. Serifi i serifna pisma

Serifi su maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potječu još od rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najviše oštećuje rubove slova. Zbog mekoće olova, gotovo sva pisma od 15. do 20. stoljeća imala su serife, dodatna proširenja na krajnjim dijelovima slova, kako bi slovo izdržalo više otisaka. Slova mehaničkih pisačih strojeva izrađena su od čelika, ali imala su serife kako bi se manje oštećivala indigo traka. Offsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospješuju čitljivost jer se u podnožju slova stvara “optička linija” slovnog retka.

Serifna pisma spadaju pod temeljne oblike.

9. Kinesko pismo Kinesko pismo se upotrebljava bez većih promjena već 4000 godina. U kineskom pismu nema slova, nema ni kineskog alfabeta, nema pisaćih strojeva, ni slagaćih strojeva. U početnoj fazi svaki je znak označavao cijelu riječ. Po svojoj unutrašnjoj strukturi razlikuju se znakovi koji neposredno prikazuju bića ili predmete, te izvedeni znakovi. Stoga se na kineskim tekstovima javljaju združeni znakovi koji se sastoje od znaka-pojma(upućuje na izgovor) i od znaka- determinativa (pobliže određuje značenje). Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam bilježi svojom sličicom, ali je po značenju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se pisalo okomito-odozgo prema dolje, u stupcima s desna na lijevo, a danas se piše horizontalno, s lijeva na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova.

10. Hijeroglifi, kamen od rozete Godine 1798. Egipat je zauzeo francuski vojskovođa i državnik Napoleon Bonaparte (1769. - 1821.). Godinu dana kasnije jedan vojnik njegove okupacijske vojske u selu Rozeta sasvim je slučajno kopajući rov pronašao ravni kamen od crnog bazalta na kojem su se nalazila tri natpisa. Gornji dio sadržavao je 14 redaka hijeroglifskog teksta, srednji 32 retka demotskog pisma, a donji 54 retka grčkog pisma. Pomoću toga je Champolion odgonetnuo hijeroglife.

Hijeroglifi su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu. Kroz povijest su postojali egipatski hijeroglifi i hijeroglifi starih Maya koji su se jedni od drugoga razlikovali, a zajedničko im je bilo da su rabili znakove za pisanje.

Posebnost egipatskog načina pisanja bilo je ispuštanje vokala. Upotrebljavani su determinativi koji su pobliže određivali karakter znakova. Neke egipatske riječi bile su kratke i sastojale su se od jednog konsonanta i jednog vokala. Pošto se vokal nije uzimao u obzir, preostao bi samo konsonant. Egipćani su tako došli do nepoptunog alfabeta koji je sadržavao 24 znaka tipa „određeni konsonant + bilo koji vokal“. Zajedno sa stotinjak daljnih silabograma, te znakova za riječi i determinativima, nastao je komplicirani pismovni sistem koji je sadržavao oko 500 znakova. Kasnije su znakovi deformirani, pojednostavljeni i u velikoj su mjeri postali apstraktni.


3

11. Klasifikacija oblika slovnih znakova i pisama Pod slovnim znakovima podrazumijevaju se svi znakovi koji dolaze u tipografskom pismu, a dijele se na kurentna slova ("mala"), verzalna slova ("velika"), naglašena (akcentirana) slova, brojke, znakove interpunkcije i ostale znakove. Razmak između riječi također je slovni znak. TEMELJNI OBLICI a) renesansna antikva: -relativno slabo diferencirana debljina temeljnih i spojnih poteza (od 1:2 do 1:4) -serifi imaju postepen, zaobljeni prijelaz, a baza im je blago udubljena -krovne crte kurentnih slova izvedene su koso -osi slovnih oblina također su kose -poprečna crtica slova e smještena je razmjerno visoko, a „trbuščić“ slova a kao da je suviše spljošten -točka na slovima i i j kao da je smještena malo previsoko, a ujedno kao da je i sitnija nego bi se očekivalo -pr.: Garamond

b) prelazna antikva: -pokazuje veću razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza -serifi su nešto tanji i i maju ravnu bazu -krovne crte kurentnih slova mogu biti kose ili ravne -slovo e ima nešto veće „oko“ nego u ranijim rezovima antikve -pr.: Baskerville

c) klasicistička antikva: -pojednostavljeni, statički geometrizirani oblici -debljine temeljnih i spojnih poteza jasno su kontrastirane -serifi nemaju nikakav ili imaju vrlo slabo izražen prijelaz -krovne crte kurentnih slova su vodoravne -os slovnih oblina je vertikalna, tj. nema nagiba -pr.: Didot, Bodoni

INDIVIDUALNI OBLICI a)umjetnička antikva -kaligrafski slobodno oblikovana antikva koja nosi individualna obilježja svog autora b)polugrotesk -bez serifa, ali ima zadebljanja na krajevima poteza c)novinska antikva -hibridni oblik koji je nastao spajanjem antikve i egyptijane -pokazuje umjerenu razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza (odlika antikve), a ima naglašene serife (odlika egyptijane) s postupnim prijelazom iz temeljnih, odn. spojnih poteza


4

TEHNIČKI OBLICI a)grotesk -bez serifa -optički izjednačena debljina temeljnih i spojnih poteza npr. Univers, Helvetica, Arial

b)italiena (''italjena'') -karakteristična mu je neobično naglašena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza, koja pismo čini atraktivnim, ali mu osjetno razara čitljivost -koriste se samo velika slova (velike veličine) -obično se koriste za naslove i plakate

c) egiptiana -izjednačena uzlazna i silazna linija -koristi se na pisačim strojevima -debljina serifa optički je izjednačena sa debljinom temeljnih i spojnih poteza d) OCR

RUKOPISNI OBLICI a) izmjenični potez -široko pero, mijenja se debljina linije slova ovisno o položaju -npr. Adante, Sherif, Tekton, Kaufmann

b) jednoličan potez -zaobljeno pero, slova jednake debljine

c) potez kistom -npr. Mistral

d) podebljani potez -zašiljeno pero

PROFILNI OBLICI -Obrisna pisma -Osjenčana pisma -Šrafirana pisma -Ukrašena pisma POSEBNI OBLICI -plakatno pismo - temeljni i spojni potezi imaju prekid PI FONTOVI -matematički znakovi -akcenti -opći simboli


5

-note -kodni font

12. Temeljni oblici (pitanje 11.)

13. Karakteristike klasicističke antikve (11.), pismovni rez, čitljivost Pismovni rez: način izvedbe pismovne slike -prema debljini reza nježni obični poludebeli debeli -prema širini reza uski obični široki -kurziv - različiti pismovni rez stvara familiju slovnih znakova Čitljivost: 1. Idealan broj znakova u retku je 52 slova. Razmak između riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. 2. Planirana visina slova je 1/100 (visina slova/udaljenost čitanja). Slika verzalnih (X-verzal) slova je 70% definicije visine, kurentna (x-kurent) je oko 50% definirane visine. Odatle je visina slova od 10 točaka idealna za knjižno čitanje s udaljenosti od 30 cm. Odstupanja od ove predložene definicije najviše smiju biti 50%.

14. Rukopisno pismo u dizajnu s računalom Napravimo nacrt našeg pisma pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u illustrator i prema njemu napravimo krivulje, u FontLabu onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u kučište – ilitiga ono kaj smo radili cijeli semestar.xD

15. Podjela slovnog znaka po vertikalnim pismovnim linijama Descender, pismovna linija, x kurenta, x verzala, visina pisma

Ascender (uzlazni potez) je dio na kurentnim slovima k, b, d, h, t koji se izdiže iznad gornje linije koju određuju slova a, c, e, m, n, o, r...


6

Descender (silazni potez) je dio slike slova ispod linije teksta najčešće kod kurentnih slova kao naprimjer g, j, p, q y. U nekim oblicima pisama, descendere imaju verzalna slova J, Q.

16. četverac, polučetverac u digitalnoj definiciji slova U svezi s veličinom pisma definiraju se pojmovi četverac (EM), polučetverac (en), četvrtinka.

Veličina plohe na kojoj možemo crtati znak, tj. kvadratni prostor u kojem je definirano slovo zovemo četverac. Kada odredimo veličinu pisma (type size), odredili smo veličinu četverca. Slika slovnog znaka je najčešće unutar četverca. Najčešća visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% četverca, kurenta oko 50% (x-kurent). Npr. kod pisma Times te su veličine: 68%, 47%; u pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%.

Sa četvercem se određuje širina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedećeg slova, početak slike slova, završetak slike slova. Premda je slika slova u većini slova smještena unutar četverca, neki znakovi mogu biti ili djelomično ili cijeli izvan četverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matematički znak sume i integrala izlaze iz okvira četverca a neki akcenti su zbog praktičnog pisanja u potpunosti ispred četverca.

Pola širine četverca (polučetverac) primjenjuje se samo na širinu slova. Najčešći slovni znak - razmak među riječima, je za mnoga pisma određen polučetvercem, a to je i širina slova N. Crtice koje označavaju prekid među rečenicama su širine četverca (em dash) a crtice među brojkama ili prefiksi su širine polučetverca (en dash). Četvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Također, točka i zarez jednaki su četvrtini.

17. Debljinska vrijednost slovnog znaka u digitalnoj definiciji slovnog znaka Svakom slovnom znaku pripisana je neka debljinska vrijednost izražena cijelim brojem relativnih jedinica. Relativna jedinica izvedena je kao zgodno odabran dio idealnog četverca(zamišljenog kvadrata). Relativne jedinice imaju 3 važna zadatka: (1) definiraju debljinu slovnog znaka; (2)omogućavaju programu za slaganje da odredi granice pojedinih redaka u procesu isključivanja; (3) određuju horizontalni transport prilikom osvjetljavanja. Gotovo svaki fotoslagaći sistem dopušta da se smanji ili poveća debljinska vrijednost koja je pripisana nekom slovnom znaku, pa se na toj mogućnosti zasniva tzv. podrezivanje i optičko izjednačavanje slova.....

18. Dijeljenje riječi, algoritam, iznimke Dijeljenje riječi ima samo jedan razlog, to je postići podjednake razmake između riječi na cijeloj stranici.


7

19. Najčešći slovni znak Najčešći slovni znak je razmak među riječima, za mnoga pisma određen je polučetvercem, a to je i širina slova n i N.

20. Pravila postizanja nečitljivosti pisma • produljeni retci i do 100 slovnih znakova u retku

• smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost čitanja)

• svijetli ili tamni pismovni rez

• upotreba boje sa slabim kontrastom

• šrafirana pisma

• vodoravna deformacija - proširenje ili sužavanje

• nejednaki razmaci među riječima, česta upotreba naglašavanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja

21. Naglašavanje u digitalnoj tipografiji Podvlačenje teksta, isticanje verzalom i kurentom, spacioniranje, kapitalama (verzalna slova veličine kurentnih), pismovne veličine, kurziv, bold, okvir, boja itd.


8

22. Formati u tipografiji A, B, C, D Najpoznatiji formati papira; A, B, C, D.

U štamparstvu i izdavaštvu se koristi nekoliko standardnih formata papira i nekoliko dodatnih. Formati papira su bitni kada se radi neki štamparski proizvod.

Standardni formati su formati A, B i C. Početni formati su A0, B0 i C0, i svaki sledeći format se dobija deljenjem veličine duže stranice na dva jednaka dijela. Tako, npr. kada se sastave dve stranice A5 formata, dobija se A4 format. Zbog preciznosti, formati papira se uvek izražavaju u milimetrima.Drugim riječima širina0=duljina1 a visina1/2 = širina1... prva širina postaje sljedeća visina,a sljedeća širina postaje pola od prve visine.

23. Zlatni rez u tipografiji Zlatnim rezom nazivamo ono pravilo koje određuje uzajamni odnos (proporciju) dviju ili više veličina na osnovu jednadžbe: m : M = M : (m + M) gdje je m (minor) manja, a M (major) veća veličina. Stručna literatura preporuča pravilo zlatnog reza kao pomoćno sredstvo za određivanje proporcija u izboru pismovnih veličina, dužine redaka, površine sloga, rubova, razmaka, itd. Za današnji ukus proporcije zlatnog reza su izdužene, a i standardni formati papira odstupaju od zlatnog reza (707:1000 i 618:1000). Radi se u omjeru M=m*1,618

24. Tehnički oblici pisma (11.)

25. Uloga serifa u fontovima egiptienne Serifi se javljaju 3 puta u povijesti:

1. u rimskoj kapitali... 2. u Gutenbergovom olovnom slogu – da bi se izdržljivost olovnih slova povećala prošireni su vrhovi slova 3. u EGYPTIENNI – serifi su nastali za potrebe pisanja pisaćim strojem; slično kao i kod Gutenbergovih slova, samo je razlika u tome što su slova bila od čelika pa su uništavala traku; drugačiji su – obli, da ne bi poderali traku i onemogućili namotavanje

26. Individualni oblici pisma (11.)

27. Profilni oblici u dizajnu sa programima za vektorsku grafiku Profilni oblici – obrisna, osjenčana, šrafirana, ukrašena pisma; freehand, corel, ilustrator; u ovim programima moguće je od svakog fonta napraviti profilni oblik

28. Šablonsko pismo, područje upotrebe Šablonsko pismo ima karakterističnu formu koju čine tzv. mostići unutar isprekidane pismovne plohe; takva slova daju dojam kao da su nastala preslikavanjem uz pomoć šablona ili patrona; npr. STENCIL, FUTURA BLACK; kako šablonsko pismo spada u


9

UKRASNA PISMA upotreba je uglavnom u ukrasne svrhe – to još potječe od srednjeg vijeka gdje su se obilno ukrašavala početna slova pojedinih odlomaka kako bi se uzdigli od ostalog teksta

29. Zaštitne linije u tipografiji (sigurnosne) Višestruka linija sastavljena od tankih paralelnih-ravnih ili valovitih ili, zmijoliko isprepletenih crta, koje se upotrebljavaju za vrijednosne obrasce (novčane doznake, uputnice, čekove, mjernice, obveznice, police) kao podloga za upisivanje novčanih iznosa. Imaju svrhu da onemoguće brisanje i popravljanje upisanog iznosa. Većinom dolaze u debljinama od 18, 20 ili 24 pt i uobičajenim sistematskim dužinama od 2 do 20 cicera.

30. Definiranje visine slovnog znaka obzirom na čitljivost Najčešća visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% četverca, kurenta oko 50% (x-kurent). Npr. kod pisma Times te su veličine: 68%, 47%; u pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%.

Pod pojmom čitljivosti razumijevamo način kojim čitatelj reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta. Čitljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova čitljiva. Najbolji omjer za čitanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veličine slova). Za knjižno čitanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najčešće veličine od 10 do 12 točaka pismovnog reza bez proširenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efekte naglašavanja ili ukrašavanja.

Neki fontovi su jako nečitljivi (npr. klasična antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u službenim dokumentima, već se tamo koriste slova koja su izrazito čitljiva i lako prepoznatljiva. Serifi (okomiti i još bitnije vodoravni potezi (male crtce) na dnu i na vrhu fonta) vizualno povlače crtu ispod retka teksta i time olakšavaju čitanje odnosno praćenje

linije teksta. Opće je pravilo da u tijelo teksta ide serifni font (postoje izuzeci). Čitljivost također jako ovisi o pismovnom rezu. Slika verzalnih (X-visina) slova je 70% definicije visine, kurentna x-visina je oko 50% definirane visine. Slova koja koriste 20% prostora u četvercu su najbolja za čitanje.

31. Idealni broj slovnih znakova u retku Dobra čitljivost teksta zasniva se na optimalnoj dužini retka , a najugodniji za čitanje bit će onaj tekst koji u jednom retku sadrži između 50 i 60 slovnih znakova, pa tako dobivamo čvrst suodnos između dužine retka i pismovne veličine (tekst neće nikad sadržavati manje od 30, a više od 90 znakova u retku). Za idealnu čitljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak između riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova.


10

32. Isključivanje retka obzirom na čitljivost Isključivanje retka se postiže se slijepim materijalom tzv. isključcima; razlikujemo četverce, polučetverce, trećinke, četvrtinke i spacije od 1, 1.5 i 2 tipografske točke.

33. Kodovi naših slovnih znakova u Unicodu Š-352

Đ-272

Č-268

Ć-262

Ž-381

34. Dijeljenje riječi s RTF formatom Word file spremimo u rtf formate, onda ga otvorimo u notepadu i primjenjujemo dijeljenje rijči pomoću \- sistema

35. Idealni razmak među riječima Svaka riječ je optički definirana graničnom bjelinom; razmaci između riječi raščlanjuju pismovno tkivo (tekst) i čine ga razumljivim(čitljivim); razmaci dijele pismovno tkivo na riječi nejednakih dužina i poklanjaju mu ritam. Optimalni razmak između riječi, teško je precizno odrediti, a on ponajviše ovisi o dužini riječi, tj. što neki jezik ima duže riječi, razmaci mogu biti manji. Ipak, postoje dva glavna pravila koja se odnose na razmak između riječi, a to su: kao prvo, razmak između riječi trebao bi biti veći od onog između pojedinih slova, a manji od onog između pojedinih redaka teksta, drugo pravilo kaže da bi razmak trebao biti jednak najčešćem slovnom znaku u tekst. Ovo drugo pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statistički gledano, u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi širinu kurentnog slova "a", u njemačkom širinu kurentnog slova "n", a u anglosaksonskom svijetu se uglavnom navodi širina verzalnog slova "I". Kao neformalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu "n". U svakom slučaju, razmak između riječi trebao bi biti jednak, a ako već ne jednak, onda barem što konzistentniji. To je moguće kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uočljivo da razmak među riječima često nije jednak, te da varira od retka do retka.

Čitljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova čitljiva. Najbolji omjer za čitanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veličine slova).


11

36. Podrezivanje, spacioniranje, alati u digitalnoj tipografiji Podrezivanje - smanjenje razmaka među slovima; nastoji se ujednačiti bjeline među svim slovima unutar riječi; obavezna primjena u naslovima koji imaju povečana slova; u fontovima postoji mogučnost automatskog zapisivanja razmaka među parovima slova tzv. estetski programi; potpuno podrezivanje se naziva “priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje; to se samo ručno može urediti.

Oblikovanje teksta može ići prostore preklapanja slova, naziva se “sexi slaganje”

Spacioniranje – način isticanja pojedinih (važnijih) dijelova teksta razmicanjem slova umetanjem tankih isključaka (spacija); najgori je način isticanja jer razara obrisnu sliku riječi i otežava čitanje; spacionirati se ne može jednoslovna riječ; prilikom spacioniranja treba proporcionalno povećati i razmak između riječi; točka, zarez, diviz, apostrof, navodni znakovi i zagrade se ne odvajaju razmakom u spacioniranom tekstu; brojke se u pravilu nikada ne spacioniraju; pogrešno je spacioniranje i poludebelog pisma i kurzivnog i rukopisnog.

Alati u digit. tipografiji -

37. Pisma bez serifa (grotesk) i pisma sa poluserifima (polugrotesk) (11.)

38. Pisma šaha, matematike, fizike, karakteristike slaganja - Šahovska tipografija poznaje oko 120 posebnih znakova koji su izvedeni tako da koriste znakovlje koje nam je već poznato; matematika i fizika imaju standardne znakove koje danas nalazimo u većini fontova.

39. Karakteristike Italijene (11.)

40. Izmjenični i jednolični potez u rukopisu (11.)

41. Korektura, obilježavanje i glavna pravila - pronalaženje i ispravljanje štamparskih pogrešaka; podjela na teksutalne i rubne znakove, tekstualni nisu točno određeni dok rubni imaju određen izgled i značenje; unutar otiska ništa se ne mijenja nego se pogreška samo označava u tekstu i ponavlja na rubu; ispravci pogrešaka korekture vrše se prekriživanjem ili podcrtavanjem (brisanje nije dozvoljeno).

42. izračunaj veličine u tipografiji: 24 nonparela = .... cicera, = ... točaka, =.....

milimetara, = .... tipografskih točaka


12

nonparel je 6 tipografskih točaka = 2,256 mm

1 tp = 0,376 mm

Cicero = 12 tp ; cicero je 4,51 mm

1 p (točka) = 0,376 mm

24 nonparela = 24 * 2,256 mm = 54,144 mm

54,144 / 0,376 = 144 tp

144 / 12 = 12 cicera

54,144 / 0,353 = 153,4 p

43. definicija i podjela tipometra - tipometar je dužine od 30 centimetara; 300 mm / 133 = 2,256 mm; ova veličina se zove nonparel. Nonparel je 6 tipografskih točaka, piše se tp; 1 tp = 0,376 mm.

44. Pismovni rez, zacrnjenje u tipografiji - podjela prema – debljini i širini reza; debljina –nježni, obični, poludebeli i debeli; širini – uski, obični i široki rez; poseban rez predstavlja kurziv koji također može biti nježan ili predebeo, uzak ili širok; svako znatnije odstupanje od normalnih proporcija otežava čitljivost.

45. Karakteristike pisma Grotesk, Polugrotesk (11.)

46. Razlika pisma Egiptiana i Italiena (11.)

47. OCR fontovi, karakteristike OCR-A i OCR-B - OCR ili Optical character recognition je mehanicki ili elektronicki prevod slike ili rukopisa ili printanog texta u tekst koji mogu editirati masine. Koristi se da konvertiraju knjige i dokument u elektronicke fajle.

-U ranim danima OCR-a doslo je do potrebe za fontom koji ce prepoznavati kompjuteri tog vremena, a i ljudi. Rezultat toga bio je OCR-A font koji koristi jednostavne, debele linije koje formiraju prepoznatljive znakove. Svi znakovi fonta zauzimaju jednak prostor te se ta vrst fonta naziva jos i ne proporcionalni font.

-OCR-B je takoder ne proporcionalan font koji je napravljen za opticko prepoznavanje znakova. Dizajniran je za financijske osobine tj orijentiran je za bankovno poslovanje.Lakse ga prepoznaje ljudsko oko i izgleda manje “tehnicki”.


13

48. Postupci učenja pisma za optičko čitanje

49. Klasifikacija Pi fontova Klasifikacija je odredena prema namjeni: Grcko pismo, matematicki slog, okviri itd.

Jednostavno ih zovemo posebni znakovi, u danasnjim katalozima je preko 100k tih znakova.

- razni simboli koje koristimo: astrološki, šahovski, priroda, strelice itd.

- Oblici pisma koji predstavljaju ideogramske znakove: matematički znakovi, opis tehničkih pojmova, crtice, strelice, .....

50. Karakteristike debljinskih vrijednosti brojaka - brojke se slažu u polučetvercu, ali i za njih vrijedi isto pravilo M : i = 18 : 5

51. Slika slovnog znaka izvan četverca, dizajn u programima za izradu digitalnih fontova - kod matematičkih znakova te kod kvačica;…

52. Visina kurentnih slova - oko 50% četverca

- udaljenost od pismovne linije do gornjeg ruba kurentnih slova a,c,e,i,n,m,o,...

53. Pismovni rez mikrotipografije Mikrotipografija obuhvaća oblikovanje sloga, slova i znakova, riječi i redova,

odnosno veličinu pisma, razmake između znakova, riječi i redova, broj slova u redu, kao i oblik slova. Prema tome, mikrotipografija opisuje pismo i njegovu primjenu, a obuhvaća i oblikovanje pisma (dizajn, konstrukciju figura) i njegovu upotrebu.

54. Primjena i čitljivost slova „u negativu“ - slova u negativu su slabije čitljiva osobito ako boje nisu dovoljno konstantne i ako se

primjenjuju za tisak moraju biti bez serifa.

-primjena im nije toliko siroka...primjenjuju se kada autor zeli malo odskakati od standarda jer su ipak crno'bijela bolje citljiva ali koriste se i u skolama za disleksicne ljude kojima je zbog nekog poremecaja jednostavnije citati bijelo na crnom


14

55. „Trapping“ u color tipografiji - proces podešavanja preklapanja boja slova da bi se izbjegle (manje primječivale) rupe i

pogreške nastale u tiku.

-Postoje dvije vrste trappinga. Jedan baziran na vektorima a jedan na rasterima. Izbor metode ce ovisiti o konacnom proizvodu.

56. Imena i veličine slovnih znakova u Didotovom sustavu Kod Didota 1pt predstavlja 0.376mm.

Podjela po veličini:

3pt Excelsior,4pt Brilliant,5pt Pearl,6pt nonparel,7pt minion,9pt Burgeois,10pt Garmond,12pt Cicero,14pt Srednjak,20pt Paragon,24 Dupli cicero

57. Definicija tipografske točke i točke u Pica sustavu Pica je tipografska mjera koja odgovara 1/72 stope ili 1/6 incha. Pica sadrzi 12 tocaka mjere. Dakle 1 pica = 12*0.376mm ili 4.512mm. Posto pica sadrzi 12 tocaka po 0.376mm u praksi cesto pise velicina fonta 4P5. To bi znacilo 4 pica-e i 5 tocaka

58. Karakteristike „plakatnog“ fonta Velikog je pismenog stupnja, namijenjeno slaganju plakata. – mostovi koji dijele slovo

59. Razlika između kurziva i „elektroničkoga kurziva" - nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elementima rukopisnog oblika; posebno su dizajnirana slova a, b, f, g; elektronski kurziv su slova koja su matematički nagnuta lijevo ili desno a dizajn, pismovni rez, deformacija su ostale istim kao orginalno slovo.

60. Tipografske komande i označavanje tipografije u programima Word, Indesign, Freehand Neke od tipografskih komandi koje mozemo naci u gorenavedenim programima su:

Sofisticiran vise linijski program za usminkavanje prekida izmedu linija i prostora medu rijecima kroz cijeli odlomak. Zatim automatski opticki kerning. Unicode podrska za japanske i druge fontove. Konverzija texta u bazierovu krivulju koja se da editirati.

15

Meni za specijalne znakove. Mapiranje za male fontove, mogucnost radenja small i big capsa. Skaliranje glifova i automatske ligature te mnoge druge.

61. PostScript tipografija, minimalni komandni jezik označavanja pisma

PostScript je programski jezik kao i Basic, Pascal, C te ima sličnu strukturu komandi, ali ipak namijenjen je samo području oblikovanja grafike na stranicama za tisak. PostScript ima svoj specifični grafički rječnik koji je nastao razvojem računarske tipografije, fotosloga i rečunarske fotografije. Da bi se odredio grafički oblik slova ili slike koristi se komandni jezik kojim se određuje „staza“ ili put te „operator“ i „operandi“ (parametri). Operatori, a mi ćemo ih nazivati „komande“ pisane su kurentnim i verzalnim slovima na engleskom jeziku (npr. image, show, fill) ili kraticama (npr. arc, def, div) izvedenim iz engleske riječi. Minimalni komandni jezik označavanja pisma je: - findfont – određuje traženje fonta koji treba biti na raspolaganju programu slaganja teksta - scalefont – definiranje visine četverca u točkama - setfont – postavljanje fonta aktivnim - show – prikaz fonta na postscript stranici

62. Postupci kreiranja vlastitih komandi u PostScript tipografiji /linija {lineto} def ...

63. Konverzija tipografije tabličnog sloga primjenjena u različitim programima

64. Tipografija na Webu - tablice, html codes 65. Komande za pisanje i oblikovanje matematičkih relacija

- unosimo codove u tablice i te naredbe FONT face = symbol

Tipografija na webu je dinamicna. Fontovi se skaliraju po volji korisnika

66. Postupci pisanja kosog i okomitog teksta u HTML-u - Za obican tekst pisemo naredbu i kraj 

-Za kosi tekst unosi se prije teksta i na kraju kada smo gotovi. Npr Kosi tekst

67. Podešavanje parametara „min, opt, max“ za razmak između riječi >SN min, opt, max<

-Razmak između riječi određen je jedinicama četverca. Parametri određuju minimalni broj jedinica, optimalni broj i maksimalni broj jedinica četverca.


16

min – najbliže približavanje riječi

opt – optimalan razmak

max – najveći razmak između riječi u jedinicama širine četverca

Budući da širina četverca ovisi o modifikaciji pisma, to se i obračunski sistem razmaka između riječi korigira – smanjuje ili povećava – proporcionalno modifikaciji. Komanda SN određuje širinu slovnog znaka, pa tako i slovnog znaka s varijabilnom vrijednošću debljine – razmaka između riječi.

68. Razmak između riječi u verzalnom pismu razmak između riječi trebao bi biti veći od onog između pojedinih slova, a manji od onog između pojedinih redaka teksta; - slovo N

69. Podrezivanje, priljubljivanje i spacioniranje u tipografiji - približavanje, preklapanje i udaljavanje slova,

podrezivanje (kerning)

Smanjenje razmaka među slovima. nastoji se ujednačiti bjeline među svim slovima unutar riječi. Obavezna primjena u naslovima koji imaju povečana slova. U fontovima postoji mogučnost automatskog zapisivanja razmaka među parovima slova tzv. estetski programi. Potpuno podrezivanje se naziva ''priljubljuvanje'' gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo ručno može urditi. Oblikovanje teksta može ići prostore preklapanja slova, naziva se “sexi slaganje”

-Spacioniranjem i podrezivanjem razmaka između slova mijenjamo pismovni kontrast pa ova dva efekta služe za tipografsko isticanje u tekstu. Najčešće se koriste u dizajniranju slova i međusobnom uređenju razmaka dvaju susjednih slovnih znakova.

70. Pismovni rez akcenata u našem pismu -neki akcenti su zbog praktičnog pisanja u potpunosti ispred četvrca.

71. Planiranje crteža kao slovnog znaka u digitalnoj tipografiji - Napravimo naš crtež pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u freehand i prema njemu napravimo krivulje, u Fontographeru onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u kučište u koje pripada.


17

72. Fontovi za višejezičnu tipografiju unicode...pa ono kao do 127 bita ascii, 128- 159 neki posebni, za komandene jezike i 160-255 promjenljivi dio za razlicite jezike

73. UNICOD kodiranje, ASCII kodiranje, 7-bitno kodiranje, 8-bitno kodiranje slovnih znakova Ne mogu se kodirati onako kako izgledaju, nego pomoću nekih specijalnih kodova(valjda).

- najnapredniji sistem kodiranja UNICODE, ASCII samo human readable fonts

74. Karakteristike slovnih znakova u piksel grafici Piksel (eng. pixel), izvedenica je od eng. "picture element" - što znači element slike. Piksel je naime, najmanji grafički element slike, specifičan za bitmap slike - u suprotnosti od slika vektorske grafike. Slike, da bi se pretvorile u digitalni oblik, moraju se spremiti kao niz bitova, odnosno bajtova (kao, npr. u digitalnim fotoaparatima), zbog čega se mora "prevesti" u više manjih dijelova od kojih je svaki određene boje. Ti dijelovi zovu se pikseli i količina istih u pojedinoj slici (između ostalog) određuje kvalitetu slike, ali direktno utječe i na veličinu datoteke na disku, a i na stvarne dimenzije (širina i visina slike).

Kompletna informacija o pikselu sadrži položaj piksela na zaslonu (koordinate po širini X i visini Y), nijansu boje i intenzitet osvijetljenosti. U color sustavu piksel je sastavljen od podpiksela - točkica osnovnih boja (crvena, zelena i plava - R,G,B) od kojih se različitim sjajem (intenzitetom) pojedinih podpiksela kombinira željena nijansa boje.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rasterska_slika

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vektorska_grafika&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bit

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bajt

http://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalni_fotoaparat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalni_fotoaparat


18

75. Slovni znakovi sa definicijom preko komandi za kružne isječke (7.)

76. Prednosti Bezierove krivulje u postupku osvjetljavanja i izrade tiskovne forme

77. Karakteristika komandi u tipografiji oblikovanja „razlomaka“ naredba za razlomak je \frac{...}{...} u ove kućice ide onmo što je u brojniku i u nazivniku...

(latex jezik)

78. Minimalne komande za oblikovanje teksta u pripremi za tisak 79. Klasifikacija pisma posebnih oblika, profilnih oblika (11.)

80. Tehnički oblici, klasifikacija (11.)

81. Šema dijelenja riječi na računalu sa iznimkama (18.)

82. Pisma koja nemaju akcente Pisma koja nemaju akcente (engleska latinica i srpska ćirilica) mogu imati manji razmak za komprs. (“Komprs” – tekst u kojem je vertikalna udaljenost među pismovnim linijama jednaka definiranoj veličini slova) ->razmak između redaka

83. Pisma koja imaju dvojnost verzala i kurenta to su od renesansne antikvee pa nadalje kada su se javila majuskula (verzalna slova) i minuskula (kurentna slova) kao stapanje dva alfabeta- rimske kapitele i karolinške minuskule...i to je stvorilo veliki problem ....iz cega se razvio danasnji dvojni alfabet...jedno pismo sa udvostručenim brojem slova (verzal i kurent). Majuskule su se koristile samo za naslove i inicijale, i dekorativna uloga, a minuskula za tekst!!!

84. idealni broj slovnih znakova u retku -52 slovnih znakova

85. Najčešći slovni znak -razmak između riječi

86. Prednosti pojmovnog pisma (1.) 87. Prednosti fonetskog pisma (2.) 88. Loše strane fonetskog pisma

-ukoliko ne znamo znakovlje, ne razumijemo što piše. (piše kako se izgovara) , odnosno moramo poznavati jezik,prema kojem je pismo napravljeno.


19

M

89. Formati papira za tisak Najpoznatiji formati papira su A,B,C i D. Oni su napravljeni po formuli M=m√2(M-velika stranica,m-> manja). D je najmanji format papira, zatim A, pa C koji je dopunski između A i B,a B je najveći.

Najpoznatiji formati papira; A, B, C, D. Oni su napravljeni po formuli 2mM = .

A0 – površinski definirana kao 21m

A0=84x118 cm

A1=59.4x84 cm

A2=59,4x42 cm

A3=29,7x42 cm

A4=210x297cm

B0-jedna stranica je duljine 1 m

B0=141x100 cm

B1=70x100 cm

B2=70x50 cm

B3=35x50 cm

B4=35x25 cm

B5=17.5x25 cm

90. Karakteristike četverca Četverac određuje koliko UPMa imamo... Kada se kaže da je visina kurenta otprilike 50% visine četverca,onda je to u biti visine UPMa(units-per-em). Naime,kada radimo u fontlabu,moramo odrediti type size(default u fontlabu 1000),koji nam tada određuje koliko je zapravo četverac velik. Ovo spominjem jer Maja postavlja ovo pitanje da zbuni ekipu,pa ako slučajno na nju naletite,da znate kaj morate odgovorit,za Žiljka je dovoljno odgovorit na njegovo pitanje :D Visina slova je visina UPMa,odnosno ako nam je UPM 1000 pta ,onda će četverac biti visok 1000 UPMa ,a uzevši u obzir da su verzali najčešće 70% UPMa, dolazimo do zaključka da je naše veliko slovo veliko 700pt...

Isključak kojemu je debljina jednaka veličini stošca. Upotrebljava se većinom za uvlačenje početnih redaka. (Grafička enciklopedija, F. Mesaroš – 790-810)


20

91. Razlika verzalnih i kurentnih slova verzal – majuskula

kurent – miniskula

karakteristićan dvolinijski temeljni sistem kapitalnog pisma (majuskula/verzala) zamjenjen je četverolinijskim sistemom; u slovnim se znakovima javljaju jasno izraženi uzlazni i silazni potezi (ascenderi i descenderi) . Tako nastaje kurentno pismo. (iz Mesaroša 20 str)

Verzalna slova (majuskule) prva su faza u sazrijevanju alfabetskog pisma. postignuta je bila svrha,ali kontinuirano čitanje texta nije bilo moguće zbog ograničene praktičnosti verzalinh slova. slika im je podređena strogo definiranim pismovnim linijama(dvolinijski sistem). pismovni reci sastavljeni su od ritmički nepovezanih pojedinačnih oblika-nedostatak ritma,usporava tok čitanja.

savršenstvo u razvitku pisma je postignuto kada je pismom omogućeno direktno čitanje,u stvari tek kurentnim pismom(četverolinijski sistem). riječi se počinju obavezno odvajati razmakom,dobiva se karakteristična duljina i obrisna slika riječi(kontura),kontinuirano čitanje,prepoznavanjem riječi. obrisnu sliku može stvoriti samo kurentno pismo i ono je time dobilo nešto od kvalitete ideograma i logograma(prepoznavanje cjeline).svako je slovo građeno vertikalno,a slova se povezuju horizontalno u smjeru čitanja.(f. mesaroš,str 104)

92. idealna veličina slovnih znakova veličina slova nikad neće bit manja od 5pt(perl),najčešća veličina je 8pt(petit) i 9pt(borgis) u novinama, u knjižnoj tipografiji dominirat će 10pt(garmond) i 11pt. prored najčešće varira od 0 do 2pt. odnos između veličine slova u textu i naslovima jasni je utvrđen kao i odnos bjelina ispod i iznad naslova. sličnim pravilima definiran je i optimalan razmak između riječi,a razrađena su i pravila o dijeljenju riječi.

Veličina slovnog znaka se mjeri u UPM(units-per-em)(UPM je pak veličina četverca,odnosno koliko unita četverac sadrži. Veličina pisma mjeri se u tipografskim točkama (pt) i jednaka je plohi koja je dostupna za kreiranje pojedinog znaka. U svezi s veličinom pisma definiraju se pojmovi četverac (EM), polučetverac (en), četvrtinka.

Veličina plohe na kojoj možemo crtati znak, tj. kvadratni prostor u kojem je definirano slovo zovemo četverac. Kada odredimo veličinu pisma (type size)(o type size ovisi UPM,u fontlabu je default 1000), odredili smo veličinu četverca. Slika slovnog znaka je najčešće unutar četverca. Najčešća visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% četverca, kurenta oko 50% (x-kurent). Npr. kod pisma Times te su veličine: 68%, 47%; u pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%.

Slova koja koriste 20% prostora u četvercu su najbolja za čitanje.


21

93. pravila postizanja nečitljivosti pisma (20.)

94. čitljivost klasicističke antique (11.)

95. razlika između polugroteska i groteska (11.)

96. razlika između novinske antique i renesansne antique (11.)

97. razdjeli slova u 6 slovnih linija po visini descender, pismovna linija, x-kurenta, X-VERZALA, ascender, visina slova

98. Razlika između definirane visine slova i visine slike slova Visina slova je visina četverca(koju odredimo u programu(fontlab/fontographer)no visina slike slova može biti bilo kolko velika... visina slike slova se kreće od obične točke koja je minijaturna ,do matematičkog znaka sume koji je veći od četverca... A u pravilu se uzima da su verzali otpirlike 70% visine četverca, kurenti 50%...

99. Čemu služi automatsko djeljenje riječi Kod punog formata uvodimo dijeljenje riječi da bi bjelina u tekstu bila podjednaka

100. Minimalni alati u digitalizaciji slova izrada predloska, skeniranje....itd. i onda alati u palet u fontographeru.... 3 vrste tocaka (kutna, krivuljna i tangentna)

101. Idealna veličina razmaka između riječi -Taj razmak se određuje alatima .. a po starim pravilima je jednak širini slova “n” (kurentno pismo) i “N” (verzalno pismo). Sadašnja praksa ima nešto veći razmak a određuje ga grafički urednik. (razmak između riječi za pismo normalnog reza trebao bi iznositi 2/3 pismovnog stošca) - općenito je razmak između riječi proporcionalan razmaku između redaka -razmak među riječima je za mnoga pisma određen polučetvercem, a to je i širina slova N

102. Isključivanje teksta i diskusija čitljivosti Uređivanje teksta počinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju “isključivanje teksta”. Naša praksa nejčešće dizajnira tekst razvučen na “puni format” (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane.

Uobičajna su još tri načina isključivanja:

“u lijevo” - s lijeve strane je poravnat tekst a s desne strane je nazupčena linija,

“u desno” - s lijeve strane je neredoviti početak a desna strana je poravnata,


22

“u sredinu” - i s lijeva i s desna je tekst “jednako nazupčen” sa centrirnim redcim. Posljdna tri načina najčešće su slagana bez dijeljenja riječi sa jednkim bjelinama među riječima u cijelom tekstu. Puni format bi obavezno imao aktiviran program za dijeljenje riječi.

103. Naglašavanje u tekstu kurziv, podebljani tekst, pocrtani, uokvireni, uvućeni, spacioniran ili podrezan... itd. Pa o svakom tom svojstvu kazes nesto

104. Razlika između „elektronskog kurziva“ i klasičnog kurziva -elektronski kurziv (oblique)

Slovni znakovi su istog oblika kao i osnovni tekst ali nagnuti. Slovne točke na baznoj liniji

su na istom mjestu kao i osnovni dizajn a gornje točke su pomaknute u desno. najčešće je nagib slova 12 stupnjeva.

- kurziv

nagnuto pismo; isticanje dijela teksta izmjenom vertikalne osi slovnog znaka, neki slovni

znakovi dobivaju elemente rukopisnog pisma, npr. a -> a

-> kod elektronskog kurziva zadržava se pismovna linija, a deformira se slovni znak, dok kod običnog kurziva slovo nije u potpunosti na pismovnoj liniji.

Elektronski kurziv su slova koja su matematički nagnuta lijevo ili desno(12 stupnjeva) a dizajn, pismovni rez, deformacije su ostale istim kao orginalno slovo. Kurzivna pisma su manje čitljiva pa se upotrebljavaju za naglašavanje, isticanje, pekid ritma čitanja najčešće u osnovnom (body) fontu.(kolko sam ja shvatio surfajući po netu,to je jebeni italic... )

105. Klasfikacija rukopisnog oblika (11.)

106. Klasifikacija tehničkih oblika slova (11.)

107. Profilni oblici i njihove grupe to svojim rjecima malo iz bilj....da zbog sablona imaju one prekide...ali zbog stila onda imaju i sva s- obrisna pisma – oblikuju se rubom iste debljine,dok im je unutrašnjost prazna(pogledaj Compacta Outline Bold i Floriated Capitals)

- osjenčana pisma- izgledom oponašaju drvo ili trodimenzionalnu sjenu( Chisel,Festival Titlings)


23

- šrafirana- unutrašnjost im je popunjena nekim uzorkom za koji nema pravila kakav je(mogu biti crte,točkice,bilo kaj)(pogledaj Chicago)

- ukrašena – imaju dodatke za uljepšavanje znakova(cvjeteke po slovima i slično(svi ukrasi stanu „na“ slovo,ne prelaze van))(Lettres ornees, Saphir)

108. Karakteristike šablonskog pisma Tipografsko pismo, kojemu slovni znakovi daju dojam kao da su izvedeni pomoću šablone. Karakteristične su mu bjeline („mostići“) koje prekidaju kontinuirani lik pojedinih slovnih znakova.

109. Kakteristike arapskog pisma monumentalno je i uglato....prvo arapsko pismo je kufsko i imalo je manjkavosti...nije imalo slovnih znakova za vokale, a i neki slovni znakovi su bili isti za par razlicitih konsonnata...pa se zato uvode dijakriticki znakovi za njihovo raspoznavanje (1-3 tockice ispod ili iznad, a u Kuranu i za vokale takvi znakovi), pisalo se na kozi i papirusu, a kasnije i papiru. Razvilo se onda zaobljeno kurzivno pismo nash bez verzala... s desna u lijevo , slova medusobno povezana....oblik slovnog znaka ovisio je di se nalazi ( slovo samo za sebe- izolirani oblik, na kraju rijeci- finalni oblik, unutar rijeci- medijalni oblik i na pocetku-inicijalni oblik). Nije bilo djeljenja rijeci vec je slagar umetao produzetke (horizontalne poteze ) da popuni bjeline u retku.

110. Ukrasne linije -dekorativne ili ornamentalne linije koje služe uglavnom za slaganje okvira kod oglasa i nekih akcidenčnih tiskaznica(diplome,svjedodžbe) -kombinirane linije dolaze u garniturama koje omogućavaju brojne kombinacije u jednobojnom ili višebojnom tisku (danas su rijetko u upotrebi)

111. sigurnosne linije u tipografiji (29.)

računalna tipografija - pitanja i odgovori

Documents