AV prezentacije aplikacija MOBKOMERC1. Namjena i nain rada sa aplikacijom.To je specifina klijent server aplikacija koja je nastala iz potrebe dopune informacijskog sustava sloenog poduzea koji se mijenjao uvoenjem potpuno nove poslovne aplikacije koja nije mogla rijeiti sve zahtjeve. Ona slui kako bi komercijalisti mogli preuzimati narudbe za dostavu robe u off line modu te se kasnije povezivati lokalnu sql bazu aplikacije MobKomerc sa sredinjom sql bazom glave aplikacije putem sredinje sql baze aplikacije Mobkomerc.

2. Mogunosti printa kataloga sa slikama proizvoda.Koje su opcije printa kataloga artikala iz glavnog registra i kako izgleda katalog na ekranu i papiru ?Grupa artikla, standardni, posebni, bez cijene, sa stanjem, sa i bez stanjaKatalog ima sliku ako je ona dodana, ifru artikla,jedinicu mjere, bar kod te vele prodajnu cijenu.Moe biti vie razliitih proizvoda na jednoj stranici.emu slui opcija 'Print kat. u PSC' u modulu glavnog registra artikala ?Transferiramo glavni registar robe u runi terminal Falcon. Pokree se dos aplikacija SOP koja transferira i priprema pomonu tablicu sa katalogom proizvoda koju moe itati runi terminal Falcon.

3. Dokument narudbe kupca.Svrha dokumenta narudbi je zaprimanje narudbi od kupaca i slanje narudbe na skladite.Terenski komercijalist je moe printati na skladite, ili za kupca.Kada dogovori posao on treba zakljuiti dokument, no postoji mogunost otkljuavanja u sluaju greke.Sloeno trg. poduzee ima terenske komercijaliste iji je zadatak obilaenje kupaca na terenu i preuzimanje narudbi tih kupaca za dostavu robe. Tih komercijalista moe biti n. S druge strane, poduzee u svojoj sredinjici ima baznu i osnovnu aplikaciju koja radi sa sredinjom SQL bazom podataka i standardno obsluuje sve ostale funkcije info sustava. Problem je u online komunikaciji izmeu terenskog komercijaliste koji je obsluen laptopom i negdje je na terenu i ima potrebu biti povezan online vezom sa sredinjom bazom podataka. Online veze ne rade ba najbolje na terenu i tu se javlja problem da terenski komercijalist ne moe napisati narudbu koja treba biti vidljiva u centrali jer mu se gubi komunikacija i blamira se pred kupcem. Napravljena je s ciljem da omogui komercijalistima offline i online rad. Pojavljuje se kao pomono sredstvo u sustavu offlinea, a kad komunikacija proradi, nakon toga samo aurira podatke i poalje u sredinji sustav. Na svakom lokalnom raunalu na terenu gdje je instalirana ova aplikacija, takoer je instaliran SQL server i SQL baza tog komercijaliste. 4. Koje su funkcije opcije u glavnom meni-u 'Import/Eksport podataka' ?Auriranje kataloga artikala robeAuriranje kataloga kupacaAuriranje uvjeta prodajeEksport narudbi u sredinju bazu

AV prezentacije aplikacija KISPLACE1. Opi registri.Da bi obraunali plau, moramo voditi rauna o mnogobrojnim elementima. Prednost ove aplikacije je to to je korisnik neovisan tj on moe promjenom elemenata podeavati prema svojim potrebama. Registar koji postoji, odnosno registri koji postoje su unutar registra su registar drava u kojem su naznaene sve drave i njihove ifre ili gradova i opina u kojem su gradovi i opine gdje je naznaen i broj rauna i prirez jer svaki grad ima drugaiji prirez. Postoji i registar strune spreme itdRegistar kolske-strune spremeOpi registar poslova i zadatakaOpi registar doprinosa i porezaRegistar osobnih odbitaka i olakicaRegistar dopunskih osiguranja radnika

2. Opi registri na razini firme. Registar poslova i zadataka, Registar vrsta rada, Registar banaka

3. Podaci o radnicima kao elementi obrauna plae.Kadrovska evidencija je sljedei modul aplikacije. Bez kadrovskih podataka, plaa se ne moe obraunati. Sustav kadrovske evidencije sadri podatke o praznicima i sadri funkcijske tipke koje omoguuju definirati i posebne elemente to se tie plae radnika. Osnovni podaci o radniku su JMBG, ime i prezime, datum roenja, ime roditelja, radno mjesto, prebivalite, zanimanje itd. Tu se nalazi mnotvo podataka o svakom radniku. Svi ovi dijelovi se biraju iz prijanje stvorenog registra koji sadri sve te podatke. Mjesto prebivalita je vaan podatak za prijavu porezaRazdoblje zaposlenja Osobni odbici za plau DodaciDopunska osiguranja Kredit BolovanjaAuriranje staa Obustave

4. Izvjetaji iz obrauna plae.Postoje statistiki izvjetaji koji se odnose na svaki obracun place i isplate plae u odreenom mjesecu. Vaan je automatizam koji se temelji na stavkama zakljuene plae tj. oni su podloga za sve izvjetaje im je zapisan neki podatak, taj podatak je trajno zapamen u bazi podataka i oni su osnova za sve evidencije vezane za tog zaposlenika. Svi podaci su vidljivi i mogu se printati. U obrascu su svi potrebni podatci za daljnje koritenje. Postoji i statistiko izvjee o plaanju u kojemu vidimo kako su se plae mijenjale s vremenom. Ova aplikacija ima znatne mogunosti za obracune placa i iznimno lak za koritenje to ga ini konkurentnim meu svim programima iste namjene.Isplatne liste, Rekapitulacija plae, Listu za potpis zaposlenika, Nalozi banci sa virmanima, Virmanski nalozi za isplate po kreditima, Virmanske naloge za isplate obustava, Virmanske naloge za plaanje doprinosa

5. Dokument obrauna plae.Svaki obraun plae koji se procesira se otvara kao poseban dokument na kojemu se za svakog radnika prate svi elementi obrauna plae. Taj slog koji se pamti u bazi podataka u okviru svakog obrauna plae za svakog radnika onda je osnova za sve izlaze koji su potrebni i vezani za obraun plae koje se moraju isprintati, proslijediti na propisane lokacije. Poetak obrauna plae poinje ulaskom u modul obrauna plae gdje se otvara novi dokumentObraun plae je deiniran kao dokument na kojem se za svakog radnika pamte svi elementi obrauna plae- standardna forma je u obliku tablice. Mogu se dodavati razliiti obrasci. Plaa se obraunava tako da se otvori nova forma i potom postavimo datum koji elimo.. program tada otvori novi dokument za obraun plae na kojemu moemo raditi. Subote i nedjelje se ne raunaju kao radni dan. Olakica, porez, prirez, dopunsko osiguranje, kredit su samo neki od elemenata obrauna plae. Program sam rauna sve stavke po unaprijed utvrenim formulama. Isplatna lista se moe pogledati ili isprintati. Kad je plaa obraunata, moemo ju zakljuiti i tada dobiva oznaku z i vie se ne moe mijenjati. Moe se stornirati ili otkljuati samo za zadnji obraun plae kako bi se sprijeilo mijenjanje nekih prijanjih dokumenata neovlateno dok je lako mogue da se na zadivljenom obraunu dogodila greka koju elimo odmah ispraviti

AV prezentacije aplikacija FINKSQL1.Opi katalozi (registri) aplikacije.Opi katalozi- Na njima se temelji model i sama baza podataka. Na njoj vidimo mnotvo kataloga i to su ujedno i moduli za upravljanje koji su matini podaci.Oni ine osnovu info sustava koji je potreban info sustavu ili holding kompaniji. Katalozi su formalizirani tako da jedna vrsta valute moe imati svoju teajnu listu koja se generira ili aurira automatski. Pristupom same aplikacije koja je online dobiva podatke koji su vezani za teaj. Mogue je isprintati teaj kao i sve ostale izvjetaje koji se pojavljuju u aplikaciji. Katalog firmi - Popis svih firmi (naziv), matini broj i ostali podaci.Zaposlenici servisa - Jedan servis je teko zamisliti s jednim djelatnikom i potrebno je unijeti itav niz podataka koji su vani za zaposlenike. Zaposlenici servisa-firme - Jedan zaposlenik moe obraivati vie klijenata tj jednom klijentu moe biti pridrueno vie zaposlenika. Organizacijske jedinice firme - Svaka jedinica mora imati odreene podatke i vani su za organizaciju sustava koju treba uspostaviti da bi servis mogao normalno funkcionirati. Jedno skladite mora pripadati nekoj firmi i to nekoj njegovoj org jedinici. Tu spadaju i registri: Skladita firme, zaposlenici firme, zaposlenici firme-skladita, poslovni partneri itd.

2. Financijski atributi za kontiranje dokumenata.Atributi pravila kontiranja- Moderne poslovne aplikacije bez ovakvog sustava ne mogu funkcionirati. Automatiziranjem se postie to da ovaj posao moe obavljati i osoba koja nije struna za knjienje. Knjig servis kao jedna specifina organizacija koja ima problem a to je kako sa min brojem ljudi poveati max broj klijenata. Osnovu automatiziranog kontiranja ini zapravo sustav fin atributa za knjienje. Katalog pravila kontiranja dokumenata je vezan za modul atributa u kojem postoje sve vrste kontnih planova (za poduzetnike, za korisnike dr prorauna i za ustanove).3. Standardni izvjetaji.Izvjetaji koji su potrebni za analizu stanja financijskog knjigovodstva.Izvjetaji- Ulazi se pod kontrolom i prema izboru forme moe se dobiti vie fin izvjetaja o poslovanju. Vrste:Analitika kartica konta standardni izvjetaj koji nam omoguava pregled odreenog stana na odreenom kontu u zadanom razdoblju za sve ili za odabranog partnera.Kontrola salda iz glabne knjige servisna kontrolna funkcija za pregled salda glavnih knjiga i salda kontaKontrola salda zakljuenih temeljnica iji je cilj kontrola ispravnosti zakljuanih temeljnica u bazi poslovne godine Dnevnik knjienja pokazuje sve financijske transakcije koje su memorirane u bazu glavne knjige u zadanom razdoblju Otvoreni rauni pregledi ili liste otvorenih rauna koji su izuzetno vazni, oni su sastavni dio svakog pregleda stanja u financijskom knjigovodstvu

4. Sustav pravila kontiranja dokumenata.Poslovno pravilo kontiranja: spada u ope registre, a odnosi se na poslovna pravila knjienja ili kontiranja. Ovdje se unose pravila koja poslije nitko ne moe mijenjati u svoju korist. Tu se definira vrsta rauna, konto, moramo definirati da li iznos ide na dugovnu ili potranu stranu, ali je to pozitivna ili negativna vrijednost i sl. Ti podaci se unose tipkon unesi, a briu tipkom brii. Registar definicija financijskih atributa i pravila kontiranja dokumenta:Spadaju pod zatitu efa ili voditelja tog sektora i on mora definirati kontni plan i poslovna pravila i time je on organizirao cijelo financijsko knjigovodstvo. Tada je na njemu velika odgovornost jer ako poslovna pravila nisu dobro definirana, nita nij eispravno.

5. Modul: Blagajna.Blagajna- to je jedan nuan modul koji imaju sve aplikacije jer se kroz blagajnu vodi promet gotovine koji je u normalnom poslovanju nuan. Ljudi idu na put, daje im se akontacija za putne trokove i to sve mora biti proknjieno. Ima dva modula (registar trokova, glavna blagajna- uplatnice, isplatnice, dnevnik blagajne i blagajniko izvjee.) Registar troka je pomono sredstvo blagajne koji je vaan jer kad knjiimo troak, on je naveden po oznaci troka i odmah je definirano na koji konto se knjii taj troak. Omoguava automatsko generiranje temeljnice na temelju uplatnice ili isplatnice. Uplatnice su sve ono to se uplauje u blagajnu. Zaposlenici neto uplauju. Zaglavlje uplatnice ima standardne funkcijske tipke za otvaranje nove uplatnice. Dnevnik blagajne sadri uplatnice (sve stavke) i vodi se zbog pregleda transakcija uplata ili isplata. Blagajniko izvjee pokazuje transakcije za taj dan (uplata i isplata) koje su proknjienje zakljuivanjem u dnevnik blagajne. Pokazuje ukupan promet od datuma do datuma. Uvijek se ispisuje za cijelu godinu.

6.Osnovni modul: Direktna temeljnica.Osnovni financijski modul za izravno knjienje u financijskom knjigovodstvu .7.Modul: Izlazni rauni i generiranje temeljnice.Knjiga izlaznih racuna. Nema unosa podataka, moemo je pregledavati, ispisivati, tablino ispisivati.Kroz temeljnicu se analitiki podaci prevode u sustav konta gdje se vodi financijsko knjigovodstvo temeljnice. Svaka temeljnica je privremena datoteka, ona ne postoji u bazi podataka ako jo nije zakljuivana. 8. Modul: Ulazni rauni i generiranje temeljnice.Knjiga ulaznih racuna. Ulazni racuni se evidentiraju na odredeni nain poslovna godina, broj dokumenata, datum knienja, porezna osnovica, iznos rauna sa PDV, ukupni pretporez koliko ga se moe, s koloko ne moe odbiti.Kroz temeljnicu se analitiki podaci prevode u sustav konta gdje se vodi financijsko knjigovodstvo temeljnice. Svaka temeljnica je privremena datoteka, ona ne postoji u bazi podataka ako jo nije zakljuivana.AV prezentacije aplikacija SCRESTIS 1.Sustav upravljanja pravima korisnika.Upravljanje pravima korisnika u kontroliranim modulima- Postoje dvije razine kontroliranja prava u modulima. Najnia razina koja je na razini administriranja SQL bazom podataka kojom dajemo nekom windows korisniku pravo pristupa SQL bazi programa gdje on ima pravo mijenjati podatke i pristupiti im. Detaljnije administriranje pravima koje bi bilo vezano za odreene kompleksne module, nebi bilo mogue na razini same baze podataka. Zato je uveden sustav administriranja na razini same aplikacije. Na ulasku u aplikaciju licenciramo korisnika i mora ui sa svojim passwordom u aplikaciju. 2. Normativi jela.Normativi jela- Sustav je osnovna mogunost ove aplikacije i to je njen temeljni primarni cilj koji se moe jednostavno definirati tj. stvoriti mogunost automatiziranog upravljanja jela i menia. U opim katalozima vidimo da je rije o pojedinanim gotovim jelima koji imaju svoje normative i o kompletnim obrocima koji imaju svoje sastavnice. Ta dva sustava su meusobno povezana. O svakom jelu se vodi oznaka, naziv, prodajna cijena neto, sa PDV-om, na X-icu itd. Skup ifri se proirio i nastala je oznaka internog jela koje poznaje aplikacija, a slubenu oznaku jela poznaju studentske blagajne. Moemo pronai bilo koje jelo u katalogu. Cilj je upravljanje normativima. Ono je pod strogom kontrolom i bit e dodjeljeno samo nekima od korisnika. Normativ jela ima funkcijsku tipku i tu vidimo koje su namirnice potrebne za to jelo. To je u biti normativ. Moemo dodavati, brisati stavke itd. 3. Sastavnice meni-a.Sastavnice menia (katalog kompletnih obroka)- izmeu sastavnica gotovih jela i menia postoji vrsta veza. Osnovna forma sadri oznaku i naziv menia, prodajna cijena neto, sa pdv-om, na X-icu. Menii za ruak (R) i menii za veeru (V). U tablinom unosu vidimo stvarni prikaz podataka koji su do sada razraeni. 4. Planer jela.Planer jela- Sadri lokacije na kojima moemo planirati jelo (restorani). Potreban je pass za ulaz u planer jela. Moemo dodavati stavke u planer jela po datumima. Godina je uvijek po defaultu. OznJelaS je standardno jelo, a OznJelaI je interna oznaka jela. 5. Planer meni-a.Planer menia- Sadri lokacije na kojima moemo planirati meni (restoran). Potreban je pass. OznMeniaS je oznaka standardnog menia, a OznMeniaI je interna oznaka menia. Razlika izmeu te dvije oznake ili ifre je u tome to osnovna oznaka nema sastavnicu a interna oznaka ima sastavnicu6. Narudba restorana skladtu za namirnice.Narudbe- U njemu se generiraju potrebne koliine namirnica restorana za odreeno razdoblje ovisno o planiranim meniima. Potreban je pass. Moemo otvoriti novi dokument narudbe. U biti, sustav slui kako bi naruivao potrebne namirnice za odreena jela. 7. Creator meni-a.Meni - su kombinacija razliitih jela, koji se dijele kod podijele jela. Sastoji se od dva podsustava:a) Prijedlozi novih meni aNamijenjen tehnolozima restorana da bi oni mogli kreirati i predlagati nove inaice meni-a koje se planiraju proizvoditi u tom restoranub) Odobravanje novih meni aNamijenjen upravi sektoru prehrane koja zaprima sve sluzbene prijedloge menia pojedinih restorana i onda ih nakon analize odbija ili potvruje ili prihvaa, nakon ega oni ulaze ili ne ulaze u slubeni katalog meni-a koji je dostupan svim restoranima u sustavu8. Dokument: Narudba restorana dobavljaima za namirnice.U njemu se generiraju potrebne koliine namirnica restorana za odreeno razdoblje ovisno o planiranim meniima. Potreban je pass. Moemo otvoriti novi dokument narudbe. U biti, sustav slui kako bi naruivao potrebne namirnice za odreena jela. 13. Dokument: Primka jela.Primka je osnovni ulazni dokument u robno/skladinom sustavu tj. ulazna kalkulacija. Primke mijenjaju prosjenu nabavnu cijenu na skladitu. NEKE FUNKCIJE : Otvaranje nove ifre robe Preglede kartice robe/artikla Unos/registracija novog dobavljaa Opcionalna kalkulacija planske cijene Definiranje tipa primke - Pomodna, standardna tranzitna 9.Dokument: Catering.Restoran realizira eksternu prodaju svojih jela po posebnim ponudama ili narudbama. Ima katalog kupaca cateringa u kojem se registriraju kupci. Unosimo oznaku jela odnosno ifru, koliinu i cijenu koja ne mora biti standardna kod cateringa ili ak odmah oznaku gotovog menija. Dok dokument nije zakljuen on je ponuda, a kad je zakljuen on postaje raun

AV prezentacije aplikacija TRENIS1.Modul Financijsko RegistriRegistar mjesta troka Registar PDV razdobljaKontni plan Registar tipova temeljnicaRegistar kupaca i dobavljaa Pravila kontiranja dokumentaRegistar poreza Registar org. cijenaRegistar U/I dokumenata 2. Modul UpravaKoja je opa namjena modula Uprava u aplikaciji Trenis ?Centralizirano definiranje odreenih poslovnih pravila koja omoguavaju funkcioniranje aplikacije na odreeni nain. Robna i financijska izvjea koja su dostupna samo upravi/Management.Nabrojite neke od mogunosti posebni registri modula Uprava ?Registar korisnika programaRegistar limita kupacaRegistar pravila za generiranje izlaznih narudbiUvjeti prodaje za kupce Koliinski sustav popusta u maloprodajiFinancijski sustav popusta u maloprodaji

3. Modul - TemeljnicaKroz temeljnicu se analitiki podaci prevode u sustav konta gdje se vodi financijsko knjigovodstvo temeljnice. Svaka temeljnica je privremena datoteka, ona ne postoji u bazi podataka ako jo nije zakljuivana.

4. Modul: Financijsko - Ulazni rauniKnjiga ulaznih raunaUlazni rauni se moraju evidentirati na odreeni nain, poslovna godina, broj dokumenta, datum knjienja, porezna osnovica. Iznos rauna sa PDV. Ukupni pretporez koliko ga se moe, a koliko ne moe odbiti.Knjiga ulaznih rauna evidentira itav niz podataka koji su bitni za ulazne raune i to su npr poslovna godina, PDV, vrsta rauna, broj rauna i sl. Veliki problem kod ove forme to se tie razliitih stopa PDV-a je rjeen na nain da postoji stavka od 10 i 20% tako da se moe odabrati pogodan postotak. Promjena stopa zahtijeva i brzo auriranje sadanje stope. U ovoj formi je postavljena i lozinka za URA i time je postavljena kontrola nad time. Bez lozinke se ne mogu mijenjati podaci. Funkcije kao to su unesi ili izbrii se pojavljuju tek nakon unoenog passworda. Stavke se automatski piu redoslijedom. Svaka stavka ima tablicu iz koje moemo odabrati podatke koji su nam potrebni. Tu unosimo sve potrebne podatke i tako stvaramo ulazni raun te je on onda dostupan u ispisu ili u trailici. Sve stavke se automatski raunaju. Rauni se mogu sortirati po broju dokumenata ili rauna. Knjiga ulaznih rauna moe biti ispisana u PDF formatu, plaanja se mogu aurirati i rauni se mogu kontrolirati. Traiti se mogu npr rauni od nekog specifinog kupca koji nas u tom trenu zanima.

5. Modul: Financijsko - Izlazni rauniKnjiga izlaznih rauna.Nema unosa podataka, moemo je pregledavati, ispisivati, tablino ispisivati.Knjiga izlaznih rauna je jednostavnija od ulaznih. To su rauni koje izdaje tvrtka ili poduzee za neku svoju uslugu ili prodaju. Jednostavnija je od ulaznih jer se automatski sa modula faktura prenosi u modul izlaznih rauna tako da tu nema unosa podataka nego se samo pregledavaju automatski dodane stavke. Mogu se pronalaziti, mogu se ispisivati kao pregled izlaznih rauna, tablino ispisati. Ima mogunost sortiranja, otvaranja mjesta troka, stavke i sl. Moemo pronai raune samo za neko razdoblje to se najvie koristi kod funkcije PDV-a. Program kod automatskog knjienja prenosi datum, vrstu rauna, mjesto troka, dobavljaa, kupca, datum rauna i sl. Postoje takoer opcije za iznose koji su na razliite naine osloboeni oporezivanja. Postoji i opcija sa nultom stopom PDV-a. Kako se mijenjaju stope PDV-a, tako se mijenja i modul i to je nedostatak zakonske regulative, a onda i programa koji time upravlja. Neizravno povlai nedostatak zbog nedovoljno ustrojenog PDV sustava. Knjiga je automatski generirana i korisnik moe samo testirati stavke u smislu unosa podataka. Razlika izmeu ulaznih i izlaznih rauna je to da ulazni rauni imaju funkciju automatskog prenosa podataka na temeljnicu, a izlazni to nemaju. Nemaju jer se podaci iz izlaznih rauna u fin knjig prenose izravno iz izlaznih rauna. Kod ulaznih dobivamo raun za fin knjienje, a mi ga evidentiramo u knjigu ulaznih rauna i to je jedino mjesto gdje ga i moemo unesti a onda ga iz te stavke prenesemo u glavnu knjigu.

6. Modul: Financijsko dokument - PonudaKada ulazimo u modul ulazimo u zaglavlja ponuda. Moemo otvoriti novi dokument, pronai dokument, te izabrati dokument. Generiranje ukupnog iznosa ponuda, prikaz ponuda dislociranih robnih centara.

7. Modul: Financijsko dokument - FakturaTo je jedan od centralnih dokumenata koji omoguavaju generiranje izlaznih faktura. To je modul robno financijskog tipa koji je povezan sa robnim sustavom.

9. Modul: Financijsko - dokument - KamateUnose se stavke brojeva rauna. Moemo za bilo kojeg kupca obraunati kamate.Kamate- ima stavke zaglavlja i moe se otvoriti novi obraun kamata i nakon toga se mogu proizvoljno unositi stavke brojeva rauna. Za bilo kojeg poslovnog partnera (kupca) se moe za neke raune definirati njihov datum rauna, valutu, datum uplate i iznos, obraunati kamata. Kamate se mogu obraunati vie puta ako program dozvoli. Ako smo u dokument upisali neki raun, a jo uvijek ne plaeni raun, onda ako je to privremeni obraun, to ne predstavlja problem za novo otvoreni dokument. im je raun uitan u dokument koji je konaan, program kad uitava listu rauna, kontrolira i te dokumente i ako u njima nae raun, vie ga ne procesira. Tu imamo mogunost generiranja stavaka tako da se importiraju stavke plaenih rauna sa odreenog konta. Konto ne moemo upisati, on e doi tako to se importira. Ako elimo printati dokument, to je omogueno. Ako imamo kupca koji ima raune koje nije platio ili ih je platio, moe se po dekurzivnoj metodi obraunati kamate.

10. Modul: Financijsko dokumenti - Kompenzacije Bilateralna kompenzacijaKompenzacije izmeu matine firme kao kupca i njegovog dobavljaa.Multilateralna kompenzacijaTo je lanana kompenzacija izmeu firmi koje imaju meusobna dugovanja i potraivanja.Kompenzacije- dvije vrste kompenzacija (bilateralne- izmeu kupca i dobavljaa, multilateralne- izmeu vie firmi koje imaju meusobno odreena dugovanja i potraivanja) problem kompenziranja je vrlo esto koriten nain ili metoda zatvaranja dugova izmeu pojedinih poduzea u lancu koji omoguava da se problem nelikvidnosti rjeava tako da se svodi na najmanju moguu mjeru jer uvijek postoji netko tko ima sredstva i moe platiti. Multilareralna kompenzacija je lake za realizaciju ali tee za dogovoriti. Ta dva dokumenta su jako vana jer postoji injenica ako pogledamo jedno poduzee da se tu kroz cijele godine pojavljuje 1000 dokumenata kompenzacija. To se pretvara u problem robnih prebijanja bez ega je nemogue funkcionirati dijela gospodarstva. TRENIS na poetku nije imala ovaj modul, no kada je dola u firmu gdje se koristi kompenzacija, napravljen je modul u TRENISU. Zahvaljujui TRENISU, kompenzacija se rijei u jednoj minutiKompenzacija je robna razmjena ili prebijanje dugova. Poto se mi nalazimo u zemlji sa velikim dugovanjima i odgodama plaanja i ovo je uinkovit nain da se otplati dug na laki nain. Na aplikaciji TRENIS se moe podesiti opcija na poetnoj formi za automatsko podeavanje formi i ako je ta opcija oznaena, ako otvorimo npr. Knjigu ulaznih rauna, podesit e se sukladno rezoluciji.

11. Modul: Financijsko - BlagajnaPoduzee mora voditi blagajnu. Kroz blagajnu se vodi promet gotovog novca. Modul blagajna ima 2 pod modula jedan je registar trokova a drugi glavna blagajna. Registar troka je podloga za automatsko knjienje blagajne.

12. Modul: Financijsko - Putni naloziOn sadri registar radnika, registar vozila te registar zadataka.Putni nalozi- Spada u knjienje u financijskom knjigovodstvu. Koristi se u poduzeu koji koristi osobna vozila za izvravanje raznih obaveza za poduzee. Potpuno zamjenjuje standardne papirnate obrasce putnih naloga. Ako se poduzee odlui koristiti ovaj modul, moe zaboravati rune obrasce. Da bi modul mogao funkcionirati, okoristi registre (registar radnika- upisani svi oni koji koriste osobne automobile za radne zadatke, registar vozila- tu spadaju sva vozila s kojima se obavljaju terenski zadaci za koje se otvaraju putni nalozi, registar zadataka- da bi izbjegli mogunost izmiljanja zadataka, uvijek se zaposlenika alje na konkretan posao i konkretan zadatak. Ti zadaci se mogu unijeti u taj registar i u obraunu putnog naloga se koriste). Kad imamo sve registre, moemo izdavati putne naloge.

13. Modul: Financijsko - Urudbeni zapisnikFunkcija urudbiranja izmjetena iz raunovodstva i premjetena u dio poduzea ija je funkcija evidentiranje ulazne pote.Modul je namijenjen za evidentiranje ulazne poslovne pote i praenje obrade ulaznih poslovnih dokumenata po zaduenim osobama.Ulaznom potom smatraju se ulazni rauni i svi drugi ulazni poslovni dopisi koji zahtjevaju odreenu aktivnost u poduzeu u odreenom roku. Obrada ulaznih rauna dijeli se u dvije faze: - unos u urudbeni zapisnik (osnovni ili svi podaci); - dorada u modulu ulaznih rauna.

14. Modul: Financijsko - Osnovna sredstvaNjihova vrijednost je vrlo vana. Imamo grupe amortizacije, lokacije, ulaz novih OS, Uveanja vrijednosti, otuenja, mjeseni obraun .Osnovna sredstva- Spadaju u sektor raunovodstva. Oni se bave time jer je njihova vrijednost vrlo vana, obraunava se minimalno jednom godinje. Kupujemo osnovno sredstvo, platimo nabavnu vrijednost i nju po stopi amortizacije otpisujemo mjeseno ili godinje dok knjig vrijednost ne doe u nulu i bude pretvoreno u troak. Mora se voditi u poduzeu od trenutka ulaska tj nabave i voditi se evidencija

15. Modul: Veleprodaja Registri - Opi registar robeU njemu se otvaraju u bazi podataka aplikacije Trenis konkretne analitike ifre.Opi registar robe (glavni katalog ili glavni registar u kojemu se otvaraju konkretne analitike ifre pojedinog proizvoda.)

16. Modul: Veleprodaja Registri - Registar istovrsne robeMoemo imati jednu robu koju moemo kupovati od razliitih dobavljaa, moda nije istog oblika. Registar istovrsne robe (postoji pojam istovrsne robe i pojam ifri to znai da jedna roba moe biti jedne tehnike karakteristike- arulja 60V, ali moemo ju kupiti od drugog proizvoaa ili drugaije izgleda ali svaka od njih u tehnikom smislu je arulja od 60V. Posebnost tog artikla vezana za dimenzije npr se definira posebnom ifrom koja precizno grupira pojedine skupine ifri koje definiraju razliite dobavljae ili specifinosti nekog artikla)

17. Modul: Veleprodaja Registri - Registar grupa robe.Registar grupa robe (Univerzalni registar. U njemu se nalaze oznake dobavljaa i na temelju takvog registra se generiraju ifre. Osnova za upravljanje ifarskim sustavom je da ovaj registar mora biti razraen. U njega moraju biti unesene sve oznake svih dobavljaa da bi ifarski sustav pravilno funkcionirao)

18. Modul: Veleprodaja Registri - Uvjeti prodaje za kupceUpravljaki registar u sustavu veleprodaje. Moemo dodati dokumente za pojedinog kupca, u dokumentu se mogu dodavati stavke te se unositi krupe artikala ili ifre, te naravno postotke rabata i od kad vrijedi prodajna cijena. Tu moemo upisivati i valute plaanja te garancije. Uvjeti nabave za dobavljae i prodaje za kupce (moe se otvoriti novi dokument za nekog dobavljaa, popuniti se opi podatci, ui u stavke, isto i za kupce).

19. Modul: Veleprodaja Registri - Registar zavisnih trokovaOdnosi se na ulaze robe i odnosi se na zavisne trokove. U njemu se definiraju svi zavisni trokovi.Npr. Trokovi prijevoza robe, troak pedicije, troak carineRegistar zavisnih trokova (odnosi se na ulaze robe- primke, tu se definiraju svi trokovi kojih moe biti neogranieno)

20. Modul: Veleprodaja Nabava - Registar pravila za generiranje izlaznih narudbiOsnova za automatsko generiranje izlaznih narudbi. U njemu se definiraju osnovne grupe artikala, ifre artikala. Te minimalni i maksimalni prosjeni broj dana isporuke. Odreujemo takoer i koeficijent vjerojatnosti dostatnosti zaliha kao jedan od faktora sloene formule naruivanja zaliha.

21. Modul: Veleprodaja Nabava - Dokument izlazne narudbe i funkcijeTo je glavni dokument nabave ija je domena davanje izlaznih narudbi. To je dokument sa kojim poinje trgovaki lanac, moramo prvo naruiti robu od dobavljaa.Automatsko generiranje narudbeRauna prema odreenom modelu potrebne koliina koje predlae da bi ih trebalo naruiti. Veza izmeu primke i narudbeNarudba koja je ispostavljena dobavljau da bi bila konana mora bit zakljuena, a kad je zakljuena onda moe biti uitana viekratno u vie primki.Dobavlja nam moe dopremiti robu u nekoliko izlaznih faktura.

22. Modul: Veleprodaja KomercijalaSvrha i namjena modula komercijaleTo je osnovna forma za komercijaliste na kojoj imaju sve funkcije koje su im potrebne za rad.Funkcije modula komercijaleAplikacija selektira artikle koji imaju na odabranom skladitu neko stanje te moemo vidjeti njihovu raspoloivost, te ukupna stanja u itavom sustavu. Ako se 2x klikne na ifru artikla u modulu to se dobije ?Dobijemo popis svih artikala po razliitim skladitima za ID grupu.Otkud u modulu podaci o kurentnosti/nekurentnosti/akciji robe ?To su tri zadnja podatka koja su dodana na kumulativnoj lager listi.to znae kolone koliinskog stanja oznaene sa S_ i U_ ?S- Stanje na skladituU-Ukupno stanjeCilj ovog modula je da komercijalisti imaju na jednoj formi svu funkcionalnost koja im je potrebna za operativu tekudeg posla. Ta funkcionalnost je realizirana pozivanjem relevantnih modula i podmodula aplikacije trenis koje su bitne komercijalistima, sa jednog mjesta tj. forme. Komercijalisti pristupaju aplikaciji trenis iskljuivo kroz modul komercijale, nemaju pristup drugim modulima Najvaniji dio ovog modula je preglednik glavnog registra robe. Ovdje se, izmeu ostalog, prikazuje kumulativno stanje svih artikala na razini cijelog poduzeda te stanja na pojedinim skladitima komercijala takoer omoguduje pristup ponudama, narudbama, otvorenim i zatvorenim robnim otpremnicama.

23. Mobilni IS skladitaModul je osnova za primjenu mobilne tehnologije pri obradi skladinih dokumenata i omoguuje online obradu dokumenta i inventure na fizikoj lokaciji u skladitu. Ako je ovaj modul ukljuen tada je aktivan sustav aplikacija TRENIS MOBTRENIS: TRENIS (glavna aplikacija) i MOBTRENIS (aplikacija na mobilnim PDA ureajima) i u skladitu je kod manipulacije robom obavezna primjena PDA ureaja.Uvjeti za aktiviranje ovog modula su: - Mobilni ureaji sa skenerom barcoda tipa PSION ili UNITECH; - Beina mrea u prostoru skladita; - SQL server i SQL baza podataka mobilnih ureaja.

Registri Mobilnog IS-a skladitaRegistar mobilnih korisnika, registar skenera, registar skladita, registar robe, registar skladinih dokumenata.Dokumenti Mobilnog IS-a skladitaPOS, PRS, POD, OTP, POK, ITD, POI, PSS, DOS, POP, PLL, INV, NAR.

3. Dokument MobINV namjena i funkcijeDokument MobINV namjena i funkcije Omoguuje izvravanje i upravljanje postupka inventure pomodu mobilne tehnologije. U jednom trenutku moe biti otvoren samo jedan MobINV dokument. NEKE FUNKCIJE Standardne funkcije za pregled, unos i pretragu stavki Pregled unosa stavki po mobilnim operaterima MOB INV inventura mobilnom tehnologijom

4. Dokument MobPLL namjena i funkcijeDokument MobPLL namjena i funkcije Dokumentira dnevno operativno premjetanje robe u skladitu. U jednom trenutku moe biti otvoren samo jedan MobPLL dokument. Standardne funkcije za pregled, unos i pretragu stavki Pregled unosa stavki po mobilnim operaterima MOB PLL premjetajnica za dnevno premjetanje robe na skladitu

24. Modul: Veleprodaja Dokument POS namjena i funkcijeOtvoreni i zatvoreni. Otvoreni nisu skladino zakljueni. S njim se zapoinje poslovna godina i po. Stanje je kopija zaliha sa 31.12 prole godine i sa tim poinje proces ulaza izlaza. Mogunost printanja i unosa osim ako se automatski ne generira.Poetno stanje POS - Jedan dokument se tretira na dva naina, tj moe imati 2 statusa (status skladinog dokumenta- ulazno izlazne koliine artikala, robni status- mogue definirati tek kad je dokument skladino zakljuen)Ako postoje financijski saldo na kartici, mogue je robno obraditi dokument tj robno zakljuiti dokument koji predstavlja finalnu fazu dokumenta. Moemo birati otvorene ili zatvorene dokumente. Ako odaberemo otvorene dokumente, vidjet emo sve dokumente koji su otvoreni. Dokument s kojim se zapoinje poslovna godina u skladino robnom knjigovodstvu. Kopija stanja zaliha 31.12 prethodne godine koje se prenose u novu poslovnu godinu. NEKE FUNKCIJE Unos ifara artikala i njihovu koliinu i cijene (maloprodajna, veleprodajna, itd.) Automatsko generiranje poetnog stanja tekude godine na temelju zalihe prole godine Print POS - uglavnom slui za provjeru nabavnog iznosa tj. korektnog prijenosa zaliha izprole u tekudu godinu Otvaranje nove ifre robe Pregled raspodjele robe po lokaciji

25. Modul: Veleprodaja Dokument - PRS namjena i funkcijePod kontrolom jer mijenjaju prosjenu cijenu na skladitu. Modul kupca i dobavljaa. Ima datum i oznaka robno i skladino zakljuen, konani dokument ima to popunjeno. Kalkulacija cijene. Pomona( ne moe se zakljuiti, slui kao veza izmeu narudba, unose se koliine stigle i otvara se satnd. primka i unose se pomone primke. Kada se zavri mobilni unos prenose se u dok primke. Tako nastaju stavke primke) , standarna i tranzitna(Ona kad kroz nae skladite doe roba koja ve ima kupca i odmah se zakljuuje primka.Primka je osnovni ulazni dokument u robno/skladinom sustavu tj. ulazna kalkulacija. Primke mijenjaju prosjenu nabavnu cijenu na skladitu. NEKE FUNKCIJE Otvaranje nove ifre robe Preglede kartice robe/artikla Unos/registracija novog dobavljaa Opcionalna kalkulacija planske cijene Definiranje tipa primke - Pomodna, standardna tranzitna

26. Modul: Veleprodaja Dokument - POD.Povratnica dobavljau- Ako imamo primku od dob onda moramo imati suprotni storno dokument koji je povratnica (POD). Ima standardnu formu za otvaranje novog dokumenta. Dokument je kontroliran (zahtjeva pass). U zaglavlju su stupci obojeni zelenom bojom koji omoguuju unos podataka dok dokument nije prenesen u fin knjig i pored toga postoje kolone (DA/NE- da li se prenosi na temeljnicu ili ne, trans rcc- odnosi se na povratnice dobavljau koje napravi dislocirani centar koji radi u offline modu).

27. Modul: Veleprodaja Dokument OTP namjena i funkcijeStandardni osnovni izlazni dokument aplikacije trenis koji se odnosi na sve izlaze u veleprodaji. Procesiranje otpremnica zahtijeva veliku brzinu. Zato se u podmodulu zaglavlja otpremnica prikazuju svi dokumenti, tj. iskljueni su svi filteri. NEKE FUNKCIJE Pristup registru graevinskih objekata Import TPON import ponude po trokovniku Import uvjeta prodaje kupcu Import primke i ponude Print naljepnice, naloga za pripremu robe

28. Modul: Veleprodaja Dokument POKPovratnica od kupca- Ako je otpremnica s kojom se roba izuzima iz skladita i alje kupcu, onda je povratnica od kupca u veleprodaji. Jednako kao kod svih povratnih dokumenata, povratnica vraa robu u skladite. On je storno izlazan. Ima isto zaglavlje i pass ako elimo mijenjati neto u dokumentima.

29. Modul: Veleprodaja Dokument IZD namjena i funkcijeInterni dokument, roba se sa skladita uzima i troi interno. Razlika na OTP je u tome to IZD ne idu u komercijalnom smislu, nego su fakture internog tipa. Funkcija REVERSE posuena na izlobu.Izdatnica IZD - Interni dokument pomou kojeg se materijal ili roba sa skladita troi u internoj potronji. U aplikaciji TRENIS je njegova uloga proirena. Mehanizm izdatnice se koristi u praenju obrade objekata koja nadilazi osnovnu ulogu izdatnice kao internog dokumenta. Dokument je klasinog tipa. Opremnice idu prema komercijalnim kupcima u veleprodaji i one se fakturiraju kroz izlazne fakture dok izdatnice ne idu u komercijalnom smislu i na isti nain razduuju skladite ali su fakture internog tipa, ne komercijalnog.

30. Modul: Veleprodaja Dokument - POI.Povratnica iz interne potronje- Kao to primka ima povratnicu od dobavljaa, tako izdatnica ima povratnicu iz interne potronje. Za razliku od komercijalnih dokumenata koji povezuju kupce i dobavljae, par dokumenata POI su internog tipa. Pomou njih se roba, materijal izuzima iz skladita radi interne potronje. Oni nisu komercijalni dokumenti. U odnosu na izdatnicu, povratnica je knjigovodstveno storno izlaza izdatnice.

31. Modul: Veleprodaja Dokument PSS namjena i funkcijeMeuskladinica, transfer robe iz skl1 i skl2 ili prebacivanje robe iz jedne na drugu ifru. Postoji ifra, te uz skl1 mora se naznaiti i skl2 te ifra1 i ifra2 a najee je to ista ifraMeuskladinica PSS - Vrlo vaan dokument puno koriten u trgovakim sustavima. Slui za transfer robe izmeu skladita 1 i 2. Roba se moe prebacivati i s jedne ifre na drugu ifru. Kontroliran je ulaz u skladine dokumente (pass). ifre se dinamiki mijenjaju i poznate su samo zaposlenicima.

32. Modul: Veleprodaja Dokument INV namjena i funkcijeStandardni dokument. Inventura pripada uvijek odreenom skladitu, popis artikala i vikovi i manjkovi, vie puta godinje. Zadatak da svede knjigovodstveno na naeno stanje i da evidentira vikove i manjkove. Autogen inv, impost falcon, import mobtrenis, runi unos(klasian).Inventura- Pripada skupini standardnih skladinih dokumenata i za njega vrijede sva pravila kao i za sve skladine dokumente. Moemo ga otvarati kao svaki drugi dokument i inventura uvijek pripada odreenom skladitu i inventura je dogaaj u poduzeu s kojim se eli napraviti popis artikala i utvrditi vikove i manjkove. Moe biti izveden u bilo kojem trenutku tokom poslovne godine. U velikim trg.sustavima se izvodi jednom godinje, a to je i zakonski propis. Njegov je zadatak da svede naeno stanje nekog artikla odnosno knjigovodstveno stanje svede na stvarno faktino stanje i evidentira vikove/manjkove robe na skladitu jer nebi smjelo na skladitu biti nikakve ilegalne robe i fiziki mora odgovarati fizikim koliinama robe. TRENIS ne doputa nikakvu ilegalnu aktivnost to se tie skladita. Standardni skladini dokument kojim se na razini skladita utvruju koliine artikala, vikovi i manjkovi. Omogudava runi unos podataka o artiklima, import podataka iz PSC ureaja i online rad pomodu aplikacije MobTrenis. Takoer je mogude autogeneriranje inventure importom svih artikala iz glavnog registra robe.

33. Modul: Veleprodaja Dokument - PLL.Prijenosnica- Drugi naziv je premjetajnica. Omoguuje transfer robe sa jedne lokacije na drugu. Omoguava skladitu da pravi reda na skladitu, da premjeta robu, da iskorista kapacitet lokacije itd. Postoje dva dokumenta: Jedan je prijenosnica, a druga mob prijenosnica (omoguava premjetanje robe mobilnom tehnologijom). Razlog postojanja ove prijenosnice je stvaranje prostora za dolazak nove robe.

34. Modul: Veleprodaja Dokument AKCAkcija- Svako vee trg.poduzee ima potrebu voditi raznorazne akcijske potrebe koje imaju za cilj animaciju trita. Organiziraju rasprodaje, uvode novi asortiman i sl. Informacijski sustav mora takve akcije mora podravati i biti fleksibilan.

36. Modul: Maloprodaja Dokument - Dostavnica DOSVeleprodajni dokument, razduuje skladite veleprodaje i prebacuje se u skladite maloprodaje iz koje se prodaje. Vana za dislocirane maloprodajna mjesta koja rade online sa sredinjim sustavom.Standardni skladini dokument u sustavu maloprodaje, sadri standardne funkcije za obradu dokumenata. Slui za razduivanje skladita za robu koja se prodaje kroz maloprodaju Dodavanje novih stavaka - runo, bar kod itaem. Svaka ifra se prikazuje kumulativno, ifre artikala ne mogu biti multiplicirane. NEKE FUNKCIJE print DOS print R-1 print NPR - nalog za dostavu robe- pomodni dokument skladinim radnicima za lake nalaenje robe na skladitu kartica robe import iz PSC37. Modul: Maloprodaja Dokument - Povratnica od kupca POPAko kupac vraa robu koristi se POP, skladini dokument, radi kao i DOS. On generira transakciju storno izlaza. Skladini dokument gotovo identian dostavnici s jednom razlikom, ne generira transakciju izlaza nego generira transkaciju STORNO-IZLAZA . NEKE FUNKCIJE import DOS - Skraduje vrijeme rada operatera smanjivanjem runog unosa podataka print pop kartica robe import iz PSC

38. Modul: Objekti i radni nalozi Registri.Registar vrsta ponuda (razliite ponude antene, kabeli, rsavjeta)Registar statusa ponuda i usluga (razni statusi da je u obradi, da je predana, kod investitora)Registar objekata (koristi se u otpremnici, izdatnici, )

39. Modul: Objekti i radni nalozi Ponuda po trokovniku.Analitike ponude kojih moe biti N, ona se bitno razlikuje od ostalih ponuda Analitika ponuda po trokovniku, bitno se razlikuje od komercijalne ponude. Npr ponuda za info. Ormar, kat zgrade, krovite, sadri sve potrebno. Statusi, registar grupa, rekalkulacija, kopiranje, import/export excelDokument TPON namjena i funkcijeTrokovnik radova je procjena ukupne vrijednosti nekog posla ili grupe poslovaPonude po trokovniku. Kalkulativni tip ponuda sa brojnim novim mogudnostima koje su potrebne da bi se mogli nuditi neki kompleksni projekti u sklopu funkcije i namjene modula obrada objekta. Dakle ne radi se o ponudama robe nego o ponudama kompleta, sklopova na koje se troe vrijeme, rad i koje se izvode po odreenom radnom nalogu. Slui definiranje kompleta, sklopa i sastava materijala. NEKE FUNKCIJE Import TPON Import i export u/it Excel Rekalkulacija prodajne cijene pomodu koeficijenta

40. Modul: Objekti i radni nalozi Usluge po trokovniku.Slian je dokumentu ponude po trokovniku Tponude-Tusluge- Omoguuje koritenje aplikacije od strane usluno-proizvodnih poduzea tj poduzea koja se bave nekim uslunim djelatnostima i on je pored svih drugih komercijalnih mogunosti koje standardne aplikacije imaju postavio cilj proizvodne djelatnosti koji se bazira na otvorenom radnom nalogu koji je otvoren za neki objekt gdje je dobiven odreeni posao za koji se nudi odreeni materijal i nakon toga se to fakturira na odreen nain. 41. Modul: Objekti i radni nalozi Radni nalog.Radni nalog je definiran kao dokument. Radni nalozi kao dokumenti- Radni nalog je definiran kao dokument. Radni nalog nije vezan za godine. Mogu se otvarati novi radni nalozi, aurirati, pronalaziti i sl. Radni nalozi- radni sat- Vodi evidenciju aktivnost zaposlenika i korisna je u svakom sustavu koji vodi evidenciju aktivnosti i posebno je interesantan tamo gdje se vodi satnica i vodi rauna o normi. Osnovu tog sustava ini registar radnika na radnom nalogu. To je standardni registar kojeg koriste putni nalozi. Tu trebaju biti upisani matini broj, ifra, zvanje, radno mjesto i napomene. Za svakog od tog radnika moemo voditi evidenciju o njegovom radu.

42. Modul: Objekti i radni nalozi Fakture po radnom nalogu.Fakture po RN (radnom nalogu)- Razliit je od standardnih veleprodajnih faktura. On podrava djelatnost koja je usluno-proizvoaka. Ima 2 tipa faktura: Standardne veleprodajne fakture i fakture po radnom nalogu. One se razlikuju po broju rauna. Po radnom nalogu uvijek poinje sa R, broj naloga, broj rauna. Jedan nalog moe imati n faktura.

43. Modul: Objekti i radni nalozi Podaci o radnicima.Radni nalozi- radni sat- Vodi evidenciju aktivnost zaposlenika i korisna je u svakom sustavu koji vodi evidenciju aktivnosti i posebno je interesantan tamo gdje se vodi satnica i vodi rauna o normi. Osnovu tog sustava ini registar radnika na radnom nalogu. To je standardni registar kojeg koriste putni nalozi. Tu trebaju biti upisani matini broj, ifra, zvanje, radno mjesto i napomene. Za svakog od tog radnika moemo voditi evidenciju o njegovom radu. Osnovni podaci o radniku su JMBG, ime i prezime, datum roenja, ime roditelja, radno mjesto, prebivalite, zanimanje itd