PP prezentacije1. Uloge analitiara informacijskog sustava analitiar sustava na sustavan nain ispituje kako poslovni sustav radi, ispitujui ulaze, obradu podataka i izlazne informacije, s ciljem poboljanja procesa u organizaciji; analitiar sustava mora moi raditi sa ljudima bilo koje struke i mora imati iskustva u radu s raunalima analitiar igra mnogo uloga, ponekad balansirajui s vie njih istovremeno (konzultatnt, ekspert za potporu, agent promjene).

2. Faze ivotnog ciklusa razvoja IS-a1) Identifikacija problema, prilika i ciljeva2) Odreivanje zahtjeva za informacijama3) Analiziranje potreba sustava4) Dizajniranje preporuenog sustava5) Razvoj i dokumentiranje software-a6) Testiranje i odravanje sustava7) Implemetacija i procjena sustava

Analitiari se ne slau oko toga koliko je faza u ivotnom ciklusu razvoja sustava, ali openito hvale njegov organizacijski pristup.Navedene faze se gotovo nikad ne izvravaju zasebno, odnosno nekoliko se aktivnosti moe pojavljivati istovremeno i ponavljati.

3. Oekivanja od uvoenja informatike tehnologije u poslovanje Uvoenjem informatike tehnologije u poslovanje, izmeu ostalog, eli se: ubrzati i pojednostaviti obrada poslovnih podataka; iskljuiti runu obradu podataka o poslovnim procesima gdje god je to mogue; osigurati memoriranje podataka o svakom poslovnom dogaaju u trenutku njegovog nastanka; iskljuiti problem redudancije podataka; osigurati sigurnu bazu podataka neophodnih za poslovno odluivanje u realnom vremenu; osigurati integriranu informatiku povezanost poslovnog sustava i dostupnost aurnih podataka i informacija svim zainteresiranim korisnicima u svakom vremenskom trenutku; poveati produktivnost rada zaposlenika i njihovu panju i energiju s rune obrade podataka usmjeriti na praenje i kontrolu odgovornih poslovnih procesa; optimizirati tokove informacija u poslovnom sustavu i komuniciranje unutar poslovnog sustava i izmeu poslovnog sustava i njegove aktivne okolice. poveati motiviranost zaposlenika za rad i poslovne procese podizanjem radnih uvjeta na visoku razinu koju omoguuje informatika tehnologija, a u kojima se od zaposlenika oekuje motiviranost, inventivnost i maksimalni doprinos uspjenosti poslovnih procesa. poveati otvorenost i konkurentnost poslovnog sustava na tritu.

4. Osnovne funkcije poslovne programske aplikacije unos podataka o svim relevantnim poslovnim dogaajima; sigurno memoriranje podataka u odgovarajuu bazu podataka; standardne dokumente kojima se realiziraju pojedini poslovni dogaaji; standardna izvjea za praenje poslovanja koja zadovoljavaju zakonske standarde; posebna izvjea za potporu menadmenta kod donoenja upravljakih poslovnih odluka; otvorenost za razmjenu podataka sa drugim sustavima (eksport/import) i izravna komunikacija; otvorenost za dalji razvoj, izmjenu postojeih i ugradnju novih funkcija koje podravaju poslovne procese. zatitu poslovne baze podataka (sigurnosna arhiva podataka) zatitu aplikacije od tetnih utjecaja putem interneta (antivirusna i duga zatita)

5. Pojam i funkcija integriranosti paketa poslovne aplikacije Integriranost podrazumijeva unos jednog primarnog podatka u analitiku bazu podataka samo na jednom mjestu, kroz jedan primarni dokument, i njegovo naknadno automatsko procesiranje u smislu generiranja odreenih sintetikih sekundarnih dokumenata. Funkcija integriranosti paketa ne pretpostavlja da se nakon konanog unosa odreenog podatka - dokumenta u bazu podataka izvre sve mogue transakcije vezane za taj dokument - podatak, jer to najee nije mogue i nije poeljno.

6. Osnovni zahtjevi funkcije unosa podataka u poslovnoj aplikacijiFunkcija unosa podataka je sa stajalita korisnika treba zadovoljiti najmanje sljedee kriterije: ergonomska oblikovanost (boje, fontovi, grafika) jednostavno snalaenje korisnika prirodan, jednostavan i brz unos podataka direktna dostupnost svih pomonih funkcija koje podravaju dokument koji se obrauje (npr. otvaranje novog kupca ili uvid u saldo dugovanja kupca iz otpremnice).

7. Pojam i osnovne znaajke pregleda podataka iz baze podataka i generiranja izvjetaja Pored brzog i elegentnog unosa podataka i sigurne baze, za korisnike poslovne aplikacije najvanija je izlazna snaga aplikacije u obliku svih potrebnih pregleda i izvjea, kojih obino ima na stotine. Taj je dio aplikacije, posebno u poslovnim sustavima koji su u razvoju i koji neprestano generiraju nova poslovna pravila i vre reinenjering poslovnih procesa, podloan kontinuiranom razvoju. U navedenom smislu izuzetno je vaan report generator - dio razvojnog alata koji slui za generiranje reporta - izvjea.

8. Problemi implementacije poslovnih programskih aplikacije U ovoj fazi praktino se testiraju sve funkcije aplikacije od strane njenih neposrednih korisnika i to je obino faza intenzivnih modifikacija i dorada nekih eventualno nedoreenih funkcija ili pak otklanjanja nekih greaka koje nisu otkrivene u fazi testiranja. Problem je u tome to u ovoj fazi poslovni sustav ve radi uz potporu funkcija nove aplikacije i bilo kakvi zastoji u radu programske aplikacije imaju direkni negativni utjecaj na poslone procese. U fazi implementacije neophodna je direktna suradnja isporuitelja aplikacije s korisnicima pojedinano, s ciljem to breg savladavanja korisnikih funkcija i stjecanja povjerenja prema aplikaciji, te pretvaranja korisnika aplikacije u suradnike.

9. Problemi komunikacije s korisnicima poslovnih programskih aplikacija Korisnici aplikacije su od izvanredne vanosti za uspjeno uvoenje i praktinu primjenu programske poslovne aplikacije u poslovnom sustavu. Korisnici aplikacije u poslovnom sustavu obino se mogu podijeliti u tri grupe: oni koji imaju negativan stav prema informatikoj tehnologiji openito, ili samo prema konkretnoj aplikaciji; oni koji su zainteresirani i inventivni, koji generiraju ideje i predlau izmjene i poboljanja; oni kojih aplikacija ne zanima, odnosno gladaju je iskljuivo u kontekstu svog neposrednog posla i rednog mjesta. Administrator aplikacije ima najvie koristi od druge grupe korisnika, jer su oni nositelji uspjenog funkcioniranja i razvoja aplikacije.

10. Osnovne znaajke MultiUser i ClientServer poslovnih programskih aplikacija Pod pojmom Multi/User aplikacije moemo podrazumijevati svaku aplikaciju koja je namijenjena istovremeno radu veeg broja korisnika na internoj raunalnoj mrei. Client/Server aplikacije koriste istoimenu arhitekturu koja podrazumijeva postojanje aplikacije na strani Clienta i postojanje baze podataka kao neovisnog sustava na strani Servera. Takve aplikacije rade s SQL bazama tipa SQLserver, Oracle i druge i namijenene su veim i velikim poslovnim sustavima.

11. Mogunosti i uloga alata za modeliranje i generiranje baze podataka Moderni informatiki alati za modeliranje i generiranje baza podataka imaju vrlo velike mogunosti. Prva temeljna mogunost je interaktivno stvaranje logikog i fizikog relacijskog modela podataka. Druga temeljna mogunost je automatsko generiranje fizike baze podataka iz razvijenog modela. Trea temeljna mogunost je odravanje strukture i integriteta relacijske baze podataka iz razvijenog modela (izuzetno vano).

12. Hijerarhijski dijagram sustava poslovne aplikacije

13. Proces unosa podataka u bazu

14. Proces dohvata podataka iz baze

15. Modularni organizacijski dizajn poslovne aplikacije (T2.).

Modularni organizacijski sustav poslovne aplikacije je sustav u kojemu moemo aktivirati i deaktivirati sljedee module: uprava, financijsko knjigovodstvo, nabava robe, veleprodaja, maloprodaja, komercijala, objekti i radni nalozi, urudbeni zapisnik, osnovna sredstva. Sustav ima dvije generalne funkcije:a) Automatsko podeavanje formi slui korisniku da moe dinamiki mijenjati svoje korisniko suelje. Ako je u kvadratiu zelena kvaica tada je funkcija aktivirana ako nije tada je deaktivirana. Moe se mjenjati prema potrebi i bilo kada.b) Forma za print u PDF - slui za printanje izvjetaja u PDF formatu. Ima viestruku mogunost u smislu da se jednom pripremljeni izvjetaj kroz taj sustav moe viekratno koristiti u smislu printa na ekran, printa na papir, printa na pdf i to ponavljati vie puta.

16. Proces modeliranja i generiranja baze podataka

17. Sustav dokumenata poslovne aplikacije TRENIS

18. Periferni podsustavi poslovne aplikacijeBez kompatibilnosti sa perifernim sustavima u okviru IS-a poduzea poslovna aplikacija je praktino neupotrebljiva: sustavi za generiranje barcoda artikala, lokacija u skladitu i skladinih dokumenata mobilna tehnologija za offline ili online rad u skladitu kompatibilnost i interoperabilnost sa MS Office Excel interoperabilnost s drugim poslovnim aplikacijama u okviru IS-a poduzea.

19. Namjena i konceptualni model aplikacije KISPLACE Aplikacija je namijenjena pojedinanim poduzeima, holding kompanijama i knjigovodstvenim servisima za: Voenje kadrovske evidencije zaposlenika; Voenje opih kataloga koji su osnova obrauna plae; Voenje podataka o zaposlenicima koji ulaze u sustav obrauna plae; Obraune plae tijekom poslovne godine; Upravljanje operativnom i povijesnom bazom podataka o obraunima plaa zaposlenika; Generiranje naloga za isplate plae zaposlenicima; Generiranje naloga za isplate doprinosa Iz i Na plau; Generiranje statistikih izvjetaja za PU i REGOS; Pripremu financijskog knjienja obrauna plae; Druge mogunosti...

20. Namjena i konceptualni model aplikacije MOBKOMERC To je pomona Client/Server aplikacija koja otklanja vitalne nedostatke osnovne poslovne aplikacije poduzea i zaokruuje IS sloenog poduzea na vioj tehnolokoj i informacijskoj razini; Namijenjena je terenskim komercijalistima za mobilni rad na terenu u online i offline nainu komunikacije sa sredinjim IS-om poduzea; Namijenjena je dislociranim maloprodajno/veleprodajnim mjestima za unos narudbi za popunu robom (primjenom mobilne tehnologije runih offline terminala FALCON) koje se ispostavljaju centralnom skladitu poduzea; Namijenjena je menadmentu poduzea za mobilni rad pri obilasku trita i pripremi komercijalnog prezentacijskog kataloga proizvoda; Namijenjena je za upravljanje sredinjom pomonom SQL bazom sustava mobilne komercijale backup lokalnih SQL baza sa mobilnih raunala komercijalista; I druge mogue namjene.

21. Namjena i konceptualni model aplikacije FINKSQL To je Client/server aplikacija namijenjena pojedinanim poduzeima, holding kompanijama i knjigovodstvenim servisima za efikasno voenje sustava financijskog knjigovodstva; Radi sa SQL bazom podataka koja se temelji na razvijenom logikom ERA modelu podataka; Ima sustav totalnog praenja i pridruivanja svake transakcije u bazi njenom vlasniku korisniku aplikacije; Ima ugraen sustav poslovnih pravila za automatsko kontiranje dokumenata; Ima razvijenu dvosmjernu internet komunikaciju: Automatsko auriranje teaja valuta sa Web stranice NBH Automatski batch e-mailing serijskih poslovnih izvjetaja Ima razvijen sustav za automatsku komunikaciju punjenje Meta Excel tablica statistikih poslovnih izvjetaja; Ima razvijen sustav za automatsko kontiranje bankovnih izvadaka;

22. Namjena i konceptualni model aplikacije SCRESTIS To je client/server aplikacija namijenjena za kontrolno praenje rada restorana Studentskog centra; U okviru istog informacijskog sustava povezuje podatke iz tri razliite poslovne aplikacije u kompleksni sustav koji ima mogunost: Upravljanja normativima jela i menia Planiranje proizvodnje jela i menia restorana Automatsko generiranje potrebnih koliina namirnica za planirane koliine jela i menia Automatsko generiranje narudbi za dobavljae Automatsko kontrolno voenje dnevnog salda namirnice u restoranu; Automatsko kontrolno voenje prosjene nabavne cijene jela i menia u razdoblju; Hijerarhijska kontrola elemenata rada sustava od N restorana; Modularno upravljanje korisnikim pravima u aplikaciji; Izvjetaji o radu sustava restorana i drugo.

23. Namjena i konceptualni model aplikacije TRENIS To je kompleksna modularna multi/user i client server aplikacija namjenjena srednjim i veim trgovako proizvodnim poduzeima; Koristi internu VFP bazu i SQL server bazu podataka; Podrava sve standardne funkcije financijskog i robnog knjigovodstva veleprodaje i maloprodaje primjenom moderne tehnologije; Podrava proizvodno uslunu djelatnost poduzea kroz posebni modul obrade objekata; Podrava prostorno distribuirani informacijski sustav poduzea s mogunou rada dislociranih robnih centara u offline ili online nainu rada; Ima integrirani modul za upravljanje mobilnim informacijskim sustavom skladita; Ima ugraenu tehnologiju generiranja, izrade i rada sa barcodom artikala, lokacija i skladinih dokumenata; Ima ugraen sustav za automatsko upravljanje korisnikim sueljem na razini korisnika aplikacije na mrei; Ima izuzetno bogat sustav poslovnih izvjetaja i drugo.

24. Pojam i primjeri poslovnih pravila koje podravaju poslovne aplikacije Pod pojmom poslovnog pravila u poslovnoj aplikaciji podrazumijevamo formalnu, strunu i programsku osnovu za izvoenje postupaka automatskog generiranja odreenih poslovnih dokumenata vie razine, iz sustava analitikog knjigovodstva koje prati poslovne procese. Temeljna pretpostavka moderne poslovne aplikacije jest da svaka obrada podataka vie razine, koja se moe formalizirati, jednostavno treba biti realizirana kroz sustav poslovnih pravila. Poslovna aplikacija bez razvijenog kvalitetnog sustava poslovnih pravila ima najmanje dva znaajna nedostatka: usporavanje poslovnih procesa i neaurnost poslovnih podataka; dranje korisnika aplikacije na najnioj razini operatera unosa podataka, koja je u modernijim poduzeima neodriva.

PRIMJERI: Sustav automatskog kontiranja dokumenata:- svi U/I robni dokumenti, izlazni rauni i obavijesti o knjienju, blagajniki izvjetaj, bankovni izvadci Sustav automatskog generiranja izlaznih narudbi: skup varijabli kojima se upravlja algoritmom za izraunavanje potrebnih koliina artikala za narudbu od dobavljaa. Sustav automatskog generiranja kompleksnih poslovnih izvjetaja: definiranje potrebnog poslovnog izvjetaja izborom odreenog skupa formalnih atributa koji kvantificiraju odreene koliinske ili financijske pokazatelje poslovnog procesa. Sustav automatskog punjenja statistikih izvjetaja u XLS formatu: definiranje formalne osnove statistikog izvjetaja s kriterijima obrade financijskih podataka iz poslovne baze i pozicija u XLS izvjetaju za automatski upis podataka. Sustav informiranja odreenih korisnika aplikacije o signifikantnim dogaajima u informacijskom sustavu, primjenom intranet e-maila: - rezerviranje koliine robe vee od N*ProsjeniDnevniIzlaz, razlike izmeu originalnog i konanog mobilno obraenog skladinog dokumenta. Sustav kontrole odobravanja rabata - rabat na razini stavke izlaznog dokumenta - rabat (kasa skonto) na razini izlaznog dokumenta Sustav akcijske prodaje Sastavnica osnovnih jela u restoranu: - osnovne namirnice u jelu i koliine - istovrsne namirnice i koliine Sastavnica grupnih jela (meni-a) u restoranu: - osnovna jela u meni-u - zamjenska jela u meni-u

25. Pojam i primjeri automatiziranih algoritama koji su ugraeni u poslovne aplikacijePod pojmom algoritma u poslovnoj aplikaciji podrazumijevamo svaki programski automatizirani postupak kojim se izvodi sloena obrada podataka primjenom odreene standardne ili heuristike metode

PRIMJERI: Algoritam za automatiziranu izradu plana i otpremnih naloga cisterni za masovnu dostavu loivog ulja na podruju Zagrebake upanije: Algoritam za automatsko generiranje potrebnih koliina artikala za narudbu od dobavljaa: Algoritmi za pripremu statistikih podataka o plai i generiranje standardnih datoteka za predaju podataka ovlatenim institucijama dravne uprave: Algoritmi za automatsko auriranje sintetikih skladita podataka u okviru poslovne baze podataka Algoritam za sloena pretraivanja baze podataka: Algoritmi za sinhronizaciju povezanih baza podataka: Algoritam za generiranje poetnih stanja skladita na poetku nove poslovne godine:

26. Pojam i znaajke poslovne raunalne mreePod pojmom raunalna poslovna mrea podrazumijevamo skup meusobno povezanih raunala, koja meusobno mogu kontrolirano komunicirati i dijeliti odreene mrene resurse.Standardna mrena arhitektura ukljuuje minimalno jedno sredinje raunalo (server posluitelj) i vie radnih stanica (client raunala) koje koriste zajednike resurse servera.Snanija raunalna mrea (primjer mree na kojoj radi aplikacija TRENIS) moe i treba imati nekoliko servera: - Komunikacijski Server za upravljanje mrenim resursima i korisnikim pravima na mrei;- Terminal Server za pristup poslovnoj mrei i pokretanje aplikacija udaljenih online VPN korisnika poslovnih aplikacija;- File Server za odravanje instalacija poslovnih aplikacija- SQL server za instalaciju i odravanje SQL baza- drugi serveri (Mail server, Web server izd)

27. Osnovna pravila instalacije i odravanja poslovne programske aplikacije na raunalnoj poslovnoj mreiPolazne pretpostavke za optimalnu instalaciju i odravanje aplikacije na mrei jesu sljedee: kompletan instalacijski sustav aplikacije treba biti smjeten na sredinjem raunalu (serveru) i samo na tom centralnom mjestu se vre dogradnje i reinstalacije novih verzija aplikacije; lokalna client raunala trebaju imati minimalne instalacijske komponente aplikacije koje se automatski auriraju sa servera (GoTrenis/Trenis, GoScRestis / ScRestis; baza podataka moe biti locirana na istom serveru kao i aplikacija (preporuka za interne baze podataka primjer: VFP baza aplikacije TRENIS) ili na posebnom SQL serveru (preporuka za SQL baze podataka primjer: SQL baza aplikacije MOBKOMERC, MOBTRENIS, FINKSQL); poslovna raunalna mrea na kojoj je aplikacija mora biti dostupna putem neke od standardnih internet komunikacija (VPN ili izravni remote pristup).

28. Upravljanje pravima korisnika aplikacije na poslovnoj raunalnoj mrei Postoje tri razine upravljanja pravima korisnika: Licenciranje korisnikog raunala za pokretanje poslovne aplikacije Dodjeljivanje prava pristupa i koritenja podataka na razini SQL baze Dodjeljivanje prava pristupa korisnika pojedinim modulima ili funkcijama aplikacije Poslovna aplikacija mora imati ugraenu mogunost kontrole svih ili najosjetljivijih korisnikih transakcija u bazi podataka. Nedostatak ove mogunosti znaajka je mnogih aplikacija. Aplikacija treba imati sustav ulaznog logiranja korisnika i/ili logiranja kod pristupa kontroliranim modulima.

29. Funkcioniranje poslovne aplikacije u distribuiranom IS-u poduzea Prostorno distribuirani informacijski sustav znaajka je svakog razvijenog poduzea i poslovne aplikacije trebaju imati mogunost podrke takvih sustava. Mogunosti moderne ICT tehnologije omoguavaju kvalitetnu online komunikaciju udaljenih client raunala sa sredinjim raunalom (servreom), temeljm ega je organizacija offline rada i komunikacije dislociranih dijelova poduzea postala nepotrebna i neopravdana. Aplikacija TRENIS je npr. nekoliko godina nesmetano radila u offline sustavu dislociranih robnih centara. Prelaskom korisnika aplikacije na totalni online sustav rada performanse informacijskog sustava znaajno su porasle. Iako je cijena ulaganja u ICT opremu koja omoguuje kvalitetan rad poslovne aplikacije u distribuiranom poslovnom sustavu jo uvijek znaajna, online rad vie nama alternativu.

30. Sustav arhiviranja baze podataka poslovne aplikacije Sigurnosnu kopiju aplikacije i njene baze treba promatrati kao vitalni dio poslovnog sustava koji zathijeva neprekidnu kontrolu. Svaka ozbiljnija havarija sredinjeg raunala na kojemu je instalirana poslovna baza podataka, ako svjea arhiva podataka ne postoji, moe poduzee dovesti u dui zastoj i ozbiljne neprilike. U navedenom smislu sustav sigurnosne arhive treba imati minimalno sljedee znaajke:- mora biti pokrenut minimalno svaka 24 sata;- mora se izvoditi automatski (ne smije ovisiti o korisniku);- paket arhive mora biti odlagan izvan sredinjeg raunala na posebnom kontroliranom mediju;- ispravnost paketa arhive mora se kontrolirati.

31. Temeljnica kao element financijske integracije procesa obrade podataka u okviru poslovne aplikacijeKroz temeljnicu se analitiki podaci prevode u sustav konta gdje se vodi financijsko knjigovodstvo temeljnice. Svaka temeljnica je privremena datoteka, ona ne postoji u bazi podataka ako jo nije zakljuivana. Temeljnica 1 kao osnova za prijelaz sustava financijskog knjigovodstva iz stare u novu poslovnu godinu.U TRENIS se automatski prenose svi matini registri; u TRENIS treba unjeti pravila kontiranja dokumenata iz SOPP-a; FFFF. godina zavrava se u SOPP-u do zavrnog rauna; u TRENIS se sukcesivno prenosi samo temeljnica 1 iz FFFF. god.; od 01.01.GGGG. sva knjienja koja se odnose na GGGG. godinu izvode se u TRENIS-u32. Kartica artikla robe kao element skladino-robne integracije procesa ulaza i izlaza robe u skladitu.Skladina kartica robe vodi se po godinama.Stavka na skladinoj kartici sadri sve podatke o transakciji robe i osnova je za sve izvjetaje iz robnoj knjigovodstva.Roba ima tri razine kartice robe: 1. kumulativna na razini svih skladita; 2. kumulativna na razini lokacije skladita; 3. analitika na razini skladita.Uvedena je dvojna kontrola prometa robe u skladitu: 1. na razini lokacija u skladitu; 2. na razini svakog skladita.

Radovi1. Model ifarskog sustava robeTemeljna hipoteza je da ifru artikla robe treba promatrati kao sustav S = (E, R, F) , tj. da ona mora imatielemente (E), strukturu (R) i funkciju (F):E dobavljai, grupe i podgrupe robe;R veze izmeu grupa i podgrupa robe;F pronalaenje podataka o robi u bazi podataka po razliitim kriterijima.Ukupna duljina ifre je trinaest znakova, unutar kojih se prvih deset generira prema razra5enom registruoznaka dobavlja_a, grupa i podgrupa robe, a zadnje tri znamenke koje predstavljaju odre5eni tip robe unutar grupe i podgrupe (npr. obi_na arulja od 60 W dobavlja_a XX) generiraju se automatski.Struktura ifre artikla definira se kao globalna varijabla sustava, a generiranje ifre novog artikla podkontrolom je ifarskog sustava, tako da nije mogu*e artiklu dodijeliti proizvoljnu ifru.

2. Model skladinog i robnog podsustavaU programu VISTEL svaki se U/I dokument tretira dva puta. Prvi puta kao skladini dokument (radi skoliinama bez cijena) i drugi puta kao robni dokument (radi s cijenama).

Navedeni model omoguava nesmetani koliinski promet robe kroz skladite u realnom vremenu i bezzastoja, nesmetano funkcioniranje komercijale ( pod uvjetom prodaje po poznatim planskim veleprodajnimcijenama) i naknadnu financijsku obradu robnih dokumenata, a njegova praktina primjena pokazuje odline rezultate.

3. Model mjesta troka kao profitnog centraU programu VISTEL vezivanjem svih robnih dokumenata za entitet mjesta troka stvoren je efikasni model organizacije poduzea koji omoguuje uinkovito praenje poslovnih procesa i jednostavnije upravljanje poslovnim sustavom. Mjesto troka u komercijalnom i financijskom smislu promatra se i prati kao profitni centar, to omoguuje primjenu sustava distribuiranog upravljanja komercijalnim sektorom, tj. distribuiranog upravljanja procesima nabave i prodaje robeSlino kao i u drugim komercijalnim aplikacijama [ 3 ] u program VISTEL ugraen je entitet mjesta trokakoji moe imati razliita znaenja kao to su: oznaka skladita; oznaka prodavaonice maloprodaje; oznaka komercijaliste u veleprodaji; oznake uredskog prodava_a u veleprodaji; oznake blagajnika u maloprodaji i sl.

4. Model upravljanja nabavom robeU trgovakom poduzeu je optimalno upravljanje zalihama robe jednako vano kao i optimalno upravljanje prodajom i ta dva procesa su u vrstoj meusobnoj vezi. Za rjeavanje tog problema u program VISTEL ugraen je heuristiki model automatskog generiranja koliina za narudbu.Drugi problem je transparentnost narudbe i fakture dobavljaa koji je posebno izraen u sluaju razlika udogovorenim i odobrenim cijenama i rabatima. Navedeni problem je u programu VISTEL rijeen ugradnjom rabatnog sustava dobavljaa na razini ifre svakog artikla robe. Trei problem je veza izmeu ulazne narudbe dobavljaa i primke robe, tj.fakture dobavljaa(devizna narudba). Taj je problem u programu VISTEL rijeen funkcijom importa izlazne narudbe u primku robe uz istovremenu rekalkulaciju devizne cijene u domau valutu.

5. Model upravljanja veleprodajom robeUvjeti prodaje i-tog kupca najee su definirani brojem dana odgode plaanja rauna, maksimalnim iznosom ukupnog trenutnog duga i odgovarajuim poloenim garancijama plaanja.U sluaju da i-ti kupac ne zadovoljava uvjete nitko u informacijskom sustavu poduzea za njega nemoe generirati i izdati izlazni dokument - otpremnicu robe, osim u sluaju da ovlatena osoba iskljuipostavljena ogranienja.Pored navedenih ogranienja i zatite ugraene u program VISTEL komercijalista ima direktni uvid uanalitiku i sintetiku me5usobnog financijskog dugovanja i potraivanja, tako da kupcu u on-line vezi moe dati promptni odgovor u sluanju automatske zabrane izdavanja robe.Osnovu opisanog modela ine registri uvjeta prodaje i limita duga kupaca, te temporary baza podataka otrenutnom financijskom saldu kupca kao poslovnog partnera.

6. Model automatskog rezerviranja robeSvaki skladini dokument programa VISTEL u trenutku auriranja podatka o koliini na stavci dokumenta, na razini trgovakog poduzea u integralnom registru robe i na razini konkretnog skladita u kojem se transakcija izvodi, trenutno aurira tri globalne varijable:zaliha ukupna koliina robe na zalihirezervirano ukupno rezervirana koliinaraspoloivo ukupno raspoloiva koliinaModel automatskog rezerviranja robe radi na razini stavke na svim izlaznim dokumentima (OTP-otpremnica, IZD izdatnica, POD povratnica dobavljau, PSS meuskladinica, DOS - dostavnica).Dinamika funkcija automatskog rezerviranja robe u informatikom je smislu sa stajalita pristupa iauriranja podataka u bazi podataka jedna od najosjetljivijih funkcija.Ta osjetljivost proizlazi iz injenice to teoretski, a esto puta i praktino, u istom trenutku N komercijalista operatera u poslovnoj mrei informacijskog sustava poduzea eli rezervirati istu koliinu robe.

7.Model skladita kao sustavaDa bi se procesi nabave i prodaje mogli uinkovito odvijati skladite mora biti organizirano kao sustav koji omoguuje jednostavno i brzo pronalaenje robe. Program VISTEL podrava podjelu skladita na lokacije. Lokacije su fiksne pozicije u skladitu na kojima se u nekom trenutku moe nai bilo koja roba. Veze izmeu lokacija su njihov logiki redoslijed (sort. po abecedi)Funkcija lokacija je mogunost optimalnog kretanja kroz skladite i jednostavno i brzo pronalaenje robe. Navedeni model podran je sustavom deklaracija naljepnica robe s barcodom i naljepnica lokacija s barcodom u funkciji primjene pokretnih skenera barcoda.Struktura oznake lokacije moe biti sljedea:AAXXYY, gdje je:AA oznaka bloka reda u skladitu;XX oznaka lokacije u bloku (xx = 01, .., 99);YY oznaka razine na lokaciji (yy = 01, .., 99)

8. Model sustava maloprodajeMaloprodaja nema robe na zalihi, a proces maloprodaje odvija se u trenutku pojave kupca u maloprodaji, pri emu se istovremeno realiziraju tri transakcije: razduivanje skladita veleprodaje putem dokumenta DOS ( dostavnica maloprodajna kalkulacija ), zaduivanje maloprodaje ( knjiga popisa o nabavi i prodaji robe i sintetika prometa po sredstvima plaanja) i razduivanje maloprodaje putem izdavanja maloprodajnog raunaNavedeni model moe podrati velike integrirane veleprodajno maloprodajne sustave, a njegova primjenau smislu financijskih knjigovodstvenih transakcija bitno pojednostavljuje problem vo5enja maloprodaje.

9. Pojam i primjeri automatiziranih poslovnih pravilaAutomatizirana poslovna pravila ugraena u informacijski sustav poslovnog sustava omoguuju sigurno i uinkovito sprovoenje strategije poslovnog sustava i svim uesnicima poslovnog sustava pruaju mogunost za jednostavnije i sigurnije obavljanje radnih zadataka, bez rizika i moguih stresova kao posljedice eventualnih greaka u praenju poslovnih procesa.Poslovna pravila mogu se podijeliti na primarna i sekundarna. U skup primarnih poslovnih pravila ulaze ona pravila koja osiguravaju vitalnost funkcije poslovnog sustava i o kojima direktno ovisi efikasnost odvijanja poslovnih procesa. U skup sekundarnih poslovnih pravila ulaze sva ostala poslovna pravila.

10. Razine praenja zaposlenika u okviru IS-a poduzea1. Sigurnosna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a poduzeaSigurnosna razina obuhvaa pridruivanje svake transakcije u bazi podataka zaposleniku koji je transakciju realizirao. Ova razina, pored sigurnosnih aspekata poslovne baze podataka, ima veliki znaaj i sa psiholokog stajalita, jer daje do znanja svim zaposlenicima da e svaka njihova aktivnost u okviru IS-a biti evidentirana.

2. Kvantitativna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a poduzeaKvantitativna razina obuhvaa sintetiku svih dokumenata i stavaka dokumenata kojima su realizirani poslovni procesi po zaposleniku. Ova razina ima operativni znaaj u smislu praenja dnevne dinamike aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a i donoenja korekcijskih upravljakih odluka u funkciji poboljanja dinamike radnog procesa

3. Kvalitativna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a poduzeaKvalitativna razina obuhvaa sintetiku financijskih doprinosa kao rezultata poslovnih procesa po zaposleniku. Ova razina ima izniman znaaj za menadment jer omoguuje periodino praenje ostvarenja ukupne funkcije cilja poduzea i funkcije cilja pojedinih istaknutih zaposlenika zaduenih za praenje realizacije nabavnog i prodajnog asortimana.

11. Tipini poslovni dopisi i formati pogodni za batch e-mailingPostoji mnogo poslovnih dopisa koji su pogodni za primjenu batch emailinga, a neki od tipinih dopisa su:- dnevni bankovni izvodi (za poslovne subjekte);- dnevne narudbe za N dobavljaa (veliki sustavi prehrane);- izlazni veleprodajni rauni za N kupaca (veliki trgovaki sustavi s odgodom plaanja);- pregledi otvorenih-neplaenih rauna kupaca (poslovni subjekti);- obrauni kamata kupcima (poslovni subjekti);Svaki od navedenih poslovnih dopisa u sustavu automatskog batch e-mailinga moe znaajno poboljati poslovni proces na koji se odnosi i smanjiti trokove poslovanja.

12. Mogui efekti za batch emailing iz poslovne aplikacijePrimjenom sustava batch e-mailinga u poslovnom komuniciranju mogu se posti i brojni efekti od kojih se kao najvaniji mogu izdvojiti sljede i: utede radnog vremena koje se troi kod klasinog komuniciranja (telefon, fax, pota); utede uredskog materijala (papir, fax papir, toner); kvalitetnija povratna veza o stanju meusobnih potraivanja izmeu poslovnih subjekata; kvalitetnije informiranje o poslovnim rezultatima poslovnog subjekta (knjigovodstveni servisi); aurnija naplata potraivanja od kupaca; vea produktivnost rada zbog oslobaanja dijela radnog vremena znaajnog broja zaposlenika; stvaranje uvjeta u kojima se informacijski sustav automatski brine o generiranju i slanju operativno vanih poslovnih dopisa o kojima ovise poslovni procesi, a ne da je to obaveza odreenih zaposlenika, i dr.

13. Kriteriji sustava batch emailinga poslovnih dopisaSa stajalita poiljatelja kao korisnika, od sustava automatskog batch e-mailinga oekuje se realizacija sljedeih procesa:- generiranje datoteke e-mail dopisa identine originalu na papiru, u standardnom formatu;- automatsko generiranje e-maila i attachement datoteke poslovnog dopisa;- automatsko slanje e-maila u command-line sustavu, izvan sustava MS Outlook i MS Outlook express bez asistencije operatera.

U procesu generiranja automatskog batch e-mailinga trebaju biti zadovoljeni sljedei kriteriji:- minimalno vrijeme generiranja datoteke e-mail dopisa;- minimalna veliina datoteke;- minimalno vrijeme slanja datoteke e-mail dopisa putem internet mree;- univerzalni format datoteke e-mail dopisa kojeg korisnik bez ikakvih intervencija moe koristiti u okviru standardnog iz MS Office-a.

Sa stajalita primatelja e-mail poslovnog dopisa trebaju biti zadovoljeni sljede i kriteriji:- minimalna veliina datoteke e-mail dopisa;- minimalno vrijeme primanja datoteke e-mail dopisa putem Internet mree;- jednostavno i izravno otvaranje datoteke e-mail dopisa u standardnom okruenju sustava MS Office;- zadovoljen standard hrvatskog character seta znakova;- mogunost intervencija u datoteci e-mail dopisa prema potrebi;- mogunost izravnog printanja datoteke e-mail dopisa na odabranom printeru i dr.

14. Osnovne znaajke sustava dinamikog upravljanja korisnikim sueljima poslovne aplikacije.Forme postojeih aplikacija za unos i preglede podataka trebaju biti standardno usklaene sa grafikim mogunostima i raspoloivim prostorom ekrana i time omoguiti maksimalno moguu koliinu informacija.Naalost, taj standard bilo je mogue zadovoljiti samo u klasinom tekstualnom formatu DOS aplikacija i zadovoljen je u sustavima web aplikacija, dok u standardnim windows aplikacijama taj problem iziskuje posebna rjeenja.to je forma aplikacije kompleksnija i sadri vie objekata razliitih tipova, problem veliine forme, njezinih objekata i fontova tekstualnih informacija postaje sve izraeniji i prirodno trai dinamiko prilagoavanje forme aktivnoj rezoluciji ekrana i ekspanziju forme na kompletan ekran.

15. Konceptualni model hibridnog IS-a skladitaProces obrade skladinog dokumenta dijeli na dvije faze ili dva podprocesa u povratnoj vezi: 1. Izrada skladinog dokumenta u Glavnoj aplikaciji - u uredu2. Skladina obrada dokumenta u Mobilnoj aplikaciji - na lokaciji robe u skladituRealizirana povratna veza je kontrolni indikator uspjeno zavrene fizike mobilne i knjigovodstvene obrade skladinog dokumenta.

Pod pojmom 'Glavna aplikacija' podrazumijeva se osnovna client/server poslovna aplikacija kojom je podrana veina poslovnih procesa poslovnog sustava, posredstvom standardnih desktop raunala na poslovnoj mrei.Pod pojmom 'Mobilna aplikacija' podrazumijeva se dodatna client/server aplikacija kojom su podrani fiziki procesi protoka robe kroz skladite, posredstvom mobilnih PDA uraja sa skenerom barcoda.

16. Tijek procesa obrade financijskih podataka u knjigovodstvenom servisuKlasino zaprimanje dokumenataUnos u bazu i knjienje dokumenataPriprema naloga za plaanjeArhiviranje ili vraanje dokumenataGeneriranje izvjetaja o poslovanju

17. ERA model podataka IS-a za planiranje masovne dostave loiva uljaOsnovni logiki model podataka IS-a dostave, prikazan ERA modelom na, ine sljedei entiteti:ZONE meusobno prometno povezane cjeline unutar podruja dostave;CISTERNE - cisterne kojima se realizira masovna dostava;KUPCI - skup kupaca na podruju dostave;NARUDZBE - narudbe kupaca;OTNALOZI - izvrni otpremni nalozi za utovar cisterni i dostavu kupcima.

18. Sustav kontrole provedbe stratekog plana razvoja IS-aProvedba stratekog plana razvoja IS-a podrazumijeva praktino izvoenje projektirane baze podataka i aplikacija IS-a. Za razliku od projektiranja drugih, npr. tehnikih sustava, kod projektiranja i izvoenja IS-a projektanti i izvoditelji esto su integrirani u timu istog proizvoaa softvera, ime je suprotno interesima investitora, onemoguena eksterna kontrola razvoja IS-a u svakoj fazi, sukladno stratekom planu kao glavnom projektu.Kvalitetan sustav eksterne kontrole provedbe stratekog plana razvoja IS-a mogue je uspostaviti pod uvjetom da postoji eksterno razvijen objekt logikog modela podataka u vlasnitvu poslovnog sustava kao naruitelja, koji je istovremeno i generator relacijske baze podataka.Opi algoritam rada sustava kontrole provedbe stratekog plana razvoja IS-a, sukladno modelu na slici 2., je sljedei:a) izvoa baze podataka i aplikacija dobiva od investitora, pored projekta stratekog plana razvoja IS-a i eksterno razvijeni poetni logiki model podataka;b) sukladno bazi podataka, izvoditelj razvija funkcije pojedinih aplikacija;c) u sluaju potrebe dopune logikog modela novim entitetima ili atributima, izvoditelj aurira logiki model podataka i isti vraa kontrolnom timu investitora;d) kontrolni tim provjerava korekcije logikog modela u projektu stratekog plana Isa i potvruje ili osporava izmjenu modela;e) izvoditelj temeljem logikog modela usklaenog sa kontrolnim timom regenerira radnu bazu podataka i vraa se na korak b).

19. Kljune faze metodike migracije iz postojeeg u novi ERP sustav Neki istraivai ERP sustava navode etiri osnovna pravila migracije podataka koja autori ovog rada koriste kao osnovno polazite razvoja predloene metodike. Ovom se metodikom migracija podataka promatra i izvodi kao automatizirani ponavljajui poslovni proces u realnom vremenu, a ne kao jednokratna tehnika operacija. U taj su proces, pored proizvoaa novog ERP sustava i automatiziranih algoritama kojima se u realnom vremenu migriraju podaci iz baze jedne poslovne aplikacije u drugu, ukljueni samo kljuni ili svi zaposlenici kompetentni za praenje realizacije pojedinih poslovnih procesa.

Metodologija uvo-enja ERP sustava razlikuje se od autora do autora a u pravilu predvia slijedee faze uvoenja:1. Business Review,2. Project Planning,3. Installation, Upgrade and Data Conversion,4. Training and Education,5. Business Process Engineering and Best Practices,6. Conference Room Pilot Testing,7. Go-Live!,8. Post Implementation Review and Continuous Improvement [12], [13].