poslovna etika menadŽera sutraŠnjice - …oliver.efri.hr/zavrsni/183.b.pdf · poslovna etika...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DARIA HLAČA

POSLOVNA ETIKA MENADŽERA SUTRAŠNJICE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013. godina

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNA ETIKA MENADŽERA SUTRAŠNJICE DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Doc. dr. sc. Lara Jelenc

Studentica: Daria Hlača

Studijski smjer: Marketing

JMBAG:0081111699

Rijeka, lipanj 2013.

KAZALO Stranica

1. UVOD 1

2. ETIKA U POSLOVANJU – ČOVJEK I INSTITUCIJA 4

2.1. ETIKA I MORAL 5

2.2. NORMATIVNA ETIKA, MORALNI STAV I MORALNO PONAŠANJE 7

2.3. MORALNA ODGOVORNOST 8

2.4. POJAM VRIJEDNOSTI 9

2.5. ETIKA POSLOVANJA 9

2.6. NAČIN DJELOVANJA U POSLOVNOJ SFERI I NJEGOV UTJECAJ 13

2.7. ULOGA I ZNAČENJE SREĆE U POSLOVANJU I UPRAVLJANJU 13

2.8. ČOVJEK - ''ŽRTVA'' ILI OPONAŠATELJ OKOLINE 14

2.9. ETIKA BRIGE 14

2.10. ETIKA I ZAKON 15

3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE POSLOVNE ETIKE STUDENATA

DIPLOMSKOG STUDIJA EKONOMSKOG FAKULTETA U RIJECI 18

3.1. HIPOTEZE I PLAN ISTRAŽIVANJA 18

3.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 22

3.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 30

3.3.1. GRAFIČKI PRIKAZ REZULTATA PO PITANJIMA 32

3.3.2. STATISTIČKA ANALIZA ODNOSA POKAZATELJA 46

4. PROVJERA HIPOTEZA I RASPRAVA O REZULTATIMA 57

4.1. OGRANIČENJA I SMJERNICE ZA BUDUĆA ISTRAŽIVANJA 59

4.2. IMPLIKACIJE I PRIMJENA REZULTATA 60

5. ZAKLJUČAK 63

LITERATURA

POPIS TABLICA

POPIS GRAFIKONA

POPIS SLIKA

Poslovna etika menadžera sutrašnjice

1

1. UVOD

Početkom prošlog stoljeća se počelo otkrivati da je svijet, kao što su kazivali drevni

mudraci zapravo čista energija, cjelina s beskonačnim brojem prisno povezanih

komponenti, a ne odijeljenih stalnih entiteta. Na području zaštite okoliša znanstvenici su

otkrili kako nije moguće zasebno rješavati ekološke probleme te su također objeručke

prihvatili gledište da na sustav treba gledati kao na neodvojivu cjelinu. Nova paradigma

stavlja naglasak na svijest pojedinca, dodatno podiže značaj čovjeka i subjektivno

iskustvo prilikom odlučivanja. Lideri nove paradigme se oslanjaju na unutrašnju

mudrost i autentičnost ljudi, oni cijene svaku osobu poslujući tako da je u centru čovjek,

ne kapital.

U okviru navedene problematike proizlazi problem istraživanja, a to je prevladavajući

materijalističko – mehanistički svjetonazor, nezasitna težnja za dobiti i rastom koja

uzrokuje neizrecivu štetu planeti i ljudima koji na njoj žive. Iako je takvo stanje

(ne)svijesti omogućilo gotovo nevjerojatan materijalistički napredak, uslijed suženog

fokusa interesa sa sobom je donijelo i brojne nenamjerne ali veoma negativne učinke

kao što su npr. veliki jaz između bogatih i siromašnih, glad, ratovi, terorizam,

zagađivanje prirodnog okoliša i prijetnja opstanku svekolikog života na Zemlji.

Obzirom se takva promjena ne može realizirati jednostavno niti u kratkom vremenskom

razdoblju, predmet istraživanja je utvrditi postoje li naznake za početak realizacije

promjene iz prevladavajućeg materijalističko – mehanističkog svjetonazora u

svjetonazor koji se temelji na humanosti, širem pogledu na stvarnost i shvaćanju da je

sve dio jedne cjeline, te u kojoj mjeri i na koji način. U skladu s time istražuje se

percepcija studenata diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Rijeci kao budućih

lidera, menadžera i djelatnika, o postojećem poslovnom svjetonazoru, njihovi stavovi

vezano za promjenu postojećeg okvira u više humanistički pristup koristeći pritom

poslovnu etiku kao glavni alat.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja koji bi obzirom na

prethodno navedeni problem istraživanja bili studenti diplomskog studija Ekonomskog

fakulteta u Rijeci.


2

Sustavnim razmišljanjem o stavovima studenata, njihovu ponašanju u društvu, načinu

na koji se suočavaju sa obvezama i nose sa odgovornosti, te analizom i sintezom

znanstvenih radova, časopisa i članaka, moguće je postaviti radne hipoteze:

H1: studenti Ekonomskog fakulteta smatraju da je potrebna promjena poslovne

paradigme i žele biti dio te promjene,

H2: studenti ekonomije su svjesni da svaki postupak ima svoju etičku posljedicu,

da su nositelji odgovornosti i da imaju obvezu donošenja ispravnih odluka bez

kršenja prava drugih,

H3: studenti smatraju etiku važnim elementom ekonomskog obrazovanja,

H4: zbog mogućnosti stigmatizacije iz okruženja studenti neće djelovati u skladu

sa etikom brige,

H5: motiv za etičkim djelovanjem proizlazi iz osobnog unutarnjeg poriva ili

očekivanja financijske nagrade.

U skladu sa prethodno navedenim problemom i predmetom istraživanja, postavljenim

radnim i pomoćnim hipotezama svrha i ciljevi istraživanja su: istražiti percepciju

studenata o postojećem poslovnom svjetonazoru, njihove stavove vezano za promjenu

postojećeg okvira u više humanistički pristup koristeći pritom poslovnu etiku kao glavni

alat, ispitati njihovo shvaćanje važnosti iste, spremnost na etičko djelovanje u društvu i

poslovnom okruženju, stavove o važnosti učenja etike u sklopu ekonomskog

obrazovanja, zatim, njihovu želju za pohađanjem takvog kolegija, te obzirom na to

primjereno formulirati i predociti rezultate istraživanja.

Struktura rada je sljedeća: u Uvodu su navedeni problem i predmet istraživanja te radne

hipoteze koje se odnose na predmet istraživanja. Također su predstavljeni svrha i ciljevi

istraživanja kojima je detaljno obrazloženo sve što je kasnije testirano i prezentirano

rezultatima istraživanja.

Naslov drugog dijela rada je: Etika u poslovanju – čovjek i institucija, u tom dijelu

rada analizirani su prije svega pojam etike i njena podjela, navedeni svrha i ciljevi

poslovne etike kao vrste primjenjene etike koja istražuje primjenu općeprihvaćenih

etičkih normi i načela u poslovanju pojedinaca i poduzeća. Također objašnjava se kako


3

je potrebno razvijati i širiti etičku svijest, a da bi se to ostvarilo potrebno je osim

poznavanja struke posjedovati i etičko znanje, dakle znanje kako se donose moralne

odluke, kako se moralno prosuđuje, zaključuje i slično. Da bi se to sve provelo u praksi

potrebna je i institucionalizacija poslovne etike što dosada još nije dostiglo prihvatljivu

razinu da bi se moglo govoriti o učincima i kvaliteti sa aspekta državne razine

sveučilišta.

U nastavku je pojašnjena normativna etika u čijem je središtu moralnost čovjeka, a

svrha joj je odrediti mjerila na osnovi kojih se može prihvatiti ono što je etično ili

neetično, dok je polazište za kriterij normativnosti pretpostavka da je čovjek etičko biće.

Rad uvodi u termin moralne odgovornosti, navodi kakva ona može biti, u kakvom su

odnosu moralna sloboda i moralna odgovornost, tko sve snosi odgovornost u

poslovanju, te koja je odgovornost najvažnija.

Ono što je također važno napomenuti kada se govori o ovoj temi je uloga i značenje

sreće u poslovanju i upravljanju, što je obrazloženo kroz primjere dva suprostavljena

načina djelovanja u poslovnoj sferi, a svrha toga je vidjeti njihov utjecaj.

Empirijsko istraživanje percepcije poslovne etike studenata diplomskog studija

ekonomskog fakulteta u Rijeci naslov je trećeg dijela rada. U tom dijelu prije svega

izvedene su radne i pomoćne hipoteze koje su testirane istraživanjem, te detaljno

objašnjena metodologija znanstvenog istraživanja. Također, navedena su ograničenja, te

savjeti za buduća istraživanja. Rezultati istraživanja su predočeni grafičkim prikazima,

te statističkom analizom stavljanjem u odnos relevantnih pokazatelja. Statistička analiza

je provedena pomoću ANOVE. Nakon toga su raspravljene osnovne hipoteze što

dovodi do zaključaka, implikacija i primjena rezultata istraživanja.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza predmeta i ciljeva istraživanja, načina

na koji je istraživanje provedeno te pomoću kojeg instrumenta. Navedeni su i osnovni

rezultati i zaključci do kojih se došlo cjelokupnim istraživanjem.


4

2. ETIKA U POSLOVANJU – ČOVJEK I INSTITUCIJA

Način na koji razumijevamo doba u kojem živimo, svijet i čovjeka usko je povezan s

pitanjem odabira životnog svjetonazora, odnosno gledišta s kojeg prosuđujemo globalne

fenomene ili ljudsku praksu. Zimmermann (1941) raspravlja o pitanju važnosti izbora

životnog nazora te tvrdi da o samom pojedincu ovisi koji će svjetonazor među

mnoštvom svjetonazora odabrati kao misao vodilju kroz život (Taylor, 2009). Određeni

svjetonazori utječu na ''voljno upravljanje životom'' te život pojedinca ovisi o tome koji

od njih će dobiti prevlast u njegovu životu (Vidanec, 2012).

Tako odabrani svjetonazor prožima pojedinca kroz sve aspekte njegova bića, drugim

riječima svatko pojedinačno svijet doživljala očima vlastitog svjetonazora i to je

prirođeno za svakog čovjeka. U ovom radu, međutim, težište je na onom aspektu

čovjeka koji se tiče djelatnosti, rada, međusobnih odnosa u poslovanju, ali i

svakodnevnih donošenja odluka koje se tiču onih koji se nalaze u neposrednom

okruženju gotovo jednako kao i pojedinca samog.

Većina pojedinaca provede veliki dio svog životnog vijeka unutar poslovnih

organizacija. Posao je mjesto na kojem ljudi ostvaruju većinu svojih dnevnih kontakata

s drugim ljudima, svoju kreativnu energiju uglavnom kanaliziraju kroz posao, kroz

njega i u njemu se oblikuju odnosi koji u najvećoj mjeri utječu na njihovo svakodnevno

ponašanje. Sve navedeno jasno ilustrira ulogu koju poslovanje može i mora imati u

razvoju ljudskih bića, sve do dosezanja njihovih najvećih potencijala. Poslovanje bi

trebalo preuzeti odgovornost za cjelinu kreacije, dobrobit i blagostanje što većeg broja

ljudi. Shodno tome poslovni ljudi pored sposobnosti imaju i dužnost da pripomognu

globalnoj zajednici pri tranziciji u sljedeću fazu evolucije.

Može se reći da je čovjek predmodernih vremena znao da ima svoje mjesto pod suncem,

činio on po tom pitanju nešto ili ne činio – bio je jedna među karikama lanca kozmičkog

poretka bića (Vidanec, 2012). U tom kontekstu, moderni, odnosno suvremeni čovjek

više nema svoje mjesto pod suncem, već se za to mjesto mora izboriti sam, svim

sredstvima i silama. Talijanski renesansni mislilac N. Machiavelli je to u svom djelu

''Vladar'' izrazio na način da treba osvajati teren ne birajući sredstva na putu do cilja, jer

svako sredstvo opravda cilj. Ovaj način razmišljanja prisutan je u našoj kulturi već


5

četiristotinjak godina te se na njega nerijetko pozivaju mladi ljudi koji su tek na početku

obrazovanja, na početku akademske i profesionalne karijere, te koji u svojim ranim

dvadesetima već sanjare o tome kako će čim završe studij, primjerice ekonomije, postati

šefovi, osnovati vlastito poduzeće ili pak pokrenuti vlastiti posao. Međutim, na tom putu

do realizacije cilja uopće neće birati sredstva jer smatraju da je važno postići cilj.

Filozof Kant svojim se kategoričkim imperativom pobunio protiv Machiavellijeve

koncepcije govoreći da čovjeka treba gledati kao svrhu, nikada kao sredstvo za

realizaciju konačnih ciljeva. Suvremeni čovjek svoje mjesto pod suncem pravi nerijetko

slijedeći Machiavellijev princip mišljenja i djelovanja, a taj princip može se označiti

neetičkim (Vidanec, 2012).

Da bi se naučilo kako poslovati korektno i pravedno, bez da se nerazborito trči za dobiti

potrebno je prije svega usvojiti određena znanja i vještine. Način na koji se ta znanja i

vještine postižu i primjenjuju predmet je istraživanja discipline koja se naziva etikom

poslovanja (Karpati, 2001).

Međutim, prije dublje i detaljnije orijentacije na poslovnu etiku, potrebno je definirati

značenje pojma etike. Dakle, općenito, etika je filozofija morala kojoj su u središtu

problematike: moral, moralni problemi i moralni sudovi (Vidanec, 2011). U širem

smislu riječi, etika je nauka o ljudskom moralnom životu. Ona odgovara na pitanja ''što

je dobro?'' i ''što treba činiti?'', a upravo kako bi odgovorila na ova i slična pitanja,

unutar etike razvili su se različiti smjerovi i etička učenja. Svaki od tih smjerova i/ili

učenja nastoji dati odgovore na prethodno postavljena pitanja u skladu s vlastitim

polazištem.

2.1. Etika i moral

Otkad postoji, čovjek je zaokupljen promišljanjem mjerila prema kojima se treba

ravnati i prosuđivanjem ispravnosti svojih postupaka. Tu normativnu dimenziju

ljudskog djelovanja nazivamo – moralom. Moral nije posebna vrsta djelovanja nego

samo posebna dimenzija djelovanja u kojoj svaki ljudski čin zadobiva vrijednosnu

kvalitetu i postaje moralno određenim činom. Moralna prosudba ispravnosti postupaka

odvija se u zatvorenoj strukturi samog čina koju tvore tri elementa: prosudba – odluka –


6

izvedba. Ta djelovanju neodvojiva refleksija kojom se procjenjuje moralna ispravnost

nakane naziva se moralna refleksija (Čović, 2010).

Dok moralna refleksija kao sastavni element tvori sam (moralni) čin i kao takva ima

praktičnu zadaću, postoji i drugi oblik refleksije koji se odnosi na moral, ali ima

drugačiju zadaću, naime zadaću da teorijski objasni moral. To je refleksija o moralu

koju nazivamo etičkom refleksijom, odnosno etikom.

Veoma je važno etičku refleksiju razlikovati od moralne refleksije, odnosno etiku od

morala, posebice stoga što se pojmovi ''etika/etički'' i ''moral/moralan'' ne samo u

svakidašnjoj nego i u stručnoj raspravi veoma često nepravilno koriste. Stoga se treba

pridržavati određenja da etička refleksija objašnjava, dok moralna refleksija konstituira

moralni fenomen.

Jedno drugačije razumijevanje odnosa morala i etike iznio je Edgar Morin koji tvrdi

kako se često pokušava praviti razlika između etike i morala, pa se tako kaže ''etika''

kada se želi označiti jedno nadindividualno gledište, a ''moral'' kada se želi postaviti na

razinu odlučivanja i djelovanja pojedinaca. Međutim, etika presušuje bez individualnih

morala. Ta su dva pojma nerazdvojna i katkad se preklapaju. U tom smislu kompleksnu

etiku može se shvatiti kao metagledište koje sadrži razmišljanje o temeljima i načelima

morala (Morin, 2008, str. 12).

Polazeći od pretpostavke da je čovjek etičko/moralno biće jasno je da ga određuje

njegovo ponašanje, odnosno djelovanje prema sebi i drugima (Vidanec, 2012). Kao

rezultat čovjekova djelovanja nastaju djela koja se etički vrednuju. To znači da čovjek

kao etičko/moralno biće mora biti spreman odgovarati za svoja djela, tj. za posljedice

koje su nastale zahvaljujući njegovu djelovanju. Da bi se čovjekovo djelovanje uopće

moglo propitivati i vrednovati, potrebno je poznavati određena mjerila, a upravo uvid u

sadržaj tih mjerila po kojima se propituje, vrednuje i prosuđuje čovjekovo djelovanje

pruža etika. Etika je, dakle, dio filozofije koji se bavi praktičnim pitanjima i

problemima, ona je praktična filozofija.


7

2.2. Normativna etika, moralni stav i moralno ponašanje

Normativna etika proučava i oblikuje opće etičke stavove, primjerice ''dobro valja činiti,

zlo izbjegavati''. U središtu pitanja normativne etike je moralnost svakog čovjeka, a ne

moralnost nekog konkretnog čovjeka. Takva je etika pred sebe stavila konkretan cilj:

razložno propitati i istražiti norme djelovanja svakog čovjeka (Vidanec, 2012). Dakle,

svrha normativne etike je odrediti mjerila na osnovi kojih će čovjek moći prihvatiti ono

što je etično ili neetično; što je dobro, a što zlo; što je istinito, a što neistinito; što je

ispravno, a što neispravno. Polazište za kriterij normativnosti etike jest pretpostavka da

je čovjek etičko biće.

Budući da se normativna etika bavi općenitim mjerilima djelovanja – normama svakog

ljudskog bića, zadaća normativne etike jest odrediti usklađenost izvanjske norme s

izvanjskim ponašanjem i unutarnjim stavom svakog čovjeka.

Što se etičkog stava tiče, normativna etika uči razlikovati ono što je moralno dobro od

onog što je moralno zlo. Postavlja se pitanje što se uopće može nazvati moralno

ispravnim ponašanjem, a što moralno neispravnim? Matematičkim jezikom svrhu

normativne etike može se izraziti na sljedeći način (Vidanec, 2012, p.23.24):

Moralni stav = izvanjska norma + unutarnji stav

Moralno ponašanje = izvanjska norma + izvanjsko ponašanje

Da bi čovjek mogao izreći etičku prosudbu o nečemu (nikada o nekome), njegovo

izvanjsko ponašanje i unutarnji etički stav moraju biti usklađeni.

Stavom se naziva unutarnje ljudsko djelovanje, a izvanjsko ponašanjem. Ako je

unutarnje i izvanjsko djelovanje u skladu s etičkom normom, ono je etičko tj. moralno.

Kriterij prema kojemu se određuje je li neki stav moralno dobar ili nije jest kriterij

humanosti. Čovjek s moralno dobrim stavom usmjeren je na ostvarivanje moralno

ispravnog ponašanja, što znači da je unutarnja moralna dobrota čovjeka temeljno

usmjerena prema očitovanju putem konkretnog moralnog ispravnog ponašanja, koje se

pak procjenjuje prema kriteriju dobronamjernosti (Vidanec, 2012).


8

2.3. Moralna odgovornost

Gledano u perspektivi različitosti pristupa, etika nastoji odrediti čovjeka, ona ne daje

konačan odgovor na pitanje o ''pravom putu'', ali nudi svojevrsni recept po kojemu

čovjek može djelovati na način da se njegovo djelovanje vrednuje i prosuđuje kao

moralno ispravno i odgovorno. Sukladno tome, prva je postavka moralnog djelovanja da

je čovjek odgovoran za svoje ponašanje. Dakle, odgovornost se pojavljuje kada čovjek

ima obveze prema drugome.

Odgovornost je isključivo socijalna kategorija: kategorija koja obuhvaća one aranžmane

čovjeka kao subjekta moralnosti koji uključuju dvoje ili više subjekata u tim

aranžmanima (Vidanec, 2012).

Odgovornost može biti subjektivna – odgovornost prema sebi, vlastitoj savjesti, i

odnosna – odgovornost prema drugom čovjeku ili nekoj instituciji. U tom smislu može

se reći da odgovornost nije samo u čovjeku, nego je to nešto između ljudi (Koprek,

2009). Moralna odgovornost obvezuje svih, jer je čovjek biće moralnosti – ''moralni

djelatelj'' (Taylor) i kao takvom njegova djela su podvrgnuta etičkoj evaluaciji

(Vidanec, 2012). Međutim, dvojbeno je jesu li samo osobe ili na neki način i poduzeća

moralno odgovorni subjekti u vlastitom smislu. Čini se da odgovonost poduzeća ne

može biti ista kao i odgovornost osobe. Tu je između ostalog vidljivo da odgovornost

poduzeća mora biti stalno vezana za osobnu odgovornost, međutim, ne vrijedi obratno

(Koprek, 2009).

Moralna sloboda i moralna odgovornost čine čovjeka moralnim bićem koje sebi daje

obvezu djelovanja prema moralnom zakonu. Moralna sloboda je pretpostavka moralne

odgovornosti. Odgovornost se ne odnosi samo ''prema izvana'', tj. prema socijalnim

propisima djelovanja, nego prije svega ''prema unutra'', prema nužnom

samopropisivanju slobodnog, konačnog i umnog ljudskog bića. Takva odgovornost za

djelovanje nije pokrenuta očekivanom nagradom ili kaznom, nego dubljim moralnim

osjećajem odgovornosti za vlastitu ličnost i moralnu zajednicu (Perović, 2005).

Odgovornost upravitelja – menadžera je višestruka: legalna, moralna, dogovorena, ali

ne uvijek i slobodna jer postoje službe koje čovjek ne bira po svojoj volji. Osim


9

upravitelja, odgovorost u nekom poduzeću spada i na radni kolektiv, pa se može

govoriti o kolektivnoj odgovornosti zaposlenika. Za produktivnost rada najvažnija je

osobna moralna odgovornost koju pojedinac ima prema svom poslu. Ta odgovornost,

među ostalim, proizlazi iz sposobnosti i stručnosti za određeni posao.

2.4. Pojam vrijednosti

Vrijednost je vrlo složen pojam čije se značenje može pridati različitim stvarima. To je

filozofska kategorija i kao takva spada u područje proučavanja posebne filozofske

discipline koja se naziva filozofija vrijednosti (Vidanec, 2011). U filozofskom i etičkom

govoru pojam vrijednosti ima sasvim drugačije značenje nego u ekonomskom ili nekom

drugom govoru. Filozofija i etika pojam vrijednosti dovode u vezu s pojmom

moralnosti, pa se govori o moralnim vrijednostima, dok se u ekonomiji pojam

vrijednosti povezuje s onim što nekome nosi uspjeh, bogatstvo i sl.

Općenito se smatra da je aktivnost temeljno čovjekovo određenje. Dakle, čovjek je

proizvoljno biće koje djeluje i koje smisao svojeg postojanja gleda u beskonačnom

djelovanju koje se naziva rad. Rad podrazumijeva fizičku aktivnost kojom čovjek ulaže

energiju u neki posao. Međutim, čovjek ne ulaže samo fizičku snagu nego i druge

sposobnosti koje imaju veze sa njegovom nutrinom. Obzirom na čovjeka, aktivnost je

moralna vrijednost, a nasuprot aktivnosti stoji pasivnost u smislu moralne

ravnodušnosti. Vrijednost djelatnosti spada u grupu vrijednosti koje se odnose na

čovjeka kao moralno biće (Vidanec, 2011).

2.5. Etika poslovanja

Govor o etici u današnje vrijeme polazi od njezine podjele te je teško govoriti o jednoj

općoj (univerzalnoj) etici, premda se svaka zalaže za jedno te isto dobro. Unutar opće

etike razlikuje se podjela na (Vidanec, str. 19):

metaetiku

primjenjenu etiku: novinarska etika, bioetika, poslovna etika itd.

Etika poslovanja, poslovna etika ili korporativna etika, vrsta je primjenjene etike koja

istražuje primjenu općeprihvaćenih etičkih normi i načela u poslovanju pojedinaca i

poduzeća u zemlji i inozemstvu.


10

Svijet u kojem živimo ravna se prema načelima razmjene dobara za određenu cijenu.

Etički gledano, biti idealno uspješan danas ponajprije znači poslovati sukladno etičkim

načelima kao što su pouzdanost, briga za sigurnost potrošača, pravedno poslovanje,

poštenje i povjerenje (Connolly, 2009).

Budući se poslovanje može odrediti kao specifično djelovanje pojedinaca i poduzeća

čija je primarna svrha usmjerena prema ostvarenju dobiti, poslovanje je u perspektivi

etike, kao i svako drugo ljudsko djelovanje podložno (moralnom) prosuđivanju

(Vidanec, 2011).

Naglasak etike poslovanja kao etičke discipline je usmjeren na moralnu dimenziju

poslovanja. M. Velasquez smatra da je pojedinac taj kojeg treba gledati kao primarnog

nositelja moralnih dužnosti i moralne odgovornosti, a što je drugo poduzeće nego

svjesno udruživanje pojedinaca kojima je cilj odgovarajućim sredstvima ispuniti

određene zadatke (Vidanec, 2011).

U kontekstu filozofijskog govora o etici, važno je razumjeti sljedeće (Vidanec, 2012,

p.26):

moral(nost) je ono ponašanje koje se tiče oblikovanja vrijednosnog prosuđivanja

u smislu kako bismo trebali živjeti,

moralne prosudbe pretpostavljaju prihvaćanje nekog najvišeg moralnog dobra.

Govoreći o etici u poslovanju potrebno je s obzirom na poslovanje razlikovati kada se

govori o ponašanju subjekata u poslovanju, kada se govori o krajnjoj svrsi poslovanja,

kada se etički vrednuju određene odluke, rješenja, načini uz pomoć kojih se dolazi do

tih rješenja, način na koji se sklapaju poslovna partnerstva i najvažnije – način na koji

se treba odnositi prema subjektima u poslovanju. Poslovanje kao ljudska djelatnost

uključuje razumijevanje odnosa među ljudima na trostrukoj relaciji (Vidanec, 2012,

p.26):

odnosi između upravitelja i zaposlenika – interna suradnja,

odnosi među zaposlenicima – interpersonalna suradnja,

odnosi nekog poduzeća prema drugim poduzećima – eksterna suradnja.


11

U svijetu poslovanja moralna prosudba nerijetko se izražava i mjeri kapitalom. Što

poduzeće ima veći temeljni kapital i bolju godišnju bilancu, ono slovi uspješnijim. To je

ekonomski pristup poslovanju, a za razliku od tog pristupa, etički pristup u vrednovanju

poslovanja bitno je drugačiji, on postavlja pitanja: posluje li poduzeće ispravno?, jesu li

međuljudski odnosi harmonizirani?, primaju li zaposlenici plaću na vrijeme?, poštuju li

se i uvažavaju temeljna ljudska prava?, itd.

Ti odnosi često se nastoje urediti određivanjem normi kao što je primjerice uvođenje

etičkog kodeksa u poduzeće. Etički kodeks predstavlja pravila poželjnog ponašanja koja

se baziraju na temeljnim vrijednostima, načelima i pravilima odgovornog poslovanja i

ponašanja organizacije, ali ne bi smjela predstavljati striktna pravila ponašanja u svakoj

potencijalnoj situaciji. Etički kodeks je najrazvijenija i najzastupljenija komponenta

upravljanja poslovnom etikom u svjetskoj poslovnoj praksi, iako je prihvaćanje etičkog

kodeksa prihvaćanje minimalnih standarda u upravljanju etikom (Aleksić, 2007). Sustav

upravljanja poslovnom etikom obuhvaća puno širu problematiku od same izrade i

korištenja etičkog kodeksa. Kodeks je tek početak etičkih nastojanja, no i samo njegovo

korištenje može se smatrati početnim i pohvalnim korakom u uvođenju i upravljanju

poslovnom etikom, odnosno etičkim poslovanjem. Menadžeri moraju shvatiti etičke

kodekse kao sredstvo koje služi kao vodilja za etičnost u poslovanju, u kojem ključnu

ulogu u njezinoj primjeni imaju upravo oni sami. Poduzeće i njegovi rukovoditelji

trebaju preuzeti odgovornost za stvaranje i održavanje etičnosti u organizaciji (Ćorić,

Jelavić, 2009).

U doba globalizacije u kojem posljednju riječ imaju eksperti na području ekonomije i

tehnologije nužno je razvijati i širiti etičku svijest na kolektivnoj i individualnoj razini

(Vidanec, 2012). Da bi se takvo što ostvarilo, potrebna je edukacija. Potrebno je ne

samo znanje i poznavanje struke nego i etičko znanje: znanje o tome kako se donose

moralne odluke, kako se moralno prosuđuje, kako se moralno zaključuje, kako se

čovjeka treba uzeti kao svrhu, a ne sredstvo rada itd. Na temelju uvida u stručnu i opću

literaturu ekonomskih znanosti može se zaključiti kako je etičko znanje još uvijek

nedostatno.

Kada se govori o ekonomiji i poslovanju potrebno je poći od pretpostavke da je

ekonomija – shvaćena kao umijeće raspodjele dobara u maloj i velikoj zajednici


12

primarno humanistička i humana znanost. Ekonomija proizlazi od čovjeka i prema

njemu je usmjerena, što znači da čovjek, odnosno neka zajednica, oblikuje ekonomiju

prema njemu potrebnim standardima. Za čovjeka to znači da raspodjela tih dobara mora

biti u službi čovjeka, ne obrnuto – da čovjek služi tim dobrima.

Da bi se to sve provelo u praksi potrebno je institucionalizirati poslovnu etiku.

Međutim, etika poslovanja dio je programa vrlo malog broja visokih poslovnih škola i

nekih ekonomskih fakulteta u sklopu hrvatskog sveučilišta. Velika većina poslovno

orijentiranih visokoobrazovnih institucija i na državnoj i na privatnoj razini ipak

poslovnu etiku još uvijek nema uvrštenu u programe studija, nego se pojedini etički

sadržaji obrađuju u okviru nekoga stručnog kolegija.

Etika se kao odgojno – obrazovni predmet prije petnaestak godina kod nas pojavila kao

izborni predmet u okviru srednjoškolskog nastavnog plana i programa, dok je na

visokoobrazovnim institucijama nedovoljno zastupljena, što je konkretno za institucije

koje se bave ekonomskim i poslovnim obrazovanjem veliki nedostatak.

Poticaj za promociju etike u poslovanju došao je iz akademskih krugova, međutim

potrebno ga je osnažiti. Mlade ljude, kako bi znali ispravno odlučivati, pošteno i

pravedno poslovati, treba obrazovati tako da im se pruži obuhvatan uvid, ne samo u

sadržaj temeljnih etičkih učenja, teorija i postulata nego ih treba poučavati o tome koje i

kakve sile rukovode poslovni svijet, te kako se stvara ispravan kritički sud o nečemu,

nikad o nekomu. Uvijek treba imati na umu da se prosuđuje nečiji čin, ne čovjek kao

takav.

Kako bi poslovanje moglo nesmetano funkcionirati, potrebno je ne samo ugraditi

određene vrijednosti na kojima ono počiva nego nastojati pronaći zajednički temelj

različitim vrijednostima. Taj zajednički temelj, ako govorimo u perspektivi etike, mora

biti neko dobro.

Etičko znanje je mnogo širi pojam od kodeksa etike. Ono se ne stječe preko noći, već se

stječe i oblikuje od čovjekova rođenja, preko njegova sazrijevanja i sve do kraja života

– to je znanje za vrlinu, odnosno dobro djelovanje. Etičko znanje ovisi o mnogim

faktorima socijalizacije te koji je od tih faktora najviše utjecao na pojedinca – jesu li to

obitelj, vršnjaci, škola, vjera, mediji i poslovni ambijent koji također kao faktor


13

socijalizacije čovjeka može uzdignuti do vrhunca ili ga gurnuti u (moralno) tlo

(Vidanec, 2012). Međutim, podrazumijeva se da o samom pojedincu ovisi odabir

životnog puta pa tako i poslovne odluke koje se donose (voljno, ili uvjetovano višim

silama), izbor je uvijek individualna stvar.

2.6. Način djelovanja u poslovnoj sferi i njegov utjecaj

Važnost odnosa i načina djelovanja u poslovnoj sferi može se predočiti na sljedeći

način. Kada netko sklopi veliki posao, postoji razlika u načinu na koji šef komentira taj

dobro obavljen posao. Nije isto kaže li: ''Bravo! Ponosim se vama, izvanredno ste to

učinili!'' Ili samo: ''Idemo dalje na posao jer nas čeka hrpa dokumentacije koju treba

riješiti.'' U prvom slučaju radnik osim sreće i ponosa koje osjeća sam za sebe zbog

dobro obavljenog posla, dobiva dodatnu motivaciju i dodatni osjećaj sposobnosti i

vrijednosti, što je od izuzetne važnosti za svakog čovjeka u svakom aspektu života.

Takav način djelovanja vodi stvaranju pozitivne i plodne poslovne atmosfere što je želja

svakog poslovnog čovjeka. U drugom slučaju radnik će se unatoč vlastitoj sreći i

ponosu zbog dobro obavljenog posla, nakon takvog komentara osjećati nedovoljno

dobrim, potencijalno razvijajući razne negativne emocije koje vrlo brzo dovode do

demotiviranosti i nezadovoljstva radnom atmosferom, okolinom, te na kraju i samim

poslom. Na koncu, čovjek da bi zavolio svijet u kojem živi i ljude s kojima živi i radi,

naprije mora spoznati sebe kao biće koje voli. Odgovornost i ljubav koreliraju u

dijaloškom odnosu, te upravo taj aspekt determinira čovjekovu ljudskost.

2.7. Uloga i značenje sreće u poslovanju i upravljanju

Poslovna praksa obuhvaća materijalnu i duhovnu dimenziju stvaranja i oblikovanja.

Čovjek zbog mnogo razloga stvara i želi stvarati, a jedan od ključnih jest sreća. Čovjek

se želi radovati onome što je stvorio, te to radovanje – sreću – želi podijeliti s drugima.

Sreća se tiče svakog čovjeka i svake zajednice, ona je ta koja nekog čovjeka čini

specifičnim bićem u odnosu na drugog čovjeka. Kada čovjek ne ulazi u poslovne

transakcije isključivo poradi dobiti, može uvidjeti da mu takav pothvat priskrbljuje i

osobno zadovoljstvo, a sa unutarnjim motivom kao partnerom i uz ostale jednako

motivirane sudionike, velika je vjerojatnost da će takav pothvat biti okrunjen


14

financijskom zaradom i profitiranjem. Pobjeda je potpuna i čovjek se jednostavno ne

može ne osjetiti ispunjenim i zadovoljnim. Moderni čovjek želi biti gospodar čitava

kozmosa smatrajući da je u svakom pogledu dosegao vrhunac s kojega se ne može

spustiti u nizinu – u zbilju. Za njega je novac postao glavnim izvorom sreće.

2.8. Čovjek – ''žrtva'' ili oponašatelj okoline

Čovjek je uvjetovan unutarnjim i izvanjskim određenostima. Prema nekim suvremenim

teorijama ljudskog ponašanja čovjek se nalazi pod neprestanim utjecajem okoline

(Vidanec, 2011). Taj utjecaj može biti pozitivan i negativan i čovjek ga može biti

svjestan ili nesvjestan, međutim neminovno je da on postoji. Mnogo puta u životu

čovjek je primoran djelovati po tuđem nahođenju. Kao dijete primoran je djelovati po

uputama i odlukama roditelja koji donose odluke umjesto njega i to je opravdano,

međutim, na odraslom čovjeku su mnoge odgovornosti, a jedna od njih je moralna –

djelovati savjesno i odgovorno. Može se reći da odrastao čovjek samo naizgled

samostalno donosi odluke upravo zbog tog utjecaja okoline, a ona ima utjecaj dokle god

je čovjek tog utjecaja nesvjestan. Tek polaganim osvještavanjem nesvjesnog čovjek

postaje u potpunosti svoj, samostalan i jak. To nije brz niti lagan proces, ali je itekako

oslobađajući.

2.9. Etika brige

Etika brige se poziva na odnose, poticanje povezanosti i bliskosti, te je usmjerena na

brigu, pažnju, odnose među ljudima, međusobnu suradnju i komunikaciju. Globalni

koncept etike brige razvila je sociologinja Jane Addams, a potom ga Barbara Adam

spominje konceptom globalnog vremena, te ukazuje na percepciju suvremenosti i

zajedničke sadašnjosti (Mušić, 2012).

Prema Heldu (2006) nečije djelovanje je etičko ukoliko promiče brigu za dobrobit

drugih kako bi se spriječila nepotrebna šteta ljudima. Ovaj okvir naglašava da živimo u

solidarnom svijetu te da naš prioritet treba biti na stvaranju pozitivnih, brižnih odnosa s

drugim ljudima. Znakovito, etika brige stoji u suprotnosti s općim etičkim pravilima

karakterističnim za moralne teorije, kao što je deontologija u kojoj se ističe poštivanje

pravila temeljenih na dužnosti prema drugima (Bowie, 1999; Noddings, 1984).


15

Stoga, jedan od načina kako osnažiti studente pozitivnom vizijom svijeta je da ih se uči

o etici brige (Borgerson, 2007; Gilligan, 1982; Held, 2006). U tom okviru, dominantni

parametri etike prelaze sa vlasništva na ljude i odnose. Stoga se težnja kreće prema

važnosti međusobne povezanosti, čovjeku i zadovoljavanju potreba (Eisler, 2007; Held,

2006). Briga također može pomoći da se povjerenje među dionicima poveća i učvrsti

(Dobson & White, 1995), što dovodi do sredine u kojoj tvrtke djeluju etički i uspješno

posluju na tržištu (Liedtka, 1996; Reiter, 1997). U konačnici, etika brige predlaže brigu

o drugima (bilo na individualnoj ili organizacijskoj razini) što znači da će svatko biti

bolje zbrinut.

2.10. Etika i zakon

Odnos između etike i zakona nije tako jednostavan da se može reći da je nešto etično

ukoliko je u skladu sa zakonom. Etički problemi se javljaju kada odluke pojedinca ili

grupe mogu štetiti ili koristiti drugima. Za bolje razumijevanje etike, moguće ju je

usporediti sa zakonima i slobodnim izborom što je prikazano na slici 1:

Slika 1: Tri polja ljudske akcije

Veličina eksplicitne kontrole

Visoka Niska

Izvor: izrada autora prema podacima izvora - Omazić, 2009.

Prva je kategorija kodificirana zakonom u kojemu su definirane vrijednosti i standardi

koji se provode u sudovima. Tu su zakonom propisane obveze ponašanja ljudi i

organizacija. Područje slobode izbora suprotan je kraj skale i pripada ponašanju o

kojemu zakoni ne govore i u kojemu su pojedinac ili organizacija prepušteni potpunoj

slobodi. U tom području oni mogu potpuno slobodno birati. Između ta dva područja leži

područje etike. Iako nema specifične zakone, ipak ima standarde vladanja koji se

temelje na zajedničkim principima i vrijednostima o moralnom vladanju koje vodi

Područje kodificirano

zakonom

(Zakonski standardi)

Područje etike

(Društveni standardi)

Područje slobodnog

izbora

(Osobni standardi)


16

pojedince ili poduzeće. U području slobode izbora, poslušnost je potpuno osobna stvar.

U području kodificiranom zakonom poslušnost je propisana legalnim sustavom, a u

području etičkog ponašanja poslušnost nije prisilna norma i standard po kojemu se

individua ili poduzeće ponaša. Etički prihvatljiva odluka je i zakonski i moralno

prihvatljiva za širu zajednicu. Odnos između etike i zakona nije tako jednostavan da bi

vrijedilo: ''Ako je u skladu sa zakonom, etično je". Taj se problem može najbolje

predočiti klasifikacijom etičnosti odluka što je prikazano na slici 2 (Cingula, Klačmer,

2006).

Slika 2: Klasifikacija etičnosti odluka

ETIČNO

NELEGALNO

II. Kvadrant

ETIČNO I

NELEGALNO

I. Kvadrant

ETIČNO I

LEGALNO

LEGALNO

III. Kvadrant

NEETIČNO I

NELEGALNO

IV. Kvadrant

NEETIČNO I

LEGALNO

NEETIČNO

Izvor: izrada autora prema podacima izvora - Cingula, Klačmer, 2006.

U kojem će kvadrantu neka aktivnost biti smještena ovisi o nečijoj točki gledišta, ali i o

tome u kakvim okolnostima je aktivnost poduzeta. Na primjer, neka odavanja

povjerljivih informacija o poduzeću (ako se ono bavi čim nelegalnim) mogu biti etična

iako znače povredu pravila (nelegalna), te mogu biti smještena u II. kvadrant. U slučaju

da se radi o informacijama koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost, postaviti će se u III. ili

IV. kvadrant.


17

Nakon što su objašnjena polja ljudskih aktivnosti i klasifikacije etičnosti odluka,

ukratko će se navesti koji to zapravo faktori uopće imaju utjecaj pri etičkom izboru.

Riječ je o tri faktora (Čičin-Šain, 2004):

A. Individualne varijable - Svaka osoba ima određene individualne karakteristike koje

ju čine različitom od drugih osoba. Sa stajališta etike tri su važne individualne

karakteristike koje utječu na etički izbor:

vrijednosti,

snaga ega,

lokus kontrole.

B. Strukturne varijable - oblik organizacijske strukture utječe na etički izbor

menadžera. Pet je strukturnih varijabli koje utječu na etički izbor menadžera:

formalna pravila i propisi,

ponašanje nadređenih,

sustav procjene performansi,

nagrade,

pritisak posla.

C. Organizacijska kultura - važan faktor utjecaja na etičko ponašanje menadžera

Jaka kultura koja podupire visoke etičke standarde snažno i pozitivno utječe na etičko

ponašanje menadžera. Kod slabe kulture menadžeri se više oslanjaju na subkulturne

norme kao vodiče vlastita ponašanja, te u takvoj kulturi norme ponašanja nižih

organizacijskih jedinica snažnije utječu na ponašanje u organizaciji kao cjelini.

Većina se menadžera u načelu slaže s vrijednostima i normama, ali razlike često nastaju

u trenutku kada je potrebno ponašati se u skladu s njima. Sve se poslovne odluke

ocjenjuju, ne samo poslovnom efikasnošću, već i poslovnom etikom. Nužno je voditi

računa o razlikama u etičkim i zakonskim standardima različitih društava i nacija.


18

3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE POSLOVNE ETIKE

STUDENATA DIPLOMSKOG STUDIJA EKONOMSKOG FAKULTETA U

RIJECI

Kao što je u uvodnom dijelu rada već istaknuto, cilj rada je istražiti percepciju studenata

o postojećem poslovnom svjetonazoru, njihove stavove vezano za promjenu postojećeg

okvira u više humanistički pristup koristeći pritom poslovnu etiku kao glavni alat,

ispitati njihovo shvaćanje važnosti iste, spremnost na etičko djelovanje u društvu i

poslovnom okruženju, stavove o važnosti učenja etike u sklopu ekonomskog

obrazovanja, te njihovu želju za pohađanjem takvog kolegija.

3.1. Hipoteze i plan istraživanja

Temeljem problematike, svrhe rada i prethodnih istraživanja postavljene su sljedeće

istraživačke hipoteze:

Cromptonova ekperimentalna studija (2010) je pokazala da je snažna želja za

financijskim uspjehom popraćena niskom razinom empatije, sklonosti manipulaciji,

većom preferencijom socijalne nejednakosti i hijerarhije, većim predrasudama prema

ljudima koji su drugačiji i niskom razinom brige za okoliš. Thomas Wallner (2012)

tvrdi kako je potrebno dovesti do promjene okvira postavljenih na široku razinu društva

kako bi se postigla promjena u etičkom ponašanju generalno i sa aspekta potrošnje.

Takva promjena se ne može usvojiti u kratkom vremenskom periodu, i zahtjeva

kontinuirane i udružene napore socijalnih institucija koje su usmjerene na postizanje

održive budućnosti. Konkretno to uključuje prosuđivanje usmjereno na unutarnje

vrijednosti. Na razini organizacije Scharmer (2010) predlaže rekonstrukciju poduzeća.

Tvrdi kako poduzeća imaju veliki utjecaj na naše živote. Svrha postizanja održivosti

kod poduzeća više nije isporuka vrijednosti za kupca, već doprinos onome što nam je

sada potrebno u nastupajućoj tranformaciji kolektivne svijesti. Međutim, ukoliko želimo

značajno doprinijeti ''racionalnoj rekonstrukciji društva'' (Ghoshal 2005) mora se zauzeti

stav. Obzirom da se ispostavilo kako je prevladavajuća znanstvena paradigma u

ekonomiji obmanjujuća ideologija (Ghoshal 2005), potrebno je zakoračiti u vrlo široku i

fundamentalnu raspravu o budućnosti tog područja. Pritom je naivno vjerovati kako je


19

nekoliko predavanja o poslovnoj etici spasonosno rješenje, no svakako može biti

konstruktivan početak. Bitno je usvojiti činjenicu da ustrajnost na istim konceptima i

principima koji uključuju tragove etike, vodi u konfuziju i kontradikciju postojećih

okvira. Za poduzimanje ovog koraka u punom smislu onoga što on doista jest, potrebna

je hrabrost, volja, entuzijazam, optimizam i vjera u uspjeh. Za početak dovoljno je

poslušati savjet Thomasa Wallnera kako je potrebno ohrabriti studente da iskažu svoje

vrijednosti i vjerovanja i da se zauzmu za sebe. Općenito govoreći potrebno je izaći iz

začaranog kruga planiranja i propovijedanja i zakoračiti u realizaciju, ugrađujući

promjene u mišljenja, svaku interakciju sa drugim ljudima, poduzeća i obrazovni sustav

(Wallner 2012). Temeljem ovih tvrdnji i istraživanja, hipoteza glasi: studenti

Ekonomskog fakulteta smatraju da je potrebna promjena poslovne paradigme i

žele biti dio te promjene.

PH1: studenti smatraju da je potrebna promjena temeljne svrhe poslovanja iz

materijalističke u humanističku,

PH2: studenti žele pridonijeti promjeni temeljne svrhe poslovanja iz

materijalističke u humanističku.

Deontološka teorija uglavnom razvijena od strane Immanuela Kanta fokusira se na

djelovanje pojedinca i njegove moralne obveze i odgovornost da donese ispravnu

odluku u svim okolnostima. Sa deontološke perspektive etike, pojedinac će

promišljajući o svom ponašanju i postupcima sam sebi postaviti pitanje ''što sam

učinio'', kada shvati da je djelovanje usko povezano sa etičkim posljedicama

(DesJardins, 2011, p. 38; Frederickson, 1997, p. 167; Gök, 2009, p. 130; Pickens, 2005;

Usta, 2010, p. 168). Northouse (2007) spominje teorije deontologije sa aspekta lidera

koje impliciraju nužnost moralne odgovornosti i obvezu donošenja ispravne odluke bez

kršenja prava drugih. Iako je svrha istraživanja inicijalno bila objasniti donošenje

odluka u krugu menadžera, studija je pokazala da se može generalizirati te ukazuje i na

to kako se pojedinci svakodnevno suočavaju sa moralnim dvojbama i donose etičke

odluke. Također, čini se kako menadžeri sutrašnjice koriste više deontološki pristup pri

etičkom odlučivanju. Iz toga se izvodi hipoteza: studenti ekonomije su svjesni da

svaki postupak ima svoju etičku posljedicu, da su nositelji odgovornosti i da imaju

obvezu donošenja ispravnih odluka bez kršenja prava drugih.


20

PH1: studenti ozbiljno shvaćaju obvezu donošenja ispravnih odluka bez kršenja

prava drugih,

PH2: studenti promišljeno donose odluke jer znaju da svaki postupak ima svoju

posljedicu

Istraživanje Adkinsa i Radtkea (2004) ukazuje kako studenti pokazuju veću

zainteresiranost za poslovnu i stručnu etiku nego što je to slučaj kod nastavnika. Ta

saznanja predstavljaju početnu točku za nastavnike da analiziraju svoju ulogu u

kontekstu podučavanja etike. Kerr i Smith (1995) tvrde kako studenti čvrsto vjeruju da

je etika važan element poslovanja i da njena oskudica dovodi do narušavanja temeljnih

vrijednosti i postignuća u poslovanju. Unatoč činjenici da studenti usvoje određene

etičke vrijednosti u djetinjstvu od roditelja, rodbine i obrazovnih institucija, logično je

da je u tom pogledu važan utjecaj i profesora i drugih akademskih članova, ne samo u

odgojnom već i obrazovnom smislu, te iz toga slijedi hipoteza: studenti smatraju etiku

važnim elementom ekonomskog obrazovanja.

Iz navedene radne hipoteze izvode se sljedeće pomoćne hipoteze:

PH1: Do sada već brojna istraživanja dokazala su mnoge razlike između muškaraca i

žena. D’Aquila, Bean i Procario – Foley (2004) tvrde kako su te razlike prisutne i u

kontekstu percepcije etike. Slijedi, da muškarci strogo vjeruju kako je poslovanje u

manjoj mjeri pod prijetnjom etičkih problema nego što je bilo prije deset godina, dok s

druge strane žene imaju čvrsto stajalište kako etički standardi jačaju konkurentski

položaj poduzeća. Chen i Tang (2010) pretpostavljaju kako muškarci naglasak stavljaju

na napredovanje u karijeri i u tom pogledu im je pomaganje i izgradnja odnosa

temeljenih na povjerenju i iskrenosti manje važna. Postavlja se hipoteza: postoji

razlika u percepciji važnosti etike između muškaraca i žena kod studenata

diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

PH2: Prema definiciji Velasqueza (2006) strukovna etika je specijalizirana studija

moralne ispravnosti kada se govori o njenoj primjeni na poslovne institucije i

organizacije. U svom najnovijem istraživanju o stavovima fakulteta o učenju etike,

Togara Warinda (2013) je zaključila kako fakulteti sa jednakom važnosti gledaju na

osobnu i poslovnu etiku. Dokazano je da osobno ponašanje može biti pod utjecajem


21

načina na koji se ponašaju drugi na radnom mjestu (Schminke, Ambrose, & Miles,

2003). Zaposlenici nastoje svoje osobne standarde i vrijednosti prilagoditi onima

organizacije. S druge strane, Anand, Ashforth i Joshi (2005) su ustanovili kako su

nedavna zapošljavanja osoba bez traga neetičnog ponašanja u radnoj povijesti zapravo

dovela do njihovog dobrovoljnog sudjelovanja u neetičnom djelovanju zajedno sa

postojećim zaposlenicima. Novi zaposlenici su smatrali da su ti postupci opravdani

samo zato što su bili prisutni i prihvaćeni u cijeloj organizaciji. Budući se prema

tvrdnjama Jazanija i Ayoobzadeha (2012) moralni uvjeti mogu podijeliti u tri grupe:

osobna, poslovna i obrazovna etika, izvodi se slijedeća hipoteza: studenti smatraju da

se osobna etika treba prilagoditi etici organizacije.

PH3: studenti smatraju da je za njihovu izgradnju u cjelovite ličnosti,

intelektualno i moralno, učenje etike važna komponenta ekonomskog obrazovanja.

Jedna od brojnih svrha akademskog obrazovanja je proširenje perspektive studenata, da

se osposobe vidjeti više od jednostranih argumenata i ograničenog razmišljanja u

društvenom kontekstu. Seymour (2004) u skladu s time tvrdi kako je nužno osnažiti

studente da prepoznaju alternativne mogućnosti pogleda na svijet i implementiraju

pristupe koji podupiru i odobravaju humanost. Prema Leavittu (1989) bez takvih vizija

diplomandi će ''hladnih srca'', iskrivljenog doživljaja odgovornosti i moralno uskraćeni

krenuti u svijet svakodnevnog donošenja odluka, upravljanja i vodstva, sa upitnom

sposobnošću za sve navedeno, ali i razumijevanja svoje uloge kao čovjeka općenito, a

pogotovo kao poslovnog čovjeka. Jedan od načina da se studente obogati pozitivnim

pogledom na svijet je da ih se uči o etici brige (Borgerson, 2007; Gilligan, 1982; Held,

2006). Takva etika pretpostavlja brigu o svima i ona ne znači samo žrtvu već boljitak za

svih. Velasquez (2011) tvrdi kako studenti žive u okruženju gdje su pomaganje, dobra

djela i briga za druge razlog za ismijavanje. Time se implicira kako su samo naivni ljudi

koji imaju mnogo vrlina, spremni pomoći drugima te kako su oni koji trebaju pomoć

zapravo samo lijeni i neodgovorni (Furnham, 2003). Iz svega navedenog izvodi se

hipoteza: zbog mogućnosti stigmatizacije iz okruženja studenti neće djelovati u

skladu sa etikom brige.


22

PH1: studenti će učiniti dobro djelo i pokazati brigu za druge bez obzira što bi

mogli biti ismijani,

PH2: studenti smatraju kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju pomoć,

PH3: studenti smatraju kako će samo naivni ljudi djelovati velikodušno i

nesebično prema drugima.

Kada govorimo o motivima za etičkim djelovanjem moguće je djelovati u dva smjera.

Etičko djelovanje može proizaći iz unutarnje osobne svijesti ili biti potaknuto nekom

vrstom materijalne nagrade. Kada se pojedinac odluči za ponašanje od kojeg će imati

velike osobne koristi, kao npr. direktori AIG poduzeća koji su dobili bonuse, u tom

slučaju on je postupio u skladu sa teorijom etike egoizma. To je teorija koja razmatra

motiv za djelovanjem i naglašava posljedice ponašanja odgovorne osobe. Analiziranjem

postupaka direktora AIG poduzeća, uočeno je kako su oni postupili u skladu sa osobnim

interesom, odnosno zbog očekivanja financijske nagrade (Shurden, Shurden i

Santandreu, 2010). Iz toga proizlazi hipoteza: motiv za etičkim djelovanjem proizlazi

iz osobnog unutarnjeg poriva.

PH1: etičko djelovanje u većini slučajeva proizlazi iz unutarnjeg osobnog poriva,

PH2: etičko djelovanje većinom proizlazi iz očekivanja financijske nagrade.

3.2. Metodologija istraživanja

U istraživanju su korišteni pokazatelji opisani jednom ili više varijabli. Tako su

korišteni pokazatelji stavova o potrebi promjene temeljne svrhe poslovanja iz

materijalističke u humanističku, želje za doprinosom toj promjeni, pokazatelji stavova

studenata o važnosti donošenja ispravnih odluka, njihovo shvaćanje da svaki postupak

ima svoju posljedicu, njihovo stajalište o prilagodbi osobne etike poslovnoj, važnosti

učenja poslovne etike u sklopu ekonomskog obrazovanja, pokazatelji spremnosti na

etičko djelovanje, motiva za etičkim djelovanjem, pokazatelji razlike u percepciji etike

između muškaraca i žena, te demografski pokazatelj.


23

Tvrdnje su formirane na temelju analize dosadašnjih istraživanja na temu etike i

poslovne etike te percepcije etike studenata. Tvrdnje koje se odnose na pokazatelje

nalaze se u Tablici 1:

Tablica 1: Tvrdnje iz anketnog upitnika

1. Spol

Johannes van der Walt, A., (2010),

Changes in attitudes towards

business ethics held by past South

African business management

students, Disertacija, Sveučilište u

Pretoriji

H3

2. Dobar poduzetnik je mnogo više od

samo financijski uspješnog poduzetnika.






Pretoriji

PH1

3.

Zadovoljstvo, kvalitetni odnosi i

sloboda su važniji od materijalističkog

napretka.

Autor

PH1

4. Poslovanje poduzeća treba na najbolji

način služiti potrebama društva.






Pretoriji

PH1

5.

Potrebna je promjena prevladavajuće

paradigme u ekonomiji iz pristupa koji

se temelji na borbi i konkurenciji u

pristup koji se temelji na suradnji,

zajedničkom stvaranju i doprinosu

svakog pojedinca.

Autor

PH1

6.

Negativni učinci koje je materijalistički

napredak ostavio na društvo su

neprihvatljivi.

Autor

PH1

7.

Poslovanje nije pod prijetnjom etičkih

problema više nego je bilo prije deset

godina.






Pretoriji

PH5

8.

Želio/željela bih raditi u poduzeću u

kojem je temeljna svrha humanističko

poslovanje.

Autor

PH2

9. Ne obeshrabruje me što je za promjenu

okvira potrebno mnogo vremena i truda. Autor

PH2


24

10.

Osjećam zadovoljstvo kada svojim

trudom da postupam etički doprinesem

promjeni okvira iz materijalističkog u

humanistički.

Autor

PH2

11. Važno je da poduzetnik donosi moralno

ispravne odluke u svim okolnostima. Autor

PH3

12. Uspješan poduzetnik zna djelovati bez

kršenja prava drugih. Autor

PH3

13.

Ivan kaže: ''Radim dugo, naporno i

dobro ali izgleda da ljudi oko mene koji

ne razmišljaju o etičkim posljedicama

napreduju brže. Međutim, znam da će se

moj trud na kraju isplatiti.'' Da, Ivan

radi naporno, ali je naivan jer se samo

gledaju rezultati, ne moralna obveza.






Pretoriji

PH3

14. Etički standardi jačaju konkurentski

položaj poduzeća.

Cagle, J.A.B., Holmes, V.M.,

Glasgo, P.W., (2008), Using Ethics

Vignettes in Introductory Finance

Classes Impact on Ethical

Perceptions of Undergraduate

Business Students, Journal of

Education for Business, p.77

PH5

15.

Važnije je napredovanje u karijeri od

pomaganja i izgradnje odnosa

temeljenih na povjerenju i iskrenosti.

Linda K. Lau, L.K., Haug, J.C.,

(2011), The impact of sex, college,

major, and student classification on

students' perception of ethics,

Mustang Journal of Business &

Ethics, pp. 93

PH5

16.

Poduzetnik prije djelovanja treba

razmotriti krši li njegova odluka prava

nekog od sudionika u poslu.

Choudhury, D. et al., (2012), The

impact of social and demographic

variables on ethical decision making:

exploratory study, International

Joumal of Business and Public

Administration, 9 (3), pp. 126-144

PH3

17.

Proces odlučivanja nije završen

donošenjem odluke nego dobivanjem

informacija o posljedicama donesene

odluke.

Autor

PH4

18. Etički kodeks organizacije ima utjecaj

na njeno djelovanje.

Jazani, N., Ayoobzadeh, M., (2012),

The Impact of Ethics Training

Course on Ethical Behaviors of

Management Students, Canadian

Center of Science and Education, 5

(11), pp. 162-168

PH5

19. Pomaganje je prihvatljivo samo ako

nitko za to ne sazna. Autor

PH8

20. Etika u poslovanju znači činiti onako

kako svi postupaju u poduzeću, bez Autor

PH6


25

obzira da li se to slaže sa mojim

osobnim načelima.

21.

Zaposlenik treba postupiti neetički

ukoliko je dobio takvu naredbu od

nadređenog.

Yi-Hui, H., (2011), An Empirical

Study on the Association between

International Experiences and

Ethical Perceptions, Journal of

Economics and Behavioral Studies, 3

(2), pp. 76-82

PH6

22. Osobne etičke vrijednosti treba

primjenjivati u poslovanju organizacije. Autor

PH6

23. Važno je da diplomandi ekonomije

imaju usvojene temelje poslovne etike. Autor

PH7

24. Poželjno je da ekonomski fakulteti

podučavaju poslovnu etiku.

Adkins, N., Radtke, R. R., (2004),

Students and Faculty Members

Perceptions of the Importance of

Business Ethics and Accounting

Ethics Education Is There an

Expectations Gap, Journal of

Business Ethics, 51, pp. 279-300

PH7

25. Ukoliko bi postojao izborni kolegij

''Poslovna etika'' biste li ga upisali?

Adkins, N., Radtke, R. R., (2004),

Students and Faculty Members

Perceptions of the Importance of

Business Ethics and Accounting

Ethics Education Is There an

Expectations Gap, Journal of

Business Ethics, 51, pp. 279-300

PH7

26. Nastavnici potiču studente na moralno

razmišljanje.






Ethics, pp. 92-105

PH7

27. Nastavnici se u predavanjima dotiču

etičkih pitanja.






Ethics, pp. 92-105

PH7

28.

Da li ću pokazati brigu i pomoći

nekome ovisi o tome da li bih mogao/la

biti ismijan/a.

Giacalone, R., Promislo, M. D.,

(2013), Broken When Entering The

Stigmatizaion of Goodness and

Business Ethics Education, Academy

oí Management Learning &

Education, 12 (1), pp. 86-101

PH8

29. Nije poželjno isticati se pomaganjem

drugima.





PH8


26


Education, 12 (1), pp. 86-101

30. Etički kodeks organizacije utječe na

porast razine etičkog poslovanja.

Jazani, N., Ayoobzadeh, M., (2012),

The Impact of Ethics Training

Course on Ethical Behaviors of

Management Students, Canadian

Center of Science and Education, 5

(11), pp. 162-168

PH5

31. Treba misliti samo na sebe. Autor PH8

32. Briga o drugima samo stvara probleme. Autor PH8

33. Svatko je sposoban brinuti se za sebe. Autor PH9

34. Oni koji traže pomoć su zapravo samo

lijeni i neodgovorni.






Education, 12 (1), pp. 86-101

PH9

35. Smatram da živim u etički negativnom

okruženju.






Education, 12 (1), pp. 86-101

PH9

36. Teško je ponašati se moralno u

nemoralnom okruženju. Autor

PH9

37. Zaposlenik koji postupa neetički će brže

napredovati od onog koji postupa etički.






(2), pp. 76-82

PH1

0

38. Postupanje u skladu sa unutarnjim

etičkim porivom je uvijek ispravno.






Pretoriji

PH1

1

39.

Naivno je postupati etički kada je

poduzeće suočeno sa agresivnom

konkurencijom.






(2), pp. 76-82

PH1

0

40.

Prihvatljivo je da zaposlenik ponekad

postupi neetički ukoliko će to

doprinijeti njegovom poslovnom

uspjehu.






PH1

0


27

(2), pp. 76-82

41. Nesebično pomaganje je naivan čin.






Pretoriji

PH1

0

42.

Postupci osobe proizlaze iz unutarnjeg

poriva neovisno o tome je li ona toga

svjesna.






Pretoriji

PH1

1

43.

Moralne vrijednosti su nebitne u

poslovnom svijetu.






Pretoriji

PH1

2

44. Besmislica je tražiti one koji imaju da

doniraju društvenoj zajednici.






Pretoriji

PH9

45. Bolji je osjećaj unutarnjeg zadovoljstva

od financijske zarade. Autor

PH1

1

46.

Da li ću pokazati brigu i pomoći

nekome ovisi o tome u čijem se društvu

nalazim.






Education, 12 (1), pp. 86-101

PH8

47. Etičko djelovanje nije uvjetovano

interesom.






Education, 12 (1), pp. 86-101

PH1

1

48.

Za svaku poslovnu odluku jedino

pitanje koje treba postaviti je: „Hoće li

biti profitabilno?“ Ako je „DA“ treba

postupiti prema tome, ako „NE“ tada je

nebitno i gubitak vremena.






Pretoriji

PH1

2

49. Etičko ponašanje u poslovanju proizlazi

iz koristoljublja.




PH1

2


28

Izvor: izrada autora te dijelom modificirano prema relevantnim autorima navedenim u radu



Pretoriji

50. Treba postupiti ispravno samo ako je to

profitabilno. Autor

PH1

2

51. Pri donošenju odluka važno je slušati

svoj unutarnji glas etike. Autor

PH1

1

52.

Volio/voljela bih kada bi se nastavnici

više doticali etičkih pitanja i postupaka

u poslovanju.






Ethics, pp. 92-105

PH7

53. Jedino ispravno je moralno etičko

poslovanje. Autor

PH1

1

54.

U slučaju da primijetim znakove

neetičkog ponašanja ne bih prešutio/la,

već bih zauzeo/la stav.

Autor

PH2

55.

Važno je da kao zaposlenik dam

doprinos promjeni temeljnih okvira

poslovanja u slučaju da primjetim

znakove neetičkog ponašanja.

Autor

PH2

56.

Važno je da kao zaposlenik iskažem

svoje vrijednosti i vjerovanja i da se

zauzmem za sebe.

Autor

PH2

57.

Kao zaposlenik želim da moji postupci

imaju pozitivne učinke na mene i

okolinu.

Autor

PH4

58. Važno je da kao zaposlenik razmišljam

o posljedicama prije djelovanja. Autor

PH4

59.

Važno mi je da se poslovna etika

poduzeća poklapa sa mojom osobnom

etikom.

Autor

PH5

60.

Opravdano je prenijeti krivicu za

vlastitu grešku na nedužnog kolegu

ukoliko će me to kao zaposlenika

poštedjeti posljedica.






(2), pp. 76-82

PH3


29

Svaka od prethodno iznesenih tvrdnji izuzev dva dihotomna pitanja, mjerila se uz

pomoć Likertove ljestvice sa četiri intenziteta, odnosno, ispitanici su mogli odabrati

intenzitet 1 (u potpunosti se ne slažem), 2 (djelomično se ne slažem), 3 (djelomično se

slažem) i 4 (u potpunosti se slažem).

Stavovi o potrebi promjene temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u humanističku

mjerili su se sa pet tvrdnji, u upitniku to su tvrdnje od 2-6, želja za pridonošenjem toj

promjeni sa tvrdnjama od 8-10 i 54-56 – pritom se studente molilo da se stave u

poziciju zaposlenika nekog poduzeća, pokazatelji stavova studenata o važnosti

donošenja ispravnih odluka sa pet tvrdnji – 11, 12 i 16, pri čemu se osjećaj obveze i

moralne odgovornosti kod studenata mjerio sa tvrdnjama 13 i 60, njihovo shvaćanje da

svaki postupak ima svoju posljedicu sa tvrdnjama 17, 57 i 58, od demografskih

pokazatelja korišten je samo spol i to zbog ispitivanja razlike u percepciji važnosti etike

između muškaraca i žena što je mjereno tvrdnjama 7, 14, 15, 18, 30 i 59, stajališta

studenata o prilagodbi osobne etike poslovnoj mjerena su tvrdnjama od 20-22, važnosti

učenja poslovne etike u sklopu ekonomskog obrazovanja tvrdnjama od 23-27 i 52, da li

će studenti pokazati brigu i pomoći nekome mjereno je tvrdnjama 19, 28, 29, 31, 32 i

46, da li studenti smatraju kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju pomoć

tvrdnjama od 33-36 i 44, da li studenti smatraju kako će samo naivni ljudi djelovati

velikodušno i nesebično prema drugima tvrdnjama 37 i 39-41, spremnost na etičko

djelovanje tvrdnjama 38, 42, 45, 47, 51 i 53, te pokazatelji motiva za etičkim

djelovanjem tvrdnjama 43 i 48-50.

Odabrana populacija za istraživanje su studenti diplomskog studija Ekonomskog

fakulteta u Rijeci, a uzorak je odabran metodom slučajnog izbora, što znači da je svaka

jedinka iz populacije imala jedaku šansu biti izabrana u uzorak. Odabrani su studenti

diplomskog studija jer je procijenjeno da su njihovi stavovi o predmetu istraživanja

najvrijedniji obzirom su vremenski najbliže zaposlenju i suočavanju sa stvarnim

poslovnim situacijama, te reprezentativni za dani osnovni skup. Istraživanje je

provedeno u svibnju 2013. godine putem Interneta koristeći web alat Google Docs i

osobnim anketiranjem studenata. Upitnik je raspoređen na tri stranice, sa dvadeset

pitanja na svakoj stranici. Od ukupno 707 studenata diplomskog studija, istraživanje je

provedeno na uzorku od 261 studenta, koliko ih je ukupno anketirano, što čini 37%


30

ukupne populacije. Nakon sortiranja utvrđeno je 228 važećih anketa, 27 nevažećih, a 6

anketa nije vraćeno, što znači da je povratak anketa 87%. Anketni upitnik se sastoji od

60 pitanja, 2 dihotomna pitanja i 58 pitanja u obliku Likertove ljestvice. Prikupljeni

podaci su sortirani i kodirani, kreirana je baza podataka, te izvršena statističku analiza

(deskriptivna statistika i ANOVA). Podaci su obrađeni putem programa IBM SPSS

Statistics, verzija 20.0, dok je za izradu grafičkih prikaza korišten program Excel 2010.

3.3. Rezultati istraživanja

Iz tablice 2 može se vidjeti analiza prikupljenih podataka putem deskriptivne statistike,

odnosno izračuna broja anketa, aritmetičke sredine, sume, minimuma, maksimuma, te

standardne devijacija za svaku pojedinu varijablu, dok se svaka varijabla odnosi na

konkretno pitanje iz anketnog upitnika. Vidljivo je kako je broj anketa isti za svako

pitanje što potvrđuje da su na sva pitanja odgovore dali svi ispitani studenti. Aritmetička

sredina daje uvid u prosječnu ocjenu koju su ispitanici dali za svaku pojedinu tvrdnju, a

standardna devijacija označava raspršenost podataka u skupu, odnosno odstupanje od

prosjeka u apsolutnom iznosu. Iznimno visoka ili niska aritmetička sredina indicira da

ispitanik nije odgovorio na pitanje, već sve tvrdnje uzastopno ocjenjivao jednakom

ocjenom. Suprotno tome, izrazito visoka standardna devijacija ukazuje na veliko

odstupanje (Zikmund, 2003).

Tablica 2: Podaci deskriptivne statistike za sve varijable

Br.

Anketa

Aritm.

sredina Sum Min. Max.

Standardna

devijacija

Spol 228 - 406 1,00 2,00 -

Dobar poduzetnik 228 3,61 823 1,00 4,00 0,671

Zadovoljstvo 228 3,42 780 1,00 4,00 0,669

Poslovanje poduzeća 228 3,49 795 1,00 4,00 0,660

Promjena 228 3,36 766 1,00 4,00 0,729

Negativni učinci 228 3,18 726 1,00 4,00 0,876

Etički problemi 228 2,22 507 1,00 4,00 0,923

Humanističko

poslovanje 228 3,14 717 1,00 4,00 0,830

Trud 228 2,98 679 1,00 4,00 0,883

Osjećaj zadovoljstva 228 3,47 792 1,00 4,00 0,673


31

Moralno ispravne

odluke 228 3,53 804 1,00 4,00 0,724

Kršenje prava 228 3,47 792 1,00 4,00 0,748

Moralna obveza 228 2,72 621 1,00 4,00 0,947

Etički standardi 228 3,06 698 1,00 4,00 0,843

Napredovanje 228 2,19 500 1,00 4,00 0,947

Prava sudionika 228 3,43 781 1,00 4,00 0,708

Proces odlučivanja 228 3,44 785 1,00 4,00 0,691

Etički kodeks 228 3,39 774 1,00 4,00 0,672

Pomaganje 228 1,66 379 1,00 4,00 0,955

Etika u poslovanju 228 2,10 478 1,00 4,00 0,975

Naredba 228 1,94 442 1,00 4,00 0,927

Osobne vrijednosti 228 3,24 739 1,00 4,00 0,790

Diplomandi 228 3,60 820 1,00 4,00 0,611

Ekonomski fakulteti 228 3,56 811 1,00 4,00 0,703

Kolegij 228 1,18 270 1,00 2,00 0,389

Nastavnici potiču 228 2,77 631 1,00 4,00 0,841

Nastavnici se dotiču 228 2,66 607 1,00 4,00 0,810

Ismijan/a 228 1,94 443 1,00 4,00 0,985

Pomaganje drugima 228 2,00 457 1,00 4,00 1,022

Utjecaj kodeksa 228 3,37 768 1,00 4,00 0,699

Misliti samo na sebe 228 1,62 369 1,00 4,00 0,865

Briga o drugima 228 1,74 396 1,00 4,00 0,939

Sposobnost 228 2,70 615 1,00 4,00 0,934

Lijeni i neodgovorni 228 1,75 398 1,00 4,00 0,869

Negativno okruženje 228 2,91 663 1,00 4,00 0,893

Nemoralno okruženje 228 3,00 685 1,00 4,00 0,878

Napredovanje 228 2,73 623 1,00 4,00 0,921

Etički poriv 228 3,02 688 1,00 4,00 0,813

Konkurencija 228 2,61 594 1,00 4,00 0,897

Prihvatljivost 228 2,32 530 1,00 4,00 0,865

Naivnost 228 1,75 400 1,00 4,00 0,906

Svjesnost 228 2,89 660 1,00 4,00 0,749

Moralne vrijednosti 228 1,85 422 1,00 4,00 0,955

Doniranje 228 1,71 390 1,00 4,00 0,995

Unutarnje

zadovoljstvo 228 3,15 718 1,00 4,00 0,837

Društvo 228 2,25 514 1,00 4,00 1,005

Upoznatost 228 2,74 624 1,00 4,00 0,939

Profitabilnost 228 2,16 493 1,00 4,00 0,912

Koristoljublje 228 2,25 512 1,00 4,00 0,896


32

Ispravno postupanje 228 1,84 420 1,00 4,00 0,967

Glas etike 228 3,28 747 1,00 4,00 0,744

Nastavnici 228 3,17 722 1,00 4,00 0,801

Ispravno poslovanje 228 3,01 686 1,00 4,00 0,818

Stav 228 3,07 700 1,00 4,00 0,748

Doprinos 228 3,31 754 1,00 4,00 0,691

Zauzimanje za sebe 228 3,52 802 1,00 4,00 0,647

Pozitivni učinci 228 3,70 844 1,00 4,00 0,546

Posljedice 228 3,68 839 1,00 4,00 0,592

Osobna/poslovna etika 228 3,42 780 1,00 4,00 0,649

Prenošenje krivice 228 1,68 384 1,00 4,00 1,039

Izvor: izrada autora

3.3.1. Grafički prikaz rezultata po pitanjima

Na sljedećim grafičkim prikazima nalaze se odgovori ispitanika na tvrdnje iz anketnog

upitnika. Osim dva grafička prikaza koja su navedena i analizirana posebno zbog

drugačije konstrukcije pitanja, na ostalim grafičkim prikazima prisutno je više tvrdnji

koje su smisleno povezane te na taj način grupirane, odnosno svaki grafički prikaz

predstavlja pomoćnu hipotezu sa pripadajućim premisama (u grafičkim prikazima

navedeni kao konstrukti).

Grafikon 1: Spol

Ovaj grafikon prikazuje kako je od 228

ispitanih studenata, 21,9% muškog roda, a

78,1% ženskog roda.

Izvor: izrada autora u programu Excel 2010


33

Grafikon 2: Stavovi studenata o potrebi promjene temeljne svrhe poslovanja iz

materijalističke u humanističku


Konstrukt A odgovara tvrdnji: dobar poduzetnik je mnogo više od samo financijski

uspješnog poduzetnika. Ovdje je grafički prikazano kako se od svih ispitanika 68,9%

studenata u potpunosti složilo tvrdnjom da je dobar poduzetnik mnogo više od samo

financijski uspješnog poduzetnika, dok se 25,9% samo djelomično time složilo.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: zadovoljstvo, kvalitetni odnosi i sloboda su važniji od

materijalističkog napretka. Ovu je tvrdnju 51,3% studenata ocijenilo ocjenom 4, a

40,4% studenata ocjenom 3, dakle većina se studenata u potpunosti slaže tvrdnjom.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: poslovanje poduzeća treba na najbolji način služiti

potrebama društva. Sa tom tvrdnjom u potpunosti se složilo 57% studenata, dok se

neznatan postotak od samo 0,9 u potpunosti nije složilo navedenom tvrdnjom.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: potrebna je promjena prevladavajuće paradigme u

ekonomiji iz pristupa koji se temelji na borbi i konkurenciji u pristup koji se temelji na

suradnji, zajedničkom stvaranju i doprinosu svakog pojedinca. Jasno se vidi kako se

50% studenata u potpunosti složilo kako je potrebna promjena prevladavajuće

paradigme u pristup koji je više orijentiran na čovjeka, dok se 36,8% studenata time

djelomično složilo.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: negativni učinci koje je materijalistički napredak

ostavio na društvo su neprihvatljivi. Ovdje je vidljivo kako se najveći broj studenata


34

djelomično i u popunosti složilo da su negativni učinci koje je materijalistički napredak

ostavio na društvo neprihvatljivi, odnosno 32% i 45,2% ispitanika.

Grafikon 3: Stavovi studenata o njihovom doprinosu promjeni temeljne svrhe

poslovanja iz materijalističke u humanističku


Konstrukt A odgovara tvrdnji: važno je da kao zaposlenik dam doprinos promjeni

temeljnih okvira poslovanja u slučaju da primjetim znakove neetičkog ponašanja. Ovaj

konstrukt prikazuje kako 48,2% studenata stavljajući se u ulogu zaposlenika nekog

poduzeća djelomično smatra da je važno da daju doprinos promjeni okvira poslovanja

ukoliko primjete znakove neetičkog ponašanja, 42,1% se time u potpunosti slaže, 7,9%

djelomično ne slaže, a 1,8% u potpunosti ne slaže.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: u slučaju da primijetim znakove neetičkog ponašanja ne

bih prešutio/la, već bih zauzeo/la stav. Ispitujući stav studenata prilikom zapažanja

znakova neetičkog ponašanja vidi se kako je 49,1% djelomično spremno zauzeti stav u

takvoj situaciji, dok je na to u potpunosti spremno 29,8% studenata. 19,3% ispitanih

djelomično smatra da to neće učiniti, a 1,8% je sigurno da neće zauzeti stav.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: važno je da kao zaposlenik iskažem svoje vrijednosti i

vjerovanja i da se zauzmem za sebe. Ovdje se vidi kako se 59,6% ispitanih studenata u

potpunosti slaže da je važno da zaposlenik iskaže svoje vrijednosti i da se zauzme za

sebe, manji postotak (32,9%) se time samo djelomično slaže.


35

Konstrukt D odgovara tvrdnji: želio/željela bih raditi u poduzeću u kojem je temeljna

svrha humanističko poslovanje. 38,6% studenata je sa sigurnošću odgovorilo potvrdno,

dok je 41,2% studenata djeločno složno sa navedenim.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: ne obeshrabruje me što je za promjenu okvira potrebno

mnogo vremena i truda. Na što 31,1% studenata tvrdi u potpunosti kako nije

obeshrabreno, 42,1% samo djelomično, dok se 20,2% ispitanika izjasnilo da djelomično

jesu obeshrabreni.

Konstrukt F odgovara tvrdnji: osjećam zadovoljstvo kada svojim trudom da postupam

etički doprinesem promjeni okvira iz materijalističkog u humanistički. Ovdje je

prikazano da 57% ispitanika u potpunosti osjeća zadovoljstvo kada svojim trudom da

postupaju etički doprinesu promjeni okvira u više humanistički, a 33,8% ispitanih se

time djelomično osjeća zadovoljeno.

Grafikon 4: Stavovi studenata o važnosti donošenja ispravne odluke bez kršenja prava

drugih


Konstrukt A odgovara tvrdnji: važno je da poduzetnik donosi moralno ispravne odluke

u svim okolnostima. Sa tom tvrdnjom nedvojbeno se složilo 64,9% ispitanika, 24,1% se

složilo djelomično, a 1,3% se sa time u potpunosti ne slaže.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: uspješan poduzetnik zna djelovati bez kršenja prava

drugih. 61,4% ispitanika se složilo u potpunosti tvrdnjom da uspješan poduzetnik zna

djelovati bez kršenja prava drugih, 25,9% se djelomično složilo, dok se 11,4%

ispitanika djelomično ne slaže.


36

Konstrukt C odgovara tvrdnji: Ivan kaže: ''Radim dugo, naporno i dobro ali izgleda da

ljudi oko mene koji ne razmišljaju o etičkim posljedicama napreduju brže. Međutim,

znam da će se moj trud na kraju isplatiti.'' Da, Ivan radi naporno, ali je naivan jer se

samo gledaju rezultati, ne moralna obveza. Ovaj konstrukt prikazuje testiranje shvaćanja

moralne obveze ispitanih studenata čime je utvrđeno kako se 21,5% ispitanika u

potpunosti složilo da je Ivan naivan jer se ne gleda moralna obveza, 42,5% ispitanika se

djelomično složilo, a samo 13,2% se u potpunosti nije složilo sa navedenim.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: opravdano je prenijeti krivicu za vlastitu grešku na

nedužnog kolegu ukoliko će me to kao zaposlenika poštedjeti posljedica. Time se u

potpunosti složilo 9,6% ispitanih studenata, 64,9% studenata to smatra u potpunosti

neprihvatljivim, dok se 11,4% i 14% time djelomično ne slaže, odnosno djelomično

slaže.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: poduzetnik prije djelovanja treba razmotriti krši li

njegova odluka prava nekog od sudionika u poslu. U potpunosti se složilo 54,4%

studenata, 34,6% ispitanika se djelomično složilo, 10,1% se djelomično nije složilo, a

neznatnih 0,9% studenata se u potpunosti nije složilo.

Grafikon 5: Svjesnost studenata da svaki postupak ima svoju posljedicu i važnosti

promišljenog donošenja odluka



37

Konstrukt A odgovara tvrdnji: kao zaposlenik želim da moji postupci imaju pozitivne

učinke na mene i okolinu. 74,1% studenata u potpunosti želi da njihovi postupci u ulozi

zaposlenika imaju pozitivne učinke na njih i okolinu, 22,4% to samo djelomično želi,

dok 0,4% to u potpunosti ne želi.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: važno je da kao zaposlenik razmišljam o posljedicama

prije djelovanja. Stavljajući se ponovno u ulogu zaposlenika nekog poduzeća 73,7%

ispitanih studenata se u potpunosti složilo da je važno da razmišljaju o posljedicama

prije djelovanja, a 21,5% studenata se time djelomično složilo.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: proces odlučivanja nije završen donošenjem odluke

nego dobivanjem informacija o posljedicama donesene odluke. Ovaj konstrukt

prikazuje kako se 55,3% anketiranih studenata u potpunosti slaže da je proces

odlučivanja završen tek dobivanjem informacija o posljedicama donešene odluke,

34,2% studenata se djelomično složilo, dok se djelomično nije složilo 10,1% ispitanih.

Grafikon 6: Percepcija važnosti etike kod studenata diplomskog studija Ekonomskog

fakulteta u Rijeci


Konstrukt A odgovara tvrdnji: poslovanje nije pod prijetnjom etičkih problema više

nego je bilo prije deset godina. Studenti su time djelomično složni, odnosno 29,8%

studenata se djelomično slaže sa navedenim, dok se 36,4% djelomično ne slaže, a 25%

studenata se ne slaže u potpunosti.


38

Konstrukt B odgovara tvrdnji: etički standardi jačaju konkurentski položaj poduzeća.

Ovaj konstrukt ocjenom 4 ocijenilo je 34,2% studenata, a ocjenom 3 većina odnosno

42,1% ispitanika. 19,3% studenata se djelomično nije složilo.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: važnije je napredovanje u karijeri od pomaganja i

izgradnje odnosa temeljenih na povjerenju i iskrenosti. 11,4% studenata ovu tvrdnju je

ocijenilo maksimalnom ocjenom. Većina se djelomično nije složila – 41,2%, a 25,4% se

u potpunosti nije složilo tvrdnjom.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: etički kodeks organizacije ima utjecaj na njeno

djelovanje. Ovaj konstrukt je 49,6% studenata ocijenilo ocjenom 4, a ocjenom 3 –

40,8% studenata.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: etički kodeks organizacije utječe na porast razine

etičkog poslovanja. 47,8% studenata se u potpunosti slaže kako etički kodeks

organizacije utječe na porast razine etičkog poslovanja, 43% ispitanika se djelomično

slaže, a samo 1,8% se time u potpunosti ne slaže.

Konstrukt F odgovara tvrdnji: važno mi je da se poslovna etika poduzeća poklapa sa

mojom osobnom etikom. Od ukupno ispitanih studenata 50% se izjasnilo da im je u

potpunosti važno poklapanje osobne i poslovne etike, dok 43% to djelomično smatra

važnim. 6,1% i 0,9% to smatra djelomično, odnosno u potpunosti nevažnim.

Grafikon 7: Stavovi studenata o tvrdnji da se osobna etika treba prilagoditi etici

organizacije



39

Konstrukt A odgovara tvrdnji: etika u poslovanju znači činiti onako kako svi postupaju

u poduzeću, bez obzira da li se to slaže sa mojim osobnim načelima. O ovome studenti

nisu jednoglasnog mišljenja. 34,2% se u potpunosti nije složilo, 30,7% djelomično nije

složilo, a 26,3% anketiranih se djelomično slaže navedenim. Samo 8,8% studenata se u

potpunosti složilo.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: zaposlenik treba postupiti neetički ukoliko je dobio

takvu naredbu od nadređenog. Ovaj konstrukt prikazuje kako se većina ispitanika

odnosno 39% i 35,1% u potpunosti i djelomično ne slaže ovom trdnjom. 18,9%

anketiranih se sa time djelomično slaže.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: osobne etičke vrijednosti treba primjenjivati u

poslovanju organizacije. Sa tom tvrdnjom u potpunosti se složilo 43,9% studenata,

nešto manji postotak – 38,6% se sa time samo djelomično slaže.

Grafikon 8: Stavovi studenata o važnosti učenja etike kao važne komponente

ekonomskog obrazovanja za njihovu izgradnju intelektualno i moralno u cjelovite

ličnosti


Konstrukt A odgovara tvrdnji: važno je da diplomandi ekonomije imaju usvojene

temelje poslovne etike. 65,5% ispitanih studenata je ovo ocijenilo važnim, odnosno

ocjenom 4, a 28,5% ocjenom 3. 0,4% i 5,3% anketiranih studenata se sa time u

potpunosti i djelomično nije složilo.


40

Konstrukt B odgovara tvrdnji: poželjno je da ekonomski fakulteti podučavaju poslovnu

etiku. Ovime se u potpunosti složio najveći postotak ispitanih studenata – 66,2%, dok se

25% time samo djelomično slaže.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: nastavnici potiču studente na moralno razmišljanje.

45,2% studenata se ovime izjasnilo djelomično potvrdno, dok je 28,5% ispitanika

djelomično to negiralo. 19,3% se složilo u potpunosti.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: nastavnici se u predavanjima dotiču etičkih pitanja.

Slično je i sa tvrdnjom da se nastavnici dotiču etičkih pitanja sa čime se 43% studenata

djelomično složilo, a 35,5% djelomično nije složilo. 14,9% studenata se sa tvrdnjom u

potpunosti slaže.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: volio/voljela bih kada bi se nastavnici više doticali

etičkih pitanja i postupaka u poslovanju. Ovaj konstrukt prikazuje kako je 38,6%

studenata izrazilo želju da se nastavnici više dotiču etičkih pitanja nego što to trenutno

čine, dok djelomično to želi 42,5% studenata. Manji postoci od 15,8% i 3,1% to

smatraju nepotrebnim, odnosno djelomično i u potpunosti se time ne slažu.

Grafikon 9: Stavovi studenata o upisu izbornog kolegija ''Poslovna etika''

Ovaj grafički prikaz jasno pokazuje

suglasnost i želju ispitanika za

pohađanjem kolegija ''Poslovna etika''

koju je izrazilo 81,6% anketiranih

studenata, dok 18,4% nije izrazilo želju

za istim.



41

Grafikon 10: Stavovi studenata o tome da li će učiniti dobro djelo i pokazati brigu za

druge ovisno o mogućnosti da budu ismijani


Konstrukt A odgovara tvrdnji: da li ću pokazati brigu i pomoći nekome ovisi o tome u

čijem se društvu nalazim. Sa tom se tvrdnjom djelomično složio najveći postotak

ispitanih (30,7%), 28,9% se u potpunosti nije time složilo, dok se 28,5% djelomično

nije složilo.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: da li ću pokazati brigu i pomoći nekome ovisi o tome da

li bih mogao/la biti ismijan/a. Ovaj konstrukt prikazuje kako 21,9% ispitanika

djelomično tvrdi da neće pomoći nekome zbog straha da će biti ismijani, sa time se

djelomično ne slaže 26,8% studenata, a 43,4% odbacuje strah i tvrdi da će pomoći.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: nije poželjno isticati se pomaganjem drugima. Ovime se

u potpunosti nije složilo 40,8% ispitanih studenata, a 28,9% se djelomično nije složilo.

11% se u potpunosti složilo.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: pomaganje je prihvatljivo samo ako nitko za to ne

sazna. 61% studenata se izjasnilo kako se u potpunosti ne slaže sa time da je pomaganje

prihvatljivo samo ako nitko za to ne sazna, 18,9% i 13,2% se djelomično nije, odnosno

djelomično je složilo, dok se 7% anketiranih u potpunosti slaže tvrdnjom.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: treba misliti samo na sebe. Ovdje je prikazano kako se

58,3% ispitanika u potpunosti ne slaže da treba misliti samo na sebe, 26,8% se time

djelomično ne slaže, a 5,3% studenata se u potpunosti slaže tvrdnjom.


42

Konstrukt F odgovara tvrdnji: briga o drugima samo stvara probleme. To 7,5%

ispitanih studenata smatra u potpunosti točnim, 27,6% djelomično netočnim, a 53,1% se

time u potpunosti ne slaže.

Grafikon 11: Stavovi studenata o tome kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju

pomoć


Konstrukt A odgovara tvrdnji: svatko je sposoban brinuti se za sebe. Sa tom tvrdnjom

je u potpunosti suglasno 21,1% studenata, djelomično je suglasno 39,5%, a 27,6% se

time djelomično ne slaže.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: oni koji traže pomoć su zapravo samo lijeni i

neodgovorni. Ovaj konstrukt prikazuje kako se 49,6% studenata sa tom tvrdnjom u

potpunosti ne slaže, 30,3% se sa time djelomično ne slaže, a 16,2% djelomično slaže.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: smatram da živim u etički negativnom okruženju.

28,9% ispitanika u potpunosti smatra da živi u etički negativnom okruženju, 39,5% se

sa time djelomično slaže, dok se 25% djelomično nije složilo tvrdnjom.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: teško je ponašati se moralno u nemoralnom okruženju.

Sa ovime se u potpunosti usuglasilo 32,9% ispitanika, a 40,4% je sa time samo

djelomično suglasno.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: besmislica je tražiti one koji imaju da doniraju

društvenoj zajednici. Ovdje se vidi kako se 58,8% ispitanih studenata u potpunosti ne


43

slaže tom tvrdnjom, 20,6% studenata se time djelomično ne slaže, a 11,4% djelomično

slaže.

Grafikon 12: Stavovi studenata o tome da samo naivni ljudi djeluju velikodušno i

nesebično prema drugima


Konstrukt A odgovara tvrdnji: zaposlenik koji postupa neetički će brže napredovati od

onog koji postupa etički. Ovaj konstrukt prikazuje kako se sa ovom tvrdnjom

djelomično ne slaže 32,9% studenata, 34,6% se djelomično slaže, a 23,7% se slaže u

potpunosti.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: naivno je postupati etički kada je poduzeće suočeno sa

agresivnom konkurencijom. Ovdje je prikazano kako se 36% studenata djelomično ne

slaže ovom tvrdnjom, međutim isti postotak studenata se i djelomično slaže, dok se u

potpunosti slaže svega 17,5% studenata.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: prihvatljivo je da zaposlenik ponekad postupi neetički

ukoliko će to doprinijeti njegovom poslovnom uspjehu. Najveći broj studenata – 41,2%

djelomično to smatra neprihvatljivim, 32,5% studenata to smatra djelomično

prihvatljivim, 17,5% se u potpunosti ne slaže, a samo 8,8% se u potpunosti slaže.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: nesebično pomaganje je naivan čin. Ovo u potpunosti

točnim smatra 5,7% studenata, 29,4% se s tim djelomično ne slaže, a 50,4% se u

potpunosti ne slaže.


44

Grafikon 13: Stavovi studenata o tome da etičko djelovanje u većini slučajeva proizlazi

iz unutarnjeg osobnog poriva


Konstrukt A odgovara tvrdnji: postupci osobe proizlaze iz unutarnjeg poriva neovisno

o tome je li ona toga svjesna. Ovdje je prikazano kako 52,2% ispitanika to smatra

djelomično točnim, 24,6% se time djelomično ne slaže, dok se 20,2% slaže u

potpunosti.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: pri donošenju odluka važno je slušati svoj unutarnji glas

etike. 43% ispitanika se u potpunosti slaže, 43,9% se time djelomično slaže. Dok se

11% i 2,2% studenata se time djelomično ne slaže, odnosno ne slaže u potpunosti.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: postupanje u skladu sa unutarnjim etičkim porivom je

uvijek ispravno. 29,8% ispitanih studenata ovu je tvrdnju ocijenilo ocjenom 4, dok je

46,1% dalo ocjenu 3, odnosno djelomično se složilo, a 20,2% ih se djelomično ne slaže.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: bolji je osjećaj unutarnjeg zadovoljstva od financijske

zarade. 39,9% ispitanih studenata se u potpunosti time slaže, 38,6% to smatra samo

djelomično, 18% se time djelomično ne slaže, a 3,5% ne slaže u potpunosti.

Konstrukt E odgovara tvrdnji: jedino ispravno je moralno etičko poslovanje. Ovdje je

prikazano djelomično slaganje studenata tvrdnjom (43,9%), potpuno slaganje 30,3%

studenata, te djelomično neslaganje 22,4% ispitanika.

Konstrukt F odgovara tvrdnji: etičko djelovanje nije uvjetovano interesom. Sa ovime

se najveći broj studenata djelomično ne slaže – 34,2%, djelomično se slaže 31,6%

studenata, a 25,4% se u potpunosti slaže tvrdnjom.


45

Grafikon 14: Stavovi studenata o tome da etičko djelovanje većinom proizlazi iz

očekivanja financijske nagrade


Konstrukt A odgovara tvrdnji: za svaku poslovnu odluku jedino pitanje koje treba

postaviti je: „Hoće li biti profitabilno?“ Ako je „DA“ treba postupiti prema tome, ako

„NE“ tada je nebitno i gubitak vremena. Ovim konstruktom je prikazano stajalište

ispitanika tvrdnjom, čime se djelomično složilo 31,1% ispitanih, 34,2% se djelomično

ne slaže, a 28,1% se u potpunosti ne slaže navedenom tvrdnjom.

Konstrukt B odgovara tvrdnji: etičko ponašanje u poslovanju proizlazi iz koristoljublja.

Sa tvrdnjom se u potpunosti složilo 7,9% ispitanih studenata, djelomično se složilo

31,6%, nešto više (37,7%) studenata se djelomično nije složilo, a 22,8% se time u

potpunosti ne slaže.

Konstrukt C odgovara tvrdnji: treba postupiti ispravno samo ako je to profitabilno. Na

ovom konstruktu se vidi kako 47,4% ispitanih studenata u potpunosti nije suglasno sa

tvrdnjom, 29,4% ispitanika se djelomično ne slaže, a 14,9 % je djelomično suglasno.

Konstrukt D odgovara tvrdnji: moralne vrijednosti su nebitne u poslovnom svijetu.

Ovim konstruktom jasno je vidljivo kako se 46,5% ispitanika izjasnilo da se u

potpunosti ne slaže sa tvrdnjom, 29,4% studenata se djelomično ne slaže, dok se 16,7%

djelomično slaže.


46

3.3.2. Statistička analiza odnosa pokazatelja

Ovdje se nalazi usporedba pokazatelja koji ukazuju na različitosti u percepciji etike kod

muškaraca i žena. Odnosi pokazatelja su testirani uz pomoć ANOVA-e, odnosno

analize varijanci, te prikazani grafički.

Moore i Radlaff (1996.) su svojim tadašnjim istraživanjem utvrdili kako ne postoji

velika zabrinutost oko etičkih problema u poslovanju, dok je Vd Walt (2010) utvrdio

postojanje signifikantno velike osjetljivosti na etičke probleme u odnosu na prošlost.

Grafikon 15: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa pokazateljima koji ukazuju na

stav studenata o tvrdnji da poslovanje nije pod prijetnjom etičkih problema više nego je

bilo prije deset godina

Statističkom analizom utvrđeno je kako

ne postoji značajna razlika (F(1,227)=

1,150, p>0,05) u odgovorima ispitanika

da je poslovanje danas pod prijetnjom

etičkih problema više nego je bilo prije

deset godina.


D’Aquila, Bean i Procario – Foley (2004) tvrde da žene imaju čvršće stajalište kako

etički standardi jačaju konkurentski položaj poduzeća. Što se potvrđuje sljedećim

grafičkim prikazom.


stav studenata o tvrdnji da etički

standardi jačaju konkurentski položaj

poduzeća



47

Budući je utvrđena značajna razlika (F(1,227)= 6,309, p<0,05) u odgovorima ispitanika

koji su ovisno o spolu različito rangirali utjecaj etičkih standarda na konkurentski

položaj poduzeća, zaključuje se da žene više nego muškarci smatraju taj utjecaj

značajnim.

Chen i Tang (2012) pretpostavljaju kako muškarci naglasak stavljaju na napredovanje u

karijeri i u tom pogledu im je pomaganje i izgradnja odnosa temeljenih na povjerenju i

iskrenosti manje važna, međutim odgovori oba spola u najvećem postotku su bili da se

djelomično ne slažu sa navedenom tvrdnjom. Slijedi grafički prikaz.


stav studenata o tvrdnji da je važnije napredovanje u karijeri od pomaganja i izgradnje

odnosa temeljenih na povjerenju i iskrenosti

Gore navedeno nije potvrđeno

statističkom značajnosti (F(1,227)=

0,912, p>0,05), odnosno ne postoji

signifikantnost u odgovorima

studenata.


Prethodnim istraživanjima je utvrđeno kako način na koji studenti percipiraju etički

kodeks ima utjecaj na njihovu percepciju cjelokupne etičke kulture poduzeća, odnosno

ukoliko se etički kodeks ispravno provodi studenti ga smatraju učinkovitim te se čak

postavljaju visoka moralna očekivanja vezano za poduzeće. (Desplaces et al., 2007).

Također neki autori (Ibrahim, Angelidis i Tomica, 2009) tvrde kako postoji razlika u

percepciji utjecaja etičkog kodeksa na djelovanje organizacije, odnosno da žene više

vjeruju u njegov pozitivan utjecaj od muškaraca.


48


stav studenata o tvrdnji da etički kodeks organizacije ima utjecaj na njeno djelovanje

Statističkom analizom utvrđena je

signifikantnost (F(1,227)= 6,706,

p<0,05) u odgovorima ispitanika, te

je potvrđeno da žene više nego

muškarci vjeruju u utjecaj etičkog

kodeksa na cjelokupno djelovanje

organizacije.


Prema nedavnom istraživanju Ibrahima, Angelidisa i Tomica (2009), provedenog u

svrhu ispitivanja razlike između muškaraca i žena menadžera, utvrđeno je kako žene

menadžeri vjeruju u utjecaj etičkog kodeksa na organizaciju više nego menadžeri

suprotnog spola, te da kodeks ima utjecaj na porast razine etike poslovanja.


stav studenata o tvrdnji da etički kodeks organizacije utječe na porast razine etičkog

poslovanja

Odgovori ženskog spola u najvećem

postotku su da se u potpunosti slažu

sa navedenom tvrdnjom, dok se

muški spol samo djelomično slaže, a

statističkom analizom utvrđeno je

kako odgovori nisu statistički

Izvor: izrada autora u programu Excel 2010 signifikantni (F(1,227)= 0,612, p>0,05).

Prema istraživanju (Keith & Keith, Perreault, Chin, 2009) utvrđena je značajna razlika

među spolovima studenata sa aspekta njihove percepcije o nužnosti podudaranja

poslovne i osobne etike. Žene imaju jaču potrebu da poslovna etika slijedi njihovu

osobnu etiku. Također naglašavaju kako važnost aktivnosti koje će potaknuti studente

na preispitivanje vlastitih vrijednosti, te upozoriti na važnost poklapanja osobne i


49

poslovne etike. Drugo istraživanje (Schminke, Ambrose, & Miles, 2003) dokazuje da

osobno ponašanje može biti pod utjecajem načina na koji se ponašaju drugi na radnom

mjestu.


stav studenata o važnosti poklapanja poslovne sa osobnom etikom pojedinca

Ovim istraživanjem je dokazano kako

žene i muškarci spomenuto približno

jednako doživljavaju važnim. Najveći

broj žena se time u potpunosti slaže,

dok se približno jednak broj

muškaraca u potpunosti i djelomično

slaže. Odgovori su statistički značajni

Izvor: izrada autora u programu Excel 2010 (F(1,227)= 3,054, p<0,05).

Na sljedećim grafičkim prikazima mogu se vidjeti odnosi pokazatelja koji testiraju

signifikantnost želje studenata za pohađanjem kolegija ''Poslovna etika'' sa

pokazateljima važnosti etike. Povezanost između pokazatelja je također testirana

pomoću analize varijanci.

Grafikon 21: Odnos želje studenata za pohađanjem kolegija ''Poslovna etika'' sa

pokazateljima koji ukazuju na stav

studenata o važnosti da diplomandi

ekonomije imaju usvojene temelje

poslovne etike


Odgovori studenata u tom smislu pokazuju statističku značajnost (F(1,227)= 14,064,

p<0,05), odnosno, između percepcije ispitanika o važnosti da diplomandi ekonomije


50

imaju usvojene temelje poslovne etike i želje da upišu kolegij 'Poslovna etika' postoji

signifikantna povezanost.

Autori nekih istraživanja (Ismaili, M., et. al., 2011) tvrde kako se Ministarstvo znanosti

i obrazovanja ali i Sveučilišta moraju ozbiljno pozabaviti trenutnom percepcijom etičkih

vrijednosti u visokom obrazovanju, te razmotriti mogućnosti obogaćivanja akademskog

programa kolegijima posvećenim moralu i etici u poslovanju. Seminari, debate,

konferencije i slične aktivnosti u tom slučaju mogu biti vrlo produktivne i korisne u

unapređivanju etičkih vrijednosti.


pokazateljima koji ukazuju na stav studenata o važnosti da ekonomski fakulteti

podučavaju poslovnu etiku

Statističkom analizom je utvrđeno da

postoji značajna razlika (F(1,227)=

49,990, p<0,05) u odgovorima

studenata koji smatraju kako je važno

da ekonomski fakulteti podučavaju

poslovnu etiku i odgovora da su volji

pohađati kolegij 'Poslovna etika'.



pokazateljima koji ukazuju na stav

studenata o tvrdnji da nastavnici

potiču studente na moralno

razmišljanje



51

Grafikon prikazuje da statističkom analizom nije utvrđena značajna razlika (F(1,227)=

1,131, p>0,05) u odgovorima studenata koji su različito rangirali slaganje sa tvrdnjom

da ih nastavnici potiču na moralno razmišljanje i poželjnosti pohađanja kolegija

''Poslovna etika''.

Istraživanja Adkinsa i Radtkea (2004) su ukazala kako studenti pokazuju veću

zainteresiranost za poslovnu etiku nego što je to slučaj kod nastavnika.


pokazateljima koji ukazuju na želju studenata da se nastavnici više dotiču etičkih pitanja

i postupaka

Ovim istraživanjem je potvrđena

želja studenata da se nastavnici u

svojim predavanjima više dotiču

etičkih pitanja, te je utvrđena

statistička značajnost (F(1,227)=

13,891, p<0,05) i povezanost sa

željom da pohađaju kolegij

Izvor: izrada autora u programu Excel 2010 ''Poslovna etika''.

Na dolje navedenim tablicama nalaze se podaci za ANOVA-u kojima je testirana

statistička značajnost odnosa relevantnih pokazatelja istraživanja.

Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja koji ukazuju na stav studenata o

tvrdnji da je potrebna promjena temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u

humanističku

Promjena Negativni učinci

Poslovanje poduzeća F(1,227)= 129,4527

p<0,05

F(1,227)= 137,2837

p<0,05


Kao što Wallner (2012) tvrdi kako je potrebno dovesti do promjene okvira postavljenih

na široku razinu društva da bi se postigla promjena u etičkom ponašanju generalno i sa


52

aspekta potrošnje, statistički podaci su pokazali kako postoji signifikantnost u

odgovorima studenata da je potrebna promjena poslovne paradigme i da poduzeće treba

na najbolji način služiti potrebama društva. Također, studenti smatraju da su negativni

učinci koje je materijalistički napredak ostavio na društvo neprihvatljivi, što ih, prema

rezultatima jednako tako potiče na promišljanje o promjeni pristupa poslovanju i njenim

dobrobitima.


želji da pridonesu promjeni temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u

humanističku

Trud Osjećaj zadovoljstva

Doprinos F(1,227)= 6,199219

p>0,05

F(1,227)= 1,771937

p>0,05


Sljedeće je ispitana želja studenata da doprinesu spomenutoj promjeni, međutim,

stavljajući u odnos želju za doprinosom sa činjenicom da je za istu potrebno mnogo

vremena i truda, te da studenti osjećaju zadovoljstvo kada doprinesu promjeni

poslovanja, nije utvrđena signifikantnost u odgovorima što naslućuje mogućnost da

studenti nisu u potpunosti spremni na djelovanje u smjeru promjene, ili smatraju kako

njihov doprinos nije od velikog značaja.


važnosti donošenja ispravnih odluka bez kršenja prava drugih

Moralno ispravne odluke

Kršenje prava F(1,227)= 1123,092

p<0,05


Kao što Northouse (2007) ukazuje na nužnost moralne odgovornosti i obvezu donošenja

ispravne odluke bez kršenja prava drugih, ovim istraživanjem je utvrđena statistička

značajnost u iznesenim stavovima studenata o važnosti za poduzetnika da donosi

moralno ispravne odluke u svim okolnostima, te da djeluje bez kršenja prava drugih.


53


tvrdnji da svaki postupak ima svoju posljedicu

Pozitivni učinci

Posljedice F(1,227)= 2162,372

p<0,05


Osim što su studenti svjesni važnosti donošenja odluke bez kršenja prava drugih,

statistički su značajni i podaci prema kojima se vidi njihova svjesnost posljedica uslijed

donošenja odluka. Studenti su se stavljajući u ulogu zaposlenika nekog poduzeća

izjasnili kako im je važno da njihovi postupci imaju pozitivne učinke kako na njih tako i

na njihovu okolinu što je u skladu sa deontološkom perspektivom etike, prema kojoj će

pojedinac promišljajući o svom ponašanju i postupcima sam sebi postaviti pitanje ''što

sam učinio'', kada shvati da je djelovanje usko povezano sa etičkim posljedicama

(DesJardins, 2011, p. 38; Frederickson, 1997, p. 167; Gök, 2009, p. 130; Pickens, 2005;

Usta, 2010, p. 168).


tvrdnji da se osobna etika treba prilagoditi etici organizacije

Osobne vrijednosti Naredba

Etika u poslovanju F(1,227)= 1,5123

p>0,05

F(1,227)= 4,922819

p>0,05


Iako je prethodnim istraživanjima dokazano da osobno ponašanje može biti pod

utjecajem načina na koji se ponašaju drugi na radnom mjestu, te da zaposlenici nastoje

svoje osobne standarde i vrijednosti prilagoditi onima organizacije (Schminke,

Ambrose, & Miles, 2003), ovo istraživanje nije pokazalo značajnu povezanost između

stavova studenata da etika u poslovanju znači činiti onako kako svi postupaju u

poduzeću, te da treba postupiti neetički ukoliko je zaposlenik dobio takvu naredbu od

nadređenog. Također, ne postoji signifikantnost u odgovorima studenata da osobne

etičke vrijednosti treba primjenjivati u poslovanju organizacije.


54


tome da je za njihovu izgradnju u cjelovite ličnosti, intelektualno i moralno, učenje etike

važna komponenta ekonomskog obrazovanja

Ekonomski fakultet Nastavnici

Diplomandi F(1,227)= 123,313

p<0,05

F(1,227)= 1,731744

p>0,05

Nastavnici F(1,227)= 2,544118

p>0,05


Iako su prethodna istraživanja (Shurden, Shurden i Santandreu, 2010) dokazala kako

nastavnici imaju utjecaj na usvajanje etičkih vrijednosti koje studenti nakon završetka

obrazovanja nose sa sobom u poslovni svijet, ovim istraživanjem nije utvrđena

signifikantnost u odgovorima studenata koji su se djelomično složili tvrdnjom da ih

nastavnici potiču na moralno razmišljanje, također nije utvrđena značajna povezanost

između odgovora studenata o važnosti da diplomandi imaju usvojene temelje poslovne

etike i poticajima nastavnika na moralno razmišljanje. Neki autori (Desplaces et al.,

2007) tvrde kako raspravljanje o etici u sklopu stručnih kolegija ima pozitivan utjecaj na

sposobnost studenata da donose moralno kompetentne odluke, te se u skladu s tim

pokazala statistička povezanost u stavovima studenata koji su se izjasnili kako je važno

da diplomandi imaju usvojene temelje poslovne etike i potrebno da ekonomski fakulteti

podučavaju poslovnu etiku.


tome da li će učiniti dobro djelo i pokazati brigu za druge ovisno o mogućnosti da budu

ismijani

Misliti samo na sebe

Briga o drugima F(1,227)=5230,579

p<0,05



55

Velasquez (2011) tvrdi kako studenti žive u okruženju gdje su pomaganje, dobra djela i

briga za druge razlog za ismijavanje. To je opovrgnuto ovim istraživanjem koje je

signifikantno pokazalo kako studenti zapravo smatraju da ne treba misliti samo na sebe

te da su spremni i voljni brinuti o drugima, odnosno studenti se u potpunosti nisu složili

tvrdnjom da briga o drugima samo stvara probleme.


tome kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju pomoć

Lijeni i neodgovorni

Sposobnost F(1,227)= 0,111031

p>0,05


Yunus (2003) tvrdi kako je potrebno pripaziti na to što se prezetira studentima kao

relevantno stručno mišljenje, odnosno tvrdi da ukoliko se studentima prezentira

mišljenje da su siromašni ljudi samo ''lijeni'', to dovodi do krive pretpostavke i

percepcije, te do krivih zaključaka koji su u konfliktu sa mišljenjem da se takvim

ljudima zapravo može pomoći da se uzdignu iz siromaštva. Iako ovo istraživanje nije

pokazalo statističku povezanost između tvrdnji da su oni koji traže pomoć samo lijeni i

neodgovorni i da je svatko sposoban brinuti se za sebe, neka prethodna istraživanja su to

dokazala (Furnham, 2003).


tome da samo naivni ljudi djeluju velikodušno i nesebično prema drugima

Prihvatljivost Agresivna konkurencija

Napredovanje F(1,227)=5,185398

p>0,05

F(1,227)= 44,08333

p>0,05


Neki autori (Furnham, 2003) tvrde kako su samo naivni ljudi koji imaju mnogo vrlina,

spremni pomoći drugima. Iako se prema odgovorima može vidjeti kako su studenti

zapravo podjeljenog mišljenja o tome da je naivno postupati etički kada je poduzeće


56

suočeno sa agresivnom konkurencijom, te nemaju čvrste stavove kada se radi o

neetičkom postupanju u svrhu bržeg napredovanja u karijeri, ne može se izvesti nikakav

zaključak budući ne postoji statistička povezanost između odgovora.


tvrdnji da etičko djelovanje u većini slučajeva proizlazi iz unutarnjeg osobnog poriva

Ispravno poslovanje

Etički poriv F(1,227)=25599,42

p<0,05

Unutarnje zadovoljstvo

Glas etike F(1,227)=168,3506

p<0,05


Također, istraživanje je pokazalo statističku povezanost između stajališta studenata da

je postupanje u skladu sa unutarnjim etičkim porivom uvijek ispravno, te da je jedino

ispravno moralno etičko poslovanje, sukladno tome signifikantnim se pokazalo i

njihovo slaganje tvrdnjom da je pri donošenju odluke važno slušati svoj unutarnji glas

etike i da im je važniji osjećaj unutarnjeg zadovoljstva od financijske zarade.


tvrdnji da etičko djelovanje većinom proizlazi iz očekivanja financijske nagrade

Moralne vrijednosti

Ispravno postupanje F(1,227)= 67,5219

p>0,05


Posljednji pokazatelji nisu pokazali statističku povezanost između tvrdnji da su moralne

vrijednosti nebitne u poslovnom svijetu i da treba postupiti ispravno samo ako je to

profitabilno za poslovanje.


57

4. PROVJERA HIPOTEZA I RASPRAVA O REZULTATIMA

U istraživačkom dijelu rada postavljene su sljedeće hipoteze:

H1: studenti Ekonomskog fakulteta smatraju da je potrebna promjena poslovne

paradigme i žele biti dio te promjene,

H2: studenti ekonomije su svjesni da svaki postupak ima svoju etičku posljedicu,

da su nositelji odgovornosti i da imaju obvezu donošenja ispravnih odluka bez

kršenja prava drugih,

H3: studenti smatraju etiku važnim elementom ekonomskog obrazovanja,

H4: zbog mogućnosti stigmatizacije iz okruženja studenti neće djelovati u skladu

sa etikom brige,

H5: motiv za etičkim djelovanjem proizlazi iz osobnog unutarnjeg poriva ili

očekivanja financijske nagrade.

Rezultati istraživanja pokazali su direktnu statističku povezanost između varijable koja

ukazuju na potrebu za promjenom temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u

humanističku i varijable da poslovanje poduzeća treba na najbolji način služiti

potrebama društva. S druge strane nije statistički potvrđeno da studenti žele doprinijeti

spomenutoj promjeni, što ukazuje na njihovu nespremnost za djelovanjem, strah od

budućnosti i suočavanja sa ozbiljnosti i odgovornosti koje im neposredna budućnost

donosi. Time se djelomično prihvaća hipoteza H1 i tvrdi kako studenti smatraju da je

potrebna promjena poslovnog svjetonazora, međutim, trenutno nisu spremni doprinijeti

tome svojim djelovanjem.

Obzirom na svakodnevno suočavanje sa moralnim dvojbama i donošenje važnih

poslovnih odluka, izuzetno je važno da su studenti kao menadžeri sutrašnjice svjesni

značajnosti odluka i posljedica koje one donose. Sukladno tome, prilikom ispitivanja

odgovornosti studenata i njihovih stavova kako bi se uspješan poduzetnik trebao

ponašati u poslovanju, statističkom obradom utvrđena je signifikantnost, odnosno

studenti smatraju kako je važno da poduzetnici donose odluke bez kršenja prava drugih,

te se zaključuje kako su studenti ekonomije svjesni da svaki postupak ima svoju etičku

posljedicu, da su nositelji odgovornosti i da imaju obvezu donošenja ispravnih odluka

bez kršenja prava drugih, dakle hipoteza H2 se prihvaća.


58

Analizom tvrdnji statistički je dokazano postojanje razlike u percepciji važnosti etike

između muškaraca i žena kod studenata, također je dokazano kako studenti smatraju da

je za njihovu izgradnju u cjelovite ličnosti, intelektualno i moralno, učenje etike važna

komponenta ekonomskog obrazovanja, te su se u velikom postotku izjasnili da bi

pohađali kolegij ''Poslovna etika'' ukoliko bi takav postojao na ekonomskom fakultetu u

Rijeci. Jednako tako bi željeli da se nastavnici više dotiču potencijalnih etičkih

problema u poslovanju tijekom svojih predavanja, što smatraju da trenutno ne čine

dovoljno. Ovime se hipoteza H3 prihvaća i tvrdi da studenti smatraju etiku važnim

elementom ekonomskog obrazovanja.

Nadalje, statistikom analizom zaključeno je kako će studenti učiniti dobro djelo i

pokazati brigu bez obzira na postojanje mogućnosti da budu ismijani, međutim, nije

utvrđena signifikantnost između tvrdnji koje indiciraju kako studenti smatraju da samo

lijeni i neodgovorni ljudi trebaju pomoć, a da samo naivni ljudi djeluju velikodušno.

Ovime se hipoteza H4 odbacuje, odnosno ne može se tvrditi da zbog mogućnosti

stigmatizacije iz okruženja studenti neće djelovati u skladu sa etikom brige.

Kod tvrdnji koje indiciraju da etičko djelovanje proizlazi iz unutarnjeg osobnog poriva

utvrđena je statistički značajna povezanost, odnosno studenti su se složili tvrdnjama da

je pri donošenju odluke važno slušati svoj unutarnji glas etike, te da im je važniji osjećaj

unutarnjeg zadovoljstva od financijske zarade. Ovdje se također ispitivalo mišljenje

studenata o etičkom djelovanju iz očekivanja financijske nagrade, međutim tvrdnje koje

su se na to odnosile nisu statistički značajne, te se ta teza odbacuje čime se zaključuje

kako studenti smatraju da motiv za etičkim djelovanjem proizlazi iz osobnog unutarnjeg

poriva, odnosno hipoteza H5 se prihvaća.


59

4.1. Ograničenja i smjernice za buduća istraživanja

Kao što je već istaknuto, istraživanje je provedeno među studentima Ekonomskog

fakulteta u Rijeci što onemogućava generalizaciju rezultata istraživanja na sve studente

ekonomskih fakulteta. Također, bitno je uzeti u obzir činjenicu da studenti riječkog

ekonomskog fakulteta – subjekti istraživanja, tijekom svog akademskog obrazovanja na

toj intituciji nisu pohađali kolegij etike, stoga su njihovi stavovi posljedica odgoja,

urođenog karaktera i društvene okoline, osim toga ne može se tvrditi da su ispitani

studenti prilikom ocjenjivanja tvrdnji u anketnom upitniku imali dovoljna saznanja o

temeljnim etičkim terminima kao što su primjerice etički kodeks, etički standardi i sl.

Ono što je također već spomenuto jest višestruko veći broj studenata ženskog spola u

odnosu na muški, čime je otežano utvrditi razliku u stavovima vezano za predmet

istraživanja među spolovima.

Budući su ispitani trenutni stavovi studenata na način da je testirano kako bi postupili da

se nalaze u ulozi zaposlenika nekog poduzeća, te trenutni stavovi o etici i etičkom

ponašanju, teško je reći hoće li se i u kojoj mjeri njihovi stavovi promijeniti u

budućnosti, osobito kada se zaista nađu u konkretnoj poslovoj okolini, te u kojoj će

mjeri dotična (i da li uopće) utjecati na način njihova djelovanja.

Budući je ovo istraživanje dalo rezultate stavova studenata, postoje još mnogi elementi

koji bi se mogli ispitati u budućim istraživanjima, te odgovoriti na mnoga pitanja koja

obzirom na ograničenja ovim istraživanjem nisu obrađena. Tako bi bilo korisno ispitati

stavove nastavnika o važnosti učenja etike, osobito iz razloga što neka prethodna

istraživanja dokazuju manju zainteresiranost nastavnika za taj predmet u odnosu na

same studente, napraviti eksperiment sa određenim brojem studenata koji su tijekom

svog obrazovanja učili etiku i onima koji nisu, te usporediti stavove i usvojene

vrijednosti, te također istražiti stavove određenog broja mladih poduzetnika koji su se

tek okušali u poslovnom svijetu i time usporediti njihove stavove sa stavovima

studenata, odnosno ispitati koliko su se njihovi stavovi i pogledi promijenili u odnosu

na period kada su bili studenti.


60

4.2. Implikacije i primjena rezultata

Obzirom na predmet istraživanja, rezultati mogu biti od interesa za nekoliko skupina.

Nastavnicima i visokoškolskim institucijama ekonomskog obrazovanja, koji iz rezultata

mogu vidjeti stavove studenata o etičkim pitanjima kako u poslovanju tako i u

svakodnevnom životu, te njihovu percepciju važnosti učenja poslovne etike u sklopu

ekonomskog obrazovanja. U tom kontekstu obzirom na rezultate koji su pokazali

zainteresiranost studenata za učenje etike, izrazili svoje mišljenje o važnosti usvajanja

temelja poslovne etike diplomanda ekonomskog fakulteta, te potrebu da se nastavnici u

predavanjima više dotiču etičkih pitanja i problematike u poslovanju, relevantno je

predložiti sljedeće:

nastavnici bi trebali u onoj mjeri u kojoj je moguće putem primjera i diskusija kod

studenata potaknuti razmišljanje o načinu poslovanja i odnosima unutar poduzeća

kao važnim elementima uspješnosti poslovanja, međutim, zbog mogućnosti teže

realizacije da u sklopu raznih stručnih predmeta nastavnici diskutiraju o etičkim

problemima organizacija, također se predlaže,

uvođenje kolegija poslovne etike kojemu bi cilj bio upoznavanje studenata sa

teorijom i praksom suvremene poslovne etike, shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela

poslovanja, te sudjelovanje studenata u projektima, seminarskim radovima,

obradama poslovnih slučajeva, raspravama i diskusijama, te ulaz u tematiku

konkretne etičke dileme konkretne organizacije.

Obzirom na važnost poslovne etike u ekonomskom području, ali i nedovoljnu

zastupljenost njezina učenja na visokim učilištima ekonomskog opredjeljenja, bilo bi

okrepljujuće svjedočiti postepenoj promjeni takvog stanja.

Međutim, da bi se mogla ostvariti ovakva promjena u institucijama što je i jedan od

uvjeta promjeni u poslovanju, nužno je krenuti od početka, te zapravo potaknuti

promjenu na individualnoj razini, jer bi suludo bilo govoriti o realizaciji ovakve

promjene uvođenjem dodatnih normi, pravila, procedura ili zakona. Do ovakve

promjene potrebno je doći spontano, ali svjesno. Ne sjediti i čekati da se promjene same

dogode, ali također niti silom provoditi nešto ako tome još nije došlo vrijeme.


61

Da bi etika zaista postala sastavni dio svjesnog djelovanja poduzeća, u poslovnoj praksi,

preporuča se sljedeće:

davanje veće važnosti odnosima unutar poduzeća, uzimajući u obzir da je sretan

zaposlenik najučinkovitiji zaposlenik,

komuniciranje i aktivno slušanje zaposlenika,

davanje slobode u izražavanju ideja i kreativnosti zaposlenika čime se može utvrditi

izvrsnost zaposlenika u raznim područjima te će u tom kontekstu u poduzeću

djelovati razni eksperti čime se uspješnost i područje djelovanja poduzeća može

uvelike unaprijediti,

poticanje pozitivne poslovne atmosfere,

razvijanje osjećanja zaposlenika za etičkim djelovanjem jer samo ako zaposlenici

zaista spoznaju etičku potrebu rješavanja problema i situacija te ako se identificiraju

sa temeljnim vrijednostima i normama ponašanja moguće je djelovanje prema

etičkim načelima, naime, organizacije su etične u onoj mjeri u kojoj su etični i njeni

zaposlenici,

etička mjerila ne zahtijevaju samo aktivno djelovanje, već i svjesno nečinjenje,

stoga se djelatnicima i menadžerima napominje da ne postupaju neetički zbog

pretjerane revnosti, potčinjavanja, slijepe poslušnosti, kao i straha od otkaza i

kažnjavanja,

poduzimanje mjera da bi etičke vrijednosti zaživjele u praksi poduzeća putem

promicanja etičkih vrijednosti u poduzeću.

Budući su centar ovog istraživanja studenti, njima se kao sljedećoj važnoj skupini

upućuju ove implikacije:

studentima se predlaže djelovanje kako bi uvidjeli da mogu pridonijeti promjeni

svjetonazora i to u velikoj mjeri, ponajprije ulaganjem u sebe i svjesnim

djelovanjem, zatim,

svakodnevnim svjesnim donošenjem odluka,

studenti bi trebali ostati dosljedni sebi unatoč mnogim utjecajima kojima su

podložni, te djelovati prema unutarnjem porivu ,


62

ulagati u znanje i stručnost onoga prema čemu osjećaju unutarnju sklonost, na taj

način će poslodavac u jednakoj mjeri kao i sam pojedinac biti zadovoljan i ubirati

plodove,

za kraj, daje se savjet studentima da ne odustaju od svojih ideja i želja kako privatno

tako i poslovno unatoč raznim poteškoćama i preprekama sa kojima će se

nesumnjivo suočiti jer unutarnji poriv za nečim osjećaju upravo zato što to i mogu

ostvariti, a usputna spoticanja su samo načini kojima se usavršavaju kako bi na cilj

stigli što jači. Naime, traženje uvijek započinje početničkom srećom, a završava

ispitom osvajača.


63

5. ZAKLJUČAK

Predmet ovog rada bio je utvrditi postoje li naznake za početak realizacije promjene iz

prevladavajućeg materijalističko – mehanističkog svjetonazora u svjetonazor koji se

temelji na humanosti tako da je u centru čovjek, ne kapital. U skladu s time ispitana je

percepcija studenata diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Rijeci kao budućih

lidera, menadžera i djelatnika, o postojećem poslovnom svjetonazoru, njihovi stavovi

vezano za promjenu postojećeg okvira u više humanistički pristup koristeći pritom

poslovnu etiku kao glavni alat.

Obzirom da je jedan od ciljeva istraživanja istaknuti važnost i vrijednost čovjeka u

poslovanju, u drugom dijelu rada su iznesene temeljne teoretske postavke o etici u

poslovanju, koja gledano u perspektivi različitosti pristupa nastoji odrediti čovjeka, nudi

svojevrsni recept po kojemu čovjek može djelovati na način da se njegovo djelovanje

vrednuje i prosuđuje kao moralno ispravno i odgovorno, a ne nastoji determinirati koji

je čovjekov pravi put.

Sa akademskog aspekta etika poslovanja kao dio programa uklopljena je u vrlo mali

broj visokih poslovnih škola i ekonomskih fakulteta u sklopu hrvatskog sveučilišta, što

se etički gledano ističe kao kvalitativni nedostatak ekonomskog obrazovanja menadžera,

lidera i djelatnika sutrašnjice.

Za potrebe istraživanja postavljeno je pet radnih i dvanaest pomoćnih hipoteza, a u

skladu sa svakom pomoćnom hipotezom definirane su odgovarajuće premise pomoću

kojih je sastavljen anketni upitnik koji je korišten kao instrument istraživanja.

Analizom prikupljenih odgovora, došlo se do sljedećih ključnih zaključaka:

studenti smatraju da je potrebna promjena poslovnog svjetonazora, međutim,

trenutno nisu spremni doprinijeti tome svojim djelovanjem,

studenti su svjesni da svaki postupak ima svoju etičku posljedicu, da su nositelji

odgovornosti i da imaju obvezu donošenja ispravnih odluka bez kršenja prava

drugih,

studenti smatraju etiku važnim elementom ekonomskog obrazovanja,


64

ne može se tvrditi da zbog mogućnosti stigmatizacije iz okruženja studenti neće

djelovati u skladu sa etikom brige,

studenti smatraju da motiv za etičkim djelovanjem proizlazi iz unutarnjeg osobnog

poriva.

Na temelju istraženih i spoznatih počela za kraj riječima Thomasa Wallnera može se

reći da je ideja ''kamo krenuti'' prilično skladna i jasna, dok pitanje ''kako ondje stići''

ostaje otvoreno. Potreba za promjenom postojećih vrijednosti i sustava vjerovanja je

jasno identificirana, moguće je postaviti i strategije, međutim kada će promjena

paragidme nastupiti na društvenoj razini i postati vidljiva, tek će se vidjeti. U

međuvremenu, u trenutačnoj fazi možda je najbitnije da se stvori jasna poveznica

između humanističkih načela i profita. U tom kontekstu, u najširem smislu gledano

moguće je zaključiti kako "više humanizma na djelu dovodi i do više profita".


65

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Karpati, T., (2001), Etika u gospodarstvu : (religije, moral, poslovanje), Ekonomski

fakultet, Osijek

2. Morin, E., (2008), Etika, Zagreb: Masmedia

3. Taylor, C., (2009), Etika autentičnosti, Verbum, Split

4. Vidanec, D., (2012), Čovjek u poslovnom svijetu, Zaprešić, Integrafika d.o.o

5. Vidanec, D., (2011), Uvod u etiku poslovanja – priručnik, 2nd ed., Zaprešić,

Intergrafika d.o.o

2) ČLANCI

1. Adkins, N., Radtke, R. R., (2004), Students and Faculty Members Perceptions of the

Importance of Business Ethics and Accounting Ethics Education Is There an

Expectations Gap, Journal of Business Ethics, 51, pp. 279-300

2. Alayoğlu, N., Öztürk, A.O., Babacan, M., (2012), Perceptions of College Students

and Attitudes of Private and Public Employees towards Business Ethics, Turkish

Journal of Business Ethics, 5 (9), pp. 27-35

3. Aleksić, A., (2007), Poslovna etika – element uspješnog poslovanja, Zbornik

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pp. 419-429

4. Cagle, J.A.B., Holmes, V.M., Glasgo, P.W., (2008), Using Ethics Vignettes in

Introductory Finance Classes Impact on Ethical Perceptions of Undergraduate

Business Students, Journal of Education for Business, pp. 76-83

5. Casey L. Donoho, Michael J. Polonsky, Scott Roberts, David A. Cohen, (2001), A

cross-cultural examination of the general theory of marketing ethics: does it apply

to the next generation of managers?, Asia Pacific Journal of Marketing and

Logistics, 13 (2), pp. 45 – 63


66

6. Connolly, P. et al., (2009), Ethics in action. A case-based approach, Wiley-

Blackwell, West Sussex

7. Čorić, M., Jelavić, I., (2009), Etika u poslovanju – etičko vodstvo u poslovnom

kontekstu sa slučajevima iz prakse, 64(3), pp. 393-403

8. Čović, A., (2010), Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika,

integrativna bioetika, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pp. 11-24

9. Dindire, L. M., (2012), Organisational Behaviour Influence Elements in the New

Economic Paradigm, Theoretical and Applied Economics, 19(4), pp. 31-48

10. Giacalone, R., Promislo, M. D., (2013), Broken When Entering The Stigmatizaion

of Goodness and Business Ethics Education, Academy oí Management Learning &

Education, 12 (1), pp. 86-101

11. Jazani, N., Ayoobzadeh, M., (2012), The Impact of Ethics Training Course on

Ethical Behaviors of Management Students, Canadian Center of Science and

Education, 5 (11), pp. 162-168

12. Keith, N.K.& M., Perreault, H.R.,Chin, M., (2009), The effect of gender on the

importance of business ethics and managerial decisions: A student perspective, The

Delta Pi Epsilon Journal, 51 (3), pp.125-136

13. Koprek, I., (2009), Etički vidici čovjekove odgovornosti, 64(2), pp.149-160

14. Linda K. Lau, L.K., Haug, J.C., (2011), The impact of sex, college, major, and

student classification on students' perception of ethics, Mustang Journal of Business

& Ethics, pp. 92-105

15. Moore R.,S. & Radloff S.,E., (1996), Attitutes towards business ethics held by south

african students, Journal of Business Ethics, 15(8)

16. Mušić, L., (2012), Rod i globalizacija (Etika brige u sociologiji kao faktor

prevazilaženja negativnih konsekvenci globalizacije,) Fakultet političkih znanosti

Sarajevo, pp. 63-88

17. Shurden, S. B. & M. C., Santandreu, J., (2010), How student Perceptions of Ethics

can lead to future business behavior, Journal of Legal, Ethical and Regulatory

Issues, 13 (1), pp. 117-127


67

18. Zikmund W.,G. (Ed.), (2003), Business research methods (7. Izdanje), Mason:

South Western

19. Zimmermann, S. (1941), Filozifija života, Narodna tiskara – Kaptol, Zagreb

20. Wallner, T., (2012), Will self-regulating consumption ethics lead to new business

paradigms?, Journal of Organizational Transformation & Social Change, 9 (2) , pp.

109–125

21. Warinda, T., (2013), Faculty Views on the Teaching of Ethics to Accounting

Students- The Zimbabwean Perspective, Canadian Center of Science and Education,

9 (2), pp. 191-202

3) WEB IZVORI

1. Perović, M.A., (2005), Etička bilježnica , Moralna odgovornost

(http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2005-04-16&id=59616), 21.6.2013.

4) OSTALI IZVORI

1. Čičin-Šain, D., (2004), Etika i društvena odgovornost menadžmenta

2. Omazić, M. A., (2009), Poslovna etika i društvena odgovornost poduzeća,

Ekonomski fakultet Zagreb

3. Cingula, M., Klačmer, M., (2006), Strategijski menadžment, Sveučilište u Zagrebu

http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2005-04-16&id=59616


68

POPIS TABLICA

1. Tablica 1: Tvrdnje iz anketnog upitnika....................................................................23

1. Tablica 2: Podaci deskriptivne statistike za sve varijable.........................................30

2. Tablica 3: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja koji ukazuju na stav studenata

o tvrdnji da je potrebna promjena temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u

humanističku.............................................................................................................51


o želji da pridonesu promjeni temeljne svrhe poslovanja iz materijalističke u

humanističku.............................................................................................................52


o važnosti donošenja ispravnih odluka bez kršenja prava drugih.............................52


o tvrdnji da svaki postupak ima svoju posljedicu......................................................53


o tvrdnji da se osobna etika treba prilagoditi etici organizacije................................53


o tome da je za njihovu izgradnju u cjelovite ličnosti, intelektualno i moralno,

učenje etike važna komponenta ekonomskog obrazovanja......................................54


o tome da li će učiniti dobro djelo i pokazati brigu za druge ovisno o mogućnosti da

budu ismijani............................................................................................................54

9. Tablica 10: ANOVA za pojedine varijable pokazatelja koji ukazuju na stav

studenata o tome kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju pomoć...................55


studenata o tome da samo naivni ljudi djeluju velikodušno i nesebično prema

drugima....................................................................................................................55


69


studenata o tvrdnji da etičko djelovanje u većini slučajeva proizlazi iz unutarnjeg

osobnog poriva..........................................................................................................56


studenata o tvrdnji da etičko djelovanje većinom proizlazi iz očekivanja financijske

nagrade......................................................................................................................56


70

POPIS GRAFIKONA

1. Grafikon 1: Spol..........................................................................................................32

2. Grafikon 2: Stavovi studenata o potrebi promjene temeljne svrhe poslovanja iz

materijalističke u humanističku................................................................................33

3. Grafikon 3: Stavovi studenata o njihovom doprinosu promjeni temeljne svrhe

poslovanja iz materijalističke u humanističku..........................................................34

4. Grafikon 4: Stavovi studenata o važnosti donošenja ispravne odluke bez kršenja

prava drugih..............................................................................................................35

5. Grafikon 5: Svjesnost studenata da svaki postupak ima svoju posljedicu i važnosti

promišljenog donošenja odluka................................................................................36

6. Grafikon 6: Percepcija važnosti etike kod studenata diplomskog studija Ekonomskog

fakulteta u Rijeci.......................................................................................................37

7. Grafikon 7: Stavovi studenata o tvrdnji da se osobna etika treba prilagoditi etici

organizacije...............................................................................................................38

8. Grafikon 8: Stavovi studenata o važnosti učenja etike kao važne komponente

ekonomskog obrazovanja za njihovu izgradnju intelektualno i moralno u cjelovite

ličnosti.......................................................................................................................39

9. Grafikon 9: Stavovi studenata o upisu izbornog kolegija ''Poslovna etika''................40

10. Grafikon 10: Stavovi studenata o tome da li će učiniti dobro djelo i pokazati brigu

za druge ovisno o mogućnosti da budu ismijani.......................................................41

11. Grafikon 11: Stavovi studenata o tome kako samo lijeni i neodgovorni ljudi trebaju

pomoć........................................................................................................................42

12. Grafikon 12: Stavovi studenata o tome da samo naivni ljudi djeluju velikodušno i

nesebično prema drugima.........................................................................................43

13. Grafikon 13: Stavovi studenata o tome da etičko djelovanje u većini slučajeva

proizlazi iz unutarnjeg osobnog poriva.....................................................................44


71

14. Grafikon 14: Stavovi studenata o tome da etičko djelovanje većinom proizlazi iz

očekivanja financijske nagrade.................................................................................45

15. Grafikon 15: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa pokazateljima koji

ukazuju na stav studenata o tvrdnji da poslovanje nije pod prijetnjom etičkih

problema više nego je bilo prije deset godina...........................................................46


ukazuju na stav studenata o tvrdnji da etički standardi jačaju konkurentski položaj

poduzeća....................................................................................................................46


ukazuju na stav studenata o tvrdnji da je važnije napredovanje u karijeri od

pomaganja i izgradnje odnosa temeljenih na povjerenju i iskrenosti.......................47


ukazuju na stav studenata o tvrdnji da etički kodeks organizacije ima utjecaj na

njeno djelovanje........................................................................................................48


ukazuju na stav studenata o tvrdnji da etički kodeks organizacije utječe na porast

razine etičkog poslovanja..........................................................................................48


ukazuju na stav studenata o važnosti poklapanja poslovne sa osobnom etikom

pojedinca...................................................................................................................49

21. Grafikon 21: Odnos želje studenata za pohađanjem kolegija ''Poslovna etika'' sa

pokazateljima koji ukazuju na stav studenata o važnosti da diplomandi ekonomije

imaju usvojene temelje poslovne etike.....................................................................49


pokazateljima koji ukazuju na stav studenata o važnosti da ekonomski fakulteti

podučavaju poslovnu etiku........................................................................................50


72


pokazateljima koji ukazuju na stav studenata o tvrdnji da nastavnici potiču studente

na moralno razmišljanje............................................................................................50


pokazateljima koji ukazuju na želju studenata da se nastavnici više dotiču etičkih

pitanja i postupaka....................................................................................................51

POPIS SLIKA

1. Slika 1: Tri polja ljudske akcije.................................................................................15

2. Slika 2: Klasifikacija etičnosti odluka......................................................................16


73

ANKETNI UPITNIK

Poštovani,

Ovaj anketni upitnik dio je istraživanja u sklopu diplomskog rada na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a

njegov cilj je istražiti stanje svijesti, te shvaćanje poslovne etike studenata diplomskog studija

Ekonomskog fakulteta kao budućih lidera, menadžera i djelatnika. Anketni upitnik je anoniman, te Vas

molim da na pitanja odgovorite iskreno i samostalno, uvažavajući vlastitu prosudbu, te odgovarajući po

prvom dojmu.

Molim Vas da na skali od 1 do 4 procijenite koliko se sljedeće tvrdnje odnose na Vas, pritom zaokružite

samo jedan broj.

1. SPOL M Ž

2. Dobar poduzetnik je mnogo više od samo

financijski uspješnog poduzetnika.

U potpunosti se ne

slažem 1 2 3 4 U potpunosti se slažem

3. Zadovoljstvo, kvalitetni odnosi i sloboda su

važniji od materijalističkog napretka.

U potpunosti se ne


4. Poslovanje poduzeća treba na najbolji način

služiti potrebama društva.

U potpunosti se ne


5.

Potrebna je promjena prevladavajuće

paradigme u ekonomiji iz pristupa koji se

temelji na borbi i konkurenciji u pristup koji

se temelji na suradnji, zajedničkom stvaranju i

doprinosu svakog pojedinca.

U potpunosti se ne


6. Negativni učinci koje je materijalistički

napredak ostavio na društvo su neprihvatljivi.

U potpunosti se ne


7. Poslovanje nije pod prijetnjom etičkih

problema više nego je bilo prije deset godina.

U potpunosti se ne


8. Želio/željela bih raditi u poduzeću u kojem je

temeljna svrha humanističko poslovanje.

U potpunosti se ne


9. Ne obeshrabruje me što je za promjenu okvira

potrebno mnogo vremena i truda.

U potpunosti se ne


10.

Osjećam zadovoljstvo kada svojim trudom da

postupam etički doprinesem promjeni okvira

iz materijalističkog u humanistički.

U potpunosti se ne


11. Važno je da poduzetnik donosi moralno

ispravne odluke u svim okolnostima.

U potpunosti se ne


12. Uspješan poduzetnik zna djelovati bez kršenja

prava drugih.

U potpunosti se ne


13.

Ivan kaže: ''Radim dugo, naporno i dobro ali

izgleda da ljudi oko mene koji ne razmišljaju o

etičkim posljedicama napreduju brže.

Međutim, znam da će se moj trud na kraju

isplatiti.'' Da, Ivan radi naporno, ali je naivan

jer se samo gledaju rezultati, ne moralna

obveza.

U potpunosti se ne


14. Etički standardi jačaju konkurentski položaj

poduzeća.

U potpunosti se ne



74

15.

Važnije je napredovanje u karijeri od

pomaganja i izgradnje odnosa temeljenih na

povjerenju i iskrenosti.

U potpunosti se ne


16.

Poduzetnik prije djelovanja treba razmotriti

krši li njegova odluka prava nekog od

sudionika u poslu.

U potpunosti se ne


17.

Proces odlučivanja nije završen donošenjem

odluke nego dobivanjem informacija o

posljedicama donesene odluke.

U potpunosti se ne


18. Etički kodeks organizacije ima utjecaj na

njeno djelovanje.

U potpunosti se ne


19. Pomaganje je prihvatljivo samo ako nitko za

to ne sazna.

U potpunosti se ne


20.

Etika u poslovanju znači činiti onako kako svi

postupaju u poduzeću, bez obzira da li se to

slaže sa mojim osobnim načelima.

U potpunosti se ne


21. Zaposlenik treba postupiti neetički ukoliko je

dobio takvu naredbu od nadređenog.

U potpunosti se ne


22. Osobne etičke vrijednosti treba primjenjivati u

poslovanju organizacije.

U potpunosti se ne


23. Važno je da diplomandi ekonomije imaju

usvojene temelje poslovne etike.

U potpunosti se ne


24. Poželjno je da ekonomski fakulteti podučavaju

poslovnu etiku.

U potpunosti se ne


25. Ukoliko bi postojao izborni kolegij ''Poslovna

etika'' biste li ga upisali? Da Ne

26. Nastavnici potiču studente na moralno

razmišljanje.

U potpunosti se ne


27. Nastavnici se u predavanjima dotiču etičkih

pitanja.

U potpunosti se ne


28. Da li ću pokazati brigu i pomoći nekome ovisi

o tome da li bih mogao/la biti ismijan/a.

U potpunosti se ne


29. Nije poželjno isticati se pomaganjem drugima. U potpunosti se ne


30. Etički kodeks organizacije utječe na porast

razine etičkog poslovanja.

U potpunosti se ne


31. Treba misliti samo na sebe. U potpunosti se ne


32. Briga o drugima samo stvara probleme. U potpunosti se ne


33. Svatko je sposoban brinuti se za sebe. U potpunosti se ne


34. Oni koji traže pomoć su zapravo samo lijeni i

neodgovorni.

U potpunosti se ne


35. Smatram da živim u etički negativnom

okruženju.

U potpunosti se ne


36. Teško je ponašati se moralno u nemoralnom

okruženju.

U potpunosti se ne


37. Zaposlenik koji postupa neetički će brže

napredovati od onog koji postupa etički.

U potpunosti se ne


38. Postupanje u skladu sa unutarnjim etičkim

porivom je uvijek ispravno.

U potpunosti se ne


39.

Naivno je postupati etički kada je poduzeće

suočeno sa agresivnom konkurencijom.

U potpunosti se ne

slažem

1 2 3 4

U potpunosti se slažem


75

40.

Prihvatljivo je da zaposlenik ponekad postupi

neetički ukoliko će to doprinijeti njegovom

poslovnom uspjehu.

U potpunosti se ne


41. Nesebično pomaganje je naivan čin. U potpunosti se ne


42. Postupci osobe proizlaze iz unutarnjeg poriva

neovisno o tome je li ona toga svjesna.

U potpunosti se ne


43. Moralne vrijednosti su nebitne u poslovnom

svijetu.

U potpunosti se ne


44. Besmislica je tražiti one koji imaju da doniraju

društvenoj zajednici.

U potpunosti se ne


45. Bolji je osjećaj unutarnjeg zadovoljstva od

financijske zarade.

U potpunosti se ne


46. Da li ću pokazati brigu i pomoći nekome ovisi

o tome u čijem se društvu nalazim.

U potpunosti se ne


47. Etičko djelovanje nije uvjetovano interesom. U potpunosti se ne


48.

Za svaku poslovnu odluku jedino pitanje koje

treba postaviti je: „Hoće li biti profitabilno?“

Ako je „DA“ treba postupiti prema tome, ako

„NE“ tada je nebitno i gubitak vremena.

U potpunosti se ne


49. Etičko ponašanje u poslovanju proizlazi iz

koristoljublja.

U potpunosti se ne


50. Treba postupiti ispravno samo ako je to

profitabilno.

U potpunosti se ne


51. Pri donošenju odluka važno je slušati svoj

unutarnji glas etike.

U potpunosti se ne


52.

Volio/voljela bih kada bi se nastavnici više

doticali etičkih pitanja i postupaka u

poslovanju.

U potpunosti se ne


53. Jedino ispravno je moralno etičko poslovanje. U potpunosti se ne


Pri procijenjivanju slijedećih tvrdnji, molim Vas da se stavite u ulogu zaposlenika nekog poduzeća, te uvažavajući vlastitu

prosudbu u ovom trenutku na skali od 1 do 4 procijenite koliko se sljedeće tvrdnje odnose na Vas, pritom zaokružite samo

jedan broj.

54.

U slučaju da primijetim znakove neetičkog

ponašanja ne bih prešutio/la, već bih zauzeo/la

stav.

U potpunosti se ne


55.

Važno je da kao zaposlenik dam doprinos

promjeni temeljnih okvira poslovanja u

slučaju da primjetim znakove neetičkog

ponašanja.

U potpunosti se ne


56.

Važno je da kao zaposlenik iskažem svoje

vrijednosti i vjerovanja i da se zauzmem za

sebe.

U potpunosti se ne


57. Kao zaposlenik želim da moji postupci imaju

pozitivne učinke na mene i okolinu.

U potpunosti se ne


58. Važno je da kao zaposlenik razmišljam o

posljedicama prije djelovanja.

U potpunosti se ne


59. Važno mi je da se poslovna etika poduzeća

poklapa sa mojom osobnom etikom.

U potpunosti se ne


60.

Opravdano je prenijeti krivicu za vlastitu

grešku na nedužnog kolegu ukoliko će me to

kao zaposlenika poštedjeti posljedica.

U potpunosti se ne



76

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNA ETIKA

MENADŽERA SUTRAŠNJICE izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lare

Jelenc. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Daria Hlača

poslovna etika menadŽera sutraŠnjice - …oliver.efri.hr/zavrsni/183.b.pdf · poslovna etika...

Documents