poslovna etika - fmpe.edu.bafmpe.edu.ba/images/nastava/943/poslovna_etika_predavanje_1.pdf · •...
TRANSCRIPT
Ciljevi
• Razviti sposobnost prepoznavanja neetičnog postupanja, odnosno moralnog rasuđivanja u biznisu
• Jačati profesionalni, moralni i ljudski integritet pojedinaca u biznisu
• Upoznati se za etičkim izazovima i posledicama u poslovanju
MORAL I ETIKA
Etika : starogrčki ethicos i ethos - moral i običaji
Moral: latinski moralitas i mores - običaji, navike, načini, karakter, prikladno
ponašanje.
Moral označava:
- postupake i delatnosti čija je ispravnost ili pogrešnost od značaja;
- pravila koja vladaju tim delatnostima i
- vrednosti koje ti postupci usađuju, neguju i primenjuju.
Moralnost nekog društva je povezana sa običajima i navikama koje to
društvo prihvata kao ispravne ili pogrešne
Moralnost: osnov stabilnosti društva
Moralno iskustvo Obuhvata naša:
• Moralna verovanja (šta je dobro, a šta zlo)
• Moralne sudove (pokuda, pohvala)
• Moralna osećanja (emocije: ponos, stid, zahvalnost, samilost, poštovanje, divljenje, prezir, odvratnost, itd)
• Moralni jezik (dobro/loše, ispravno/neispravno, pravično/nepravično, pošteno/nepošteno, časno / nečasno, čisto/prljavo, uzvišeno/nisko itd).
Moralni jezik se često izražava u imperativnom obliku i postavlja zabrane u bezuslovnoj formi. To pokazuje koliki značaj i vrednost moralna dimenzija ima za ljude.
Osnovne moralne poluge: razum, osećajnost i volja
• Razumom se racionalno utemeljuju, obrazlažu i kritički
preispituju postojeće moralne norme i standardi.
• Osećajni elementi morala: Osećanje pravde, prijateljstva, lojalnosti, sažaljenja, zahvalnosti, poštovanja, divljenja, velikodušnosti, simpatije, itd.
• Da bi se donela i sprovela moralna odluka nužan je napor volje da se savladaju razni otpori.
Dobro kao osnovno opredeljenje.
DVOSTRUKA OBAVEZNOST MORALA
Spoljašnja (društvena)
• Moralne društvene sankcije podrazumevaju moralni prezir, odbacivanje i moralno gađenje
• Ostrakizam:isključivanje moralnog
prekršioca iz zajednice
Unutrašnja
• Bezuslovnost – samociljnost, kategoričnost, apsolutnost
• Posebno moralno osećanje – moralna norma se ne uviđa samo razumom nego se oseća “srcem”
• Trenutnost – moral se oseća trenutno, bez ikakvog vremenskog razmaka, čim se subjekt nađe u situaciji koja sadrži moralnu dimenziju
• Autonomnost – zapovest koju čovek sam sebi zadaje (traži često odricanje i žrtvovanje)
• Griža savesti - sankcija koju čovek sam sebi izriče kad prekrši moralnu normu
• Etika ili moralna filozofija : jedna od glavnih filozofskih disciplina stara već 2.500 godina
• Pojam etike ima dakle više filozofski i teorijski smisao u odnosu na pojam morala.
• Etika proučava običaje i vrednosti pojedinca ili grupe.
• Istražuje, artikuliše i kritikuje postojeći moral
• Koristi i analizira pojmove kao što su: ispravno i pogrešno, dobro i zlo, pravedno i nepravedno, prava, dužnosti i odgovornost.
ETIKA
ETIKA
Sistematično nastojanje da se naše individualno i društveno moralno iskustvo učine smisaonim tako što će se odrediti
• pravila koja treba da vladaju ljudskim ponašanjem,
• vrednosti dostojna stremljenja i
• karakterne crte koje zaslužuju da u životu dođu do izražaja.
Etika se može definisati kao
« razmišljanje o dobrim navikama koje treba steći i razviti da bi se izgradio čovečan svet »
Dok druge nauke opisuju kako se ljudi ponašaju, etika propisuje kako treba da se ponašaju
ETIKA NAUKA O MORALU ILI ETOSU
Pretpostavke:
Svest: Sposobnost planiranja i predviđanja postupaka, omogućava uvid u posledice postupaka
Savest: Ocena sopstvenih postupaka na osnovu svesti o posledicama i osećanja dužnosti – obaveznosti. Moralni sud o sopstvenim postupcima.
Znanje:Uviđanje smisla i opravdanosti obaveznosti moralnih principa i normi
Volja: Odlučnost i izdržljivost da se savladaju prepreke kako bi se postupilo po sopstvenoj savesti. Sposobnost odupiranja raznim uticajima i izbora dobre odluke.
Osnovne oblasti etike
• Deskriptivna etika: proučava i opisuje moral ljudi i društvenih zajednica, upoređuje različite običaje, prakse, vrednosti. Obezbeđuje građu za normativnu etiku.
• Normativna etika: proučava etičke norme, moralne standarde
• Meta-etika: proučava pojam etike, značenje, važenje i istinitost etičkih sudova i naloga
Primenjena etika: proučava upotrebu etičkih vrednosti u raznim oblastima života i ljudskog rada. Poslovna etika je primenjena etika.
Suština etike:
Postojanje drugih ljudi i uvažavanje
njihovih potreba i prava.
U odnosu na zahteve etičke radnje/postupci mogu biti:
• moralno neutralni
• moralno zabranjeni
• moralno obavezni
• moralno poželjni
• Biznis i ljudi u biznisu ne mare izričito za etiku. Oni nisu neetični ili nemoralni nego su amoralni u tom smislu što smatraju da su etički obziri u biznisu neprikladni;
• Jezik etike nije jezik biznisa;
• Konačni rezultat je jedino što interesuje investitore i što neposredno utiče na radnike u kompaniji;
• Konačni proizvod je sve što zanima većinu potrošača.
Mit o amoralnom biznisu
• Knjiga čiji je naslov biznis i moral je sigurno najkraća knjiga na svetu!
• Izražava popularno, opšterašireno gledanje na biznis.
• Opisuje način na koji mnoge poslovne firme i mnogi poslovni ljudi opažaju sebe same i način na koji ih drugi opažaju: “biznis se brine pre svega za dobit”.
• Da bi se stekla dobit, biznis proizvodi dobra ili pruža usluge ili se bavi kupovinom i prodajom.
Mit o amoralnom biznisu
Zašto je to mit, a ne istina?
• Biznis nije cilj po sebi
• On deluje u okviru društvene zajednice koja ima i druge, važnije brige, norme i očekivanja.
• Kada se zahtevi biznisa sukobe sa moralom ili dobrobiti i blagostanjem društva, onda je biznis taj koji mora da popusti.
• Integritet i legitimitet slobodnopreduzetničkog sistema zavise od njegovog moralnog koeficijenta
Skrivena istina
Slom Mita o amoralnom biznisu
Izveštavanje o skandalima u biznisu i prateća javna reakcija
Obrazovanje građanskih grupa kao što su ekolozi i pokreti za zaštitu potrošača
Rastuća zainteresovanost biznisa za etiku
Sistem slobodnog preduzetništva
Biznis je uokviren u društvene vrednosti
U sistemu slobodnog preduzetništva naglašen individualizam,
konkurencija, efikasnost i pragmatizam
Osnovna pretpostavka sloboda. Linija između slobode i
dopuštenog u biznisu nije uvek jasna. Naglasak na profitu, novcu,
dobrima.
Nedovoljno uokvirena sloboda koja vlada na tržištu dovodi često u
iskušenje da se ostvarenje sopstvenih ciljeva potraži na štetu drugih.
Javlja se pohlepa.
Mnoge poslovne razmene u koje ljudi ulaze nisu pravične ni slobodne
već prisilne i izmanipulisane
Ograničenja slobode u biznisu
Slobodu u biznisu ograničavaju dve tradicionalne vrednosti: poštenje i jednake prilike.
• Poštenje: Dve strane ulaze u razmenu kako bi svaka od njih ostvarila dobro za sebe, i obe strane to postižu ako je transakcija poštena.
• Jednake prilike: ishodište za takmičenje (konkurenciju). Takmičenje isključuje slabije i manje produktivne. Nejednakost je ugrađena u osnovu sistema.
• Bitne vrednosti: pragmatičnost i efikasnost. Vrednovanje stvarnosti prema rezultatima.
Odnos biznisa i morala
• Biznis nije nešto izolovano od društvene zajednice ili nametnuto – on je sastavni deo društva.
• Moral se sastoji od pravila ljudskog ponašanja, on vrednuje i prosuđuje ljudskle postupke. Poslovna delatnost je ljudska delatnost i kao takva može da se vrednosno procenjuje sa moralne tačke.
• Biznis, kao i druge društvene delatnosti, pretpostavlja postojanje moralne pozadine i bez nje bi bio nemoguć – poslovna delatnost bi se zaustavila. Svet po principu “pas-grize-psa” bio bi nepodnošljiv.
Pitanje temelja svojine
• Privatna svojina kao kamen- temeljac kapitalizma i sistema slobodnog preduzetništva.
• Zakonski je svojina pravo raspolaganja nekom imovinom.
• Pitanje prava na prirodna bogatstva (8% čovečanstva koristi 40% prirodnih bogatstava zemlje)
• Da li se to sukobljava sa principom pravičnosti, prava na život, dostojanstvo i sl.?
• Preraspodela dobara
Milton Fridman:
“The unique social responsibility of business is to increase its profits”
Da li Fridman brani amoralan stav u biznisu?
Fridmanovi standardi poslovne prakse
Poslovanje treba da:
1. bude pošteno
2. oslobođeno obmana u međuljudskim odnosima
3. poštuje konvencije o poštenoj konkurenciji
4. bude u saglasnosti sa zakonima
5. uzima u obzir važeće ugovore
6. poštuje prava zaposlenih i investitora
7. teži da zadovolji klijenta u najvećoj mogućoj meri, i
8. to uvek čini na način koji ostavlja slobodan izbor za pojedince koji u njemu učestvuju.
Zakon i moral u biznisu
Definicija poslovanja po mnogim autorima je:
• maksimizovanje profita u okvirima zakona.
• Etika se smatra suvišnom.
• Svođenje zahteva prema biznisu na zakonske zahteve može se kvalifikovati kao pogodan izgovor za zanemarivanje moralnih zahteva.
• Biznis je društvena inicijativa kojoj društvena zajednica određuje ovlašćenja i ograničenja. Ograničenja su često moralna, ali često uneta i u slovo zakona.
ODNOS BIZNISA I ZAKONA
I. Zakoni zabranjuju nemoralnu praksu
• Jedan od načina dokazivanja da neki zakon treba doneti jeste tvrdnja da je ponašanje koje će zakon staviti pod nadzor nemoralno i ozbiljno štetno po društvo.
2. Zakon je najvećim delom reaktivan
Postoji raspon između prakse koju društvo razotkrije kao štetnu i skiciranja i donošenja zakona koji je pretvaraju u nezakonitu
3. Nisu svi zakoni moralno odbranljivi
Dokaz za to su zakoni koji nalažu rasnu segregaciju i razne vidove diskriminacije
4. Nije uvek nemoralno i nelegalno
• Napredna društva nastoje da se legalno i legitimno što više poklapaju tj. da zakoni budu što moralniji. Legitimno znači opravdano, zasnovano, smisleno sa etičkog stanovišta.
• Razumnost ili smislenost morala.
• Kućno vaspitanje, lični moral, nesumnjivo je neophodan, ali i nedovoljan za odlučivanje i delovanje u kompleksnoj mreži poslovnih faktora
• Moralni poslovni kalkukus - pomirenje motiva vezanih za profit i etičkih imperativa – veoma je zamršen i nesiguran
• Koliko direktora sa dobrim moralnim vaspitanjem podlegne kulturi čiji je moto “svako za sebe”, jer se čini da pohlepni i nepošteni dobijaju sve?
Odnos između kućnog vaspitanja i poslovnog morala
• Nije bitno pitanje da li je čovek dobar ili zao po svojoj prirodi, da li je sve nasledio ili je sve naučio.
• Čovek je po prirodi sposoban i za dobro i za zlo
• Jedino relevantno pitanje koje se danas naučno postavlja : kada, u kojim uslovima je čovek zao, a kada iz njega izbija prirodna dobrota?
• Poslovna etika, kao i društvena etika, ne može breme moralnog odlučivanja u kompleksnim situacijama da stavlja samo na pojedinca.
• Mora da otkrije i preporučuje sistemske, organizacione uslove, mehanizme i procedure koji omogućuju i olakšavaju moralnu dimenziju poslovanja
• Članovi gotovo svake grupe, mada su pojedinačno dobronamerni, kada se steknu ODREĐENI SISTEMSKI USLOVI mogu da utonu u dubine nemorala u koje kao pojedinci nikada ne bi pokušali da zarone.
Posledice
• Obilje materijalnih dobara i potrošački mentalitet su oslabili radinost i štedljivost karakteristične za protestantsku radnu etiku i zamenile ih razuzdanošću i željom za brzom zaradom i lakim životom
• Naličje efikasnosti i brzog razvoja su raspusnost i rasipnost koje je porodio u sistem ugrađeni koncept zastarevanja.
• Kratkoročni obziri – koji se odražavaju u kvartalnim izveštajima korporacija – pretežu nad dugoročnim
• Optimizam karakterističan za savremeno potrošačko društvo prelazi u neodgovornost – naročito prema budućim generacijama i opstanku planete i njenih resursa
Važna pitanja za poslovne ljude
• U kakvom kontekstu posluju?
• Koje će misli i akcije iz navike (automatizmi) verovatno podriti moralni “zdravi razum”;
• Koje situacije su bremenite moralnim iskušenjima i sukobima interesa;
• Kakve mogu biti posledice olakog žrtvovanja etičkih naloga,
• Da li poseduju intelektualna sredstva za uklanjanje ovih moralnih prepreka.
OTUDA POTREBA ZA PREDMETOM
POSLOVNA ETIKA!
Poslovna etika kao pokret
• Tokom 60-tih godina u SAD se pokreću društvena pitanja u biznisu: Biznis se našao na udaru zbog nedostatka društvene svesti i oštećivanja društvene zajednice na bezbroj načina
• Pojam poslovne etike se vidi kao protivurečnost.
• Pokret za poslovnu etiku je učinio da postane moguće i poštovanja vredno javno pokretanje pitanja morala u biznisu i ozbiljna rasprava o tim pitanjima.
• Poslovna etika proučava primenu ličnih i društvenih moralnih normi na aktivnosti i ciljeve komercijalnih preduzeća.
• To nije poseban moralni standard, već studija o tome kako poslovni kontekst postavlja svoje jedinstvene probleme pred moralnu ličnost koja je predstavnik tog sistema
• Ona je deo opšte etike i samo u okviru tog šireg kruga može da se shvati kako treba.
Poslovna etika
Poslovna etika
1. Primena opštih etičkih načela na posebne slučajeve ili oblike prakse u poslovanju
2. Analiza primene etičkih termina u organizacijama (npr. Odgovornost)
3. Analiza moralnih pretpostavki biznisa – moralnost ekonomskog sistema, svojina, eksploatacija, konkurencija
4. Odnos prema filozofiji, ekonomiji, teoriji organizacije
5. Opis uzornih postupaka
Uporište u vrednostima građanskog društva
VREDNOSTI • Koncepcije, kriterijumi i verovanja o poželjnim ciljevima ljudske
egzistencije, načinima ponašanja i društvenim odnosima ljudi.
• Deo procesa osmišljavanja čovekovog življenja. Vrednosti odgovaraju onome što je za nas važno, čemu pridajemo značaj.
• Stalno vrednosno procenjujemo različite dimenzije stvarnosti u odnosu sa naše potrebe, želje, interese, stavove
• Čovekov svet nije vrednosno neutralan, već je suštinski određen vrednostima
• Vrednosti, kao centralni stavovi koji određuju prioritete u ljudskom ponašanju, daju značenje i strukturu životu.
• Usmeravaju naše izbore i naše reakcije u odnosu na naše okruženje i na nas same.
Poslovna etika i
vrednosti
• Normativni i imperativni karakter etike pretpostavlja orijentaciju u sudovima prema vrhovnom dobru i vrednostima.
• Čovek i njegov život kao vrhovno dobro.
• Poslovna etika se temelji na vrednostima demokratskog građanskog društva i projektuje ih u okviru organizacije kao složenog socijalnog sistema.
Vrednosti demokratskog građanskog društva
• Sloboda - Mogućnost izbora. Sloboda i odgovornost. Moć i zloupotreba moći.
• Pravda i pravičnost – Niko nije drugačije tretiran, izuzev stvarnih i relevantnih razlika. Pravila treba da jednako pogađaju i štite svakoga. Tržište svojim mehnizmima treba da obezbedi isti tretman.
• Jednakost i ravnopravnost – jednake šanse, mogućnosti i tretman. Pitanje privilegija i monopola.
• Ljudsko dostojanstvo – dobrovoljno prihvatanje uslova ispod dostojanstva ne oslobađa odgovornosti onih koji zloupotrebljavaju nužnost da se ti uslovi prihvate.
• Solidarnost – izjednačavanje u korist socijalno slabijih.
• Subsidijaritet (podređenost) – odnos celine i delova. Preuzimanje prava na odlučivanje u ime podređenih.
MORALNE VREDNOSTI
• Moralne vrednosti su vrhovne vrednosti. Imaju poseban
status, čine poseban oblik vrednosti.
• Ideja dobra kojem ostale vrednosti treba da služe.
• Ostale vrednosti: efikasnost, upornost, istrajnost, solidarnost bogatstvo, moć (materijalna i duhovna), znanje... mogu se koristiti za dobro i za zlo.
Poslovna etika
Način da se potvrdi kako i u oblasti poslovanja postoje izbori koji u sebi suštinski sadrže moralne elemente.
Poslovna etika je polje ukrštanja 2 različite perspektive:
• Moralna perspektiva: vrednosti kao što su istina, pravičnost, poštenje, poverenje, saradnja, solidarnost itd
• Ekonomska perspektiva: profit, efikasnost, kvalitet, konkurentnost, uspešnost itd.
• Da li je “poslovna etika” – samoprotivrečan pojam (kao “okrugli kvadrat”, “drveno gvožđe”)?
Posledice biznisa
• Na koga sve utiče biznis?
• Aktivnost koja se tiče svih pripadnika društva i kojom smo svi na ovaj ili onaj način obuhvaćeni (ishrana, prevoz, obrazovanje, finansije, zdravstvo, turizam – sve moguće razmene dobara i usluga).
• Konkretne, opipljive, merljive posledice neetičnog ponašanja u poslovanju po pojedince, organizaciju, društvo i, u globalizovanom kontekstu, po čovečanstvo i planetu .
Osnovni principi poslovne etike
• Poslovanje je društvena praksa, a ne delatnost izolovanih pojedinaca.
• Ono je moguće samo ako se nalazi u kulturi sa ustanovljenim skupom postupaka, pravila i očekivanja.
• Ma koliko kompetitivna bila neka industrija, ona uvek počiva na temelju zajedničkih interesa i uzajamno prihvaćenih pravila ponašanja.
• Biznis nije izolovan i izdvojen poduhvat, sa vrednostima različitim od vrednosti okolnog društva.
• Takmičenje se ne odvija u džungli, već u zajednici, kojoj istovremeno služi i zavisi od nje.
• Poslovni život je suštinski kooperativan!
Nivoi delovanja poslovne etike
1. Mikro nivo: procenjivanje pojedinaca i njihovih postupaka u ekonomskim i poslovnim transakcijama
2. Srednji (mezzo) nivo: procenjivanje etičke odgovornosti organizacije kao nosioca radnje.
3. Makro nivo: etičko procenjivanje okvirnih uslova u smislu pravila ekonomije, ekonomske, finansijske, socijalne politike i međunarodnih ekonomskih odnosa.
4. Internacionalni nivo: delovanje multinacionalnih korporacija, uslovi trgovine, raspodela dobara i posla, upotreba i zloupotreba prirodnih bogatstava i sl.
Etički problematična polja u biznisu
• Rukovođenje
• Odnos prema zaposlenim • Okruženje
• Proizvodi i korisnici
• Konkurenti
• Troškovi
• Bezbednost i zdravlje na radu
• Korupcija
• Balans posla i privatnog života
Zadaci poslovne etike
Istraživanje moralne dimenzije tržišnog ponašanja:
• Usklađivanje privređivanja sa prirodom (ekonomija i ekologija)
• Odnos mogućeg i dozvoljenog u korišćenju tehnologije
• Humani aspekti radnih procesa
• Primeren odnos individualnih i društvenih prava u raspolaganju društvenim dobrima
Poslovna etika je polje od praktičnog značaja, ali od onih koji je proučavaju zavisi da li će ono što
uče pretvoriti u praksu.
Ne postoji recept ili čarobni štapić za rešavanje etičkih
dilema!