Vježbe 4

Ass. Lejla Dacić

Teorije ponašanja potrošača Teorija radne vrijednosti tvrdi da je vrijednost

proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda

Teorija subjektivne vrijednosti tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda

Cjenovna diskriminacija cijena (trgovci u arapskim zemljama)

Kardinalne teorije korisnosti -teorija mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. UTIL (Teorija granične korisnosti)

Ordinalne teorije korisnosti -ne može se eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego se proizvodi mogu međusobno uspoređivati po korisnosti. ( proizvodi se rangiraju po redoslijedu)- Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije

Teorije granične korisnosti Moguće je egzaktno utvrditi koliko korisnosti

potrošaču donosi potrošnja svakog dobra.

Iznos korisnosti mjeri se UTILIMA

Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima, a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača.

Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca.

TU= Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda

MU= Granična korisnost proizvoda –iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda

Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različiim stepenima zadovoljenja potreba

Što kupci imaju više nekog proizvoda, dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje.

Nakon određenog broja komada proizvoda, vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna.

(npr. Čaše vode)

Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavanju razne potrebe.

Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe, a zatim ostale potrebe.

Kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošje tog proizvoda

Ukupna korisnost Granična korisnost

Kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2, ukoliko je cijena proizvoda X1=6, a X2=3KM a ukupni dohodak 30 KM.

Zašto je voda, koja je veoma važna za život, ima¸tako nisku cijenu, dok zlato i dijamanti imaju tako visoku cijenu?

Dobijanje dodatne jedinice zlata ili dijamanta je veoma skupo, dok su torškovi dodatno litra vode niski, pa je i cijena vode na tržištu niska.

Teorija indiferencije Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti

koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih.

Mapa indiferencije -skupina krivih indiferencije

Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka, korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto.

Krive indiferencije imaju sljedeće i osobine:

1. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)

2. Konveksne (ispupčene) se prema ishodištu

3. Nikad se ne sijeku

Ukoliko potorošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog- Granična stopa supstitucije

Mapa krivih indiferencije

Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X, a da bi zadržao isti nivo korisnosti.

Ograničavajući budžetski pravac

Budžetski pravac -kombinacije dobara koje može kupiti potrošač, s tim da cijeli iznos dohotka potroši.

Ukoliko dodje do povećanja dohotka potrošača, budžetski pravac se paralelno pomjera udesno , i obrnuto.

Mapa krivih indiferencije

Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća, tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi.

Pomjeranje budžetskog pravca

Slučaj kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja-budžetski pravac se rotira oko tačke B.

U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača, odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti.

Ravnoteža potrošača

HVALA NA PAŽNJI