VIDOVI OKOLIA PRI INTEGRALNOM UPRAVLJANJU POPLAVAMA

Prof. dr. sc. Ognjen BONACCI

Graevinsko-Arhitektonski Fakultet

Sveuilite u Splitu

Meunarodne aktivnosti svrstane pod pojam Integralnog upravljanja poplavama(Integrated Flood Management - IFM)predstavljaju iroku inicijativu usmjerenu na istovremeno ostvarivanje ciljeva uinkovitog spaavanja ljudskih ivota i njihove imovine od poplava, ali i osiguravanja dugoronog odrivog razvoja kako onog drutvenog tako i okolia. Radi se o neophodnosti ispunjavanja ciljeva zatite okolia navedenih u okvirima starije meunarodne aktivnosti nazvane Integralno upravljanje vodnim resursima(Integrated Water Resources Management- IWRS). Pri tome je IFM skoncentriran na ispunjavanje ciljeva IWRS-a pri projektiranju i izgradnji sustava obrane od poplava. Ova je inicijativa podrana od brojnih svjetskih agencija, a prije svega onih koje pripadaju sustavu UN-a kao i od Svjetske banke.

Associated Programme on Flood Mangement (APFM) je zajednika inicijativa Svjetske meteoroloke organizacije (World Meteorological Organization - WMO) i Globalog partnerstva u vodama (Global Water Partnership - GWP) koja promovira koncept IFM-a kao novi i obeavajui pristup upravljanju poplavama. Program je financijski podran od strane vlada Japana i Nizozemske, dakle od razvijenih drava koje imaju vrlo mnogo problema kako s poplavama tako i sa zatitom okolia i koje se s njima vrlo uspjeno nose. WMO je specijalizirana agencija UN-a koja koordinira aktivnostima meteorolokih i hidrolokih slubi u 187 drava i teritorija na cijelom svijetu te kao takova predstavlja centar znanja vezanih s vremenom, klimom i vodom. GWP je meunarodna mrea otvorena svim organizacijama ukljuenim u procese upravljanja vodnim resursima. Osnovana je 1996. godine sa svrhom pruanja podrke IWRS-u.

12.-13. VIII. 2002.Rijeka Mulde kod

Grimma (Njemaka)

Kao rezultat njihovih zajednikih akcija publicirana je tijekom 2006. godine knjiga pod nazivom

Environmental aspects of integrated flood management

Ova knjiga u biti predstavlja prirunik namijenjen svim akterima u sloenom procesu kontrole poplava. Razlog njezinog tiskanja i irokog publiciteta koje je ubrzo po izlasku iz tiska dobila u znanstvenim i strunim krugovima nalazi se u jednostavnoj injenici da dosadanja tehnika (strukturna) rjeenja obrane od poplava nisu bitno poboljala sigurnost branjenih podruja. Istovremeno je dolo do vrlo nepovoljnih trendova u degradiranju okolia i ozbiljnog ugroavanja bioloke raznolikosti u irokim regijama cijelih slivova, uzrokovanih tehnikim rjeenjima izvedenim sa svrhom obrane od poplava.

Bit novog integralnog pristupa poplavama

usredotoen je na objanjavanje uloge poplava

kao opasnih prirodnih katastrofa, ali ujedno i

uvaavanje kao i pruanje podrke pozitivnim

prirodnim procesa koji su vezani uz poplave i

koji su bitni za pruanje podrke okoliu.

Ovakav pristup ima za cilj da se kontrola

poplava izvri na uinkovitiji nain nego se to

do sada radilo, te da se ujedno poduzetim

mjerama kontrole poplava ne nanose tete

okoliu. Naime, dosadanja brojna iskustva su pokazala da se skupim mjerama obrane od poplava nije postiglo bolja zatita, ali da su okoli, odrivi razvoj i bioloka raznolikost pretrpili nenadoknadive tete. To se prije svega odnosi na iskljuivanje velikih plavljenih prostora iz kontakta s glavnim vodotokom izgradnjom nasipa, izgradnjom velikih akumulacija te isuivanjem movara i vlanih podruja. Posljedice ovih i ujedno najeih mjera obrane od poplava i regulacije vodotoka pokazale su se u cijelom svijetu krajnje negativnim i dugorono opasnim sa stanovita zatite okolia.

Suvremeni pristup obrani od poplava drastino se izmijenio u odnosu na klasini i do sada prevladavajui. Od tzv. pasivnog koncepta najrazvijenije zemlje svijeta u posljednjem desetljeu prelaze na novi aktivni i integralni koncept. Na to su bile prisiljene stoga jer se zbog prirodnih razloga (varijacija i/ili promjena klime), ali i pod pritiskom snanih antropogenih utjecaja na njihovim prostorima javljaju sve ee i sve razornije poplave praene i drugim vodnim katastrofama. Isti procesi deavaju se na cijeloj planeti. Gubici ljudskih ivota uzrokovani katastrofama (najvie upravo poplavama) jo su uvijek najvei u siromanim dravama. Meutim, ekonomski izraene tete od svih vrsta katastrofa, a naroito poplava, znatno su vee u bogatim i razvijenim dravama.

Praksa je pokazala da je u veini sluajeva nemogue u cijelosti ukloniti rizik od poplava, tj. izbjei tete koje one nanose. Stoga se napori usmjeravaju na smanjivanje ili ublaavanje teta kroz djelatnosti nazvane zajednikim imenom upravljanje rizicima i kontrola poplava. Da bi se postigli uinci u tom procesu potrebno je prvenstveno identificirati rizik od poplava, razviti strategiju za njegovo smanjivanje te kreirati politiku i programe koji e omoguiti praktino ostvarenje postavljenih ciljeva. Upravljanje rizikom bitna je aktivnost koja usklauje razne inicijative.

Povijesno gledano plavljena podruja i/ili plavljene povrine ve vie tisua godina predstavljaju mjesta ivih socio-ekonomskih aktivnosti i gustog naseljavanja. Ljudske zajednice koje su se na tim, openito plodnim i bogatim, prostorima naselile bile su od samih poetaka suoene s potrebama zatite od poplava. U posljednjih dvije stotine godina ovjek je radikalno mijenjao prirodni sustav u nadi da e biti u mogunosti konano obraniti svoje prostore i bogatstava od plavljenja. Meutim, on to ne samo da nije uspio ve je nainio mnogo dugoronih teta prvenstveno prirodnom okoliu. U posljednjih dvadesetak godina ova se problematika znaajno intenzivirala. Zanimljivo je naglasiti da tee posljedice, kako od poplava tako i u smislu degradacije okolia, trpe najrazvijenije zemlje svijeta u usporedbi s onim slabije razvijenim. Na rjeavanju ove sloene problematike poelo se intenzivno interdisciplinarno raditi. Svrha ovog rada je u upoznavanje hrvatske strune javnosti sa sutinom sloene problematike integralnog upravljanja poplavama vezane s aspektima zatite okolia i pruanja podrke biolokoj raznolikosti sa svrhom osiguravanja dugoronog odrivog razvoja.

12.-13. VIII. 2002.Rijeka Mulde kod

Grimma (Njemaka)

Upravljanje plavljenim podrujem kao i izvoenje raznih vrsta aktivnosti unutar njega moe znaajno utjecati na smanjivanje rizika i teta od poplava. Radikalni pristup se svodi na zabranu izgradnje unutar tog prostora. Meutim, to nije uvijek ni mogue niti potrebno. Kao primjer mogu posluiti vane gradske prometnice uz rijeku Senu u Parizu koje se nalaze gotovo u koritu samog vodotoka neto malo iznad razine prosjenog godinjeg vodostaja. Tijekom njihovog plavljenja razumljivo je da su one zatvorene za promet. To se deava prosjeno nekoliko desetaka dana godinje. Preteni dio godine one predstavljaju kljune prometne arterije ovog velegrada. U sluajevima kad se radi o bitnim objektima neprocjenjive kulturne, socijalne ili ekonomske vrijednosti, koji se nalaze unutar plavljenog prostora, mogue je za njih same izgraditi posebne sustave obrane od poplava zahtijevanog vrlo visokog povratnog razdoblja.

PONT NEUF

PARIZRIJEKA SENA

Upravljanje i kontrola poplavama igraju kljunu ulogu u zatiti ljudi i njihove imovine ime pruaju izravnu podrku socio-ekonomskom razvoju. Do nedavno sustavi kontrole i zatite od poplava tretirani su iskljuivo s inenjerskog stanovita. Nije se vodilo dovoljna, a nerijetko i nikakva, briga o socijalnim, kulturolokim i ekolokim uincima provedenih mjera na drutveni i prirodni okoli. Openito uoeni nedostatak dosadanjih sustava obrane od poplava leao je u injenici to nisu razmatrani njihovi dugorone posljedice prvenstveno na okoli. Openito nekritiki i iskljuivo s inenjerskog stajalita primjenjivane su strukturne mjere kao to su: nasipi, rasteretni kanali, brane i akumulacije, velike, skupe i krute hidrotehnike graevine (ustave na pr.) itd. Izgradnja ovih objekata uzrokovala je nagle i drastine promjene prirodnog hidrolokog reima, fiksiranje neprirodnih oblika vodotoka, odvajanje otvorenih vodotoka od njihovih plavljenih povrina itd. Posljedice je prije svega osjetio okoli, a one su bile izraene u masovnim i drastinim gubicima stanita, bioloke raznolikosti i produktivnosti. Nedostatke ovakvog pristupa obrani od poplava uoene su u drugoj polovini dvadesetog stoljea, prije svega u najrazvijenijim dravama svijeta (SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Njemaka, Japan itd.) koje su izgradile najsloenije i najskuplje sustave obrane od poplava.

Saeto reeno IFM predstavlja koncept kojim se promovira postizanja maksimalne korisne uloge plavljenih povrina uz istovremeno svoenje teta od poplava na minimalnu moguu mjeru s naglaskom na spaavanje ljudskih ivota. Vezano, ali i u suglasju s prethodno napomenutim pojavio se i koncept nazvan

ivjeti s poplavama.Naime, definitivno je ustanovljeno da apsolutnu obranu od poplava nije mogue ostvariti te da je poplave potrebno prihvatiti kao dio nae stvarnosti. To se posebno odnosi na neke prostore kao to su visoko urbanizirani i industrijalizirani prostori, naselja izgraena u ravniarskim terenima uz otvorene vodotoke, naselja uz bujine vodotoke i slino.

KUALALUMPUR

MALEZIJA

Rijeno korito je po svojim dimenzijama prirodno prilagoeno da propusti srednje vode. Meutim, svako odreeno vrijeme vei protoci prelaze kapacitet korita zbog ega dolazi do izlijevanja vode u okolne ravniarske prostore. Plavljenje moe biti izazvano ne samo oborinama ve i porastom razine podzemnih voda. Prema tome poplave ne predstavlja nita drugo nego dio prirodnih hidrolokih varijacija. Kad se poduzimaju mjere obrane od poplava uglavnom se zaboravlja da poplave igraju kljunu ulogu u odreivanju (pruanju podrke) biolokoj produktivnosti i raznolikosti u plavljenim podrujima, a preko njih i u irem prostoru sliva. Poplave znaajno pridonose plodnosti tla, formiranju stanita te donosu i izmjeni hranjiva i organizama. Nanos koji bude transportiran tijekom poplava ne predstavlja samo mrtvu materiju ve i plodne sastojke, hranjiva i bioloke organizme.

PROSTORNE I VREMENSKE DIMENZIJE RIJENOG KORIDORA

RAZLIITE KOMPONENTE KOJE SUDJELUJU U FORMIRANJU BIOLOKE RAZNOLIKOSTI OTVORENIH VODOTOKA

Plavljena podruja (prostori) predstavljaju izrazito heterogene, ali i bogate ekosustave. U svima njima, a naroito u primarnim plavljenim prostorima se javljaju brojni visoko razvijeni mikro topografski oblici. Obino se radi o skupinama malih kanala, depresija, povratnih tokova, uzvisina i grebena. Depresije unutar plavljenih podruja posebno su vane stoga jer se u njima na povrini due zadrava voda. One u biti predstavljaju vlane prostore ija je uloga kljuna u pruanju podrke biolokoj raznolikosti, poljoprivrednoj proizvodnji te ribarstvu. Ove su depresije esto povezane malim kanalima s glavnim koritom. Kroz njih se tijekom ak i najmanjih poplava u depresije unosi nanos, hranjivo i ribe koje se tu najee mrijeste i odlau ikru. Neke od depresija bitne su jer omoguavaju razvoj specijalnih umskih zajednica koje osim svojih vlastitih visokih ekolokih vrijednosti predstavljaju stanita za ivot ptijih vrsta. Drastinim strukturnim mjerama obrane od poplava, posebno u najrazvijenijim dravama svijeta, izgradnjom nasipa u blizini glavnih korita iskljuila su se plavljena podruja od kontakta s prirodnim poplavama. Rezultat takovih zahvata pokazao se traginim sa stanovita zatite okolia i pruanja podrke biolokoj raznolikosti. U mnogim sluajevima pokazalo se naalost da ni osnovni cilj izvoenja takovih zahvata nije postignut. Sigurnost obrane od poplava nije poveana. Najbolji primjeri za to su zahvati izvreni sa svrhom obrane od poplava na rijekama Rajni, Roni, Dunavu, Mississippi, Missouri itd.

RIJEKA COLORADO (SAD & MEKSIKO)

srednji dio toka dio na uu u Meksiku

U organizaciji i funkcioniranju plavljenih prostora postoji stroga prostorno-vremenska hijerarhija. Podjela se obino vri na dio plavljenog prostora koji je neposredno uz korito vodotoka i koji je plavljen tijekom svake godine nekoliko puta. Taj se dio naziva ponekad primarnim plavljenim prostorom. U tom se podruju razvija specifina vegetacija, a rastu i stabla onih vrsta drvea koja podnose obilje vlage (na pr. vrbe). Na ovo podruje naslanja se neto vii dio plavljenih podruja koje je zbog toga rjee (jednom u nekoliko godina) preplavljivan vodom iz otvorenog vodotoka, a moe se nazvati sekundarnim plavljenim prostorom. Podjelu je prema istoj logici mogue nastaviti na tercijarna plavljena podruja u kojima se poplave javljaju jednom u nekoliko desetaka godina itd.

KORITO DUNAVA KOD BEA (1726.-1988.)

Kao rezultat prirodnih procesa ili zbog antropogenih promjena koliine erodiranih materijala na slivu se tijekom vremena mogu znaajno mijenjati. Najee se deava da zbog sjee uma i promjene namjene povrina (iz prirodnih u poljoprivredne ili urbane prostore) doe do znaajnog poveanja erozije. Koliine nanosa koje zbog erozije dospiju u otvorene vodotoke postaje tako velika da rijeke nemaju energetske mogunosti da pronesu sav taj nanos. Dolazi do destabilizacije cjelokupnog rijenog sustav, kontinuiranog deponiranja nanosa i time podizanja rijenog dna to bitno smanjuje propusnu sposobnost korita. Izravan rezultat toga je poveanje opasnosti od poplava, ali i nepredvidive glavninom negativne promjene u okoliu. Najoigledniji takav primjer je sluaj ute rijeke u Kini koja danas tee kroz vlastiti nanos koji je znatno vii od okolnog prirodnog plavljenog prostora. Provoenje mjera obrane od poplava u takovim uvjetima krajnje je oteano, a nerijetko i nemogue.

UTA RIJEKA (VISEA RIJEKA)KAIFENG - KINA

S druge strane izgradnja brana na vodotocima i formiranje akumulacija, provoenje protuerozijskih mjera i poumljavanje, to sve smanjuje proizvodnju nanosa na slivu ili zadrava nanos u akumulacijama, takoer utjee na ravnoteu rijenog sustava. Ovdje se deavaju suprotni procesi. Zbog nedostatka nanosa i vika energije rijenog toka nizvodno od mjesta deponiranja dolazi do dubljenja korita to takoer moe izazvati ozbiljne i opasne promjene du rijenog koridora. Najee dolazi do sniavanja razine podzemnih voda u irem okoliu otvorenog vodotoka to pak uzrokuje suenje priobalne vegetacije, ruenje obala, gubitak stanita itd.

Prirodni rijeni koridor se odlikuje velikom raznolikou stanita u prostoru, ali i njihovom dinaminom promjenjivou tijekom vremena. Prostorna heterogenost karakterizirana je dubinom vode, brzinama i smjerovima teenja vode, osunanim i zasjenjenim podrujima, svojstvima dna (muljevita, pjeskovita, ljunkovita, kamena itd.), obalama i dnom sa ili bez akvatine vegetacije, prozirnou vode, razvedenou i brojnou kanala, dimenzijama glavnog korita itd. Vremenska varijabilnost se izraava izmjenama i trajanjima velikih i malih voda, promjenama termalnog reima voda, brojnou korita unutar plavljenog prostora itd.

Openito je utvreno da postoji visoka korelacija izmeu sloenosti i brojnosti stanita te bioloke raznolikosti u prostoru rijenog koridora. Smanjivanje broja i homogeniziranje vrsti stanita rezultira naglim padom bioloke raznolikosti. To se vrlo esto desilo pri poduzimanju nekih strukturnih mjera obrane od poplava, a prije svega pri reguliranju, tj. kanaliziranju glavnih korita te iskljuivanju plavljenih povrina izgradnjom nasipa paralelnih s glavnim koritom. Ustanovljeno je ujedno da promjene stanita tijekom vremena izazvane prirodnim poremeajima (prije svega onim hidroloke naravi) predstavljaju bitni preduvjet zdravlja rijenog ekosustava.

Osiguravanje stalne povezanosti izmeu razliitih stanita bitno je za osiguravanje ivotnih potreba organizama u okoliu i za pruanje podrke nizu biolokih, fizikih i kemijskih procesa koji kontroliraju strukturu i funkcioniranje rijenog koridora. Rijeni koridor je mogue shvatiti kao trodimenzionalni prostor ije se karakteristike mijenjaju tijekom vremena. Povremena plavljenja bitne su za odravanje njegovih prirodnih svojstava neophodnih za omoguavanje ivota raznim vrstama unutar njega. Poplave ne samo da omoguavaju akvatinim organizmima da se maknu iz glavnog korita u plavljene povrine ve uzrokuje morfoloke promjene, kreiraju nova stanita, taloe sedimente u kojima ima organskih elemenata i hranjiva, pruaju podrku odravanju vlanih prostora, obnavljaju vodu u depresijama koje se nalaze unutar plavljenih prostora, ublaavaju poplave u nizvodnom dijelu vodotoka itd. Namee se oigledan zakljuak da se strukturnim mjerama obrane od poplave ne smije, barem drastino, iskljuivati plavljena podruja iz njihove prirodne funkcije. Naalost, na mnogim rijekama to je ve uinjeno i danas je vrlo teko ili ak i nemogue popraviti drastino promijenjeno stanje. Zanimljivo je naglasiti da su u tom smislu najdrastinije pogreke uinjene u najrazvijenijim dravama svijeta.

UTJECAJ INTERVENCIJA VRENIH SA SVRHOM OBRANE OD POPLAVA NA EKOSUSTAVE

Brane i akumulacije jedan su od najstarijih i najee koritenih strukturnih mjera koji nisu graeni iskljuivo sa svrhom obrane od poplava. Najee se radio o vienamjenskim objektima koji osim za obranu od poplava slue i za navodnjavanje, proizvodnju elektrine energije, opskrbu vodom za pie itd. U posljednjih nekoliko desetaka godina pojavio se vrlo glasni i argumentirani pokret koji se zalae protiv izgradnje brana i akumulacija. Glavni argumenti protiv izgradnje upravo su ekoloke naravi. Protivnici izgradnje brana i akumulacija smatraju da su tete na okoliu, posebno one dugorone znatno vee od koristi.

Pravi odgovor na ovo pitanje teko je dati. On je izrazito individualan i znaajno se razlikuje od sluaja do sluaja. injenica je da se kod upravljanja vienamjenskim akumulacijama esto javljaju sukobi izmeu korisnika iji su interesi razliiti. Obino se vodom upravlja ne na tzv. optimalan i integralan nain nego na osnovi interesa glavnog vlasnika brane i akumulacije. Izraziti primjer za to su akumulacije u vlasnitvu elektroprivrede koje uglavnom slijede interes proizvodnje hidroenergije, tj. profita ne vodei dovoljno brige za potrebe ostalih korisnika. U ovom sukobu interesa obino stradaju nizvodni dijelovi vodotoka koji tijekom ljeta ne dobivaju potrebne i dogovorene koliine voda (kod nas krivo nazvane bioloke minimume). Nerijetko se deavalo da se manipulacijom i skladitenjem vode u akumulaciji za potrebe proizvodnje elektrine energije ili navodnjavanja postupalo tako da su poveani, a ne smanjeni maksimalni protoci velikih voda, dakle poveane su, a ne smanjene poplave u nizvodnom dijelu rijenih sustava.

BRANA LETAJ NA BOLJUNICI

Skladitenjem vode u akumulacijama mijenja se kakvoa vode. U velikim i dubokim akumulacijama dolazi do stratifikacije vode tijekom raznih sezona godine. Voda na dnu je u tom sluaju mnogo hladnija od one na povrini. Ako se izlaz iz akumulacije nalazi na dnu, to je najei sluaj, nizvodno se putaju znaajno hladnije vode koje mogu ozbiljno natetiti ivom svijetu u tom dijelu rijeke. Takovi sluajevi najee se zbivaju u vruim ljetnim mjesecima kada se iz akumulacija isputa voda znatno hladnija od temperature zraka. U akumulacijama nerijetko dolazi do anaerobnih procesa i cvjetanja algi zbog vika hranjiva u njima (organskih materija, duika i fosfora).

Brane i akumulacije utjeu na prekid transporta nanosa. Vueni nanos se u potpunosti zadrava u prostoru akumulacija dok se tek jedan dio suspendiranog nanosa prenosi nizvodno. Nanos ne predstavlja samo neivu materiju ve se u njemu nalaze i hranjiva, sjeme, mikroorganizmi i stanita. Akumulacije i brane prekidaju uzdunu komunikaciju unutar rijenog sustava izazivajui na taj nain brojne i esto nenadoknadive tete ekosustavima.

injenica je da brane i akumulacije mogu obavljati i obavljaju niz vrlo korisnih gotovo nezamjenjivih funkcija. Tu se prije svega misli na uvanje vodnih koliina za razdoblje kad se u vodotoku javljaju male i za potrebe ljudi, okolia i privrede nedovoljne koliine voda. Njihova uloga u ublaavanju poplava je znaajna. Meutim, da bi se te i druge korisne funkcije ostvarile potrebno je doista (ne samo deklarativno) integralno i optimalno upravljati vodnim koliinama koje se skladite u njima.

Nasipi se obino grade od zemlje sa svrhom obrane od poplava. Osnovni problem s nasipima lei u injenici da se njihovom gradnjom uvijek iz funkcije iskljuuju manji ili vei dijelovi plavljenih prostora. Na taj nain nerijetko se iskljuuju veliki prostori u kojima se voda prirodno retencionirala. Posljedica toga je da visina nasipa mora biti znatno vea, dakle i skuplji pa i nesigurniji, nego u sluaju kad bi ti prostori bili ukljueni u sustav obrane od poplava. O ulozi plavljenih povrina u pruanju podrke ekosustavima rijenih koridora, ali i cijelog sliva bilo je detaljnije govora u prethodnom djelu ovog lanka. injenica je da izgradnjom nasipa dolazi do smanjivanja plavljenih povrina. Nasipi definitivno sprjeavaju poprenu komunikaciju izmeu glavnog korita i plavljenih prostora ime se znaajno utjee na zdravlje i produktivnost cjelovitog ekosustava sliva. S druge strane u nekim sluajevima, posebno pri obrani od poplava urbanih podruja i/ili industrijskih zona gotovo da i ne postoje druga rjeenja do li izgradnja nasipa.

POPLAVA DUNAVARumunjska

travanj-svibanj 2006.

Retencijski i detencijski prostori su prirodne depresije ili umjetni iskopi koji mogu biti koriteni za povremeno skladitenje velikih voda sa svrhom ublaavanja poplava. Detencijski prostori razlikuju se od retencijskih samo po tome to ovi posljednji nemaju kontrolirane izlaze. Detencijski prostori zadravaju vodu tijekom odreenog vremena te ju polagano isputaju kroz prirodne ili umjetno izraene odvodne organe. Voda sakupljena u retencijskim prostorima polagano se infiltrira pod povrinu i isparava se. Dimenzije oba spomenuta prostora razlikuju se i zavise o prirodnim uvjetima, ali mogu biti poveane ili smanjene umjetnim objektima. Rjeenja obrane od poplave sustavom retencijskih i/ili detencijskih prostora manje je opasna za okoli od stalnih akumulacija te se sve ee koristi u praksi. to vie, negdje se ovakvi prostori koriste i za stvaranje umjetnih vlanih prostora. Detencijski i retencijski prostori mogu imati i vienamjensku ulogu te mogu pridonijeti ozdravljenju okolia pa ih se stoga preporua. U urbanim prostorima kao doista i samo privremeni detencijski i/ili retencijski prostori mogu posluiti parkovi, igralita, parkinzi i drugi prostori na kojima poplava ne moe izazvati ozbiljnije tete i ije se tete mogu brzo sanirati. Meutim, da bi svi oni igrali pozitivnu ulogu cijelim sustavom je neophodno doista paljivo i optimalno upravljati. Sustav ne moe biti preputan sam sebi ve mora biti strogo kontroliran i upravljan iz nekog centra.

Rasteretni i obilazni kanali skreu dio rijenog toka od podruja koje je potrebno tititi od poplava. Ako se ta voda vraa nizvodno u isti vodotok tada se radi o obilaznom ili bypass kanalu. Rjeenja gdje se voda prebacuje iz jednog vodotoka u drugi vodotok naziva se rasteretnim kanalom. Oba spomenuta rjeenja smanjuju opasnost od poplave samo na jednom dijelu vodotoka, ali ga poveavaju nizvodno od mjesta na koji se ulijevaju u isti ili drugi vodotok. Preporua se kombinirati rasteretne i obilazne kanale s detencijskim i/ili retencijskim prostorima. Takovo uspjeno rjeenje koriteno je za obranu Zagreba od poplava vodama rijeke Save. Osnovna mana obije vrste kanala lei u injenici promjene bilance pronosa nanosa. Meutim, te su promjene znatno manje nego u sluaju izgradnje brana i akumulacija. Rasteretni i obilazni kanali ne utjeu znaajnije na promjenu kakvoe vode.

Mjere kanaliziranje glavnih korita vodotoka (regulacija korita)poduzimaju se u cilju poveanja kapaciteta korita za prolaz velikih voda na kanaliziranoj dionici. Taj se cilj pokuava postii smanjivanjem hrapavosti, produbljivanjem, irenjem, oblikovanjem, izravnanjem, skraivanjem toka i stvaranjem jednog stabilnog korita. Ponekad je ova mjera vezana s osiguranjem plovnosti. Kanaliziranjem se pojednostavljuje oblik korita, smanjuje broj stanita i poveava brzina teenja to sve negativno utjee na rijeni ekosustav. Kanaliziranjem glavnih korita bitno se mijenja reim pronosa nanosa. Definitivno je utvreno da kanaliziranje glavnih korita uzrokuje mnogo negativnih posljedica na okoli. Dobiti postignute u smanjivanju opasnosti od poplava daleko supremaene negativnim posljedicama koje dugorono trpi okoli. Novi trendovi obnove vodotoka koji se u posljednjih desetak godina masovno primjenjuju u praksi prije svega se odnose na revitalizaciju ili rehabilitaciju kanaliziranih korita otvorenih vodotoka. Mjere kanaliziranja glavnih korita preporua se ne primjenjivati na svim mjestima gdje to nije jedina mogunost za ublaavanje poplava.

U posljednje vrijeme sve se vie inzistira na primjeni nestrukturnih mjeraobrana od poplave u koje spadaju: prognoza poplava i organizacija sustava ranog uzbunjivanja, upravljanje koritenjem zemljita, priprema stanovnitva na postupanje tijekom poplava itd. Organiziranja uinkovitog sustava za prognozu poplava i uzbunjivanje zajednica ugroenih od ove vrste katastrofa zahtijeva skladno proimanje podataka, orua za prognoziranje i vrsno obrazovanih i uvjebanih strunjaka prognozera. Sustav prognoza poplava ima osnovnu zadau da ugroenoj zajednici prui dovoljno vremena da u danim uvjetima moe pruiti najbolji odgovor na izazove katastrofe, tj. smanjiti sve vrste teta na najmanju moguu mjeru. Produljivanjem vremena od izdavanja prognoze do pojave poplave omoguava se ugroenoj zajednici da se bolje pripremi na pojavu poplave i da smanji sve vrsta teta, a prije svega spasi ljudske ivote. Bitno je da prognoza bude dovoljno precizna i pouzdana da zajednica vjeruje u nju te da odmah reagira na prvo dano upozorenje. Nerijetko se deavalo da su loa iskustva s prijanjim netonim prognozama i lanim uzbunama utjecala na to da zajednica ne reagira na uzbunu upravo onda kada se stvarno pojavila ozbiljna prijetnja. Netone prognoze rue kredibilitet cijelog programa i u pitanje dovode sve uloene napore i sredstva.

ZAKLJUAK

ini se da je konano shvaeno da veina postojeih sustavi obrane od poplava nedovoljno ili ak uope ne vodi brige o ekolokim vidovima rijenih koridora i slivova. Posljedica toga nije samo drastina devastacija okolia i opasno smanjivanje bioloke raznolikosti ve i neuinkovito funkcioniranje sustava obrane od poplava. Poplave se su sve ee i sve snanije, a tete sve vee upravo na rijekama i slivovima na kojima su izgraeni najsloeniji sustavi obrane od njih. Oigledno je da e ovjeanstvo morati prihvatiti koncept nazvan ivjeti s poplavama koji prihvaa injenicu da poplave nije mogue apsolutno sprijeiti ve je potrebno na najmanju moguu mjeru smanjiti broj ljudskih rtava i tete koje one izazivaju. Ujedno je potrebno prepoznati i bolje iskoristiti pozitivne uinke koje poplave vre na okoli.

POPLAVA U ZAGREBU 1936. GODINE

Frankopanska ulica

HVALA NA PANJI !