Politiki sustav Hrvatske

1. Navedite neka naela ustavno-politikog sustava Republike Hrvatske?Naelo narodne suverenosti, Naelo dravnog suvereniteta, Naelo diobe vlasti, Naelo ustavnosti i zakonitosti2. Nabrojite 3 drave koje se spominju u Izvorinim osnovama Ustava RH?Slovenija,Srbija i Crna Gora (ustav-izvorine osnove) ???3. Nabrojite 3 ustavne vrednote iz l. 3. Ustava RH?Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav????4. Nabrojite 3 grane dravne vlasti prema Ustavu RH?Zakonodavna, izvrna i sudbena5. O emu govori naelo ustavnosti i zakonitosti?Propisuje se da:''U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i zakonom. Svatko je duzan drati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak RH''6. Kako Ustav RH klasificira prava i slobode?U 3 skupine: 1)Prava koja su pretpostavke za uzivanje svih drugih prava(npr.nacelo jednakosti), 2)osobne i politicke slobode i prava(p.na zivot,sloboda misli i tiska), 3)gospodarska, socijalna i kulturna prava(pravo na rad, strajk..)7. Nabrojite tri politika prava u Ustavu RH?Jednakost gradana, dostupnost javnih sluzbi, sloboda udruzivanja i okupljanja, sloboda misli...????8. Nabrojite tri socijalna prava u Ustavu RH?Prava na zastitu zdrave okoline, prava na informiranost, planiranje porodice, zastita nacionalnih prava i druga??????9. Zato ostvarivanje prava i sloboda nije iskljuivo pitanje RH?Pristupanjem pojedinom meunarodnom paktu kojim se ureuju prava i slobode, u Hrvatskoj e stupiti na snagu odredbe tog meunarodnog ugovora, pa i u sluaju kad bi zakonska regulacija na odreenom podruju bila razliita od tig odredbi. RH kao suverena drava prihvaa temeljno naelo meunarodnog politikog i pravnog poretka da ostvarivanje ljudskih prava, a tako i nacionalnih prava i zatita manjina, nije vie samo unutranja stvar RH, nego i zajednika stvar meunarodne zajednice. (6 str.)10. Koje institucije u RH obnaaju sudbenu vlast?Suci i dravno odvjetnitvo obnaaju sudbenu vlast, imenuje ih i razrjeava Dravno sudbeno vijee.11. Koji sudovi postoje u Republici Hrvatskoj?Redovni: opinski, upanijski, Vrhovni sudSpecijalizirani: Prekrajni, Visoki prekrajni, upravni, trgovaki, visoki trgovaki12. Koja je temeljna zadaa Ustavnog suda?Kontrola ustavnosti zakona; Ustavni sud rh odluuje o suglasnosti zakona s ustavom i drugih propisa s ustavom i zakonom...odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, openito prava zajamena ustavom ( to je temeljno ) odluuje o odgovornosti predsjednika rh, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti13. Koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj?Vrhovni sud14. to u Republici Hrvatskoj znai narodna suverenost?Ideja narodne suverenosti predstavlja osnovu moderne demokracije. Prema ovoj ideji narod odluuje u dravi neposredno, sam ili putem svojih predstavnika. Suveren oznauje nositelja vrhovne vlasti, dok u drugom sluaju oznauje onog imbenika koji je u vrenju vlasti najvii, samostalan i neovisan od nekog drugog politikog initelja. Ukoliko poveemo suverenost s demokracijom dobije se narodna suverenost. (4. str)15. Ustav RH definira Hrvatski sabor?Sabor RH ima ustavnotvornu funkciju, to znai da ima mo donoenja i izmjene ustava. (3.str)

16. Koja prava prema Ustavu RH imaju graani u opini?Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanu lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom. (lanak 133.)17. Nabrojite barem tri ustavne nadlenosti Hrvatskog sabora?Obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu sa Ustavom i zakonom; nadzire rad vlade RH; donosi zakone; odluuje o donoenju i promjeni Ustava; odluuje o promjeni granica RH... (lanak 81.)18. Kakav mandat imaju zastupnici u Hrvatskom saboru?Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od 4 godine. (lanak 73.); Nemaju obvezujui mandat (lanak 75); imaju imunitet-zastupnik ne moe biti pritvoren niti se moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja sabora (lanak 76.); trajanje mandata se moe produiti samo u sluaju rata (lanak 77.)???19. Tko bira predsjednika Republike Hrvatske?Pradsjednik RH bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina, bira se veinom svih biraa koji su glasovali. (lanak 95.)20. Tko moe raspustiti Vladu Republike Hrvatske?Hrv. Sabor (lanak115.;116.)21. Kako se slikovito opisuje integracijska struktura EU?22. to predstavljaju tri stupa Europske unije?Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se esto opisuje pomou proelja antikog grkog hrama sa tri stupa, a stupovi se meusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru meu dravama lanicama:Prvi stup tvore ve ranije osnovane Zajednice: Europska zajednica za ugljen i elik koja je prestala postojati 2002. godine, Europska ekonomska zajednica te Europska zajednica za atomsku energiju Drugi stup sastoji se od suradnje drava lanica u podruju Zajednike vanjske i sigurnosne politike Trei stup sastoji se od suradnje drava lanica u podruju u pravosuu i unutarnjim poslovima (engl. Justice and Home Affairs), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta?????23. Koje su razine institucionalnog ustroja EU?24. Koje su institucije EU na nadnacionalnoj razini?25. Tko su nositelji institucionalne strukture EU na nacionalnoj razini?26. Da li je Europsko vijee (European Council) isto to i Vijee Europe (Council of Europe)?Vijee Europe je meunarodna organizacija 47 drava lanica ire europske regije, iji su glavni zadaci jaanje demokracije, zatite ljudskih prava i pravne drave na europskom kontinentu. Europsko vijee institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika drava ili predsjednika vlada drava lanica Europske unije, predsjednika Europskog vijea te predsjednika Europske komisije. To politiko tijelo ima kljunu ulogu u usuglaavanju interesa i stajalita drava lanica.27. Koji je cilj Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju?Cilj SPP-a je uspostava politikog dijaloga, usklaivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa, razvoj slobodne trgovine, osiguravanje regionalne suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih podruja. (12. str)28. Jesu sli sporazumi sastav ni dio poretka Europske zajednice i to to znai?Prema praksi Europskog suda, sporazumi o pridruivanju sastavni su dio pravnog poretka Zajednice, izravno se primjenjuju i stvaraju prava i obveze za fizike i pravne osobe te su sudovi drava lanica obvezni njihovim odredbama priznati pravne uinke.(12. str)29. Koje su dvije faze pregovora RH s EU?Analiticki pregled zakonodavstva(screening) i pregovori na temelju pregovarackih stajalista30. Tko sudjeluje u izradi hrvatskih pregovarakih stajalita?Pregovaracka skupina za voenje pregovora o pristupanju RH Europskoj Uniji, Radna skupina za pripremu pregovora o pristupanju RH Europskoj Uniji, Koordinacija za pregovore o pristupanju RH Europskoj unii, Nacionalni odbor i Vlada RH.

Gospodarski sustav Hrvatske

1. Kada je Hrvatska dostigla razinu srednje razvijene industrijske zemlje? Sredinom 1970-ih.

2. U kojem razdoblju je Hrvatska biljeila najintenzivniji gospodarski rast? 1952-1980

3. Kakva je razina inflacije u razdoblju do 1980 godine? Razdoblje relativno niske inflacije

4. Kakve su karakteristike investiranja do 1980. godine? Izuzetno brz razvoj zasnovan na visokoj stopi investiranja koje je financirano velikim dijelom inozemnim zaduzivanjem.Nije ukljucivalo i trzisne kriterije pri njihovom odredivanju.

5. ime je popraena industrijalizacija Hrvatske? Ubrzanom deagrarizacijol i koncentracijom stanovnistva i privrednih aktivnosti u gradske centre.

6. Koje je razdoblje stagnacije hrvatskog gospodarstva? 1980-1990

7. Od koje godine zapoinje pad drutvenog proizvoda i zaposlenosti?1987

8. Zato dolazi do pada proizvodnosti rada tijekom osamdesetih godina? Socijalni pritisak nezaposlenosti uvjetovao je nastavak pozitivne dinamike zaposljavanja u drustvenom sektoru gospodarstva ali prvenstveno prema politickoj motivaciji pa se zato biljezi pad produktivnosti rada i stvaranje velikih rezervi radnih resursa u gospodarskim subjektima.

9. Kakvo je kretanje inflacije u drugoj polovici osamdesetih godina?U razdoblju 1986.-1990. godine prepoznatljivi su elementi gospodarskog kraha. Sve su vie negativne stope rasta, a stope hiperinflacije izmiu kontroli. Krajem 1980-tih raspadu gospodarskog sustava i stopama inflacije koje su prelazile 1000% godinje pridonijeli su i tzv. upadi u monetarni sustav to je samo drugi naziv za ilegalno tiskanje novca koje su vlasti u Beogradu inile mimo znanja drugih lanica bive Jugoslavije. (2.str.)

10. Koja su tri najvanije tekoe s kojima se susrelo gospodarstvo pri osamostaljenju Hrvatske?

Ratne stete, problem tranzicije, gubitak trzista11. Kakvo je kretanje drutvenog proizvoda poetkom devedesetih? Negativna prosjecna godisnja stopa rasta prelazila je -6%, zaposlenost padala , stopa inflacije u razdoblju konstituiranja samostalne hrv drzave je bila na razini od vise od 500%godisnje.12. Kakva je pokrivenost uvoza izvozom poetkom devedesetih? Bila je na prosjecnoj godisnjoj razini od 90%13. Kolike su izravne i neizravne ratne tete u Hrvatskoj? Izravne preko 37 milijardi US dolara a neizravne 4-4.5 puta vece:111-148mil.USd.

14. Koliki je dio Jugoslavenskih dugova trebala pruzeti Hrvatska i zato? Prilikom uclanjenja Hrv u Medunarodni monetarni fond Hrvatska je preuzela 28,5% obveza bivse Jugoslavije prema Fondu(prema udjelu koji je doprinosila stvaranju drustvenog proizvoda) i trebala je biti nasljednik gotovo 5 milijardi dolara koje je prisvojila Jugoslavija. Ukupna imovina bivse Jugoslavije procjenjuje se na preko 90 milijardi dolara pa Hrvatska po navedenom kljucu polaze prava na gotovo 27 milijardi dolara.

15. Koliki je gubitak vrijednosti zajednike imovine Jugoslavije koji je trebao pripasti Hrvatskoj? 5 milijardi dolara (5.str.)

16. Koliko ima aktivnih poduzea u Hrvatskoj?108000

17. Koliki je udio malih poduzetnika u broju poduzea, a koliki u zaposlenosti i ukupnom prihodu?

ine preko 95%ukupnog broja hrvatskih poduzetnika a ostvaruju tek treinu ukupnog prihoda u gospodarstvu.18. Koliki je udio velikih poduzea u zaposlenosti, ukupnom prihodu i ostvarenoj dobiti? ine manje od 1% ukupnog broja poduzetnika i ostvaruju u prosjeku oko 50% ukupnog prihoda.Udio prihoda velikih poduzetnika nakon 1997.godine kontinuirano raste do rekordnih 57,6% u 2003.godini.Raste i udio njihove nrto dobiti koji u 2002. godini doseze 70,3%19. Koliki je udio Grada Zagreba u gospodarskim aktivnostima Hrvatske? ostvaruje 55% dobiti s 39%zaposlenih.20. Koje su dvije glavne specifinosti hrvatskog tranzicijskog procesa? Drustveno vlasnistvo i ta da se transformacija odvijala u vrijeme rata i agresije na Hrvatsku.21. Kada je zapoela Pretvorba u Hrvatskoj? Sredinom 1991.22. Koliki je dio gospodarskog kapitala predvien za pretvorbu, a koji najvaniji dijelovi su

izostavljeni? Projekt pretvorbe obuhvatio je 2876 od ukupno 3600poduzeca.Ponajprije prikupljena sredstva nisu trosena za razvoj nego za stabilizaciju javnih financija a otplata je izvrsena starom deviznom stednjom koja je bila pretvorena u javni dug, obveznicama i sl.Tijekom 3 god pretvorbe stvarno je uplaceno svega 500milijuna DEM il nesto vise od 2% procijenjene vrijednosti pretvorbenog kapitala.23. Koje su etiri varijante stjecanja vlasnitva u procesu pretvorbe? Otkup poduzeca, dokapitalizacija ili ulaganje kapitala u poduzeca, pretvaranje duga u ulog i prijenos dionica i udjela drzavnim fondovima.24. Kada zapoinje privatizacijska etapa i tko je provodi?

1995. godine, vlasnikim udjelima u obliku dionica raspolagali su Hrvatski fond za razvoj i mirovinski fondovi. Privatizaciju su provodili Hrvatski fond za razvoj, preimenovan u Hrvatski privatizacijski fond i Agencija koja se preimenovala u Ministarstvo privatizacije (ukinuto 1999. godine).

25. Tko i kako prodaje velika javna poduzea? Mimo HFP, prodaju javnih poduzeca neposredno provodi Ministarstvo gospodarstva a privatizaciju poslovnih banaka je vodila Hrvatska narodna banka uz asistenciju drzavne agencije za sanaciju banaka. Kuponskom privatizacijom koja se ddvijala se putem 7 registriranih privatizacijskih investicijskih fondova javnom drazbom koju je vodio Hrvatski privatizacijski fond.????26. Tko je dobio kupone za kuponsku privatizaciju i to su s njima uinili? 27. Koliko je razina drutvenog proizvoda 1993 bila nia od predratne? 40%28. Na emu se zasnivao rast drutvenog proizvoda u drugoj polovici devedesetih? Na velikom povecanju finalne potrosnje umjesto na rastu proizvodnih investicija 29. Na emu se zasnivao rast drutvenog proizvoda nakon 2000. godine? Velikim javnim infrastrukturama i povecanom bankarskom kreditiranju gradana.30. Kada je dostignuta predratna razina proizvodnje u Hrvatskoj? 2004.31. Koliki je bruto drutveni proizvod u Hrvatskoj (ili BDP po stanovniku)?

BDP po stanovniku iznosi 13.900eura

32. Kolika je industrijska proizvodnja 2007 godine u usporedbi s predratnom?

10%nia

33. Koliki je broj zaposlenih u industriji u usporedbi s predratnim? u 2007. je 25% a prije 37%

34. Koliki je danas udio industrije u BDP-u i zaposlenosti????

35. U kojoj industriji su najnie, a u kojoj najvie plae?Najnize u tekstilnoj, odjevnoj i kozarskoj a najvece u naftnoj i duhanskoj ind.

36. Koliki je udio malih trgovina na tritu?Segment malih trgovina ini 30% premda mu snaga opada iz godine u godinu. (19. str.)

37. Koji je najjai trgovaki lanac i koliki mu je udio na tritu? Konzum,30%

38. Kolik je broj dolazaka i noenja ostvaren u hrvatskom turizmu 2007 godine? dolazaka povecan za 7.5%(11.1milijun) a nocenja za 5,7%(56mil)

39. Kakav je odnos ostvarenih noenja u Hrvatskoj 2007 i 1986. godine?U 2007. godini povean je broj dolazaka turista na 7.5%, a noenja na 5,7%.Ostvarena noenja su dosegla najviu razinu u zadnjih 15-tak godina (56 milijuna) odnosno oko 80% noenja iz rekordne 1986. godine. ??? Strani turisti jo uvijek prosjeno ostvaruju 85% ukupnih dolazaka i noenja (2007.god.)

40. Iz kojih zemlja su najbrojniji turisti u Hrvatskoj? Njemacka,Slovenija i Italija

41. Koliki je udio ostvarenih noenja u privatnom smjetaju, hotelima i kampovima? Privatni(31,6%),hoteli(26,9%),kampovi(23,1%)

42.43. Koliki su ukupno registrirani smjetajni kapaciteti u Hrvatskoj? 875,969stalnih postelja

44. Kakva je struktura smjetajnih kapaciteta u Hrvatskoj? 44.9%privatni smjestaj, 24.1%kampovi, 11.6%hoteli

45. Koliki je devizni prihod od turizma 2007 godine? 6,7milijardi eura

46. Koliki dio deficita vanjskotrgovinske robne razmjene nadoknauje turizam?Neto devizni prihod od turizma pokriva 75% deficita vanjskotrgovinske robne razmjene. (42. str.)

47. Kada je zapoela primjena stabilizacijskog programa? pocetkom listopada 1993.48. Koje su osnovne poluge za zaustavljanje inflacije? Restriktivna monetarna politika i politika stabilnog teaja

49. Koje je godine zaustavljeno smanjivanje broja zaposlenih? 2001.

50. Koje je godine dosegnut vrhunac nezaposlenosti, koliki je broj nezaposlenih bio i kolika stopa?

2002.god, 390.000registriranih nezaposlenih uz stopu od 22.3% radne snage

51. Koliko je 2008. godine nezaposlenih i kolika stopa nezaposlenosti? 228.500 uz stopu 12.9%

52. Kolika je stopa aktivnosti u Hrvatskoj? 48,8%

53. Kolika je prosjena plaa u 2007 godini? 4.841kn

54. Kolika je propisana minimalna plaa u Hrvatskoj? 2.747kn osim u tekstilnoj,drvno-preradivackoj i kozarsko-obucarskoj ind(2.582kn)

55. Koliki je vanjski dug Hrvatske i koliki je njegov udio u BDP?Udio vanjskog duga u BDP je 87,8%. Prema najnovijim podacima, vanjski dug Hrvatske iznosi malo manje od 44 milijarde eura, meutim tekst podrazumjeva samo podatke do 2007. godine, to bi znailo da je tadanji vanjski dug iznosio 33 milijarde eura.

56. Prema vrstama dunika kako moemo podijeliti udjele u vanjskom dugu? udio ostalih domacih sektora 46%,udio izravnih ulaganja vlasnicki povezanih poduzeca 12.9%,udio drzave 19%, udio banaka 22.1%?

Dravni sektor (javna i mjeovita trgovaka drutva) i privatni sektor (da moda ovo nije odgovor.) (34. str.)57. Koliki se dio vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje u eurima? Oko 75%58. Kolika je pokrivenost uvoza izvozom? 47.8%59. Koje su glavne izvozne djelatnosti Hrvatske? Proizvodnja ostalih prometnih sredstava(brodova),proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda,proizvodnja hrane i pica, proizvodnja odjece, proizvodnja strojeva i uredaja, proizvodnja koksa i naftnih derivata

60. Koji su nam glavni vanjskotrgovinski partneri za uvoz i izvoz? Italija, Njemacka, rusija, Slovenija, BiH, Kina

61. Zato je u Hrvatskoj teaj kune precijenjen????? Uglavnom, ovdje se radi o tome kako je u Hrvatskoj mala proizvodnja i razina uvoza je puno vea nego izvoz, a uvoz se obavlja u eurima. Zbog toga se kuna odrava na umjetnom teaju, jer rastom kune raste euro, krediti. Kuna ne vrijedi onoliko koliko se predstavlja u Hrvatskoj.Sad probaj ovo sastavit u neku normalnu reenicu :D :D :D ???

62. Koliko je ukupno stranih ulaganja privukla Hrvatska? 17.6milijardi eura

63. U koje su djelatnosti najvie ulagali strani investitori? Financijsko poslovanje, proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, postu i telekomunikacije.

64. Koliki je udio bankarskog sektora u stranom vlasnitvu? vie od 90%

65. Koliki udio na tritu ima est najveih banaka? 88%dobiti, 82%aktive i odobrenih kredita te 80%stednje stanovnistva

66. Koliki je udio hrane u osobnoj potronji hrvatskog kuanstva? 35,1%

67. Koliki je udio dravne potronje u BDP? 48%

OSNOVE TURISTIKOG ZAKONODAVSTVA

1. Koji su zajedniki ciljevi turistikih zajednica (prema ZTZ)?1. Poticanje i iniciranje razvoja, unapreivanje postojeeg tur. proizvoda, iniciranje razvoja novih tur. proizvoda prodruja za koje su osnovane, na nain da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane,2. promocija turistikog proizvoda podruja za koje su osnovane3. razvijanje svijesti o vanosti i gosp.,drutvenim i dr. uincima turizma,te potrebi i vanosti ouvanja i unapreenja svih elemenata tur. proizvoda odreenog podruja, a osobito zatite okolia te prirodne i kulturne batine sukladno odrivom razvoju.

2. Nabrojite tijela turistikih zajednica.1. skuptina-najvie tijelo2. turistiko vijee-izvrno tijelo,odgovorno skuptini

3. predsjednik-predstavlja tz4. nadzorni odbor-nadzire voenje poslova.3. Odakle turistike zajednice ostvaruju prihode?1. boravina pristojba2. lanarina3. prihodi od obavljanja gosp. djelatnostiMoe ostvarivati prihode i iz:1. prorauna jedinica lokalne samouprave i podrune(regionalne) samouprave, te dravnog prorauna2. dragovoljnih priloga i darova3. imovine u vlasnitvu i sl.4. Tko je obveznik plaanja lanarine turistikim zajednicama?Pravna i fizika osoba koja u tur. opini ili gradu ima svoje sjedite ili podrunicu, pogon, objekt u kojem se prua usluga u sl., a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pruanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. 5. Tko je obveznik plaanja boravine pristojbe?

1. osobe koje u tur. opini ili gradu u kojem nemaju prebivalite koriste uslugu smjetaja u smjetajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost,2. putnici koji koriste uslugu noenja na plovnom objektu nautikog turizma,3. osobe koje pruaju usluge smjetaja u domainstvu ili seljakom domainstvu,4. vlasnik kue ili stana za odmor u tur. opini ili gradu, koji nije smjetajni objekt u smislu ZBP, za sebe ili sve osobe koje noe u toj kui ilio stanu.5. vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautikog turizma u smislu ZBP, za sebe i se osobe koje noe u tom plovilu u tur. svrhe.

6. O emu ovisi visina boravine pristojbe?Visina boravine pristojbe ovisi o razredu tur. mjesta i razdoblju sezone za pojedinu upaniju.7. Tko plaa boravinu pristojbu u paualnom iznosu?Godinji paualni iznos boravine pristojbe plaaju korisnici stalnog veza u luci nautikog turizma.

8. Pravne i fizike osobe koje pruaju uslugu smjetaja dune su u roku od _24__sata prijaviti sve osobe kojima se prua usluga, te u roku od_24_sata odjaviti njihov boravak.9. to obuhvaa ugostiteljska djelatnosti (u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti)?

Ugost. djelatnost, u smislu ZUD je pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane, pripremanje i usluivanje pia i napitaka, pruanje usluga smjetaja, kao i pripremanje hrane za potronju na drugom mjestu sa ili bez usluivanja i opskrba tom hranom (catering).10. U koje se skupine s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pruaju

ugostiteljski objekti razvrstavaju?Hoteli; Kampovi i dr. vrste ugost. objekata za smjetaj; Restorani; Barovi; Catering objekti; Objekti jednostavnih usluga.

11. Koje usluge u domainstvu moe bez osnivanja i registriranja obrta ili trgovakog drutva pruati graanin?

1. Usluge smjetaja u sobi, apartmanu i kui za odmor,kojih je iznajmljiva vlasnik, do najvie 8 soba, odnosno 16 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoni kreveti,2. usluge smjetaja u kampu, organiziranom na zemljitu kojeg je iznajmljiva vlasnik, s najvie 7 smjetajnih jedinica odnosno za 25 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca do 12 godina,3. usluge doruka,polupansiona ili pansiona gostima kojima iznajmljiva prua usluge smjetaja u sobi,apartmanu i kui za odmor.

12. Koje se ugostiteljske usluge mogu pruati u seljakom domainstvu?1. pripremanje i usluivanje toplih i hladnih jela te pia i napitaka iz preteito vlastite proizvodnje za najvie 80 gostiju,2. uivanje(kuanje) mota, vina, vonih vina i dr. proizvoda, rakija te domaih narezaka iz vlastite proizvodnje u ureenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, u zatvorenom,natkritom ili otvorenom prostoru za najvie 80 gostiju,3. usluge smjetaja u sobi,apartmanu do najvie 10 sova, odnosno 20 gostiju istodobno, odnosno usluge smjetaja u kampu s najvie 10 smjetajnih jedinica,odnosno za 30 gostiju.

13. Tko sve moe pruati usluge u turizmu (u skladu sa Zakonom o pruanju usluga u turizmu)?

1. trg. drutva, zadruge, trg. pojedinci, i obrtnici koji ispunjavaju uvjete za pruanje trg. usluga,2. javne ustanove koje upravljaju zatienim podrujima prirode za potrebe podruja kojim upravljaju3. odr. tur. usluge u zdravstvenom turizmu mogu pruati specijalne bolnice i ljeilita4. odr. tur. usluge mogu pruati ustanove u kuturi,5. odr.tur. usluge mogu pruati udruge (sindikati, udruge umirovljenika, udruge planinara), kole i dr. obrazovne ustanove,6. odr.tur. usluge mogu pruati fizike osobe (koje nisu registrirane kao obrtnici,trgovci)

14. U kojem vremenu je nadleni ured duan izdati rjeenje o otvaranju turistike agencije od dana uredno podnesenog zahtjeva?

30 dana.15. Tko je voditelj poslovnice?

Voditeljem poslovnice smatra se dravljanin RH koji ispunjava ove uvjete: da je poslovno sposoban,da minimalno ima srednju strunu spremu, da adekvatno zna bar jedan svjetski jezik, da ima poloen struni ispit za voditelja poslovnice te da mu nije pravomonom sudskom presudom izreena zabrana obavljanja poslova voditelja poslovnice.

16. Da li strani dravljani mogu biti voditelji poslovnice i pod kojim uvjetima?Strani dravljani koji imaju registrirano vlastito trg. drutvo ili brt za pruanje usluga tur. agencije ili imaju odobren stalni boravak u RH mogu obavljati poslove voditelja poslovnice.

17. Tko je turistiki vodi i to su njegovi poslovi? Tur.vodi je fizika osoba koja prua turistima usluge pokazivanja i strunog objanjavanja prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetnikih djela, etnografskih i dr. znamenitosti, pov. dogaaja, linosti, legendi o tim dogaajima i linostima, gospodarskih i politikih tijekova i zbivanja.

18. .Tko je turistiki pratitelj i to su njegovi poslovi?Tur .pratitelj je fizika osoba koja obavlja operativno-tehnike poslove u voenju i praenju turista te koja tijekom putovanja moe,osim u tur. lokalitetima, davati putnicima osnovne informacije o podrujima obuhvaenim putovanjem.

19. .Tko je turistiki animator i to su njegovi poslovi?- je fizika osoba koja osmiljava i izvodi programe provoenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na portsko-rekreativne i zabavne sadraje.

20. Tko je turistiki zastupnik i to su njegovi poslovi?- je fizika osoba koja u odreditima putovanja zastupa tur. agenciju koja organizira putovanja (paket aranman) pred davateljima usluga i klijentima.

21. Navedite neke usluge u nautikom turizmu.1. iznajmljivanje veza u lukama autikog turizma za smjetaj plovila i turista-nautiara koji borave u njima2. iznajmljivanje plovila s posadom ili bez nje,s pruanjem ili bez pruanja usluge smjetaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautiara,3. usluge upravljanja plovilom turista nautiara,skiperi,4. prihvat, uvanje i odravanje plovila na vezu u moru i suhom vezu,5. usluge opskrbe turista nautiara,6. ureivanje i pripremanje plovila.

22. to je predmet ugovora kod ugovora o organiziranju putovanja?Predmet ugovora o org. putovanja je skup usluga (prijevoz,smjetaj i dr. turistike uspuge koje se pruaju u vremenu duem od 24 sata) koje organizator putovanja obvezuje pribaviti putniku, a putnik se obvezuje platiti mu za to ukupnu (paualnu) cijenu.

23. Navedite neke obveze organizatora putovanja.1. zatita prava i interesa putnika,2. obavijetavanje putnika (o mjestu meuodredita, izmjeni prijevoznog sredstva, mjestu u prijevoznom sredstvu...)

3. uvanje tajne (o putniku, o prtljazi, suputnicima i kretanju)4. odgovornost za tetu5. osiguranje (ugovor o osiguranju od odgovornosi za tetu)6. osiguranje jamevine.

24. Moe li putnik raskinuti ugovor o putovanju i kakav raskid moe biti?Putnik moe u svakom trenutku potpuno ili djelomino raskinuti ugovor. Raskid moe biti

- PRAVODOBNI: u razumnom roku prije poetka putovanja, organizator ima pravo na naknadu administrativnih trokova,- NEPRAVODOBNI: organizator ima pravo na naknadu odreenog postotka od cijene ovisno o vremenu preostalom do poetka putovanja, a ukoliko putnik odustane nakon poetka putovanja ima pravo na cijeli puni iznos cijene.25. to je posredniki ugovor o putovanju?

Posrednik se obvezuje, u ime i za raun putnika, sklopiti bilo ugovor o organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvrenju jedne ili vie posebnih usluga koje omoguuju ostvarenje nekog putovanja ili boravka, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu.

26. Koje su osnovne obveze putnike agencije kod ugovora o alotmanu?1. nastojati puniti ugovoreni broj leaja i obavjetavati ugostitelja o tijeku popune smjetajnih kapaciteta,2. ukoliko ne moe popuniti sve angairane kapacitete duna je o tome u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavjestiti ugostitelja i odrediti rok do kojeg ugostitelj moe slobodno raspolagati angairanim kapacitetima,3. osobama koje alje u ugostiteljski objekt ne moe zaraunavati vee cijene od predvienih ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenikom,4. platiti cijenu ugostitelju nakon izvrenih usluga , s tim da ugostitelj ima pravo traiti plaanje odgovarajue akontacije,5. izdati pisanu ispravu (voucher) osobama koje alje ugostitelju,6. ako se radi o ugovoru koji sadri posebnu obvezu putnike agencije da e popuniti angairane kapacitete,duna je platiti naknadu po neiskoritenom leaju i danu, s timda ima pravo pravodobno obavijeu otkazati ugovor djelomino ili u cjelosti.

27. Koje su osnovne obveze ugostitelja kod ugovora o alotmanu?1. tijekom odreenog vremena staviti na koritenje ugovoren broj leajeva i osobama koje upuuje agencija pruiti usluge navedene u vaucheru,2. ne moe s drugom agencijom dogovoriti angairanje kapaciteta koji su ve rezervirani temeljem ugovora o alotmanu,3. pod istim uvjetima klijentima agencije pruiti usluge kao i gostima s kojima je neposredno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama,4. pridravati se ugovorenih cijena osim u sluaju promjene teaja ili ako 6 mjeseci unaprijed obavijesti agenciju o promjeni cijene s tim da nove cijene mogu primjenjivati mjesec dana od primitka obavijesti,5. platiti agenciji proviziju na promet ostvaren putem ugovora.

28. Koliki je iznos do kojeg je ugostitelj odgovoran za stvari koje je gost donio?Ugostitelj je odgovoran za stvari koje je gost donio i odgovara za njihov nestanak, unitenje ili oteenje najvie do 10 000 kn.

29. to se ugovara kod izravnog ugovora o hotelskim uslugama?Ugostitelj se obvezuje da e gostu na njegov zahtjev pruiti usluge smjetaja, pansiona ili polupansiona, a gost se obvezuje za pruene usluge platiti naknadu.

30. to se ugovara kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama?Hotelijer se obvezuje da e na zahtjev putnike agencije za njezine klijente- korisnike usluga rezervirati smjetaj, prehranu i ostale usluge po ugovorenim cijenama i da e joj platiti proviziju,a putnika agencija se obvezuje platiti pruene usluge ili izdati turistiku uputnicu (vaucher) ukoliko usluge izravno plaa korisnik31. to se ugovara kod ugovora o smjetaju u turistikim apartmanima?Ugostitelj se obvezuje pruiti na uporabu za odreeno vrijeme apartman za cijenu koja obuhvaa opskrbu vodom, el. energijom, energijom za kuhanje, grijanje vode i prostorija i ienje apartmana, mijenjanje rublja i sl..odnoenje smea, te uporabu bazena, plaa, igralita, parkiralita.

32. to se ugovara kod ugovora o uslugama prehrane i toenja pia?Ugostitelj se obvezuje pruitit gostu usluge davanja hrane i pia prema narudbi, a gost se za to obvezuje platiti naknadu. Ugovor je sklopljen kad ugostitelj prihvati rezervaciju gosta odnosno narudbu usluga ta ih gost od njega direktno zatrai.