integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav hrvatske -ciljevi i iskustva-

INTEGRACIJA VJETROELEKTRANA U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV HRVATSKE

-CILJEVI I ISKUSTVA-

Dr.sc.Goran Majstrović Dr.sc.Davor Bajs

Doc.dr.sc.Nijaz Dizdarević

ENERGETSKI INSTITUT Hrvoje PožarZagreb

1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.

SADRŽAJ

1. Ciljevi integracije VE u HR

2. Kronologija integracije VE

3. Trenutno i očekivano stanje integracije VE

4. Sustav poticanja VE

5. Zaključci i preporuke


http://www.energy-community.org/pls/portal/url/page/iseg_home/iseg_principles_page

MOTIVACIJA

Dugotrajne aktivnosti na integraciji VE u EES RH (>10 god)+

Definiran zakonski okvir+

Definiran cilj (5.8% udjela OIE u ukupnoj potrošnji 2010.)+

Definiran sustav poticaja +

Veliki interes investitora (>160 projekata)+

Kvalitetan vjetropotencijal

=

očekivana visoka razina integracije VE u HEES


U 2005. premašen cilj EU za 2010.


EUROPSKA ISKUSTVA

SPECIFIČNOSTI HRVATSKE

pozitivne specifičnosti za priključak većeg broja VE: -značajan vjetropotencijal-značajno sudjelovanje HE u proizvodnji (regulacija)-relativno slaba opterećenost prijenosne mreže-vrlo čvrsta povezanost sa susjednim EES

negativne specifičnosti za priključak VE:-hidrološka promjenljivost-zastarjelost HE-nepovoljne karakteristike opterećenja-struktura mreže-visoka životna dob mreže i sustava vođenja

višestruke najave, pa odgode sustava poticaja →mnoštvo projekata u pripremi →STAMPEDO 6800 MW PROJEKATA U PRIJAVI (3200 MW ODOBRENIH PEO)

2007: Uredba Vlade RH do 31.12.2010. minimalni udio el. energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIE čija se proizvodnja potiče trebao bi iznositi 5.8% u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj.

2008: Unatoč navedenoj Uredbi i relativno visokim otkupnim cijenama definiranim Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz OIEiK, taj iznos je tek oko 1% (na razini EU-27 je oko 4%).

CILJEVI INTEGRACIJE VE U EES HRVATSKE


KRONOLOGIJA INTEGRACIJE VE U EES HRVATSKE

1994: Uprava i Nadzorni odbor HEP-a donijeli su odluku o prihvatu nezavisnih proizvođača energije,

1997: Vlada RH pokreće Nacionalne energetske programeEIHP, ENWIND, 1998. i 2001.

2001: Prvi paket energetskih zakona kojim je predviđeno da se do kraja 2001. godine definira i usvoji cjeloviti paket

podzakonskih akata iz područja OIE,2004: Izmjene i dopune Zakona o energiji i Zakona o tržištu

električne energije,2004: Uredba Vlade RH o uređenju i zaštiti zaštićenog

obalnog područja kojom se zabranjuje gradnja VE na otocima i obali 1 km od obalne crte

2007: HEP OPS: maksimalna granica prihvata VE - 360 MW2007: Izmjene i dopune Zakona o energiji i Zakona o tržištu

električne energije,2007: Usvajanje paketa pozakonskih akata iz područja OIE


TRENUTNO I OČEKIVANO BUDUĆE STANJE IZRAĐENOSTI VE U HRVATSKOJ

Do danas realizirani - VE Ravne, Pag (5.95 MW) i VE Trtar-Krtolin, Šibenik (13.6 MW)

U probnom pogonu - VE Orlice, Šibenik (9 MW) i VE Vrataruša, Senj (42 MW)

UKUPNO 2009: 70.55 MW

MAKSIMALNA MOGUĆNOST PRIHVATA VE: 360 MW

IZDANO PRETHODNIH SUGLASNOSTI ZA PRIKLJUČAK ~ 500 MW

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH: 1200 MW VE U 2020.


AVIONSKI SNIMAK VE TRTAR-KRTOLIN

POGONSKA ISKUSTVA VE TRTAR-KRTOLIN

Izvor: Ž.Samardžić: Iskustva iz dosadašnjeg rada VE Trtar-Krtolin, 1. savjetovanje HO CIRED, Šibenik, 2008.

2007: 2450 h rada punom snagom godišnje

POGONSKA ISKUSTVA VE TRTAR-KRTOLIN

Izvor: Ž.Samardžić: Iskustva iz dosadašnjeg rada VE Trtar-Krtolin, 1. savjetovanje HO CIRED, Šibenik, 2008.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Vrij eme

Sn

ag

a

POGONSKA ISKUSTVA VE RAVNE

SUSTAV POTICAJA VE U HRVATSKOJ

Sukladno pravnom okviru redoviti postupak pripreme i izgradnje VE u HR obuhvaća:

• 16 upravnih akata koje investitori trebaju ishoditi od • 6 različitih subjekata/institucija

Podloge – preko 60 različitih dokumenata


SUSTAV POTICAJA VE U HRVATSKOJProjekt korištenja (priprema, izgradnja i korištenje) vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj

6 mjeseci

Lokacijska dozvola

Ure

d za

pro

stor

no

uređ

enje

/ M

ZO

PU

Ure

d za

pro

stor

no

uređ

enje

/ M

ZO

PU

M

ING

OR

PM

ING

OR

PH

RO

TE

HR

OT

EN

osite

lj pr

ojek

ta /

Pro

izvo

đač

Nos

itelj

proj

ekta

/ P

roiz

vođa

čH

ER

AH

ER

AO

PS

/OD

SO

PS

/OD

SS

redi

šnji

drža

vni u

red

za

upra

vlja

nje

imov

inom

Sre

dišn

ji dr

žavn

i ure

d za

up

ravl

janj

e im

ovin

om

Prethodno odobrenje za izgradnju proizvodnog postrojenja

Ispitivanje potencijala

Lokacijska dozvola

Prethodna elektroenergetska

suglasnost

Odluka/isprava o uređenju imovinsko pravnih odnosa (za

istraživanje)

Ugovor o priključenjuEnergetska suglasnost Zahtjev za priključenje

Izvršavanje obveza iz ugovora o priključenju

Odobrenje za izgradnju

proizvodnog postrojenja

Odluka/isprava o uređenju imovinsko pravnih odnosa (za

izgradnju)

Građevinska dozvolaMax 2 godine

Prethodno rješenje o stjecanju statusa

povlaštenog proizvođača

Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog

proizvođača(rok važenja 12

godina)

Ugovor o otkupu električne energije

(rok važenja 12 godina)

Ugovor o korištenju mreže

Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti

Tehnički pregled i uporabna dozvola

Verifikacijska ispitivanja

Max 2 (+1) godine

Max

1 g

odin

a

Max 3 godine

Max 2 (+2) godine

Max

2(+

1) g

odin

e

Postoje dvije grupe mogućih barijera značajnijoj integraciji VE u EES: • tehničko-tehnološki,• proceduralni.

Tehničko-tehnološki aspekti integracije VE u EES obuhvaćaju:

• apsorpcijsku sposobnost mreže u smislu prihvata injektirane snage proizvodnje uz zadovoljenje strujnih i naponskih ograničenja elemenata mreže,

• regulacijsku sposobnost sustava u smislu balansiranja promjenjive (i samo dijelom predvidive) proizvodnje VE na što se nadovezuju aspekti dinamičke stabilnosti sustava,

• tehnološke karakteristike vjetroagregata u smislu sudjelovanja VE u Q/U i P/f regulaciji sustava, sposobnosti prolaska kroz stanje kvara, opsegu i kvaliteti podataka koje razmjenjuje s operatorom sustava, itd.

UOČENE BARIJERE


Proceduralne barijere podrazumiejvaju:

• 6-godišnji izostanak pravnog okvira,• raspodjela ograničene kvote mogućeg prihvata VE u

EES,• neusklađenost propisa, posebno iz područja

graditeljstva i prostornog uređenja s ee propisima,• cjelovito definiranje osiguravanja, korištenja,

pridjeljivanja i plaćanja pomoćnih usluga u sustavu,• jednak tretman kupaca i proizvođača u

elektroenergetskim propisima,• potrebne analize i elaborati u postupku priključenja

VE na EES,• tehnički uvjeti za priključak i pogon VE,• nedostatak stručnih kapaciteta.

UOČENE BARIJERE


ZAKLJUČCI I PREPORUKE

I bez ovih barijera razvoj projekta VE u HR je dugotrajan:

- od početka do pripreme ugovora o kupnji vjetroturbina 3.5 - 4.5 godine - vrijeme isporuke vjetroturbina 1.5 - 2.5 godine (polovinom 2008. zaključene sve isporuke u 2010.)

UKUPNO REALNO POTREBNO RAZDOBLJE ZA RAZVOJ PROJEKTA VE: 5 - 7 GODINA.

U HR je samo nekoliko investitora u postupku ugovaranja turbina, pa u narednom kratkoročnom razdoblju nije realan značajniji porast instalirane snage VE.

Srednjoročno i dugoročno može se očekivati značajna integracija VE u HR.


Preporuke:

• analiza vjetropotencijala – atlas vjetra na razini države,• procjena troškova i benefita intergacije VE na razini države• definiranje i provođenje sustava poticaja OIE,• formiranje ovlaštenog tijela na nivou države koje bi detaljno

upućivalo investitore u sve postupke i procedure razvoja projekata VE,

• jasnije definiranje postupka raspodjele ograničene kvote mogućeg prihvata VE u EES,

• usklađivanje građevinskih i elektroenergetskih propisa, • definiranje sustava pružanja pomoćnih usluga,• definiranje zasebnog akta s tehničkim zahtjevima za

priključak i pogon VE…

ZAKLJUČCI I PREPORUKE


HVALA NA PAŽNJI

[email protected]

integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav hrvatske -ciljevi i iskustva-

Documents