POLITIČKA GEOGRAFIJA

Granice.Definicije.

Vrste, povijesni razvoj i suvremena uloga.

GRANICE – DEFINICIJA

Granica je linija koja razdvaja dvije države, odnosno dva suvereniteta.

Suverena prava države se protežu i ispod površine Zemlje i u zrak, pa je granica zapravo ploha.

Granica je linija samo na površini Zemlje, te predstavlja liniju do koje susjedne države uživaju puni suverenitet.

Granica omeđuje područje državne jurisdikcije i ekskluzivnog prava na iskorištavanje prirodnih bogatstava i sirovina.

2

GRANICE – VAŽNOST ZA DRŽAVE

Granice, bile one kopnene, morske ili zračne, imaju iznimno značenje za države.

Teritorijalni integritet i nepovredivost granica države su jedna od najviše bitnih činjenica postojanja i opstanka države.

Granice imaju najveću političku važnost, ali i važnost za povijest i život nacije.

Granice su linije gdje se ostvaruje fizički dodir između država, te su najpogodnija mjesta za izazivanje međudržavnih prijepora.

3

SVIJET I GRANICE (FOUCHER)

„Ravni“ ekonomski svijet trebao bi biti bez granica, budući da se vrijeme provedeno u čekanju na granicama shvaća kao dodatni trošak koji bi trebalo izbaciti ili bar smanjiti.

Za one koji misle da je svijet tržište, granice su nepotrebne prepreke.

Za one koji misle da ekonomija nije sve i da u sebi ne sadrži društva i kulture, teritorije i međunarodne odnose, granice predstavljaju nezamjenjive oznake identiteta, samosvijesti i različitosti.

Granice svijet čine održivim. 4

VAŽNOST I KARAKTER GRANICA (FOUCHER)

Granice se ne bi smjele promatrati kao barijere između „nas“ i „njih“, između „unutra“ i „izvan“, jer se radi o međudjelovanju između kapaciteta onoga što je „unutra“ da se otvori prema vanjskom svijetu, što čini zajednički život mogućim.

Nedostatak simboličnih oznaka mogao bi dovesti do zatvaranja i ksenofobičnog populizma.

Granice su uvijek bile sastavnica teritorijalnog suvereniteta, za carstva, kraljevstva, pa čak i plemenska zajednice.

5

VAŽNOST GRANICA Stoljećima je središnja vlast imala cilj stvoriti

primjerene prostore tržišta, službenog jezika, carina, zakona i pravosuđa.

Potreba za delimitacijom i demarkacijom je očita kada nastaju i priznaju se nove nacionalne države.

Više od 20 godina nakon pada Berlinskog zida, oko tri posto suvremenih granica u svijetu su nedavno pojačane granice (zidovi, nadzor, ograde), a to prakticiraju “demokratska” društva (SAD, Izrael, Indija).

Strah i politika (ne)sigurnosti su glavni pokretači za građenje ograda i zidova, što je protivno tobožnjem modelu “svijeta bez granica”. 6

GRANICE KAO PREDMET ISTRAŽIVANJA Utjecaj granica jasno se vidi u izgledu

pejzaža kojime prolaze. Granice su najviše uočljiv političko-

geografski sadržaj u prostoru. Granice su tradicionalni predmet

istraživanja u političkoj geografiji. Dva aspekta granica posebno zanimaju

političku geografiju: smještaj i narav granice i čimbenici koji su doveli do njih, te utjecaj granica na krajolik i politiku država.

7

ZAHTJEVI ZA TERITORIJEM

Do 17. stoljeća zahtjevi na povijesnom pravu vladara.

Strateški zahtjevi – posjedovanje određenog područja nužno zbog vojne sigurnosti (primjer područje oko Belforta 1871. g., Francuska-Njemačka; SSSR-Finska oko Lenjingrada 1939. g., izazvalo napad SSSR-a)

Gospodarski zahtjevi – manje površine, prometnice ili gospodarsko iskorištavanje nekog dobra.

Narodnosno načelo – temelji se na etničkoj slici prostora.

Načelo najveće blizine – država koja je najbliža nekom izvorno nenaseljenom prostoru. Primjer: Argentina i Falklandi, zahtjevi država na Antarktici.

8

GRANICE – POVIJESNI RAZVOJ U povijesti su postojale države koje su bile

susjedne, ali nikada nisu došle u stvarni dodir granicama.

Ispriječile su prirodne prepreke: šume, jezera, močvare itd.

Države nisu bile odijeljene granicama nego zonama, pojasima ničije zemlje, tzv. terra nullius.

Primjer je Južna Afrika. Od 1652. g. je prostor oko Cape Towna koloniziran, a u unutrašnjosti je postojala država plemena Zulu i sve do 1830-ih gotovo i nije bilo komunikacije.

9

FRONTIERI Pojas može biti prostor u koji država postupno

zalazi. Područje u koje se postupno ulazi izvan je

integrirane političke vlasti, nesigurno. Pomična i dinamična zona koja se sužava i širi

ovisno o jačanju jedne od država ili regija jezgre, pomiče se na račun slabije države.

Ovakvo područje naziva se frontier. Primjer je širenje SAD-a i Kanade na Zapad, širenje

Australije u unutrašnjost. Vojna krajina ili vojna granica također je primjer

frontiera, ali između prostora dvije države, Habsburške monarhije i Otomanskog carstva.

Najviše se frontierima i granicama bavi francuski geograf i geopolitičar Michel Foucher.

10

VRSTE GRANICA – PRIRODNE I UMJETNE Prirodne i umjetne granice – podjela s obzirom na

postojanje prirodnogeografskih uporišta. Međutim, sve su granice de facto umjetne. Prirodne granice su najmanje prijeporne kad se radi o

državama otocima ili arhipelazima. Prirodne, fiziografske granice nisu se pokazale

idealnim, iz više razloga:1. Države se rijetko podudaraju s fiziografskim regijama.2. Rijeke mijenjaju tok. Vododjelnice se često ne

podudaraju s najvišim vrhovima ili planinskim lancima.3. Podudarnost često ne postoji kad su u pitanju

društvene i kulturne značajke (sastav stanovništva itd.)

11

NEDOSTACI “PRIRODNIH” I “ETNIČKIH” GRANICA

Na rijekama se najčešće uzima crta sredine za granicu, ali nekad prati jednu riječnu obalu (primjeri: Shatt-al-Arab, Irak i Iran).

Svaka država bi htjela svoje “prirodne” granice pomaknuti što više moguće u svoju korist, a nijedna ih ne bi htjela pomaknuti na svoju štetu.

“Etničke” granice bi bile one u skladu sa sastavom stanovništva po nacionalnosti. U praksi je to neprovedivo, bez sile, ratova, etničkog čišćenja.

Kriterij je nekad bio i vjerska homogenost (Indija-Pakistan), jezični kriterij također.

Svi ovi kriteriji nisu ispravni i nažalost ne mogu biti pravedni.

12

GENETSKA KLASIFIKACIJA I VRSTE GRANICA

Kriterije je izradio američki geograf R. Hartshorne.

Klasifikacija se temelji na vremenskom kriteriju tj. stadijima u povijesnom slijedu.

Vrste granica prema genetskoj klasifikaciji:1. Pionirske granice;2. Antecedentne ili prethodne granice;3. Subsekventne ili naknadne granice;4. Konzekventne granice;5. Superimponirane, diskordantne ili nametnute

granice;6. Reliktne ili napuštene granice. 13

PIONIRSKE I ANTECEDENTNE GRANICE Pionirske granice:

Povlače se kroz anekumenski ili nezaposjednuti i nerazgraničen prostor. Takva razgraničenja danas su praktički nemoguća. Granica obično ima oblik ravne linije, pa se naziva i geometrijskom. Primjer: razgraničenje interesne sfere Španjolska-Portugal krajem 15. stoljeća.

Antecedentne granice – prethode intenzivnijem naseljavanju i gospodarskom iskorištavanju prostora. Prednosti su što se naseljavanje i iskorištavanje prostora prilagođavaju granici koja već postoji, pa ima manje povoda za međudržavne sukobe i sporove oko granice. 14

SUBSEKVENTNE I KONZEKVENTNE GRANICE

Subsekventne granice – povučene su nakon što je kulturni krajolik već oblikovan, pa se prilagođavaju postojećem razmještaju relevantnih pojava u prostoru.

Konzekventne granice – povučene su u skladu sa prethodno uspostavljenim linijama podjele u nekom prostoru. Većina hrvatskih granica su konzekventne granice jer se temelje na diobenim linijama koje postoje već stoljećima. Načelo konzekventnosti bitno u Europi.

15

SUPERIMPONIRANE I RELIKTNE GRANICE

Superimponirane granice – protivne su povijesnom naslijeđu ili relevantnom kulturno geografskom sadržaju. Zasniva se na moći i interesu. Ne poštuje kulturne sadržaje u prostoru, uzrokuje velike stresove, probleme. Često je povod sukoba i težnji za promjenom. Primjeri: kolonijalne granice u Africi, ranije podjele Njemačke i Vijetnama, još uvijek podjela Koreje.

Reliktne granice – izgubile su političko značenje, ali se u prostoru njihovo nekadašnje postojanje još vidi. Primjeri: Hadrijanov zid, Kineski zid, nekadašnja njemačko-njemačka granica (od 1945. do 1990. g.)16

PRIMJERI SUPERIMPONIRANIH GRANICA – NAMETNUTE OD SILA POBJEDNIKA ILI

KOLONIZATORA Sykes-Picot sporazum iz 1916. g. (tajni sporazum,

britanski i francuski časnici ga sklopili), kojim su podijeljene zone utjecaja na Bliskom istoku. Njime su vođena razgraničenja među britanskim i francuskim mandatima A, kasnijim državama.

Radcliffeova linija (prema Sir Cyril Radcliffeu) – podjela tadašnje Britanske Indije 1947. g. na Indiju te Zapadni i Istočni Pakistan (kasniji Bangladeš)

Curzonova linija (prema Georgeu Curzonu) – granica Poljske i Sovjetske Rusije utvrđena 1919. g. U ratu 1920. g. Poljska je osvojila teritorije istočno od linije. 1945. g. SSSR vratio granicu na liniju, uz izmjene oko Lvova (današnji Lavov u Ukrajini) u svoju korist.

Granica Poljske i Njemačke na Odri i Nysi.17

FUNKCIONALNA PODJELA GRANICA

Odraz primarnog razloga uspostave granice, kao linije podjele dviju kultura, obrambene linije, na temelju gospodarskih kriterija, zbog pravnih potreba ili na temelju ideoloških razlika.

Prema pravnoj podjeli razlikujemo granice uređene prema međunarodnom pravu i priznate od svih ili većine država, granice priznate među susjednim državama i eventualno još nekih.

De facto granice osporene od jedne susjedne države.

Fiktivne granice ucrtane samo na zemljovidu.

18

VRSTE GRANICA PREMA FUNKCIONALNOJ PODJELI

Fiziografske, antropogeografske, geometrijske i kompleksne granice.

Fiziografske – oslonac u prirodnogeografskim sadržajima, antropogeografske – oslonac u društveno-geografskim sadržajima, geometrijske – određene su pomoću meridijana ili paralela ili se osnivaju na ravnim crtama, kompleksne – nastale kombinacijom prethodno navedenih vrsta granica.

Svaka granica je jedinstven i neponovljiv slučaj, a u nastanku granica obično je biloviše kriterija.

19

FUNKCIJE GRANICA

Funkcije granica podložne su promjenama kroz vrijeme.

Funkcije granica:1. Obrambena funkcija. Primjeri: linija Maginot,

Kineski zid, Maroko i zid u zapadnoj Sahari, linije podjele u hladnoratovskoj Njemačkoj i Koreji.

2. Komercijalna funkcija, kroz štićenje zaštićenih industrija.

3. Granica kao linija do koje funkcionira nacionalno zakonodavstvo i porezni sustav.

4. Granica kao linija koja spaja, a ne razdvaja.5. Granica kao linija gdje se mijenja ili ne mijenja

kulturni krajolik.20

FUNKCIJE GRANICA Suvremeni trendovi išli su prema ublažavanju

granica: prekogranično kretanje, sloboda cirkulacije roba, ljudi, kapitala, informacija.

Tehnološki napredak smanjio je neke funkcije granica kao diobenih linija, koje mogu držati narode u izolaciji.

Utjecaj granica na kulturni krajolik – vidljivost granica u prostoru (granične oznake, stražarnice).

Doticaj političkih i gospodarskih sustava na granici, utjecaj na krajolik.

Sastav stanovništva u pograničnom prostoru. Ponašanje i karakteristike stanovništva

pograničnog prostora. Gospodarske aktivnosti.21

NOVE FUNKCIJE I ZNAČAJ GRANICA Obzirom na činjenicu da su državne granice i dalje

najvažnije linije razgraničenja tj. frontiers, unutar geopolitičkog promišljanja o svijetu i geopolitičkim odnosima, treba im posvećivati pažnju.

Regionalni blokovi također dobivaju važnost i značajke frontiera.

Važno je shvaćati funkcije i utjecaje frontiera na identitet.

Kad je u pitanju proširenje Europske Unije, moguće je, kroz geostratešku perspektivu, identificirati četiri moguće strategije za uspostavu razgraničenja prema okolnim prostorima, prvenstveno na istoku i jugoistoku: integrirajuće granice, polupropusne granice, kolonijalni frontieri i limesi.

22

ZNAČAJ VANJSKIH GRANICA EU Svaka od strategija u vezi je s određenim

načinom teritorijalizacije granica, kao i ideje o unutarnjem i vanjskom, te rizici i problemi koji se pojavljuju s upravljanjem granicama.

Geostrateška perspektiva uzima u obzir sadašnje oblike granica (mreže i integrirane granice), ali i povijesne oblike granica (limesi i polupropusne granice)

Sve to je u svrhu poboljšanja funkcionalnosti vanjskih granica Europske unije.

Pristup traži višedimenzionalni pristup granicama, ovisno o potrebama za razgraničenjem na određenom prostoru i koje funkcije granica treba obavljati.

23

UTJECAJ GRANICA NA IDENTITET

Da bi se netko osjećao pripadnikom određene političke zajednice, potrebne su „oznake“, „simboli“, u prostoru i vremenu (vuče porijeklo iz Kantove filozofije).

U vremenskom okviru, nacionalna retorika daje osnovu za „vlasništvo“, pod uvjetom da je povijest još aktualna.

U prostornom okviru, s teritorijem i njegovim ograničenjima.

Kad govorimo o Europskoj uniji, postavlja se pitanje nije li kriza europske političke svijesti djelomično povezana i s nedostatkom definicija njezinih granica i izgubljenim sjećanjem na to što je postignuto u posljednjih dva desetljeća.

24

META-GRANICE (FOUCHER)

Meta-granice nekad su bile glavni ideološki rascjepi, kao što su bili Istok i Zapad i njihove ideologije, koje su se međusobno natjecale.

U suvremenom dobu, meta-granice označavaju glavne razlike na globalnoj razini: pravni sustavi (rimsko pravo, anglo-saksonsko pravo, običajno pravo, islamski zakoni itd.), kategorije političkih sustava (demokracije, autokracije, totalitarizmi), različite religije (koje uvelike utječu na stvaranje kultura).

25

MODELI POGRANIČNE INTERAKCIJE

Granice mogu biti vrlo važan dio državničke strategije.

Niz državničkih mjera u osjetljivom graničnom prostoru poput planskog naseljavanja, gospodarskih aktivnosti.

Četiri modela pogranične interakcije:1. Otuđeni ili alijenirani pogranični prostori;2. Supostojeći ili koegzistentni pogranični prostori;3. Međuovisni pogranični prostori;4. Integrirajući pogranični prostori.

26

MODELI PREKOGRANIČNE INTERAKCIJE1. Otuđeni ili alijenirani pogranični prostori –

stanovništvo jednog pograničnog prostora potpuno je odvojeno i otuđeno od drugog i ne postoje kontakti (primjer: granica između Koreja).

2. Supostojeći ili koegzistentni pogranični prostori – uzroci neprijateljstva su riješeni, stabilnost je uspostavljena, ali nepovjerenje još nije prevladano. Središnja vlast ima posebnu kontrolu nad prostorom uz granicu.

3. Međuovisni pogranični prostori – stanovništvu je omogućeno sudjelovanje u gospodarstvu, širenje prekograničnih kulturnih utjecaja. Ovakvih prostora najviše je u Europi.

27

MODELI PREKOGRANIČNE SURADNJE Čak i u Africi postoje međuovisni pogranični prostori:

Sikasso, Korhogo and Bobo Dioulasso (Mali – Burkina Faso); Kano-Katsina-Maradi (Nigerija – Niger), Senegambie Meridionale (the Gambia – Senegal –Guinea-Bissau), Karakoro basin (Mali – Mauritanija).

4. Integrirajući pogranični prostori – nestale su sve bitne političke razlike, kao i prepreke trgovini i kretanju ljudi preko granice.

Prekogranični tokovi praktično su neograničeni. Suradnja je bolja što su države stabilnije i gospodarski

razvijenije. Najbolji primjer ovakvih pograničnih prostora su oni u

Europskoj uniji, posebice unutar Schengenske zone.28

POGRANIČNO DRUŠTVO

U pograničnim prostorima se razvija poseban društveni sklop, ponekad dosta različit od onoga u ostatku države.

Posljedica je to jedinstvenih procesa, blizine granice i uglavnom udaljenosti od jezgre države.

Društveni sklop razlikuje se jako ovisno o tipu granice.

Transnacionalizam je tipičan za otvorene i međusobno povezane pogranične prostore.

Stupanj transnacionalizma je razmjeran stupnju povezanosti graničnih prostora. Najprisutniji je u integrirajućim pograničnim prostorima.

Izolacionizam je pogodan za razvoj osjećaja izloženosti i “predziđa”.

Pogranični prostor doživljava se kao štit nacije.

29

MOGUĆNOSTI SUKOBA U POGRANIČNIM PROSTORIMA

Pogranični prostor je najizloženiji mogućim napadima.

Posebni su problem etnički miješani pogranični prostori. Postoji velika mogućnost izbijanja etničkih sukoba dijela većinskog naroda koji živi uz granicu i manjinske zajednice, pripadnika čija je matična država susjedna.

Raste osjećaj posebnosti u odnosu na državu. Česte su i nesuglasice s državnom jezgrom,

osjećaj nedovoljne brige ili priznanja zasluga ili osjećaj da središte sprečava prekograničnu interakciju.

To ovisi o tipu pograničnog prostora.30