plagiranje kao povreda znanstvene i akademske cestitosti

h p://hrcak.srce.hr/medicina

medicina 2009, Vol. 45, No. 2, p. 108-117108

SAETAK. Plagiranje je neovlateno preuzimanje tuih ideja, postupaka ili teksta bez odgovarajue naznake s nakanom da se prikau kao vlas ta. Preuzimanje ve objavljenih vlas h ideja ili preuzima-nje vlas tog ve objavljenog teksta prikazujui ga novim i originalnim naziva se samoplagiranjem i smatra se jednako loim kao i plagiranje. Uestalost plagiranja je u porastu, razvoj informacijsko-komu-nikacijske tehnologije olakava neovlateno preuzimanje teksta, no istovremeno, zahvaljujui istoj tehnologiji, razvijaju se raunalni programi i mrene usluge za otkrivanje plagiranja.Za provjeru tekstova i injenice jesu li oni plagirani postoje razliita programska rjeenja. Veina se zas-niva na konkordanciji, tj. usporedbi teksta pri emu program iznalazi i oznaava podudarne dijelove teksta i izraunava njegov udio s obzirom na cijeli tekst. Neki od programa, osim to usporeuju tek-stove, pretrauju internet radi iznalaenja tekstova s podudarnim sadrajem. Svi programi mogu usporeiva tekstove napisane na istom jeziku; meujezino pretraivanje nije mogue uz pomo pro-gramske potpore. Primjeri programa su raunalni programi (WCopy nd) i mrene usluge (eTBlast, CrossCheck). Prednost mrene usluge je mogunost pronalaenja mogueg teksta izvornika. eTBlast je besplatna mrena usluga za pronalaenje podudarnih i vrlo slinih saetaka znanstvenih ra-dova (pretrauje i bazu podataka Medline) koja je posluila kao temelj za izradbu baze podataka Dj vu. Mrena usluga CrossCheck dostupna je samo lanovima (akademske ustanove i asopisi), a koritenjem raunalnog algoritma za pronalaenje slinos iThen cate tvrtke iParadigms (Oakland, CA, SAD) provjerava podudarnost teksta ispi vanog lanka s cjelovi m tekstovima sadranim u bazi podata-ka CrossCheck ustrojenom suradnjom urednitva i izdavaa znanstvenih asopisa koji objavljene lanke pridruuju bazi podataka, to omoguuje nesmetano pretraivanje sadraja za enog pretplatom. Vrlo je vano prepozna plagiranje i poduava o njemu u akademskoj zajednici na svim nivoima obra-zovanja. Urednici znanstvenih asopisa i znanstvenici trebaju se zajedno bori pro v nee nih istraivanja koja su suprotna znanstvenoj ideji i tetna za znanstvenu i opu zajednicu, kri ki ita i provjerava znanstvenu publicis ku, prijavljiva plagiranje i ostale sumnjive postupke u istraivanjima urednitvima asopisa i nadlenim jelima.

Kljune rijei: bibliografske baze podataka, dvostruke publikacije, plagiranje, povlaenje objavljenih publikacija, prijevara, znanstveno nepotenje

ABSTRACT. Plagiarism is unauthorized appropria on of other peoples ideas, processes or text with-out giving correct credit and with inten on to present it as own property. Appropria on of own published ideas or text and passing it as original is denominated self-plagiarism and considered as bad as plagiarism. The frequency of plagiarism is increasing and development of informa on and communica on technologies facilitates it, but simultaneously, thanks to the same technology, pla-giarism detec on so ware is developing.There are di erent so ware solu ons for checking plagiarism. Most of them are based on concor-dance, i.e., comparison of text where program tools isolate and mark correspondent parts of the text and calculate its rate regarding the whole text. Several programs, besides comparing the texts, also search the Internet aiming for text with corresponding content. All programs can compare text wri en in the same language but translingual comparison with plagiarism detec on so ware is not yet possible. The so ware is available through computer programs (WCopy nd) or Web Services (eTBlast, CrossCheck). Their advantage is in the possibility of nding the original source paper. eTBlast is the free of charge web based service for searching corresponding and highly similar scien- c paper abstracts (it searches also Medline database), which served as the ground for construct-ing Dj vu database. Web based service CrossCheck is accessible only for members (academic ins -tu ons and journals) and by using computer similarity algorithm iThen cate of company iParadigms (Oakland, CA, USA), it checks accordance of the given text with the complete texts in the CrossCheck database. It is organized by collabora on of journal editorial boards and publishers who pass the published papers to the base and enable searching of content usually protected by subscrip on.The importance of recognizing and teaching plagiarism in the academic community at all levels of educa on is enormous. Scien c journal editors and scien sts should ght together against unethi-cal researches which are opposite to the scien c idea and harmful for scien c community and so-ciety, cri cally read and examine scien c publica ons, report plagiarism and other suspicious re-search misconduct to journal editorial boards and ins tu onal authori es.

Key words: Bibiliographic Databases, Duplicate Publica on, Fraud, Plagiarism, Retrac on of Publica- on, Scien c misconduct

Adresa za dopisivanje:* Ksenija Badari, dipl. psiholog, prof.Katedra za medicinsku informa ku,Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci,Brae Branche a 20, 51000 Rijekae-mail: [email protected]

1Katedra za medicinsku informa ku Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci2Zavod za laboratorijsku dijagnos ku Klinikog bolnikog centra Rijeka3Kliniki zavod za laboratorijsku dijagnos ku Klinike bolnice Dubrava u Zagrebu

Primljeno: 31. 3. 2009.Prihvaeno: 20. 4. 2009.

Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske es tos Plagiarism as a viola on of scien c and academic integrity

Ksenija Badari1*, Vanja Pupovac1, Lidija Bili-Zulle1,2, Mladen Petroveki1,3

Uvodnik / Editorial

medicina 2009, Vol. 45, No. 2, p. 108-117 109h p://hrcak.srce.hr/medicina

K. Badari, V. Pupovac, L. Bili-Zulle, M. Petroveki: Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske es tos

Plagiranje je preuzimanje tuih ideja, postupaka, rezul-tata ili teksta bez navoenja izvora radi prikazivanja pre-uzetog kao vlas tog djela. Smatra se kako je povezano s etvr nom prijavljenih prijevara u znanos . Postoje do-kumen rani sluajevi plagiranja u znanos od prije ak dvije sto ne godina.

UVOD

Objavljivanje rezultata znanstvenog rada u obliku izvjea znanstvenog lanka predstavlja krunu znanstvenoistraivakog rada svakom znanstveni-ku. esto dugotrajan i naporan rad tek e objavlji-vanjem bi pridodan ljudskom znanju te trajno podastrijet znanstvenoj zajednici na kri ku pro-sudbu. Javnost, znanstvena i opa, oekuje iskre-nost, pravednost i potenje jer su upravo to oso-bitos koje znanos daju smisao i u samoj su njezinoj sri1,2. Znanstveni radovi danas su veinom dostupni u elektronikom obliku u bazama podataka koje omoguuju jednostavan pristup i razmjenu infor-macija te uporabu rezultata kao najvaniji oblik suradnje u znanos . Elektronike baze podataka koje ci raju znanstvene radove, npr. Current Con-tents (CC), Medline, Web of Science (WOS), omo-guuju jednostavno i brzo pretraivanje pouzda-nih znanstvenih izvora. Znanstveni sadraji koji nisu dostupni u elektronikim bazama podataka nevidljivi su i neprepoznatljivi znanstvenoj zajed-nici2-4. Broj novih biomedicinskih informacija u stalnom je porastu pa se tako godinje u bazu po-dataka Medline unese gotovo pola milijuna novih radova od kojih veina ima saetke5. Vanost biomedicinskih istraivanja i njihovog mogueg izravnog utjecaja na ivote i zdravlje lju-di naglaava potrebu za potenjem znanstvenika u radu te potpuno po vanje svih poela znan-stvenoistraivake es tos . Ukupna znanost je kumula vna i pripada cijelom ovjeanstvu, sva-ko je znanstveno otkrie nadopunjuje i gradi, zna-nost je izvor stvarnog znanja (otkria) za ovje-anstvo i pridonosi opoj dobrobi i sigurnos u svagdanjem ivotu6. Svako nepotenje u zna-nos , bez obzira na razloge zbog kojih je poinje-no, umanjuje je i obezvrjeuje, priskrbljujui pri-tom autorima nezasluenu dobit7.Znanstveno nepotenje (engl. scien c miscon-duct) ukljuuje izmiljanje (engl. fabrica on) po-dataka ili rezultata, prepravljanje (od engl. falsi -ca on) rezultata i plagiranje (od engl. plagiarism) u predlaganju, provoenju ili razmatranju istrai-vanja ili u predoavanju rezultata istraivanja1,6-8. Izmiljanje podrazumijeva produkciju podataka ili rezultata istraivanja koje se ne provodi. Istrai-va izmilja, producira nepostojee rezultate koje

kasnije obrauje i prikazuje, odnosno objavljuje kao is nite6,7. Prepravljanje ukljuuje naknadno mijenjanje ili izostavljanje postupaka ili rezultata kako bi se objavio eljeni ili izbjegao neeljeni rezultat. Istra-ivanje se provodi, ali se neki rezulta mijenjaju ili zanemaruju kako bi se pribliili postavljenoj hi-potezi. Kao i izmiljanje, predstavlja teak oblik znanstvenog nepotenja6. Plagiranje je preuzimanje tuih ideja, postupaka, rezultata ili teksta bez navoenja izvora radi pri-

kazivanja preuzetog kao vlas tog djela6,9,10. Plagi-ranje u znanos vrlo je sloen problem. Postoje dokumen rani sluajevi plagiranja u znanos od prije ak dvije sto ne godina. Pojave neovlate-nog preuzimanja vlasnitva u biomedicini postaju ozbiljan problem, nepotrebno poveavaju znan-stvenu publicis ku neoriginalnim rezulta ma i tekstovima i u vremenu mjerenja znanstvene pro-dukcije kao pokazatelja uspjenos znanstvenika priskrbljuju znaajnu nezasluenu dobit. Pojam plagiranja se u navedenom engleskom obliku pla-giarism uvodi u tezaurus MeSH 1990. godine9. Pretraivanjem baze podataka Medline pretrai-vaem PubMed Nacionalne medicinske knjinice u SAD-u doznajemo da je od 1990. godine do da-nas (brojeno 2. travnja 2009.) objavljeno 667 ra-dova koji sadre predmetnicu plagiranja.Drutvene norme i vanost djelatnos od znan-stvenika iziskuju potpunu predanost i potenje u istraivanju i pisanju radova. Znanstvene se pu-blikacije uvaju u pismohranama pa, za razliku od lopova koji krade i nestaje, nepoteni znan-stvenik zauvijek ostavlja za sobom trag i mogu-nost provjere svoga rada. Kada se nepotenog znanstvenika otkrije, is nitost svih njegovih znanstvenih radova i rezultata dovodi se u pita-nje, a on sam moe bi iskljuen iz znanstvene zajednice6,7,9.

medicina 2009, Vol. 45, No. 2, p. 108-117110 h p://hrcak.srce.hr/medicina


PLAGIRANJE

Tono de niranje pojma plagiranja vrlo je teko. Postoje mnogobrojne de nicije, a danas je usvo-jeno stajalite kako je plagiranje neovlateno pre-uzimanje autorskog vlasnitva, tuih ideja, postu-paka ili rijei bez odgovarajue naznake autora9. Osim preuzimanja ideja ili pisanih rijei ono uklju-uje i parafraziranje bez navoenja izvora te neo-vlateno preuzimanje prezentacija, predavanja i slika iz znanstvenih radova ili udbenika11. Plagira se moe na razliite naine. Preuzimanje veine ili cijelog teksta bez odgovarajue naznake najtei je oblik plagiranja i krae intelektualnog vlasnitva, to se ponekad opisuje kao napadno (engl. blatant) plagiranje. Jedan od primjera ta-kva plagiranja opisan je nedavno u asopisu Na-ture. Francuski gerontolog Eric Le Bourg itajui korejski asopis Korean Journal of Biological Sci-ence pronaao je svoj godinu dana ranije objav-ljen pregledni lanak doslovno i u cijelos prene-sen, ukljuujui i slike12. Poseban oblik plagiranja su i tzv. kolani radovi (engl. assembly-kit), iji su dijelovi sastavljeni od razlii h znanstvenih ra-dova13.Plagira se moe i tekst sa stranoga jezika i to tako da se doslovno prevede cijeli rad, bez navo-enja izvornih autora i bez njihova znanja i dopu-tenja. Takav je oblik plagiranja vrlo teko dokaza- jer je programskom potporom za otkrivanje plagiranja nemogue usporedi dva ili vie tek-stova pisanih razlii m jezicima5,13. Takvi nalazi su uglavnom sluajni, upravo kao opisani sluaj u a-sopisu Korean Journal of Biological Science.Ponekad se autori izvornih radova i navode, ali preuze sadraj nije u navodnicima, pa se stjee dojam da je tekst parafraziran iako je doslovno preuzet, a to jednako tako nije doputeno. Ci ra-nje literature nije doputenje za preuzimanje tek-sta, treba ci ra injenice, ideje i rezultate drugih autora u kontekstu vlas tog istraivanja i vlas - m rijeima. O plagiranju se radi i onda kada se sadraj preuzme te se tek poneke rijei zamijene istoznanicama, upravo zato da tekst ne bi bio iden an izvorniku13.Plagiranje jest kraa intelektualnog vlasnitva, predstavlja kriminalan in pro v znanstvenika i znanos same, te je kao takav kanjiv. Rezulta plagiranih znanstvenih radova neupotrebljivi su

jer ne donose nova znanja, ne pridonose znano-s , mogu doves u zabludu, a koriste iskljuivo stjecanju nezasluenih priznanja autorima rada6,8. U svrhu promicanja znanstvene es tos i izo-brazbe znanstvene zajednice znanstveni asopisi kao, primjerice, Croa an Medical Journal 2001. godine, uvode urednika za znanstvenoistraiva-ku es tost14. Takvi bi urednici, kao uvari dobre znanos , trebali osigura objavljivanje samo izvornih radova u svojim asopisima, no ipak se, naalost, veina znanstvenog nepotenja jo uvi-jek otkriva tek nakon objavljivanja15. U sluajevima napadnog plagiranja, tj. neovlate-na preuzimanja veeg dijela ili itavoga lanka, ne postoji suglasnost urednika o tome kako postupi- , tj. kako kazni autore lanka. Ponajee je glavna mjera urednitva povlaenje lanka iz a-sopisa (engl. retrac on) nakon odluke nadlenog jela koje se bavi znanstvenom es tou. Poda-tak o retrakciji rada upisuje se i u citatne baze podataka, pa tako, primjerice, pretraivanjem u PubMedu moemo pronai lanke uza iji je na-slov upisana oznaka o povlaenju, to znai da se taj rad smatra nepostojeim, te se ne smije rabi u ci ranju literature. Osim povlaenja lanka i javne (pisane) isprike pojedini urednici zagovara-ju i radikalna rjeenja, kao to su prijavljivanje nadlenim ins tucijama (npr. odgovarajuem po-vjerenstvu nadlenog fakulteta ili ministarstva) te zabrana objavljivanja na neko vrijeme, posebice za autore u kojih se ustvrdi da su prijestup poini-li opetovano ili s oitom namjerom da prevare16. Osim urednika asopisa postoje i dravna jela iji je zadatak promicanje znanstvenoistraivake es tos , sprjeavanje znanstvenog nepotenja, a imaju i ulogu savjetodavnog jela u sluajevima znanstvenog i akademskog nepotenja. U svijetu je najpozna ji Ured za znanstvenoistraivaku e-s tost, ORI (engl. O ce of Research Integrity) pri Uredu za javno zdravstvo i znanost u SAD-u koji izrauje preporuke za izobrazbu i daje smjernice u znanstvenoistraivakoj es tos te vodi po-stupke u optubama za prijestupe u biomedicin-skim istraivanjima7,17. Po uzoru na ORI i srodne organizacije u svijetu u Hrvatskoj je 2006. godine osnovan Odbor za e ku u znanos i visokom obrazovanju (OEZVO), savje-todavno i struno jelo Hrvatskoga sabora koje



SAMOPLAGIRANJE

Plagiranje vlas h ideja ili preuzimanje ve objav-ljenog teksta jednako je loe kao i plagiranje, ako se ve objavljeni radovi ili njihovi dijelovi objav-ljuju ponovno i pri tome predstavljaju kao izvorni. Veini je znanstvenika pojam plagiranja u svojoj osnovi jasan i suglasni su kako je neispravan, me-u m, voeni zakljukom kako se ne moe kras od sebe samoga, mnogima nije jasno zato je sa-moplagiranje uope tetno i zbog ega ga treba kanjava . U veini se sluajeva za samoplagira-njem i viestrukim objavljivanjem radova posee radi poveanja vlas te znanstvene produkcije i to ponajee zbog akademskog napredovanja, pri-bavljanja potpore za prijavu ili pravdanja istrai-vakih projekata i sl. Takva je djelatnost nevaljala, ni sa im se ne moe opravda , a uz to ni ne pri-donosi poveanju svjetskog znanstvenog opusa7.Uestalost samoplagiranja nije jednostavno ustvr-di , no primijeen je vei udio samoplagiranja u preglednim lancima u usporedbi s izvornim znanstvenim radovima16. Prema urednicima aso-pisa Nature uestalost samoplagiranja je u pora-stu i to vjerojatno stoga to se odobravanje nan-ciranja i napredovanja u znanos uvelike zasniva na samom broju znanstvenih radova21.Samoplagiranje se najee pronalazi kao preuzi-manje prethodno objavljenog teksta bez navoe-nja izvora, objavljivanje slinog teksta pod slinim naslovom ili objavljivanje dvostrukih ili viestru-kih publikacija (engl. duplicate, mul ple publica -ons), kada se is (slian) rad objavljuje u dva ili vie asopisa. Granicu samoplagiranja teko je postavi jer urednici nekih asopisa samoplagira-nje smatraju lakim oblikom znanstvenog nepo-tenja te doputaju da ak do 30% teksta uvoda bude preuzeto iz ve objavljenog znanstvenog rada istog autora21. Kako bi se izbjeglo nepotreb-no prepisivanje tekstova, opise prethodnih istra-ivanja u uvodnim dijelovima znanstvenih radova treba pisa to je mogue krae, s navoenjem izvora u kojem itatelj moe iznai opirnije po-datke. Uz uvodni dio rada, najee preuzimani dijelovi objavljenih tekstova su iz opisa postupaka i tvoriva (materijal i metode, ispitanici i postupci) koji se esto ponavljaju. Pravilo je kako u opisu metodologije ne treba iznosi vie od osnovnih informacija, ve na odgovarajui nain ci ra ono to je ve objavljeno. Preuzimanje dijelova rezul-

djeluje pri Agenciji za znanost i visoko obrazova-nje (www.azvo.hr). Odbor promie najvie e ke vrijednos u znanos i ini ga devet cijenjenih strunjaka iz podruja znanos i visokog obrazo-vanja koji na svojim sjednicama donose miljenja i stavove o e koj prihvatljivos sluajeva koje prijavljuju pojedinci, znanstvene i akademske usta nove. Odbor je zaduen i za oblikovanje smjer nice znanstvenog djelovanja u obliku e -koga kodeksa kojim se utvruju e ka naela znanstvenog rada, objavljivanja rezultata i odno-sa meu znanstvenicima. Odbor planira osnivanje hrvatskoga Ureda za znanstvenoistraivaku e-s tost14,18. Odluke Odbora javne su i dostupne na mrenim stranicama Agencije.U izvjeu iz 2005. godine ORI procjenjuje da je go-tovo 25% od svih prijavljenih prijevara u znanos povezano s plagiranjem1. Uestalost znanstvenog nepotenja u znanstvenim ins tucijama SAD-a is-pitana je i objavljena u izvjeu ORI-ja iz 2006. g. U istraivanju je sudjelovalo 2.216 znanstvenika iz 605 sveuilita, ins tuta, bolnica i drugih zdrav-stvenih organizacija u SAD-u koji su ispunjavali upitnik o moguim sluajevima znan stvenog nepo-tenja. Odgovarajui na pitanja u upitniku, znan-stvenici su trebali izvijes o pojavnos mogueg znanstvenog nepotenja na svom radnom mjestu. Od ispitanih istraivaa njih 164 (7%) izvijes lo je o 201 moguem sluaju znanstvenog nepotenja u posljednje tri godine (2002. 2005.), od kojih je 36% povezano s plagiranjem. Vie od polovice mo-guih sluajeva znanstvenog nepotenja (58%) pri-javljeno je u ustanovama u kojima se sumnjivo istraivanje i provodilo. U izvjeu se is e da po-znavanje pravila ins tucije o znanstvenoistraiva-koj es tos i znanje kome se moe prijavi znan-stveno nepotenje bitno utjeu na prijavljivanje sluajeva moguih znanstvenih nepotenja17,19. Istraivanjem uestalos i razloga povlaenja la-naka iz baze podataka Medline ispitani su lanci u vremenskom razdoblju od deset godina, od 1982. do 2002. U tom je razdoblju ukupno povueno 395 lanaka, od ega 107 (27%) zbog znanstve-nog nepotenja, a 244 (62%) zbog nenamjernih pogreaka20. Visoki udio povuenih lanaka zbog nenamjernih pogreaka upuuje na nunu potre-bu izobrazbe i promicanja istraivake es tos unutar znanstvene zajednice.



tata, rasprave i zakljuaka smatra se teim i najte-im prijestupom znanstvene es tos 5 i teko moe ima ma kakva opravdanja.U viestruko objavljivanim publikacijama autori zbog razlii h mo va predaju u isto vrijeme ruko-pis urednicima vie asopisa. Upute autorima go-tovo svih znanstvenih asopisa sadre jasna upozo-renja o zabrani takva postupanja22. Jo 1969. godine urednik asopisa New England Journal of Medicine, Franz J. Ingel nger, ustvrdio je kako nje-gov asopis nee objavi rukopis koji je u isto vrije-me predan za objavljivanje u bilo koji drugi aso-pis, pa se pravilo o zabrani objavljivanja rada u vie asopisa naziva Ingel ngerovim pravilom16. Vedran Katavi, urednik za znanstvenoistraivaku es -tost asopisa Croa an Medical Journal i predsjed-nik OEZVO, navodi u petogodinjem izvjeu ured-nika za znanstvenoistraivaku es tost kako autori najee nisu svjesni da je viestruko objavljivanje neprihvatljiv in, a razlog tomu nalazi u njihovoj nedovoljnoj educiranos 14. asopis Otorynolaringology Head and Neck Sur-gery objavio je istraivanje viestrukih publikacija

Slika 1. Usporedba izvornog i plagiranog teksta uporabom programa WCopy ndFigure 1. Comparison of original and plagiarized text using WCopy nd program

provedeno u vlas tom asopisu. Od gotovo 900

pregledanih lanaka, 20% ih je viestruko objav-

ljeno, od ega je veina autora imala dvostruko, a

ne pravo viestruko objavljivanje lanaka23.

Nacionalna medicinska knjinica (NLM) u SAD-u

objavila je podatak da je u 2006. godini u bazi po-

dataka Medline pronaeno 607 zapisa koji su pr-

vim pregledom oznaeni kao dvostruko objavljeni

radovi, to bi iznosilo oko 0,001% od ukupnog

broja objavljenih radova (godinje se objavi oko

16 milijuna radova). Godine 2008. Errami i sur.

pregledali su radove koje je NLM pronala u bazi

podataka Medline te zakljuili kako se za 171 rad

(28%) moe ustvrdi da se uis nu radi o sluaje-

vima dvostrukoga publiciranja5.

Plagirani, samoplagirani radovi i dvostruko objav-

ljeni radovi neprihvatljivi su u znanstvenoj zajed-

nici. Takvi radovi nemaju smisla, a troe dragocje-

no vrijeme urednika, recenzenata i itatelja.

Znanstvenici koji pribjegavaju takvoj praksi stjeu

nezasluenu dobit te odaju laan dojam visoke

znanstvene produk vnos 5,6.



Raunalna tehnologija olakala je pristup informacijama u znanos , ali i njihovo neovlateno preuzimanje jedno-stavnim naredbama kopiraj i zalijepi. No, ista tehno-logija omoguila je i nalaenje plagiranih sadraja po-mou programske potpore za usporeivanje teksta te mrenih usluga koje pretrauju internet i bibliografske baze podataka u potrazi za podudarnim tekstovima.

Slika 2. Suelje mrene usluge eTBlast pri unoenju saetka za provjeru izvornos tekstaFigure 2. Interface of the Web Service eTBlast during abstract uploading

OTKRIVANJE PLAGIRANJA POMOU RAUNALNE PROGRAMSKE POTPORE

Razvoj tehnologije i velika ulaganja u znanost pri-donijeli su napretku znanos , veem broju istrai-vanja i istraivaa te, posljedino, veem broju znanstvenih publikacija. Ujedno je i, kao nikada do sada, pojednostavljena mogunost neovlate-nog preuzimanja sadraja. Dok je nekada tekst trebalo prepisiva od znaka do znaka, sada se odabirom jednostavnih naredbi preuzimanja (engl. copy) i postavljanja (engl. paste) mogu do-slovce u sekundama preslikava goleme koliine teksta24. No, sve se vie razvijaju i raunalni pro-grami za otkrivanje plagiranog teksta koji omogu-uju otkrivanje neovlatenog preuzimanja autor-skog vlasnitva. Razvoj raunalnih algoritama za pretraivanje teksta i elektroniki indeksiranih znanstvenih radova omoguio je lake pronalae-nje nee nih publikacija5.Plagirani tekst moe se provjeri i bez ikakvog po-sebnog programa pomou uobiajenih trailica kao to su, primjerice, Google (www.google.hr) ili Yahoo (www.yahoo.com). Koristei kljune rijei ili dijelove teksta rada za koji se sumnja da je pla-giran mogue je pronai izvornik. Rezulta takve pretrage su nepregledni, nepouzdani i najee ne obuhvaaju relevantnu literaturu, pa je stoga razvijeno vie vrsta programskih potpora namije-njenih provjeri plagiranih tekstova11.Raunalni programi za provjeru plagiranih teksto-va koriste algoritam za otkrivanje slinos i pro-nalaze istovjetnost u dijelovima ispi vanih tek-stova. Programi mogu pretraiva i mrene baze podataka i slinost zadanog teksta usporedi s tekstovima u bazama podataka i tada se nazivaju mrenim uslugama za provjeru plagiranja. Veina takvih mrenih usluga prilagoena je tekstovima na engleskom jeziku. Programi za otkrivanje plagiranja izraunavaju i iskazuju udio podudarnih dijelova tekstova. Uobi-ajeno je da prikaz rezultata usporedbe sadri tekstove obaju lanaka, ispi vani tekst u uspo-redbi s pronaenim podudarnim tekstom, a u oba se istaknuto prikazuju dijelovi teksta koji se podudaraju. Naalost, unato brojnim prednos -ma raunalnih programa i mrenih usluga za ot-krivanje plagiranja nije mogue otkri tzv. pamet-no plagiranje, tj. parafraziranje teksta bez

na vo enja izvora te doslovne prijevode znanstve-nih radova s nekog drugog jezika5. Raunalni program WCopyFind Louisa Bloom el-da, profesora zike s Virginijskog sveuilita, moe se preuze s mrenog mjesta h p://plagiarism.phys.virginia.edu/home.html i neogranieno rabi- bez novane naknade (upravo to i jest bila te-meljna Bloom eldova ideja stvaranja programa to vea uporaba u znanstvenoj i akademskoj zajednici). Program usporeuje dva ili vie zada-nih predloaka, traei meu njima podudarnost (slika 1). Podudarnim se, tj. plagiranim smatra istovjetni tekst duljine est i vie rijei u nizu. Kra-i podudarni nizovi rijei mogu bi uobiajene je-



zine fraze i ne smatraju se plagiranjem. Iz uku-pnog broja rijei u tekstu i broja prepisanih rijei izraunava se udio plagiranog teksta. Rezultat ra-lambe programom WCopy nd je izvjee koje ukljuuje broj prepisanih rijei, udio prepisanog teksta i prikaz tekstova s istaknu m dijelovima za koje je utvrena podudarnost. Program WCopy- nd je vrlo jednostavan za koritenje te ima mo-gunost ralambe svih tekstova napisanih la -ninim pismom, bez obzira na jezik, koji ipak mora u oba teksta bi jednak25. Najpozna je mrene usluge za otkrivanje plagi-ranja su eTBlast (h p://inven on.swmed.edu/eTBlast/eTBlast.shtml) s bazom podataka Dj vu te bazom podataka CrossCheck koja koris program iThen cate (h p://www.crossref.org/crosscheck.html) tvrtke iParadigms (Oakland, CA, SAD).eTBlast je besplatna mrena usluga za pretraiva-nje saetaka znanstvenih radova u vie baza po-dataka izmeu kojih i baza Medline koja je najza-nimljivija za biomedicinu. eTBlast je prvobitno zamiljen kao alterna vni nain pretraivanja

baze podataka Medline pomou itavih reenica, dakle, prirodnim jezikom, na engleskom jeziku, a ne iskljuivo prema kljunim rijeima, no s vre-menom se pokazao kao uspjean alat za otkriva-nje plagiranih saetaka26. Koristei algoritam za slinost teksta, eTBlast izraunava slinost izme-u naslova i saetaka znanstvenih radova te kao rezultat daje popis znanstvenih radova poredanih po stupnju slinos (slika 2)5,26,27. Postupak koritenja mrene usluge eTBlast vrlo je jednostavan: na mrenu stranicu eTBlast unosi se tekst saetka kojem se eli provjeri izvornost, te se kao rezultat dobiva popis slinih radova. U pre-gledu rezultata moe se odabra nekoliko vrs iz-vjea, a najjednostavnije i najzornije dobije se odabirom naslova pronaenog saetka znanstve-nog rada, u kojem su bojom istaknute rijei sline onima iz izvornika. Autori eTBlasta preporuuju pregled prvih pet rezultata te obvezno svih onih oznaenih kao vrlo slini (engl. highly similar match) (slika 3)27. Prednos mrene usluge eTBlast su jednostavnost i dostupnost, no rezul-tate treba vrlo oprezno tumai jer je mogue da

Slika 3. Rezulta provjere dobiveni mrenom uslugom eTBlastFigure 3. Results of the eTBlast Web Service check



neki saeci budu oznaeni kao slini, a cjelovi tekst znanstvenih radova se uope ne mora po-dudara , pa se preporuuje dodatna provjera ra-unalnim programom WCopy nd za izraun udje-la podudarnos u tekstovima i pomni pregled prepisanih dijelova teksta. Dj vu je besplatna mrena baza podataka dvo-strukih i vrlo slinih bibliografskih zapisa Medlinea. Nastala je kao rezultat istraivanja u kojem je kori-tena eTBlast mrena usluga. Mrenom uslugom eTBlast provjereno je 74.780 saetaka od kojih je gotovo 6.000 detaljno ralanio e ki m baze po-dataka Dj vu koji je pregledao i proitao sve na-laze podudarnih radova te tumaio slinos prepo-znate raunalnim algoritmom. Samo raunalnim programom provjereni radovi oznaeni su kao ne-provjereni (engl. unveri ed), a detaljno ralanjeni radovi svrstani su u jednu od sljedeih kategorija: duplikat (engl. duplicate), razliit (engl. dis nct), ispravljen (engl. errata), odobren (engl. sanc o-ned) i auriran (engl. update). Uvje koje rad mora zadovolji da bi bio oznaen kao mogui plagijat su dvostruko objavljeni lanak i administratori baze podataka moraju tumai cjelovi tekst obaju znanstvenih radova. Nakon to se posumnja da je rad mogui plagijat, alju se upi autoru za dodat-ne informacije o radu te se trai pokretanje istrage u asopisu objavljivanja. Pravo da rad proglase pla-gijatom imaju iskljuivo e ko povjerenstvo usta-nove u kojoj djeluje autor i uredniki odbor asopi-sa u kojem je rad objavljen, dok e ki m baze Dj vu izraava tek sumnju u potovanje znan-stvenoistraivake es tos pri njegovoj izradbi. U bazi podataka Dj vu trenutno postoje 73 kandi-data za plagijat5,28.Administra vno osoblje baze podataka Dj vu redovito aurira i nadopunjuje bazu, te su sve promjene odmah vidljive. Korisnici mogu prijavi sumnjivi rad, komen ra prijavljene radove ili dokaza neispravnost optubi. Rad koji se nalazi u bazi podataka nije nuno izraen suprotno na-elima znanstvenoistraivake es tos , nego je predloen znanstvenoj zajednici na procjenu. la-nove znanstvene zajednice tako se po u na ra-spravu i razmiljanje o odgovornom objavljivanju i pisanju znanstvenih radova28.Dj vu se sastoji od dvije osnovne tablice: tablice unosa podataka (engl. entries) koja prikazuje sline radove i tablice znanstvenih radova (engl. ar cles)

koja detaljnije opisuje svaki rad. Tablica unosa sa-stoji se od bibliografskih zapisa (naziva i saetka rada) koji su pri prvoj obradbi, provjerom eTBla-stom, automatski proglaeni slinima ili dvostrukim publikacijama (slika 4). Uza svaki prijavljeni saetak nalazi se i saetak koji mu je slian, te naznaeni datum i jezik objavljivanja, Dj vu kategorija, a izraunat je i omjer slinos radova. Tablica znan-stvenih radova predstavlja popis radova koji se na-laze u tablici unosa i sadri naziv rada, autore, vrije-me i mjesto objavljivanja, iden kacijski broj u pretraivau PubMed (PubMed ID), iden kacijski broj u bazi podataka Dj vu (Dj vu ID) i mrenu poveznicu na baze podataka Medline i Dj vu28.Pretraivanje baze podataka moe se uini dvoja-ko: jednostavnim pretraivanjem jedne od dviju ta-blica (unosa i znanstvenih radova) i sta s kim pretraivanjem. Sta s ko pretraivanje omoguu-je Dj vu mrena usluga, a temelji se na pet sta -s kih kriterija, i to prema ustanovi, dravi, asopi-su, jeziku rada i recenzentu. Sta s ka prema ustanovi, primjerice, daje prikaz svih radova iji au-tori djeluju u odreenoj ustanovi. Rezultat sta s -kog pretraivanja prikaz je radova prema kategori-jama baze Dj vu. Ako u sta s ko pretraivanje po dravi unesemo Hrvatsku, kao rezultat emo dobi 113 naslova, od toga 6 duplikata, 5 razlii h, 2 odobrena, 1 auriran i 99 neprovjerenih28.CrossRef je udruga izdavaa i urednitava znan-stvenih asopisa koja je osigurala temelj za izradbu mree stalnih poveznica na reference (citate) znan-stvenih radova, disertacija, kongresnih priopenja, tehnikih izvjea i ostalih znanstvenih publikacija. Osnovana je 2000. godine radi jednostavnog kori-tenja pouzdanih znanstvenih sadraja u elektro-nikom obliku. Udruga CrossRef danas broji 2.720 izdavaa i udruenja (meu kojima su i zvuna ime-na poput American Society of Neuroradiology, BMJ Publishing Group, Elsevier, IEEE, Nature Publishing Group, Oxford University Press, Sage i Wiley Blac-kwell) i svaki dan elektroniki indeksira oko 16.000 razlii h znanstvenih sadraja29.Godine 2006. CrossRef prepoznaje problem otkri-vanja plagiranja kao prioritet u znanstvenoj izda-vakoj zajednici te se u lipnju 2008. godine pokre-e mrena usluga za provjeru radova CrossCheck. Mrena usluga CrossCheck razvijena je u suradnji s tvrtkom iParadigme, najpozna jim proizvoa-



em raunalnih rjeenja za otkrivanje plagiranja.

Usluga sadri iParadigmeov raunalni algoritam

provjere slinos teksta iThen cate i bazu poda-

taka CrossCheck. Algoritmom iThen cate provje-

rava se podudaranje teksta ispi vanog lanka s

cjelovi m tekstovima znanstvenih radova koje sa-

dri baza podataka CrossCheck. Za sudjelovanje u

bazi radova i za koritenje usluge CrossCheck po-

trebno je lanstvo u udruzi CrossRef. Sudjelujui

u izradbi baze podataka udruenja i izdavai ustu-

paju na koritenje svoje cjelovite tekstove. Veina

znanstvenih lanaka za ena je sustavom pret-

plate i nemogue ih je besplatno pregledava ili

koris za otkrivanje plagiranja ostalim raunal-

nim programima, stoga je pomou usluge Cross-

Check algoritma traenja slinos iThen cate

omoguen privilegiran pristup relevantnoj bazi

radova i to iskljuivo u svrhu otkrivanja plagira-

nja. Onemoguen pristup cjelovi m znanstvenim

radovima najei je nedostatak ostalih mrenih

usluga za akademsko otkrivanje plagiranja30.

Sudjelovanje asopisa u udruzi CrossRef i nado-

gradnja baze podataka CrossCheck donose izrav-

nu dobrobit znanstvenoj zajednici jer poveavaju

zajednitvo izdavaa i asopisa, a me smanjuju

vjerojatnost pojavljivanja plagiranih radova. Sna-

ga baze CrossCheck mjeri se brojem njezinih la-

nica i u stalnom je porastu (40 lanova), a meu

njima je veina asopisa uglednih izdavaa.

ZAKLJUAK

Napredak znanstvene zajednice temelji se na po-

tenju i pravednos znanstvenika pri izradbi i

objavljivanju istraivanja. Plagiranje i samoplagi-

ranje tetni su postupci neovlatenog preuzima-

nja autorskog vlasnitva koji autoru daju nezaslu-

enu dobit, umanjuju znanstvenu krea vnost i ne

pridonose znanos i drutvu. Uestalost plagira-

nja i samoplagiranja teko je tono utvrdi , a

istraivanja pokazuju kako su oblici znanstve-

nog nepotenja u porastu.

Znanstvenici i urednici znanstvenih asopisa na-

predak informacijsko-komunikacijske tehnologije

mogu iskoris u svrhu meusobnog povezivanja

i stvaranja okruenja za raspravu te podizanje svi-

jes o e koj provedbi istraivanja. Raunalni

Slika 4. Tablica unosa vrlo slinih saetaka baze podataka Dj vu Figure 4. Dj vu database table of highly similar abstracts entries



programi i mrene usluge za otkrivanje plagiranja te indeksirane baze podataka znanstvenih radova velika su pomo u postupku dokazivanja plagira-nja, no one su tek postupci kojima treba zna ru-kova i ije rezultate trebaju pomno tumai is-kljuivo relevantni strunjaci. Uestalo koritenje tehnologije pri postupku otkrivanja plagiranja je-dan je od koraka promicanja znanstvenoistrai-vake es tos .Otkrivanje plagiranja vano je za znanstvenu i akademsku zajednicu koliko i izobrazba njezinih lanova o znanstvenoistraivakoj es tos . Znanstvenik treba prijavi e kom povjerenstvu ustanove ili nadlenom dravnom jelu sumnjiv ili nee an postupak u istraivanju, ukljuujui plagiranje, a urednicima znanstvenih asopisa na raspolaganju su raunalne baze podataka, mre-ne usluge i raunalni programi za otkrivanje plagi-ranja. U sprjeavanju plagiranja kljuan je nadzor znanstvene publicis ke, ali i pravodobna izobraz-ba znanstvenika.

ZAHVALARad je dio znanstvenog projekta Uestalost i sta-vovi o neovlatenom preuzimanju autorskog vla-snitva br. 062-0000000-3552 Ministarstva zna-nos , obrazovanja i porta Republike Hrvatske.

LITERATURA

1. Benos DJ, Fabres J, Farmer J, Gu errez JP, Henessy K, Ko-sek D et al. Ethics and scien c publica on. Adv Physiol Educ 2005;29:59-74.

2. Marui M. Znanost i znanstveno istraivanje. u: Marui M (ed.) Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medi-cinska naklada, 2008;1-25.

3. Frkovi V, Skender T, Dojinovi B, Bili-Zulle L. Publishing scien c papers based on Masters and Ph.D. theses from a small scien c community: case study of Croa an medical schools. Croat Med J 2003;44:107-11.

4. Petroveki M, Scheetz MD. Croa an Medical Journal in-troduces culture, control, and the study of research inte-grity. Croat Med J 2001;42:7-13.

5. Errami M, Hicks JM, Fisher W, Trusty D, Wren JD, Long TC et al. Dj vu a study of duplicate cita ons in Medline. Bioinforma cs 2008;24:243-9.

6. Katavi V. Odgovorna provedba istraivanja. u: Marui M (ed.) Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb; Medi-cinska naklada, 2008;233-43.

7. Bili-Zulle L. Znanstvena es tost temelj postojanja i ra-zvoja znanos . Biochemia Medica 2007;17:143-50.

8. Mojon-Azzi SM, Mojon DS. Scien c misconduct: from salami slicing to data fabrica on. Ophtalamic Res 2004;36:1-3.

9. Bili-Zulle L, Frkovi V, Turk T, Aman J, Petroveki M. Pre-valence of plagiarism among medical students. Croat Med J 2005;45:126-31.

10. Bili-Zulle L, Aman J, Frkovi V, Petroveki M. Is there an e ec ve approach to deterring students from plagiari-zing? Sci Eng Ethics 2008;14:139-47.

11. COPE annual seminar 2007. London, UK: Commi ee on Publica on Ethics; 2007. Available at h p://publica o-nethics.org/ les/u2/2007_report.pdf. Accessed March 18, 2009.

12. Butler D. En re-paper plagiarism caught by so ware. Na-ture 2008;715:7214-5.

13. Harris RA. Educa ng yourself about plagiarism. In: Harris RA (ed.) The plagiarism handbook: strategies for preven- ng, detec ng, and dealing with plagiarism. Los Angeles: Pyrczak Publishing, 2001;1-23.

14. Katavi V. Five year report of Croa an Medical Journals research integrity editor policy, policing, or policing po-licy. Croat Med J 2006;47:220-7.

15. Marui A. Author misconduct: editors as educators of research integrity. Med Educ 2005;39:7-11.

16. Neill US. Publish or perish, but at what cost? J Clin Invest 2008;118:2368.

17. Titus SL, Wells JA, Rhoades LJ. Repairing research integri-ty. Nature 2008;453:980-2.

18. Odbor za e ku u znanos i visokom obrazovanju. Availa-ble at h p://www.azvo.hr/Default.aspx?sec=139. Acce-ssed March 17, 2009.

19. Wells JA. Final report: observing and repor ng suspected misconduct in biomedical research: Rockville, SAD: The O ce of Research Integrity; 2008. Available at h p://ori.dhhs.gov/research/intra/documents/gallup_ nalreport.pdf. Accessed March 17, 2009.

20. Nath SB, Marcus SC, Druss BG. Retrac on in the research literature: misconduct or mistakes? Med J Aust 2006;185:152-4.

21. Giles J. Special report: taking on the cheats. Nature 2005;435:258-9.

22. Corson SL, Decherney AH. Duplicate editorial on duplica-te publica on. Fer l Steril 2005;83:855-6.

23. Bailey BJ. Duplicate publica on in the eld of otorynola-ringology - head and neck surgery. Otorynolaringology head and neck surgery 2002;126:211-6.

24. Harper MG. High tech chea ng. Nurse Educ Today 2006;26:672-9.

25. Bloom eld LA. WCopy nd 2.6 Instruc ons. Available at h t t p : / / p l a g i a r i s m . p h y s . v i r g i n i a . e d u /WCopy nd%202.6.html. Accessed March 17, 2009.

26. Lewis J, Ossowski S, Hicks J, Errami M, Garner HR. Text si-milarity: an alterna ve way to search MEDLINE. Bioinfor-ma cs 2006;22:2298-304.

27. eTBLAST: A text similarity-based engine for searching li-terature collec ons. Available at h p://inven on.swmed.edu/etblast/index.shtml. Accessed March 17, 2009.

28. Deja Vu: a database of highly similar and suplicate cita -ons. Available at h p://spore.swmed.edu/dejavu/ Acce-ssed March 17, 2009.

29. CrossRef. Available at h p://www.crossref.org/index.html. Accessed March 17, 2009.

30. CrossCheck. Available at h p://www.crossref.org/cross-check.html. Accessed March 17, 2009.

plagiranje kao povreda znanstvene i akademske cestitosti

Documents