O t h l ij tO t h l ij tOsnove tehnologije prometaOsnove tehnologije prometa

Gradski prometGradski promet

Podjela prometa u graduPodjela prometa u gradu

Individualni prijevozJavni prijevoz

Javni gradski prijevozJavni gradski prijevozJGP u cestovnom prometu je prijevoz koji se

obavlja motornim i drugim vozilima na pojedinim linijama na području gradalinijama na području grada.

Služi za prometovanje unutar gradskog teritorija i osnovno mu je obilježje da ga može podosnovno mu je obilježje da ga može pod određenim uvjetima koristiti svaki građanin.

JGPP je u pravilu linijski organiziran zbogJGPP je u pravilu linijski organiziran zbog ekonomičnosti poslovanja

treba svoje trase poistovjetiti sa linijama željatreba svoje trase poistovjetiti sa linijama želja stanovnika što znači direktnom vožnjom doći do ciljacilja.

Elementi linije JGPElementi linije JGP--aaElementi linije JGPElementi linije JGP aaT i l A Terminal A

Statički elementi linije mje

r A

mje

r BStatički elementi linijeDinamički elementi linije

S S

Terminal B Terminal B

Statički elementi linijeStatički elementi linijeStatički elementi linijeStatički elementi linije

Terminal A

Trasa linijeTerminusi S

mje

r A

Sm

jer B

TerminusiStajalištaD ži li ijDužina linijeMeđustajališna udaljenost

Terminal B

T i l A

Trasa linijeTrasa linije Terminal A

Predstavlja unaprijed utvrđen pravac kretanja vozila između dva

Sm

jer A

Sm

jer Bp j

terminala koja prolazi određenim ulicama

S S

Treba se poklapati sa osnovnim tokovima kretanja putnika izmeđutokovima kretanja putnika između terminala A i B

Terminal B

Terminal A

TerminaliTerminali Terminal A

Terminali predstavljaju krajnje točke, na linijama na kojima vozila mijenjaju S

mje

r A

Sm

jer B

smjer. U tu svrhu postoje za to posebno izrađene okretnice.Postavljaju se na značajnim izvorima putnika (škole, tvornice, stadioni, p ( , , ,kolodvori...).

Terminal B

Omogućuju izravnavanje vremenskih neravnomjernosti u kretanju vozilaneravnomjernosti u kretanju vozila, uzrokovanih zastojimaT čk k t l t č ti k t j ilTočke kontrole točnosti kretanja vozila u odnosu na njihov postavljeni red vožnjeObilježavanje terminal slijedi logiku po kojoj je onaj terminal bliži centru grada početnije onaj terminal bliži centru grada početni terminal, pa se kretanje od njega označava k k t j il j A k t jkao kretanje vozila u smjeru A, a kretanje u suprotnom smjeru kao kretanje u smjeru B.

StajalištaStajališta Terminal A

er A

er B

Sm

je

Sm

je

Stajališta odnosno stojne točke suStajališta, odnosno stojne točke su mjesta na liniji koja služe za ulazakodnosno izlazak putnika iz vozila aodnosno izlazak putnika iz vozila, a postavljena su na temelju analize kretanja i priljeva putnika.

Terminal B

kretanja i priljeva putnika.

Stajališta treba postaviti na najizraženijim pješačkim tokovima i glavnim točkama izvorišta, odredišta i okupljanja najvećeg broja putnika, a s ciljem smanjenja pješačenja kao i putovanja od “vrata do vrata”Položaj stajališta treba omogućiti sigurno ulaženje i j j g g jizlaženje, tj. prijelaz putnika na drugu liniju ili neki drugi vid prometag pPoložaj stajališta mora biti takav da ne sprječava i ne ugrožava normalno prometovanje drugihne ugrožava normalno prometovanje drugih sudionika

Stajališta mogu biti:StalnaPo potrebiPo potrebi

Označavaju se oznakama koje sadržeOznačavaju se oznakama koje sadrže ime stajališta, itinerar, izvod iz reda

ž j i t b l bi i ti ć tvožnje i trebala bi imati mogućnost sjedenja

Dužina linijeDužina linije

Je udaljenost između terminala mjerena po trasiTrasa linije u jednom smjeru ne moraTrasa linije u jednom smjeru ne mora biti ista kao u drugom smjeru

2BAAB LLL +

= [ ]km2

L1 – dužina linije u jednom smjeru1 j j jL2 – dužina linije u drugom smjeru

Međustajališno rastojanjeMeđustajališno rastojanjePrilikom pogrešnog određivanjameđustajališnog rastojanja smanjuje sej g j j j judobnost putovanja i rentabilnostprijevozaprijevoza.Bitno je pravilno odrediti međustajališnorastojanje. Danas se u praksi koristeodgovarajuće empirijske vrijednosti zag j p j joptimalno međustajališno rastojanje.

Prijevoznosredstvo

Brzinaputovanja

(km/h)

Međustajališno putovanje (m)

Tramvaj i gradski autobus

16-23 250-600

Podzemni tramvaj 21-26 600-1500

Brza gradska 25-35 500-1500Brza gradska željeznica

25-35 500-1500

Električna gradska 40-50 2500-3000Električna gradska i prigradska željeznica

40 50 2500 3000

Normativi za međustajališno rastojanje i odgovarajuće brzineodgovarajuće brzine

4.2. Dinamički elementi linije4.2. Dinamički elementi linije

Osnovni elementi:Broj vozila Vrijeme obrta

Terminal A

Vrijeme obrtaIzvedeni elementi:

Sm

jer A

Sm

jer B

FrekvencijaInterval

S S

Terminal B

Broj vozilaBroj vozila

Broj vozila na radu određuje se redom vožnje na osnovi prijevoznih zahtjeva i mijenja se u skladu s promjenom j j p jprijevoznih zahtjeva U linijskom prijevozu tok vozila jeU linijskom prijevozu tok vozila je diskontinuiran pa ga je teško matematički definirat

Vrijeme obrtaVrijeme obrta Terminal A

Obuhvaća vrijeme potrebno da vozilo napravi jedan obrt a tu ulazi:

Sm

jer A

Sm

jer B

vozilo napravi jedan obrt, a tu ulazi:Vrijeme vožnje tvVrijeme čekanja na ulazak i izlazak iz putnika vozila tčui

Vrijeme čekanja na terminalima tt Terminal B

Vrijeme obrta formulaVrijeme obrta formula∑ vnvvv tttt +++=∑ ....21 [ ]min

tttt +++=∑ [ ]ičuinčuičuičui tttt +++=∑ ....21 [ ]min

∑ += tBtAt ttt [ ]min[ ]∑ ∑ ∑++= tčuiv0 tttT [ ]min

ttT + [ ]ičuivp ttT += [ ]min

∑ ∑+= tp tTT0 [ ]min∑ ∑p [ ]∑ ′′+′= ppp TTT [ ]min

∑T [ ]i∑ ∑ += 210

pt

Tt [ ]min

IntervalIntervalInterval je vremenski razmak između dva uzastopna vozila na liniji tj razmakdva uzastopna vozila na liniji, tj. razmak između kretanja dva vozila sa terminalaOd b t i b j ilOdnos vremena obrta i broja vozila na linijiGornja granica min. 0,5-1 minD j i 7 iDonja granica max. 7 min

Ti 0 [ ]i

rNi 0= [ ]min

FrekvencijaFrekvencija

Frekvencija je broj vozila koji u jedinici vremena prođu kroz jednu točku linije u jednom smjeruj jUčestalost vozilaOd b j il d i b tOdnos broja vozila na radu i vremena obrta

60N × ⎤⎡

0

60T

Nf r ×= ⎥⎦⎤

⎢⎣⎡hvoz

0T ⎦⎣ h

ZADATAK 1.1.ZADATAK 1.1.

Koliko iznosi vrijeme obrta na linijijavnog gradskog putničkog prometaako je vrijeme prijevoza od 0,5 sata uj j p j ,oba smjera?

ZADATAK 1.2.ZADATAK 1.2.

Na liniji javnog gradskog putničkogprometa prometuju autobusi uz vrijemeprometa prometuju autobusi uz vrijemeobrta od 0,4 sata i intervalom od 6 minuta.Treba odrediti broj vozila na radu,frekvenciju vozila i izračunati vrijemej jputovanja ako je vrijeme stajanja naterminusima iznosilo 4 min.terminusima iznosilo 4 min.

ZADATAK 1.3.ZADATAK 1.3.

Na liniji javnog gradskog putničkogprometa vrijeme obrta iznosi 0 75 sata aprometa vrijeme obrta iznosi 0,75 sata, ainterval 8 minuta. Potrebno je odrediti

fbroj vozila na radu, frekvenciju vozila iizračunati vrijeme putovanja ako jej p j jvrijeme stajanja na terminusima iznosilo10 min.10 min.

5. Podjela linija5. Podjela linija

Sve linije u gradskom prometu čine mrežu linija JGPOsnovna podjela linija je prema načinuOsnovna podjela linija je prema načinu grananja u odnosu na teritorij grada, odnosno na centar gradaodnosno na centar grada

polukružna

r – radijalnaradijalna

tangenc

a

kru

d – dijametralnat – tangencijalna

rad j

dijametra

cijalna

ružna

g jk – kružnapk polukružna

alna

pk - polukružna

Zahtjevi putnika mogu se definirati s 5 čimbenika:čimbenika:Gustoća mrežeLinijski koeficijentKoeficijent zakrivljenostiKoeficijent zakrivljenostiKoeficijent direktnostiKoeficijent prilagođenosti

Gustoća mrežeGustoća mreže

Odnos između dužine svih linija L, izražene u km i površine grada P, izražene u km2

Ovaj odnos pokazuje koliko kilometara linije JGP a dolazi na 1 km2 površinelinije JGP-a dolazi na 1 km2 površine gradskog područja, te se sa povećanjem njegove vrijednosti poboljšava kvaliteta opsluženosti gradap j p g

U centru grada 3-5 km/km2U centru grada 3 5 km/kmIzvan centra grada 1,5-2,5 km/km2

L∑=σ ⎥⎤

⎢⎡ km

P=σ ⎥⎦⎢⎣ 2km

∑L – suma svih linijaP – površina grada

Linijski koeficijentLinijski koeficijent

Pokazuje koliko prosječno prolazi linija na svaki kilometar opslužene ulične mreže Što je veći linijski koeficijent to smanjuje broj presjedanja za putnikebroj presjedanja za putnike

∑L

∑∑=

nl L

Lk

∑ ih li ij ∑ n∑L – suma svih linija∑Ln – dužina ulične mreže po kojoj te linije prometuju

Koeficijent zakrivljenostiKoeficijent zakrivljenosti

Daje ocjenu kvalitete pojedinih linija sa gledišta zakrivljenosti trase linije u odnosu na osnovni pravac kretanja putnikap j pŠto je vrijednost veća to je kvaliteta linije nepovoljnija a najmanja vrijednost je 1nepovoljnija a najmanja vrijednost je 1

Lz L

Lk =L – stvarna dužina linije pLL stvarna dužina linijeLp – pravolinijska udaljenost

Koeficijent direktnosti linijeKoeficijent direktnosti linijepredstavlja odnos između broja putnika koji do svog cilja stižu direktnom vožnjom Pd i istog tog broja uvećanog zastižu direktnom vožnjom Pd i istog tog broja uvećanog za broj putnika koji do svog cilja stižu s presjedanjem Pp.Želja svakog putnika je da do svog cilja stigne direktno bez presjedanja. JGP ne može u potpunosti ispuniti te želje zbog ekonomičnosti i zbog svojih karakteristika, pa zbog toga jedan dio putnika mora do svog cilja stići sa jednim ilitoga jedan dio putnika mora do svog cilja stići sa jednim ili više presjedanja. Težnja ja da bude što manji broj putnika koji presjedaju i da koeficijent direktnosti bude što bliži 1.

dd PP

Pk

+=

0+= d

d PP

kpd PP + 0+dP

Koeficijent prilagođenosti Koeficijent prilagođenosti

pokazuje koliko je mreža linija prilagođena stvarnim kretanjima putnika i predstavlja odnos između prosječne p j p jdužine putovanja i prosječne dužine vožnje Što je njegova vrijednost bliža 1vožnje. Što je njegova vrijednost bliža 1, to je mreža linija bolje prilagođena t i k t ji t ikstvarnim kretanjima putnika.

srplksrv

pp lk =

ZADATAK 2.1.ZADATAK 2.1.Gustoća mreže je 3,5 km/km2, a ukupnadužina svih linija u gradu je 2613 km.j g jKolika je površina grada na kojoj je uz ovepokazatelje organiziran javni gradskip j g j gputnički promet.

ZADATAK 2.2.ZADATAK 2.2.N d čj d jNa području centra grada prometujeisključivo tramvajski promet, a mreža linijaj j jiznosi 1365 km. Utvrditi dali je potrebnoizgraditi dodatnu mrežu tramvajskih linijaizgraditi dodatnu mrežu tramvajskih linijate, ako je potrebno, odrediti koliko treba jošizgraditi da bi mreža linija zadovoljavalaizgraditi da bi mreža linija zadovoljavalaminimalne teoretske uvjete normalne

ž li ij P t j d t dmreže linija. Poznato je da centar gradaima površinu od 746 km2.

ZADATAK 2.3.ZADATAK 2.3.Potrebno je izračunati dali je teritorija gradadobro ili loše opslužena s gledišta korisnikadobro ili loše opslužena s gledišta korisnikausluge. Poznata je ukupna dužina ulične

ž d 3999 k k j j li ij jmreže od 3999 km po kojoj linije javnoggradskog putničkog prijevoza prometuju,površina gradskog područja od 832 km2 iprosječna gustoća mreže od 5 km/km2.p osječ a gus oća e e od 5 /

ZADATAK 2 4ZADATAK 2 4ZADATAK 2.4.ZADATAK 2.4.Direktnom linijom javnog gradskog putničkogDirektnom linijom javnog gradskog putničkogprometa trasiranom uličnom mrežom odterminala A do terminala B dužine 7 8 km i odterminala A do terminala B dužine 7,8 km i odterminala B do terminala A dužine 3,5 kmprevelo se 2800 putnika. Potrebno je provjeritidali je kvaliteta linije povoljna ili nepovoljna sj j p j p jaspekta pružatelja usluge te izračunatikoeficijent direktnosti ukoliko je pravolinijskakoeficijent direktnosti ukoliko je pravolinijskaudaljenost između dva terminusa tri kilometra.Putnici se voze samo na toj linijiPutnici se voze samo na toj liniji.

7. Položaj stajališta i 7. Položaj stajališta i optimalna međustajališna optimalna međustajališna

d lj td lj tudaljenostudaljenostPostavljanje stajališta na nekoj liniji predstavlja vrlo složen posao. Najlakše je utvrditi stajališta p j j jna mjestima koja predstavljaju jaka izvorišta i ciljeve putnika kao što su: trgovi kolodvoriciljeve putnika kao što su: trgovi, kolodvori, bolnice, robne kuće, stadioni, fakulteti, škole i drdr.

Osnovni zahtjevi koji utiču na određivanjeOsnovni zahtjevi koji utiču na određivanje najpovoljnijeg položaja stajališta su:Stajalište treba postaviti na najizraženijim pješačkim tokovima i glavnim točkama izvorišta,pješačkim tokovima i glavnim točkama izvorišta, odredišta i okupljanja najvećeg broja putnika, a s ciljem smanjenja dužine pješačenja a tim is ciljem smanjenja dužine pješačenja, a tim i ukupnog putovanja od “vrata do vrata”

Položaj stajališta treba omogućiti sigurnoPoložaj stajališta treba omogućiti sigurno ulaženje i izlaženje odnosno prijelaz putnika na d li ij ili ki d i id t (t jdrugu liniju ili neki drugi vid prometa (tramvaj –autobus)Položaj stajališta mora biti takav da ne sprječava i ne ugrožava normalnosprječava i ne ugrožava normalno prometovanje drugih sudionika

Najpovoljniji položaj stajališta je kada se stajalište nalazi 25 m iza raskrižja u pravcu kretanja jer se time povećava:Propusna moć raskrižjaopus a oć as jaSigurnost pješaka i vozila

Smanjuju se redovi vozilaVozila imaju više prostora za prestrojavanjeprestrojavanjeVozila koja skreću desno ne moraju čekati da prođe tramvaj ili autobusčekati da prođe tramvaj ili autobus

Smanjuje se vrijeme obrta prijevoznihSmanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava za 10%Stajališta treba postaviti jedno iza drugog na udaljenosti najmanje 50 mdrugog na udaljenosti najmanje 50 m zbog smanjenja preglednosti drugim vozilima te smanjenja sigurnostivozilima te smanjenja sigurnosti prometa

Putnici žele što češće stajališta kako bi što j j š čili št j t i t bmanje pješačili, što je suprotno interesu brzog

dolaska do cilja jer se vrijeme putovanja ćpovećava

Prijevozničko poduzeće je zainteresirano za što manji broj stajališta jer se smanjuje troškovi poslovanja, ali u tom slućaju smanjuje se i broj prevezenih putnika tj. dobit

Definicije brzina u cestovnomDefinicije brzina u cestovnomDefinicije brzina u cestovnom Definicije brzina u cestovnom gradskom prometugradskom prometugradskom prometugradskom prometu

Pojam i definicija brzine može se promatrati u odnosu na:Prijevozno sredstvoPrijevozno sredstvoPredmet prijevozaput

Najveća ili max brzina V km/h je maxNajveća ili max. brzina, Vmax km/h je max. brzina koju vozilo može postići i održati na vodoravnoj stazi dužine jednog km Određena je konstrukcijom vozila iOdređena je konstrukcijom vozila i njegovim karakteristikama. Kod cestovnih vozila može se dobiticestovnih vozila može se dobiti računskim putem ako su poznate k kt i tik il O b i b ljkarakteristike vozila. Ova brzina obavlja se pod punim opterećenjem vozila pri idealnim vremenskim uvjetima u oba smjera na istom putusmjera na istom putu

Projektna brzina V (računska brzina) jeProjektna brzina, Vr (računska brzina) je brzina prema kojoj se izvode elementi prilikom gradnje ili rekonstrukcije postojećeg puta.p j g pCilj je postići na što većem dijelu puta istu vrijednost brzineistu vrijednost brzine.

Dozvoljena brzina, Vd je najveća propisana brzina koja je dopuštena za p p j j pkretanje vozila na dionici puta. Određuje se na osnovi projektne brzine i uvjetase na osnovi projektne brzine i uvjeta prometa Vd<Vr.

Prometna brzina, Vv predstavlja prosječnu brzinu koje koje vozilo ostvari u kretanju između dvije točkej

Prijevozna brzina, Vp (brzina putovanja) je prosječna brzina koju vozilo ostvariprosječna brzina koju vozilo ostvari prilikom kretanja između dva terminusa tj I đ č t i k j j t čk ttj. Između početne i krajnje točke putaOdnos između prijeđenog puta (dužina p j g p (linije) i ukupnog vremena utrošenog za prijevoz putnika sa svim zadržavanjimaprijevoz putnika sa svim zadržavanjima usputnim, na ulazak i izlazak putnika

Brzina obrta, Vo dobije se kao odnos d t k d ži li ij i b tdvostruke dužine linije i vremena obrta U uvjetima linijskog prijevoza služi zaU uvjetima linijskog prijevoza služi za izračunavanje trajanja obrta i izradu reda vožnje za cijelu liniju kao i zareda vožnje za cijelu liniju kao i za svako vozilo pojedinačno

Eksploatacijska brzina, Ve dobije se kao odnos ukupnog prijeđenog puta tijekomodnos ukupnog prijeđenog puta tijekom dana (mjeseca ili godine) sa vremenom k j j il l d klj č j ćikoje je vozilo provelo na radu uključujući i odlazak i dolazak u garažu i sve gubitke (kvarovi, servisi itd.) Značajna je za ocjenu ukupnogZnačajna je za ocjenu ukupnog korisnog kretanja vozila kao i za bolje iskorištenje o nog osobljaiskorištenje voznog osoblja

ZADATAK 3 1ZADATAK 3 1ZADATAK 3.1.ZADATAK 3.1.Na liniji javnog gradskog putničkog prijevozaj j g g g p g p jprometuju tri autobusa. Linija je dugačka usmjeru A - B 5100 m, a u smjeru B - A 3500

V ij t j d t i A Bm. Vrijeme putovanja od terminusa A - Btrajalo je 21 minutu dok je od terminusa B - Atrajalo 19 minuta Vrijeme čekanja na ulazak itrajalo 19 minuta. Vrijeme čekanja na ulazak iizlazak putnika u smjeru A - B iznosilo je 8minuta dok je za vrijeme čekanja putnika naminuta dok je za vrijeme čekanja putnika naulazak i izlazak u smjeru B - A trajalo 7minuta Potrebno je izračunati dinamičkeminuta. Potrebno je izračunati dinamičkeelemente linije, prijevozne brzine i brzinuobrta.

ZADATAK 3.2.ZADATAK 3.2.

Na liniji javnog gradskog putničkog prijevozaj j g g g p g p jdužine 7 (km) prometuju četiri autobusa uzvrijeme obrta od 0 8 sata Ukupno vrijemevrijeme obrta od 0,8 sata. Ukupno vrijemečekanja na ulazak i izlazak putnika iznosi0 058 sata vrijeme čekanja na terminusima0,058 sata, vrijeme čekanja na terminusimaiznosi 0,15 sata. Potrebno je izračunatif k ij b i b t i t l i b ifrekvenciju, brzinu obrta, interval i brzineprijevoza.

ZADATAK 3.3.ZADATAK 3.3.

Na liniji javnog gradskog putničkog prijevozaukupne dužine 14 (km) prometuju četiri.

ukupne dužine 14 (km) prometuju četiriautobusa uz vrijeme obrta od 0,8 sata.Ukupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazakUkupno vrijeme čekanja na ulazak i izlazakputnika iznosi 0,058 sata, a vrijeme čekanjana terminusima iznosi 0,15 sata. Potrebno je, jizračunati frekvenciju, brzinu obrta, interval,brzine prijevoza.

ZADATAK 3 4ZADATAK 3 4ZADATAK 3.4.ZADATAK 3.4.Na liniji javnog gradskog putničkog prijevozaNa liniji javnog gradskog putničkog prijevozadužine 4,8 km prometuju četiri autobusa uzvrijeme obrta od 0 4 sata Ukupno vrijemevrijeme obrta od 0,4 sata. Ukupno vrijemečekanja na ulazak i izlazak putnika iznosi 5minuta, vrijeme čekanja na terminusima iznosi4 minute. Potrebno je izračunati frekvenciju,j jbrzinu obrta, interval i brzine prijevoza.

ZADATAK 3 5ZADATAK 3 5ZADATAK 3.5.ZADATAK 3.5.Na liniji ja nog gradskog p tničkog prije o aNa liniji javnog gradskog putničkog prijevozadužine 6 (km) prometuje četiri autobusa uzvrijeme obrta od 0,7 sata. Ukupno vrijemečekanja na ulazak i izlazak putnika iznosij p0,058 sata. Vrijeme čekanja na terminusimaiznosi 0 15 sata Potrebno je izračunatiiznosi 0,15 sata. Potrebno je izračunatibrzine prijevoza, brzinu obrta i učestalost.

ZADATAK 3.6.ZADATAK 3.6.Na liniji javnog gradskog putničkog prijevozaprometuju autobusi klasičnog kapacitetaprometuju autobusi klasičnog kapaciteta.Vrijeme obrta na liniji iznosi 72 minute, a linijaje ukupne dužine 23 kilometra u oba smjeraje ukupne dužine 23 kilometra u oba smjera.Garaža je udaljena od početno završnog

i l kil ij bterminala 5 kilometra, a vrijeme potrebno zaobavljanje tog puta iznosi 9 minuta u svakomj j gsmjeru. Poznato je da je prijevozno sredstvotijekom mjeseca svibnja provelo 20 dana natijekom mjeseca svibnja provelo 20 dana naradu te da je dnevno napravilo pet obrtaja.Potrebno je izračunati eksploatacijsku brzinuPotrebno je izračunati eksploatacijsku brzinutog prijevoznog sredstva.