OSNOVE INFRASTRUKTURE OSNOVE INFRASTRUKTURE ŽŽELJEZNIELJEZNIČČKOG PROMETAKOG PROMETA

PREDNOSTI PREDNOSTI ŽŽELJEZNIELJEZNIČČKOG PROMETA KOG PROMETA PRED OSTALIM VIDOVIMA PROMETAPRED OSTALIM VIDOVIMA PROMETAPROMETNI PROBLEMI:PROMETNI PROBLEMI:-- zakrzakrččenost cestovnog prometa enost cestovnog prometa (autoceste, ulice u gradovima,...)(autoceste, ulice u gradovima,...)

-- zakrzakrččenost zraenost zraččnih koridora.nih koridora.

POSLJEDICE:POSLJEDICE:-- dulja vremena putovanjadulja vremena putovanja-- neekonomineekonomiččnost prijevozanost prijevoza-- nepovoljan unepovoljan uččinak na okolinu i kvalitetu inak na okolinu i kvalitetu žživota.ivota.

PREDNOSTI PREDNOSTI ŽŽELJEZNICEELJEZNICE

-- najefikasnije i najredovitije sredstvo najefikasnije i najredovitije sredstvo masovnog prijevoza masovnog prijevoza

-- jedina u stanju odgovoriti specijalnim jedina u stanju odgovoriti specijalnim zahtjevima masovnog prijevoza zahtjevima masovnog prijevoza

-- nezamjenjiva uloga u brzom prijevozu i nezamjenjiva uloga u brzom prijevozu i povezivanju velikih gradova s povezivanju velikih gradova s predgrađimapredgrađima..

ZAUZEZAUZEĆĆE PROSTORAE PROSTORA

ŠŠto je to je žželjeznieljezniččka pruga?ka pruga?

RAZVRSTAVANJE PRUGARAZVRSTAVANJE PRUGA

Pruge se razvrstavaju prema razliPruge se razvrstavaju prema različčitimitimkriterijima:kriterijima:-- broju kolosijekabroju kolosijeka-- šširini kolosijekairini kolosijeka-- znaznaččenjuenju-- sposobnostima primanja odgovarajusposobnostima primanja odgovarajuććeg eg

optereoptereććenja od enja od žželjeznieljezniččkih vozila.kih vozila.

RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA BROJU KOLOSIJEKABROJU KOLOSIJEKA

JednokolosijeJednokolosiječčnana prugaprugaDvokolosijeDvokolosiječčnana prugaprugaViViššekolosijeekolosiječčnana prugapruga

JednokolosijeJednokolosiječčnana prugaprugaPPruga s jednim kolosijekom kojom ruga s jednim kolosijekom kojom žželjeznieljezniččka vozila voze u oba smjera. ka vozila voze u oba smjera.

DvokolosijeDvokolosiječčnana prugaprugaPPruga s dva kolosijeka po kojoj ruga s dva kolosijeka po kojoj žželjeznieljezniččka vozila ka vozila u jednom smjeru voze po jednom, a u suprotnom u jednom smjeru voze po jednom, a u suprotnom smjeru po drugom kolosijeku.smjeru po drugom kolosijeku.

ViViššekolosijeekolosiječčnana prugaprugaPruga s tri i viPruga s tri i višše kolosijeka na kojoj za svaki smjer e kolosijeka na kojoj za svaki smjer vovožžnje i vrstu prometa postoji poseban kolosijek.nje i vrstu prometa postoji poseban kolosijek.

ŠŠIRINA KOLOSIJEKAIRINA KOLOSIJEKAPrema Prema šširini kolosijeka, razlikuju se:irini kolosijeka, razlikuju se:

-- uski kolosijek uski kolosijek -- normalni kolosijek (1435 mm)normalni kolosijek (1435 mm)-- šširoki kolosijek. iroki kolosijek.

ŠŠIRINE KOLOSIJEKA U SVIJETUIRINE KOLOSIJEKA U SVIJETU

ŠŠirine kolosijeka u svijetuirine kolosijeka u svijetu1676 mm 1676 mm Argentina, Argentina, ČČile, Bangladeile, Bangladešš, , SriSri LankaLanka, Indija, Pakistan , Indija, Pakistan 1668 mm 1668 mm ŠŠpanjolska panjolska 1665 mm 1665 mm PortugalPortugal1600 mm 1600 mm Irska, djelomiIrska, djelomiččno Australija, manji no Australija, manji djelovidjelovi BrazilaBrazila1524 / 1520mm 1524 / 1520mm Rusija i drRusija i držžave bivave bivššeg SSSReg SSSR--a, Finska, djelomia, Finska, djelomiččno Mongolija no Mongolija

1435 mm 1435 mm VeVeććina europskih zemalja (Hrvatska), Sjeverna Amerika, ina europskih zemalja (Hrvatska), Sjeverna Amerika, Paragvaj, Urugvaj, Kuba, Peru, Venezuela, Sjeverna Afrika, Paragvaj, Urugvaj, Kuba, Peru, Venezuela, Sjeverna Afrika, Bliski Istok, Kina, djelomiBliski Istok, Kina, djelomiččno Mongolija, Juno Mongolija, Južžna Koreja, linije na Koreja, linije ShinkansenShinkansen u Japanu, djelomiu Japanu, djelomiččno Australijano Australija

1067 / 1065mm 1067 / 1065mm Kostarika, Ekvador, Gvajana, Honduras, Nikaragva, jug Kostarika, Ekvador, Gvajana, Honduras, Nikaragva, jug Afrike, Indonezija, Japan, Filipini, Novi Zeland, djelomiAfrike, Indonezija, Japan, Filipini, Novi Zeland, djelomiččno no Australija Australija

1000 mm i1000 mm i914 mm 914 mm

Brazil, Bolivija, Brazil, Bolivija, PuertoPuerto RicoRico, mnoge afri, mnoge afriččke zemlje ke zemlje posebice u istoposebice u istoččnoj Africi, djelominoj Africi, djelomiččno Indija, Daleki istok, no Indija, Daleki istok, Kolumbija, Kolumbija, SalvadorSalvador, Gvatemala. Panama, djelomi, Gvatemala. Panama, djelomiččno, Peru no, Peru

762 / 760 i 762 / 760 i 750 mm 750 mm

DjelomiDjelomiččno u nekim zemljama Juno u nekim zemljama Južžne Amerike, Afrike, u ne Amerike, Afrike, u pojedinim dijelovima Indije, djelomipojedinim dijelovima Indije, djelomiččno u Maleziji, Nepal no u Maleziji, Nepal

RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA ZNAZNAČČENJUENJU

Prema namjeni, opsegu prometa, Prema namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj vagospodarskoj važžnosti i znanosti i značčenju, pruenju, pruge se ge se dijele na:dijele na: -- međunarodne glavne pruge međunarodne glavne pruge -- međunarodne spojne pruge međunarodne spojne pruge -- međunarodne priklju međunarodne priključčne pruge ne pruge

-- regionalne prugeregionalne pruge-- lokalne pruge.lokalne pruge.

Pruge u Hrvatskoj

RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA SPOSOBNOSTIMA RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA SPOSOBNOSTIMA PRIMANJA ODGOVARAJUPRIMANJA ODGOVARAJUĆĆEG OPTEREEG OPTEREĆĆENJA OD ENJA OD

ŽŽELJEZNIELJEZNIČČKIH VOZILAKIH VOZILANa Na žželjeznieljezniččki kolosijek uvelike utjeki kolosijek uvelike utječču:u:

-- osovinsko optereosovinsko optereććenjeenje(stati(statiččko uspravno optereko uspravno optereććenje po osovini)enje po osovini)

-- nosivost nosivost (zbroj osovinskih optere(zbroj osovinskih optereććenja)enja)

-- brzina kretanjabrzina kretanja..

Razina statiRazina statiččkog osovinskog opterekog osovinskog optereććenja, kojem se enja, kojem se dodaje dinamidodaje dinamiččka vrijednost, u naka vrijednost, u naččelu određuje elu određuje tratražženu enu ččvrstovrstoćću kolosijeka.u kolosijeka.

Vrijednosne skupine Vrijednosne skupine žželjeznieljezniččkih pruga s obzirom na kih pruga s obzirom na dopudopušštena opteretena optereććenja enja žželjeznieljezniččkih vozila po osovini i kih vozila po osovini i

duljinskomduljinskom metrumetru

VRIJEDNOSNA SKUPINA

NAJVEĆA DOPUŠTENA OSOVINSKA

OPTEREĆENJA(kN)

NAJVEĆA DOPUŠTENA OPTEREĆENJA PO

DULJINSKOM METRU(kN/m)

AA 160160 5050B1B1 180180 5050B2B2 180180 6464C2C2 200200 6464C3C3 200200 7272C4C4 200200 8080D2D2 225225 6464D3D3 225225 7272D4 225 80

NAJMANJA DOZVOLJENA NAJMANJA DOZVOLJENA OPTEREOPTEREĆĆENJA PRUGEENJA PRUGE

Ovisno o vrsti, pruge moraju udovoljavati najmanje Ovisno o vrsti, pruge moraju udovoljavati najmanje sljedesljedeććim optereim optereććenjima:enjima:

-- međunarodne pruge međunarodne pruge 200 kN200 kN80 kN/m80 kN/m

-- regionalne i lokalne prugeregionalne i lokalne pruge 160 kN160 kN50 kN/m50 kN/m

Nove pruge moraju udovoljavati optereNove pruge moraju udovoljavati optereććenju od 250 kN enju od 250 kN i 80 kN/m.i 80 kN/m.

Dopuštena masa po osovini i duljinskom metru na prugama u Hrvatskoj

GLAVNI DIJELOVI PRUGEGLAVNI DIJELOVI PRUGEPrugu Prugu ččine:ine:-- prupružžne građevinene građevine-- gornji ustroj prugegornji ustroj pruge-- signalnosignalno--sigurnosni uređajisigurnosni uređaji-- telekomunikacijski uređajitelekomunikacijski uređaji-- elektroenergetski uređajielektroenergetski uređaji-- ostala postrojenja i uređajiostala postrojenja i uređaji-- zemljizemljiššte prute pružžnog pojasanog pojasa-- zrazraččni prostor iznad gornjeg ruba trani prostor iznad gornjeg ruba traččnicenice

(12 m iznad gornjeg ruba tra(12 m iznad gornjeg ruba traččnice, odnosnonice, odnosno14 m ispod visokonaponskog dalekovoda).14 m ispod visokonaponskog dalekovoda).

DIJELOVI PRUGEDIJELOVI PRUGE

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINE

Nasip, usjek, zasjekNasip, usjek, zasjek

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINETuneliTuneli

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINEPotporni zidoviPotporni zidovi

U nožici nasipa

U usjekuU bankini

ObloObložžnini zidovizidovi

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINE

Obloge, Obloge, obaloutvrdeobaloutvrde

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINEZaZašštitne konstrukcijetitne konstrukcije

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINE

ZaZašštita od vjetratita od vjetra

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKE PRUKE PRUŽŽNE GRAĐEVINENE GRAĐEVINE

ZaZašštita od snijegatita od snijega

KONSTRUKTORSKE GRAĐEVINEKONSTRUKTORSKE GRAĐEVINE

Mostovi, vijaduktiMostovi, vijadukti

ŽŽELJEZNIELJEZNIČČKOKO--CESTOVNI PRIJELAZICESTOVNI PRIJELAZI

PRUPRUŽŽNE OZNAKENE OZNAKEKilometarske i hektometarske oznake Kilometarske i hektometarske oznake PadokazPadokaz

ELEMENTI GORNJEG USTROJAELEMENTI GORNJEG USTROJAElementi gornjeg ustrojaElementi gornjeg ustroja-- tratraččnicenice-- pragovipragovi-- kolosijekolosiječčni priborni pribor-- kolosijekolosiječčni zastorni zastor

Konstrukcije i uređaji gornjeg ustrojaKonstrukcije i uređaji gornjeg ustroja-- skretniceskretnice

TRATRAČČNICENICE

KOLOSIJEKOLOSIJEČČNI PRAGOVINI PRAGOVI

PRIPRIČČVRSNI KOLOSIJEVRSNI KOLOSIJEČČNI PRIBORNI PRIBOR

KOLOSIJEKOLOSIJEČČNI ZASTORNI ZASTOR

MODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKAMODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA

Kolosijek na asfaltuKolosijek na asfaltu

MODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKAMODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA

Kolosijek na betonskoj Kolosijek na betonskoj podlozi podlozi

SKRETNICESKRETNICE

SIGNALNOSIGNALNO--SIGURNOSNI UREĐAJISIGURNOSNI UREĐAJI

SignalnoSignalno--sigurnosni sigurnosni uređaji za osiguranje uređaji za osiguranje žželjeznieljezniččkoko--cestovnih cestovnih prijelaza u istoj raziniprijelaza u istoj razini

TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJITELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI

Telekomunikacijske uređaje Telekomunikacijske uređaje ččine:ine:

-- telekomunikacijska postrojenja otvorene telekomunikacijska postrojenja otvorene pruge i kolodvorapruge i kolodvora

-- uređaji za uređaji za žžiiččni i beni i bežžiiččni prijenos govornih i ni prijenos govornih i pisanih obavijesti te komunikaciju i prijenos pisanih obavijesti te komunikaciju i prijenos podataka.podataka.

ELEKTROELEKTRO--ENERGETSKA ENERGETSKA POSTROJENJA I UREĐAJIPOSTROJENJA I UREĐAJI

To su stabilna postrojenja To su stabilna postrojenja elektrovuelektrovuččees elektrovus elektrovuččnim nim podstanicamapodstanicama, , dalekovodima za napajanje dalekovodima za napajanje elektrovuelektrovuččnih nih podstanicapodstanica, vodovima za , vodovima za spajanje elektrovuspajanje elektrovuččnih nih podstanicapodstanica s s kontaktnom mrekontaktnom mrežžom.om.

Kontaktna mreKontaktna mrežžaa

GABARITIGABARITI

Vozila koja prometuju u međunarodnom Vozila koja prometuju u međunarodnom žželjeznieljezniččkom prometu moraju biti kom prometu moraju biti usklađena s međunarodno usklađena s međunarodno dogovorenim kontrolnim crtama dogovorenim kontrolnim crtama polopoložžaja vozila u kolosijeku tj. s aja vozila u kolosijeku tj. s odgovarajuodgovarajuććim statiim statiččkim i kim i kinematikinematiččkimkimprofilom vozila.profilom vozila.

STATISTATIČČKI PROFILKI PROFIL

KINEMATIKINEMATIČČKI PROFILKI PROFIL

SLOBODNI PROFIL

Slobodni profil na novim dvokolosiječnim prugama u zavoju

Slobodni profili na prugama u Hrvatskoj

POPREPOPREČČNI PRESJEK NI PRESJEK JEDNOKOLOSIJEJEDNOKOLOSIJEČČNE PRUGENE PRUGE

POPREPOPREČČNI PRESJEK DVOKOLOSIJENI PRESJEK DVOKOLOSIJEČČNE PRUGE U PRAVCUNE PRUGE U PRAVCU

llpp -- duljina praga (2,60 m za glavne, pomoduljina praga (2,60 m za glavne, pomoććne magistralne pruge ine magistralne pruge ipruge 1. reda)pruge 1. reda)

kk -- šširina krune irina krune zastornezastorne prizme lijevo i desno od pragaprizme lijevo i desno od pragab b -- šširina noirina nožžice ice zastornezastorne prizme mjereno od osi kolosijekaprizme mjereno od osi kolosijekabbrr -- šširina irina ravnikaravnika prugeprugebbr1r1, b, br2r2 -- šširina irina ravnikaravnika pruge lijevo i desno od pruge lijevo i desno od zastornezastorne prizmeprizmep p -- razmak osi kolosijekarazmak osi kolosijeka

-- 4,00 m na 4,00 m na dvokolosijedvokolosiječčnojnoj pruzipruzi-- 4,75 m za dvije usporedne pruge4,75 m za dvije usporedne pruge

POPREPOPREČČNI PRESJEK DVOKOLOSIJENI PRESJEK DVOKOLOSIJEČČNE PRUGE U LUKUNE PRUGE U LUKU

llpp -- duljina praga (2,60 m za glavne, pomoduljina praga (2,60 m za glavne, pomoććne magistralne pruge ine magistralne pruge ipruge 1. reda)pruge 1. reda)

kk -- šširina krune irina krune zastornezastorne prizme lijevo i desno od pragaprizme lijevo i desno od pragab b -- šširina noirina nožžice ice zastornezastorne prizme mjereno od osi kolosijekaprizme mjereno od osi kolosijekabbrr -- šširina irina ravnikaravnika prugeprugebbr1r1, b, br2r2 -- šširina irina ravnikaravnika pruge lijevo i desno od pruge lijevo i desno od zastornezastorne prizmeprizmep p -- razmak osi kolosijekarazmak osi kolosijeka

-- 4,00 m na 4,00 m na dvokolosijedvokolosiječčnojnoj pruzipruzi-- 4,75 m za dvije usporedne pruge4,75 m za dvije usporedne pruge

KOLOSIJEKOLOSIJEČČNI RAZMAKNI RAZMAKKolosijeKolosiječčni razmak je udaljenost između osi dvaju usporednih ni razmak je udaljenost između osi dvaju usporednih kolosijeka, mjerena u vodoravnoj ravnini i okomito na os kolosijeka, mjerena u vodoravnoj ravnini i okomito na os kolosijeka.kolosijeka.

KolosijeKolosiječčni razmak određuje se ovisno oni razmak određuje se ovisno o::-- slobodnom profiluslobodnom profilu-- polumjeru vodoravnog lukapolumjeru vodoravnog luka-- nadvinadviššenjuenju vanjskoga kolosijekavanjskoga kolosijeka-- dopudopušštenoj brzini prolaska vlakatenoj brzini prolaska vlaka

-- potrebnom prostoru za postavljanje ili potrebnom prostoru za postavljanje ili ugrađivanje postrojenja ugrađivanje postrojenja, u, uređajaređaja, s, signala,ignala, perona i drugih predmeta između kolosijeka perona i drugih predmeta između kolosijeka

-- potrebama procesa rada.potrebama procesa rada.

HVALA NA POZORNOSTIHVALA NA POZORNOSTI