prof. dr. sc. natalija joli ć -...

Sveučilište u ZagrebuFakultet prometnih znanosti

Zagreb, Vukelićeva 4g

Prof. dr. sc. Natalija JolićPredstojnik Zavoda za vodni prometE-mail: [email protected]

RAZVOJ I PODJELA VODNOG PROMETAVodni promet, u najužem smislu prijevoz osoba i tereta, pojavljuje se s nastankomprvih civilizacija Egipćana, Feničana, Grka, Rimljana i Ilira. Sustav vodnog prometa(uvjetno rečeno tadašnji) čine podsustav luka i podsustav brodarstva. Prve lukeslužile su isključivo prekrcaju tereta i prema načinu izgradnje pripadale prirodnimlukama.

SUSTAV VODNOG PROMETA U RH

Morska obala kopna RH duga je 1.777,7 km, a ukupna dužina obale otoka iznosi 4.012,4 km.,

Od približno 350 luka i lučica na obali i otocima 7 ih može prihvatiti prekooceanske brodove a sve su smještene na kopnenoj obali.j j

Zemljopisni položaj hrvatskim morskih luka je bitna prostorna kategorija i određuje važan položaj Hrvatske u eurospkom području.

Prometni kapaciteti luka međusobno se razlikuju a za sve luke iznosi 23.100.000 tona godišnje.

RH svojim najvećim rijekama: Dunavom, Dravom i Savom povezana je sa zapadnom, srednjom i istočnom Europom.

Dunav je međunarodna rijeka, kao i Drava od ušća do Osijeka (23 km), Sava je međudržavna.

SUSTAV VODNOG PROMETA

Sustav vodnog prometa čine podsustavi: luke, brodarstvo, brodogradnja, nautički

Elemente sustava vodnog prometa i njegovih podsustava moguće je , , g j ,

turizam, ribolov i marikultura. definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu, pri čemu između elemenata horizontalne strukture vladaju ekvivalentni (neovisni) odnosi aekvivalentni (neovisni) odnosi, a između elemenata vertikalne strukture hijerarhijski (ovisni) odnosi, pri čemu je funkcioniranje više pozicioniranih elemenata uvjetovano funkcioniranjem niže pozicioniranih elemenata

Slika: Putnički cruiseri

Slika: Uzgoj lososa

Slika: Kontejnerski brod

SUSTAV VODNOG PROMETA

Slika: Koncept grada na moru

Slika: ACI Marina

Slika: Brodogradilište

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I

Globalizacija transporta i prometa definira se kao proces povezivanja svih

POMORSTVA Globalizacija transporta i prometa definira se kao proces povezivanja svihtransportnih i prometnih aktivnosti, elemenata, resursa,potencijala na svjetskome transportnome i prometnome tržištu, ak ji k lit ti i k tit ti i l ti lj d kkoji se kvalitativno i kvantitativno implementira u sve ljudskeaktivnosti.

Globalizacija je povećala učinke kontejnerizacije budući daomogućuje door-to-door koncept dopreme i transporta tereta što je uvjetglobalizacije. Kako pomorski sustav ima obilježje globalnog tržišta,g j p j j g g ,organizacija, menadžment i logistika lučkog sustava moraju se izučavati isustavno primjenjivati. Globalizacija inicira niz promjena: promjene organizacijevelikih kompanija s ciljem boljeg suočavanja s promjenama, promjene uedukaciji i obučavanju i promjene u institucionalnim okosnicama.

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA

Slika: Luka Shanghai

Slika: Donghai most spaja Shanghai s lukom Yangshan


Slika: Proizvodnja u Kini


Gl b li ij t t i tGlobalizacija transporta i pomorstva najviše se odražava na lučki sustav inicirajući koncentraciju krcatelja, lučkih operatera, pomorskih kompanija i pružatelja logističkih usluga kroz integraciju

d i k t tvodnog i kopnenog transporta.Položaj luka u novim logističkim lancima koji se šire na cijeli svijet slabi dominacijom pomorskim alijansi u svjetskoj trgovini.

SVJETSKA POMORSKA TRGOVINA

• Pomorski promet glavni je nositelj i pokretač trgovinske razmjene u svijetu• Odvija se pomorskim prometnim putevima koji spajaju velika industrijska• Odvija se pomorskim prometnim putevima koji spajaju velika industrijska,

prometna i trgovačka čvorišta i njihove luke, na kojima se formirajupomorski robni tokoviIntenzitet i količina pomorskih robnih tokova danas su postali mjerilom• Intenzitet i količina pomorskih robnih tokova danas su postali mjerilom učinkovitosti prometa, uključenosti u međunarodnu podjelu rada i stupnja gospodarske razvijenosti države.Z j k t ž j d blj k D j t k t• Za razvoj pomorskog prometa važan je razdoblje oko Drugog svjetskog rata jer je upravo tih godina naglo porastao promet masovnih tereta (suhi i tekući)60 ih i 70 ih di ji t i iji t k t b• 60 – ih i 70 – ih godina - najintenzivniji porast pomorskog prometa zbog udjela tekućeg tereta koji neprestano raste

• Proizvodnja nafte i naftnih derivata je isto tako bitno utjecala na razvoj svjetske pomorske trgovine


• Kontejnerski brod CMA CGM CORTE REAL -13.830 TEU-a365 m dužine 51 2 m širine365 m dužine, 51.2 m širine


• Više od 65% ukupnoga međunarodnog robnog prometa odvija se pomorskim putempomorskim putem

• Glavni nositelji trgovinske razmjene između svih dijelova svijeta jesu pomorski robni tokoviKoličinu raznovrsnih roba koju je moguće prevesti pomorskim putem nije• Količinu raznovrsnih roba koju je moguće prevesti pomorskim putem, nije moguće prevesti niti jednim drugim oblikom prometa

• Zbog velikog kapaciteta i ekonomske isplativosti, pomorski promet ć j l b l d k i j j t i t lj j t komogućuje globalno gospodarsko povezivanje pa je zato i temelj svjetske

robno-trgovinske razmjene• Kvantitativna i kvalitativna obilježja pomorskog prometa u neposredno su

t j d k ij ti j di ih lj i ijvezana sa stupnjem gospodarske razvijenosti pojedinih zemalja i regija• Što je snažnije gospodarstvo, to je veći opseg vanjskotrgovinske razmjene,

a time je i veći obujam pomorskog prometa

STRUKTURA PRIJEVOZA PUTNIKA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA U 2009.• Cestovni prijevoz 40%

• Željeznički prijevoz 50%

• Zračni prijevoz 1%

• Pomorski i riječni prijevoz 9%

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2010., http://www2.hgk.hr/en/depts/transport/ceste_zeljeznice_zracni_2010.pdf

STRUKTURA PRIJEVOZA ROBE PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA U 2009.• Cestovni prijevoz 64%

• Pomorski i obalni prijevoz 21,5%

• Željeznički prijevoz 8%

• Cjevovodni 6,3%

• Prijevoz unutarnjim plovnim putovima 0,2%

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2010., http://www2.hgk.hr/en/depts/transport/ceste_zeljeznice_zracni_2010.pdf

ANALIZA PROMETA U RH

Struktura prevezene robe prema podacima za prvo polugodište 2008 godineStruktura prevezene robe prema podacima za prvo polugodište 2008. godine prikazana je na grafikonu 1.

Grafikon 1. Struktura prevezene robe u prvom polugodištu 2008. godine

8,95%5,40% 0,15%

0%

Cestovni prijevoz

19,60% Pomorski i obalni prijevoz

Željeznički prijevoz

66%

Cjevovodni prijevoz

Prijevoz unutrašnjim plovnim putevima

Zračni prijevozZračni prijevoz

VODNI PROMET U RHRiječni promet dobiva usvajanjem Europskog akcijskog plana na razini Europskeunije novi okvir za razvitak. Neuravnoteženost razvitka i postojanje uskih grla navodnim putovima predstavljaju glavni problem većoj popularnosti ovog načinaprijevoza. Ovaj problem treba se rješavati koordinirano na razini EU pa je stogavažno da Hrvatska aktivno sudjeluje u implementaciji akcijskog plana.

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. g. prvi je dugoročni razvojni dokument prometnog sustava RH

Pretpristupna pomorska strategija RH, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2005.

Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008.p g

PREDNOSTI I NEDOSTACI PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

PREDNOSTI• PREDNOSTIo mala vučna snagao relativno mali otporio mali udjel radne snage (3-5 članova posade na nekoliko tis. tona robe)o malo zagađenje okoliša (ekologija)

• NEDOSTACIo mala brzina plovidbe (4-8 km/h uzvodno i 12-15 km/h nizvodno)o velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetimao nejednaka obilježja i kapaciteti pojedinih dijelova plovnog puta

MREŽA PLOVNIH PUTEVA EUROPE

EUROPSKA PLOVNA MAGISTRALAS POSEBNIM OSVRTOM NA KORIDOR VII

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA

MREŽU ČINE ČETIRI PLOVIDBENA SUSTAVA

1. Podunavski – Dunav s pritokamap

2. Sjevernozapadni – Rajna, Majna, Laba (Elba), Odra, Visla

3. Jugozapadni – Rohna, Seina i Marna

4. Istočni – Volga, Dnjepar i Don4. Istočni Volga, Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA

• Prema odluci komisije Ministara prometa Europe unutarnji plovni putevi (Inland Waterways) dijele se u 7 kategorija:(Inland Waterways) dijele se u 7 kategorija:

Klasa Nosivost (t) Duljina (m) Širina (m) Gaz (m)

I. 250 – 400 55 9 1.2I. 250 400 55 9 1.2

II. 400 – 650 55 8.5 – 11 1.3 – 1.6

III. 650 – 1000 65 – 67 8.2 1.8 – 2.0

Plovni putovi velikih gabaritaPlovni putovi velikih gabarita

IV. 1000 – 1500 80 11.4 2.5

V.a. 1500 – 3000 90 – 110 13 – 14 2.8

V.b. 3200 – 6000 110 14 2.8

VI.a. 3200 – 6000 135 16 3.5

b. 6400 – 12000 150 20 3.8

c. 9600 – 18000 150 – 200 20 preko 4

VII. 14500 – 27000 180 – 250 25 preko 6

DULJINA PLOVNIH PUTOVA NA RIJEKAMA U RH

plovna rijekaduljina plovnih putova (km) za plovila nosivosti

do 400 t do 1000 t do 1500 tDunav (u RH) 137,5 137,5 137,5

Sava 446 446 -Drava 198,6 151 14Kupa 136 5 -Kupa 136 5

Ukupno 918,1 739,5 151,5

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMA

l ij k

duljina plovnih putova (km) prema klasama

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMA

plovna rijekaI. II. III. IV.

Dunav (u RH) - - - 137,5

Sava 198 6 151 22 14Sava 198,6 151 22 14

Drava - 446 276 -

Kupa 136 5 5 -

Neretva - - - 20Neretva - - - 20

HRVATSKI RIJEČNI PROMET

• Ukupna duljina sadašnjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je 866,7 km, od čegaje 601,2 km uvršteno u mrežu europskih vodnih putova od međunarodnog značaja.j , p p g j

• Opći parametri za određivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi određeni suUN/ECE klasifikacijom vodnih putova iz 1992. godine (tablica 3), koja je prihvaćenaAGN ugovorom iz 1996. god.

• Prema AGN ugovoru u sustav europskih vodnih putova (E-vp) uvršteni su sljedećivodni putovi:

Europski vodni putVodni put – dionica Potrebna klasa prema

AGN-u Duljina km

rijeka Dunav od Batine VI c 137,5 E 80

je a u a od at edo Iloka

c 3 ,5

E 80-08 rijeka Drava do Osijeka IV 22,0

j j

E 80-10 budući višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Šamca

V b 61,5

E 80-12 rijeka Sava od Račinovaca do Siska

IV 380,2

HRVATSKI RIJEČNI PROMET• Hrvatski unutarnji plovni putovi – sadašnje stanje

HRVATSKI RIJEČNI PROMET• Hrvatski unutrašnji plovni putovi – buduće stanje

RIJEČNI PROMET U RH

Rast prometa ostvaren je isključivo u međunarodnom prometu, dokdomaćeg prometa osim prijevoza sirove nafte na Savi gotovodomaćeg prometa, osim prijevoza sirove nafte na Savi, gotovonema. Domaći promet ne može ostvariti značajniji porast dok susavski i dunavski vodni put u Hrvatskoj prometno izolirani.

Tablica: Prekrcaj tereta u lukama unutarnjih voda u tis. tonama

LUKA KAO SUSTAV

• Luka, u najširem smislu, je prirodno ili umjetno zaštićen bazen gdje brodovi nalazezaklon, zaštitu od djelovanja neprijateljskih napadaja, gdje mogu uzeti gorivo, vodu i, j j p j j p j , g j g g ,hranu i izvršiti popravke te prekrcati teret i putnike i gdje mogu odmoriti posadu.

• Zakon o morskim lukama koristi pojam “luke otvorene za javni promet” i definira ihkao “…morske luke koje, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati i svaka fizička ipravna osoba sukladno njenoj namjeni i granicama raspoloživih kapaciteta”.

• Luke otvorene za javni promet Zakon dijeli na:1. luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH2. luke županijskog značenja3. luke lokalnog značenja

LUKA KAO SUSTAV

Prema vrsti tereta, luke se mogu razvrstati na:

1. Višenamjenske i univerzalne luke – grade se u nerazvijenim zemljama snedovoljno definiranim i jakim prometnim tokovima koji ne pružaju dovoljnorazloga za specijalizaciju infrastrukture i izgradnju specijaliziranih luka zapojedine vrste tereta. U okruženju mješovitog tereta i nedefiniranihprometnih tokova izgradnja višenamjenskih luka je preporučljiva zbog

jih fl k ibil ti i fik ti k k t j lišt U ij lnjihove fleksibilnosti i efikasnosti s ekonomskog stajališta. U prijelaznomrazdoblju višenamjenska luka može uspješno pružiti kvalitetnu lučku uslugu.Univerzalnu luku obilježavaju opremanje univerzalnom opremom s ciljemsmanjenja broja radne snage i prostora za specijalizirana lučka postrojenjasmanjenja broja radne snage i prostora za specijalizirana lučka postrojenja.

LUKA KAO SUSTAV

2. Specijalizirane luke često se nazivaju terminalima budući da se pojedinidijelovi luke specijaliziraju za manipulaciju određene vrste teretadijelovi luke specijaliziraju za manipulaciju određene vrste tereta.Specijalizirane luke mogu se razvrstati na:

terminale za tekuće terete

terminale za rasute predmete

terminale za drvoi drvne proizvode

kontejnersketerminale

terminale za teglenice

terminale za opasne terete

Ro – Ro terminale

terminale za stoku terminale za voće

terminale za teške predmetestoku teške predmete

POMORSKE LUKE U RH

• Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog(međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka Zadar(međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Zadar,Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

U te je luke u razdoblju od 2004 do 2007 iz Državnog proračuna RH• U te je luke u razdoblju od 2004. do 2007. iz Državnog proračuna RH(ulaganja u lučku infrastrukturu i prema kreditnim zaduženjima za projekte)uloženo radi izgradnje kapitalnih infrastrukturnih projekata ukupno382 534 095 99 kuna382.534.095,99 kuna.

• Od 2001. do 2005. godine u lučku je infrastrukturu ukupno uloženo 67ilij E i d d 2006 d 2013 l i i ti ij 6 l kmilijuna Eura, a u periodu od 2006. do 2013. planirane investicije u 6 luka

od međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku iznose531 milijun Eura.

TEHNIČKI ELEMENTI LUČKOG SUSTAVA

Tehnički elementi lučkog sustava jesu: infrastruktura i suprastruktura.

Infrastrukturu (podgradnju) čine: operativne obale i druge lučke zemljišne površine,lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice,vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe uj g j gluci i sl.)

Suprastrukturu (nadgradnju) čine građevine izgrađene na lučkom području (upravnezgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.), te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalnoučvršćene dizalice i sl.).

TEHNIČKI ELEMENTI LUČKOG SUSTAVA

Osnovna podjela prekrcajne mehanizacije temelji se na prekidnom i neprekidnomdj l j S d t kid dj l j j j di t t i k j i idjelovanju. Sredstva neprekidnog djelovanja jesu: cjevovodi, transporteri, konvejeri ielevatori. Sredstva s povremenim djelovanjem su dizalice, dizala i prekrcajno –prijevozna sredstva, kako je prikazano u tablici.

S NEPREKIDNIM DJELOVANJEM S PREKIDNIM DJELOVANJEM

cjevovodi transporteri konvejeri elevatori dizalice dizala prekrcajno –prijevozna

d tsredstva

TEHNOLOŠKI ELEMENTI LUČKOG SUSTAVATehnološke elementi predstavljaju procesi koji će se obavljati na terminalu odnosnoTehnološke elementi predstavljaju procesi koji će se obavljati na terminalu, odnosnoprocesi priveza/odveza, iskrcaja/ukrcaja, skladištenja, pružanja dodatnih usluga teretu(razvrstavanje, brojenje, mjerenje, vaganje…). Da bi se svi ti procesi mogli odvijatipotrebni su odgovarajući tehnički elementi i rad u stvarnom vremenu.

Najčešći tehnološki procesi u luci su iskrcaj tereta s broda, razvrstavanje, uskladištenje,ukrcaj u brod, prekrcaj u željezničke vagone ili cestovna vozila i djelomična prerada robe.O i t b lj j i d đ i ij k d j i i t j j ili dOsim toga, obavljaju se i određene navigacijske radnje u vezi s pristajanjem ili odvezombrodova, opskrba gorivom i mazivom namirnicama i drugim potrepštinama, popravci iodržavanje broda, sanitarni i drugi pregledi. Specijalizacija luka omogućuje ekonomičniju idjelotvorniju manipulaciju tereta proizašlu iz potrebe za postojanjem terminala za svakuj j p j p p p j jpojedinu vrstu tereta.

PRISTANIŠTEInfrastrukturni objekt

smješten uz tok rijeke, kanal ili obalu jezera

U pristaništu se susreću cestoni i željeznički promet s vodnimkanal ili obalu jezera promet s vodnim

Namijenjen prihvatu plovilu, iskrcaju i ukrcaju putnika i

tereta

• Osnovne funkcije luka, pristaništa i terminala:primarne su prihvat prijenos i otprema tereta/putnika između sredstava vodnog i

tereta

• primarne su prihvat, prijenos i otprema tereta/putnika između sredstava vodnog ikopnenog transporta

• sekundarne su skladištenje, distribucija, oblikovanje i pregled tereta ikompletiranje transportne dokumentacijekompletiranje transportne dokumentacije

• pomoćne su usluge za transportna sredstva, prekrcajnu mehanizaciju, popravak,klasiranje tereta

LUČKI TERMINALI

LUČKI TERMINAL j ij li i i• LUČKI TERMINAL - je specijalizirani prostor luke ili pristaništa namijenjen određenoj vrsti tereta ili određenoj vrsti plovila, a opremljen je odgovarajućimplovila, a opremljen je odgovarajućim tehničkim elementima

Slika: Luka Rotterdam

Slika: Luka Hong Kong

LUČKI TERMINALI

Lučki terminali su podsustavi velikih• Lučki terminali su podsustavi velikihsustava luka, pristaništa i robno-transportnih centara (ovisno oorganizaciji, može djelovati i kao

i i t )neovisni sustav)

• Smješteni su na prometnim čvorištima,gdje se susreću različite prometnegdje se susreću različite prometnegrane sa zadaćom zadovoljenjaprometnih, prekrcajnih, distribucijskih,skladišnih, gospodarskih i drugihpratećih funkcijapratećih funkcija

• Čimbenik su ujednačenja prijevoza sobzirom na riječne/pomorske ikopnene prijevozne kapacitete

Slika: Terminal Brajdica

LUČKI TERMINALI

Veliki lučki i pristanišni terminali sadrže slijedeće elemente: • pristane za velike i male kontejnerske brodovepristane za velike i male kontejnerske brodove• pristane i terminale za Ro-Ro brodove• operativno slagalište kontejnera za privremeno slaganje• slagalište za skladištenje kontejnera• željezničke kolosijeke za izravni pristup pristanima• željezničke kolosijeke za prihvat i otpremu kontejnerskih vlakova• kolosijeke i kranske staze za prekrcajne tornjeve, mostove i dizalice• zatvorena i otvorena skladišta za obradu kontejnera• zatvorena i otvorena skladišta za obradu kontejnera• unutarnje cestovne prometnice• servise za popravak kontejnera, tran.ambalaže, prekrcajnih sredstava i mehanizacije• prekrcajne tornjeve, prekrcajne mostove, portalne i mosne dizalice i ostalu mehaniz.p j j , p j , p• prijevozna sredstva za opsluživanje terminala• parkirališta i garaže za prekrcajnu mehanizaciju, prijevozna sredstva i partnere• upravnu zgradu i informatički centar• carinsku zonu te prostor s predstavništvima drugih organizacija

GEOPROMETNI POLOŽAJ I GRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKEGRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKE

R j l k j ći dij l i i d b i i l k l đ• Razvoj luke najvećim dijelom ovisi o dobrim prometnim vezama luke sa zaleđem

• Zbog toga se i kaže da svaka luka ima dva lica, od kojih je jedno okrenuto prema rijeci/moru a drugo prema kopnurijeci/moru, a drugo prema kopnu.

• Razvijenost pročelja luke i veći broj redovitih brodskih linija najčešće je i pokazatelj gospodarske razvijenosti zaleđa luke.gospodarske razvijenosti zaleđa luke.

• Zato su redovite brodske linije najgušće u onim lukama koje u svom zaleđu imaju gospodarski razvijena područja

GEOPROMETNI POLOŽAJ I GRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKEGRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKE

Od diti i d fi i ti it ij k l čk G it ij k d čj l k j• Odrediti i definirati gravitacijsku lučku zonu znači utvrditi veličinu i granicu područja u zaleđu luke, za čiju proizvedenu robu namijenjenu

• Gravitacijsko područje luke je promjenjiva veličina zavisna od niza varijabli (utjecajnih čimbenika) koji određuju atraktivnost luke zaproizvedenu robu namijenjenu

riječnom/prekomorskom izvozu ili za vodnim putem uvezenu robu namijenjenu potrošnji na tom području, d đ l k d t lj j lj ij

određuju atraktivnost luke za privlačenje robnih tokova, a potrebno ga je odrediti za svaku vrstu robe posebno

određena luka predstavlja najpovoljniju točku između kopnenog i vodnog prijevoza

• Elementi koji utječu na veličinu lučke gravitacijske zone:

• gospodarska razvijenost zaleđa i kopnena prometna infrastr kt ra kojomkopnena prometna infrastruktura kojom je luka povezana sa zaleđem

• razvijenost i opremljenost luke• pročelje lukepročelje luke

GEOPROMETNI POLOŽAJ I GRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKE

Od đi j it ij k d čj Z t đi j it ij kih l čkih

GRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKE

• Određivanje gravitacijskog područja luke, odnosno definiranje lučke gravitacijske zone, prilično je kompleksan posao.

• Za utvrđivanje gravitacijskih lučkih zona koriste se različite metode od kojih su najzastupljenije:

• geografsko geometrijska metodakompleksan posao.

• Pri tom je potrebno analizirati i sve relevantne čimbenike i događanja u konk rentnim l kama

• geografsko-geometrijska metoda• kopneno-tarifna metoda• metoda stvarnih troškova

kopnenog prije o a ikonkurentnim lukama kopnenog prijevoza i • metoda ukupnih troškova

kopnenog prijevoza

GRAVITACIJSKO PODRUČJE LUKE

Slika: Gravitacijsko područje luke Ploče Slika: Gravitacijsko područje luke Rijeka

KONTEJNERSKI TERMINAL U SINGAPURU

RO-RO TERMINAL

TERMINAL ZA TEKUĆE TERETE

PLOVNA SREDSTAVA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Na unutarnjim plovnim putevima postoje tri skupine plovila:

teglenice potisnice samohodni brodovi

TEGLJENI SASTAVI

Pozitivna obilježja teglenicad b il dlji t ličiti l i

Nedostaci teglenicaki b d i i ti l tit• dobra prilagodljivost različitim plovnim

putevima, prilagodljivost gaza• jednostavno povezivanje i razvezivanje

povorke pojedina teglenica iz sastava

• svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu

• vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže jepovorke, pojedina teglenica iz sastava

može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu

organiziranje plovnog sustava duže je nego kod

• potiskivanih sastava• otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu

• tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcaja

otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave

• veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava

• zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na

ti ki i tpotiskivani sastav

POTISKIVANI SASTAVI

• Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su:

• otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastavajednakog deplasmana

• potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastavapotrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastavajednakog deplasmana

• manevriranje je olakšano, što rezultira smanjenjem posadepotiskivanog sastava i do 35 posto

• troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu naizgradnju teglenica iste nosivosti

• veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

VRSTE POTISKIVANIH SASTAVAVRSTE POTISKIVANIH SASTAVA

POTISKIVANI SASTAV

SAMOHODNI BRODOVI

P d ti h d ih b d dPrednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave:

veće brzine plovidbe• veće brzine plovidbe• bolje manevarske sposobnosti• lakše savladavanje prijevodnica

t b ji b j čl d• potreban manji broj članova posade (2 - 3 člana)

• mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivačipotiskivači

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVA NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMABRODOVA NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

• Od svih plovila koja se koriste za plovidbu unutarnjim plovnim putevimasamohodni su brodovi najsličniji morskim brodovima, no ipak, postoje značajnej j , p , p j jrazlike

Bitna je razlika u osnovnim dimenzijama:j j• Duljina samohodnog broda može biti i do 30 puta veća od njegove visine, dok je

taj odnos kod morskih brodova najviše do 14, eventualno do 18 ako brod plovi ublizini obaleŠ• Što je veći odnos između duljine i visine, to se trup broda više savija uuzdužnom smjeru zbog djelovanja valova

• Trup klasičnog riječnog broda pukao bi pod utjecajem većih morskih valova, pazbog toga riječni brodovi ne plove morimazbog toga riječni brodovi ne plove morima

• Odnos visine bočne stranice i gaza veći je kod pomorskih brodova, dok plovilana unutarnjim plovnim putevima pri kretanju kanalima mogu biti toliko nakrcanada pokrov namoči vodomda pokrov namoči vodom

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVA NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

• Širina riječnih brodova obično je oko 4 puta veća od njihovog gaza, dok je tajodnos za morske brodove oko 2

BRODOVA NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

• Uski i duboko uronjeni pomorski brodovi imaju manji otpor pri plovidbi uodnosu na široke i plitko uronjene riječne brodove

• Iz toga razloga specifična potrošnja goriva veća kod riječnih brodova.g g j g j• Veća razlika između širine i gaza riječnih brodova omogućuje bolju stabilnost• Time se smanjuje opasnost od prevrtanja.

SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE

• prijevoz kontejnera• Ro-Ro, Ro-Lo, Ro-Ro-OBO

(sustav potisnica)• LASH• BACAT• SEABEE

INTERMODALNI TRANSPORT NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMAPLOVNIM PUTEVIMA

SUSTAV VODNOG PROMETA U 21. ĆSTOLJEĆU

Sustav vodnog prometa današnjice obilježava dinamika porasta količine tereta u sustavu,izazvana eliminacijom međunarodnih trgovačkih prepreka, nižim porezima i pomicanjemsredišta globalne proizvodnje i potrošnje. Predviđa se da će transport tereta kontejnerimaporasti budući da se kontejnerima objedinjuju skoro sve vrste teretaporasti budući da se kontejnerima objedinjuju skoro sve vrste tereta.

Trenutačno u prometnom sustavu sudjeluje otprilike 15 milijuna kontejnera s

Očekuje se da će svaka glavna nacionalna luka za kontejnere

tendencijom rasta sljedećih desetak godina po stopi od 10 posto

udvostručiti i možda utrostručiti svoj teret do 2020. g


Najvažniji trend razvoja sustava vodnog prometa i prometnog t j li i d j t d ži itksustava u cjelini danas je uspostava održivog razvitka

Održivi razvitak podrazumijeva strateško planiranje razvoja Pri tome se uvažava zaštitastrateško planiranje razvoja

djelotvornih, učinkovitih i integriranih transportnih

podsustava

Pri tome se uvažava zaštita okoliša, na lokalnoj i globalnoj

razini


1. kontejnerski brodovi veličine preko 14.000 TEU jedinica...

2. potpuna automatizacija i robotizacija prekrcajnih aktivnosti u lukama…

3. povećanje proizvodnje i izvoza zemalja Dalekog istoka…

4. razvoj i primjena ICT u lučkom sektoru…

5 razvoj sustava sigurnosti i zaštite5. razvoj sustava sigurnosti i zaštite…

6. eLearning sustavi, cjeloživotno obrazovanje…


1. Kontejnerski brodovi veličine preko 14.000 TEU jedinica

Stalan porast prometa u najvećim svjetskim lukama dovodi do proizvodnje kontejnera velikihdo proizvodnje kontejnera velikih dimenzija

Ovakav promet kontejnera zahtjeva upotrebu suvremenih j ptransportnih sredstava i odgovarajuću mehanizaciju velikog učinka


CMA CGM Corte Real – nosivosti 13 380 TEUDimenzije: dužina 365 m; širina 51.2 m; gaz 15.5 mPlovi na relaciji Azija – Sjeverna Europa


2. Potpuna automatizacija i robotizacija prekrcajnih aktivnosti u lukama

Automatizacija u lukama povećava radni učinak lučke infrastrukture

Time se poboljšava sigurnost radaTime se poboljšava sigurnost rada kontejnerskih dizalica http://www.youtube.com/watch?v=RdNb5vi_23Y


3. Povećanje proizvodnje i izvoza zemalja Dalekog istoka

• Ekonomski razvoj se odvija u priobalnim regijama:regijama:– Bohai Rim– Ušće rijeke Yangtze

18232.1 milijarda juana 2005.– Ušće rijeke Pearl

• Ove regije generiraju oko oko 60% kineskog BDP –a

de ju

ana

gi oko 90% vanjske trgovine

Mili

jard

67.9 milijardi juana 1952.g.


4. Razvoj i primjena ICT u lučkom sektoru

Razvoj RIS – a (Riječnih I f ij kih S i ) ć jInformacijskih Servisa) omogućuje:

• modernizaciju unutarnje plovidbe• jednostavnost administrativnih procesa• sigurnost i pouzdanost plovidbe • integraciju transporta na unutarnjim plovnim putovima u moderanplovnim putovima u moderan menadžment opskrbnih lanaca


4. Razvoj i primjena ICT u lučkom sektoru

Globalni sustavi e – trgovine za otpremu brodomza otpremu brodom

Poboljšava procese otpreme,planiranja, obrade i upravljanja programimaprogramima Sadrži alate koji omogućuju uštedu vrijemena i upravljanje pošiljkama i komunikacijompošiljkama i komunikacijomizmeđu špeditera, otpremnika, prijevoznika i ostalih sudionika


5. Razvoj sustava sigurnosti i zaštite

Razvoj Hrvatskog sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS)

Sustav pušten u rad 25.siječnja 2011.Uspostava ovog sustava je obveza

H t k i t j EUHrvatske pristupanju u EUSustav se sastoji od tri regionalna

centra za nadzor plovidbe smještena u Rijeci Splitu i DubrovnikuRijeci, Splitu i Dubrovniku


5. Razvoj sustava sigurnosti i zaštite

Sustav čini deset radarskih stanica velikih dometa i visokePokriva prilaze najvećim hrvatskim lukama, unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojasSastavni dio VTMIS-a je pomorski obalni sustav automatske identifikacije brodova (AIS)


6. E – learning sustavi, cjeloživotno obrazovanje

Razvoj sustava za e – učenje u području vodnog prometa

Mnogi projekti financirani iz sredstava EU imaju za cilj poboljšavanje obrazovanja u području vodnog prometa

N IN S (I l d N i ti L iNpr. INeS (Inland Navigation eLearningSystems) eLearnig platforma (www.ines.info)


INeS e – learning platformawww.ines.info


INeS e – learning platformawww.ines-danube.info

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETAOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA Vodni promet

prof. dr. sc. natalija joli ć -...

Documents