Osnove radnog prepisano iz st

Download Osnove radnog prepisano iz st

Post on 13-Jul-2015

3.059 views

Category:

Documents

0 download

TRANSCRIPT

<p>(skripta s predavanja, Split)</p> <p>(skripta s predavanja, Split)</p> <p>OSNOVE RADNOG, SOCIJALNOG I SLUBENIKOG PRAVA</p> <p>ZABRANA DISKRIMINACIJE zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja trai zaposlenje i osobe koja se zaposli, na temelju rase, boje koe, spola, spolnog opredijeljenja...</p> <p>IZRAVNA DISKRIMINACIJA znai svako postupanje uvjetovano nekim od temelja (rasa, boja koe, spol...) kojom se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u usporednoj situaciji.</p> <p>NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA postoji kada odreena naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, osobu zbog njenog odreenog obiljeja stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj u osnosu na druge osobe.</p> <p>Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja diskriminaciju.</p> <p>UZNEMIRAVANJE je svako neeljeno ponaanje uzrokovano nekim od temelja iz l.2. koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue i uvredljivo okruenje.</p> <p>SPOLNO UZNEMIRAVANJE svako verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje spolne naravi koja ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue i uvredljivo okruenje.</p> <p>ZASNIVANJE RADNOG ODNOSARadni odnos se zasniva ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.</p> <p>UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME</p> <p>Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Ugovor o radu na naodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ovim zakonom. Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.</p> <p>UGOVOR O RADU NA ODREENO VRIJEME</p> <p>Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren osjektivnim razlozima koju su opravdani rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja. Ugovor o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrenog tim ugovorom.Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, poslodavac je duan radniku prije poetka rada uruiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.</p> <p>PROBNI RAD</p> <p>Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati due od 6 mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.</p> <p>PUNO RADNO VRIJEME</p> <p>Puno radno vrijeme ne smije biti due od 40 sati tjedno. Ugovor o radu moe se sklopiti i za nepuno radno vrijeme.</p> <p>PREKOVREMENI RAD</p> <p>U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega posla i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora odraditi due od punog radnog vremena, najvie 10 sati tjedno. Inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i sposobnost radnika.</p> <p>Trudnica, majka s djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti moe raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.</p> <p>STANKA</p> <p>Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnom dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.</p> <p>Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.</p> <p>NAJKRAE TRAJANJE GODINJEG ODMORA</p> <p>Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.</p> <p>NONI RAD</p> <p>Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.</p> <p>Zabranjen je noni rad ena u industriji, osim ako je iznimno, u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadlean za rad.</p> <p>Zabrana nonog rada ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee i tehnike poslove, odnosno na ene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj slubi za koje nije uobiaje da obavljaju poslove fizike naravi.</p> <p>NONI RAD MALODOBNIKA</p> <p>Za malodobnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.</p> <p>Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dna, smatra se nonim radom.</p> <p>Zabranjen je noni rad malodobnika, osim ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile. Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti spadaju u industriju.</p> <p>RODILJNI DOPUST</p> <p>Radnica moe poeti koristiti rodiljni dopust 45 dana prije oekivanog poroda i moe ga koristiti do 1. godine djetetova ivota. Za blizance, tree i svako sljedee dijete, radnica moe koristiti rodiljni dopust do navrene 3. godine djetetova ivota.</p> <p>Radnica obavezno koristi rodiljni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do 6 mjeseci djetetova ivota (obavezni rodiljni dopust).</p> <p>PLAE</p> <p>Poslodavac je duan isplatiti jednake plae enama i mukarcima za jednaki rad i jedanke vrijednosti.Plaa se isplauje u razdobljima koja ne smiju biti dua od mjesec dana. Plaa u smislu ovog zakona je plaa u brutto iznosu.</p> <p>ZAKONSKA ZABRANA UTAKMICE</p> <p>Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.</p> <p>Ako radnik postupi protivno ovoj zabrani, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla.</p> <p>Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, a svakako nakon 5 godina od sklapanja posla.</p> <p>UGOVORNA ZABRANA UTAKMICE</p> <p>Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem. Ugovor ovoga lanka ne smije se zakljuiti za razdoblje due od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa. Ugovor ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca.PRESTANAK UGOVORA O RADU</p> <p>Ugovor o radu prestaje:</p> <p>- smru radnika</p> <p>- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme</p> <p>- kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja</p> <p>- dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad</p> <p>- sporazumom radnika i poslodavca</p> <p>- otkazom</p> <p>- odlukom nadlenog suda.</p> <p>VRSTE OTKAZA</p> <p>- redoviti otkaz ugovora o radu</p> <p>- izvanredni otkaz ugovora o radu</p> <p>VRSTE REDOVITOG OTKAZA O RADU</p> <p>- poslovno uvjetovan otkaz</p> <p>- osobno uvjetovan otkaz</p> <p>- otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika</p> <p>Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.</p> <p>IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU</p> <p>Poslodavac i radnik imaju opravdan razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vane injenice nastavak radnog odnosa nije mogu.</p> <p>Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.</p> <p>Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito otkazati samo ako je takva mogunost otkazivanja predviena u ugovoru.</p> <p>GLAVNO RADNIKO VIJEE</p> <p>Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih jedinica, moe se organizirati vie radnikih vijea koja omoguuju odgovarajue sudjelovanje u odluivanju. U ovom sluaju organizira se Glavno radniko vijee sastavljeno od predstavnika radnikih vijea organizacijskih jedinica. Sporazumom izmeu poslodavca i radnikih vijea ureuje se sastav, ovlatenja i druga pitanja vana za rad Glavnog radnikog vijea.</p> <p>TEMELJNA OVLATENJA RADNIKOG VIJEA</p> <p>Radniko vijee titi i promie interese radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca savjetovanjem, suodluivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoenom osobom, o pitanjima vanim za poloaj radnika.</p> <p>Radniko vijee pazi na potivanje ovog zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika.</p> <p>Radniko vijee pazi je li poslodavac uredno i tono ispunjava obveze glede obraunavanja i uplaivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju.</p> <p>Radniko vijee ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju trajka, iskljuenju s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji nain mijetati u kolektivni radni spor koji moe dovesti do takve akcije.</p> <p>RAD RADNIKOG VIJEA</p> <p>Ako radniko vijee ima 3 ili vie lanova, ono radi na sjednicama.</p> <p>Radniko vijee donosi poslovnik o svojem radu.</p> <p>Sjednicama radnikog vijea mogu nazoiti predstavnici sindikata koji imaju lanove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odluivanju.</p> <p>KOLEKTIVNI UGOVORI</p> <p>Stranke kolektivnog ugovora mogu biti na strani poslodavaca, jedan ili vie poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine, a na strani radnika, sindikat ili udruga sindikata vie razine, koja je spremna i sposobna sredstvima pritiska tititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora.</p> <p>Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa pitanja radnikog vijea, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima.</p> <p>Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.</p> <p>Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.</p> <p>Kolektivni ugovor sklopljen an neodreeno vrijeme moe se otkazati.</p> <p>Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena ugovorom.</p> <p>Ako se kolektivni ugovor moe otkazati a ne sadri uglavak o otkaznom roku, on je 3 mjeseca.</p> <p>Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora.</p> <p>Kolektivni ugovor mora sadravati odredbe o postupku izmjene i obnove.</p> <p>TRAJK</p> <p>Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zatite gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova ili zbog plae, odnosno naknade plae ako nisu isplaene protekom roka od trideset dana od dana dospijea.</p> <p>trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a trajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj trajk organizira.</p> <p>trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja kada je takav postupak predvien ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.</p> <p>trajk solidarnosti se smije zapoeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva dana od dana poetka trajka u iju se potporu organizira.</p> <p>U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka.</p> <p>Organiziranje ili sudjelovanje u trajku organiziranom u skladu s odredbama kolektivnog ugovora i pravilima sindikata ne predstavlja povredu ugovora o radu.</p> <p>Radnike ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku,</p> <p>Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u trajku.</p> <p>Odluka o zahtjevu za zabranu trajka, odnosno iskljuenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od etiti dana od dana podnoenja zahtjeva. Radniku se moe otkazati samo a ko je organizirao ili sudjelovao u trajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata.LOCKOUT (ISKLJUENJE S RADA)</p> <p>Poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada samo u odgovoru na ve zapoeti trajk.</p> <p>Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka roka od osam dana od dana poetka trajka.</p> <p>Broj radnika iskljuenih s rada ne smije biti vei od polovice broja radnika u trajku.</p> <p>RADNA KNJIICA</p> <p>Radnik ima radnu knjiicu koja je javna isprava.</p> <p>Na dan otpoinjanja rada, radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu.</p> <p>O preuzimanju radne knjiice poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu. </p> <p>Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu.</p> <p>Na pisani zahtjev radnika, poslodavac je duan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu knjiicu.</p> <p>KOLEKTIVNO RADNO PRAVO</p> <p>Kolektivni odnosi iz rada ine i predmet i sadraj kolektivnog radnog prava. Tradicionalno ti odnosi obuhvaaju:</p> <p>1. pravo koalicije</p> <p>2. njihove meusobne odnose</p> <p>3. radnu borbu ukljuujui i trajk i lockout</p> <p>4. kolektivno pregovaranje i kolektivne ugovore</p> <p>5. oblike sudjelovanja radnika (participacija) u odluivanju</p> <p>6. uee radnika u dobiti poduzea</p> <p>7. kolektivne radne sporove.</p> <p>Glavna svrha kolektivnog ugovora o radu je ureenje radnopravnih odnosa uvjeta rada i zaposlenja izmeu kolektiviteta radnika (posloprimaca) i poslodavaca.</p> <p>U sluaju neuspjeha pregovora, postoji na strani sindikata mogunost uporabe veoma djelotvornog sredstva trajka, kako bi se izvrio pritisak na poslodavce da prihvate postavljene radnopravne zahtjeve.</p> <p>S druge strane, poslodavci na trajk mogu odgovoriti lockoutom.</p> <p>KOLEKTIVNI UGOVOR je svaki pisani sporazum o uvjetima rada i zaposlenja, zakljuen s jedne strane od jednog poslodavca, skupine poslodavaca i s druge strane od jedne ili vie reprezentativnih sindikalnih organizacija radnika.</p> <p>Obvezni i nezaobilazni predmet kolektivnog ugovora o radu jesu pravna pravila o radnim odnosima i odreenom krugu pitanja u neposrednoj vezi s njima, a koja meusobno ugovaraju legitimirani subjekti na strani poslodavaca i posloprimaca, i temeljem i u okviru kojih e se zakljuivati pojedinani ugovori o radu.</p> <p>Kolektivni ugovor o radu ima isti djelokrug vaenja u odnosu na radnopravna pitanja koja ureuje, kao i zakonski i podzakonski akti kojima drava na apstraktan nain ureuje ove drutvene odnose. To znai da ima sve komponente vaenja:</p> <p>1. prostornu</p> <p>2. vremensku</p> <p>3. materijalnu</p> <p>4. osobnu.</p> <p>1. Svaki kolektivni ugovor o radu uvijek vrijedi na odreenom teritoriju, pa se s obzirom na teritorijalni obuhvat dijele na: lokalne, regionalne, nacionalne i multinacionalne.</p> <p>2. Istovremeno oni su ili opi ili ureuju jedno ili vie pitanja za sve grane, npr. porodiljni dopust.</p> <p>3. Vremensko vaenje kolektivnog ugovora ovisi od tumaenja subjekata koji su ga zakljuili. Oni se obino zakljuuju na odreeni rok, najee je to razdoblje izmeu dvije i pet godina, no mogue j...</p>