Hrana za mozakMješovitom prehranom bogatom dijetalnim vlaknima te obiljem sokova i vode svakodnevno osiguravamo poželjnu hranu za mozak.

Alati o Ispiši

Članak

Komentari

Cool preporuke

Stručnjaci su zaključili kako bolesti krvnih žila pa tako i mozga mogu dovesti do moždanog udara, koji je vodeći uzrok djelomične paralize tijela i smrti u većini razvijenih zemalja. Upravo je neodgovarajuća prehrana jedan od uzroka velikog broja oboljelih.

Riba se preporučuje za djecu u razvoju jer povoljno utječe na razvoj mozga i njegove funkcije.

Pozornost znanstvenika usmjerena je na pronalazak čimbenika koji pospješuju dobru funkciju mozga. Opsežnim istraživanjima utvrđeno je kako izvjesne prehrambene navike znatno pridonose očuvanju zdravlja mozga i živčanog sustava.

Što mozak "voli"

Masti igraju važnu ulogu u prehrani. Ukoliko smanjimo unos zasićenih masti te povećamo unos nezasićenih masnih kiselina, zaštitili smo mozak i smanjili rizik od moždanog udara. Ekstra

djevičansko maslinovo ulje obiluje omega 3-masnim kiselinama i klorofilom te vitaminom E i A. Vitamin E jedna je od komponenata zaslužnih za očuvanje stanice od degenerativnih promjena.

Riba se preporučuje za djecu u razvoju jer povoljno utječe na razvoj mozga i njegove funkcije. Djeci treba planirati jelovnike s ribljim mesom, npr. sendviče s tunjevinom, juhe s oslićem, škarpinom i drugom bijelom ribom po djetetovoj želji, pečenu pastrvu, bakalar s krumpirom, tjesteninu s lososom, pečenu oradu, zubaca, lokardu, srdelu, skušu i dr.

Povrće je bogato vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima koji utječu na smanjenje homocisteina u organizmu. Zelenim povrćem (salatom, blitvom, kupusom) čovjekov živčani sustav dobiva dovoljno visokovrijednih nutritivnih tvari. Ujedno nam konzumiranje povrća jamči i optimalan unos dijetalnih tvari kojima je današnja prehrana najčešće siromašna. Sa šparogama, klicama, mladim špinatom i rotkvicama unosimo velike količine tvari dragocjenih za organizam.

Voće sadrži povoljne količine C vitamina koji je izvrstan antioksidans. Uz obilje vode u kojoj su otopljeni vitamini, minerali, voćne kiseline, polifenoli, eterična ulja... voće je izvrstan čuvar mozga. Za borovnicu, naranču i brojno drugo voće znamo da smanjuje demenciju te potiče dobro funkcioniranje mozga.

Fruktoza kao voćni šećer predstavlja izvanrednu energiju potrebnu za intelektualni i fizički rad pa zato redovitim dnevnim unosom voća imamo dovoljno kvalitetne radne energije. Dobar doručak su banane, avokado, dinje...

Mlijeko i mliječni proizvodi obiluju aminokiselinama i laktozom. Potrebni su za rast i razvoj djece. Mliječni proizvodi pridonose zdravlju, ugodan su i dijetalan obrok.

Voda je iznimno važna u održanju optimalnih funkcija i izmjeni tvari. Dolazak proljeća i ljetnih vrućina prilika je za pojačan unos vode (izvorske, mineralne, aromatizirane), soka i probranih visokokvalitetnih čajeva.

Svakodnevnom mješovitom prehranom bogatom dijetalnim vlaknima te obiljem sokova i vode osiguravamo poželjnu hranu za mozak. Dovoljnim unosom lecitina, selena, flavonoida i omega 3-masnih kiselina postižemo dobro funkcioniranje mozga, očuvanje njegove vitalnosti i smanjujemo izglede za pojavu bolesti.

Što mozak "ne voli"

Unos velike količine stimulativnih napitaka može utjecati na nepovoljne procese na mozgu. Neumjerenost u unosu kave, napitaka s kofeinom i teinom neprijatelj je organizma u cijelosti jer takvi napitci stvaraju osjećaj napetosti, smanjuju koncentraciju i remete kvalitetu sna koji je iznimno važan za oporavak mozga od svakodnevnih napora.

Opsežnim istraživanjima utvrđeno je kako izvjesne prehrambene navike znatno pridonose očuvanju zdravlja mozga i živčanog sustava.

Alkoholna pića polako i tiho uništavaju mozak. Čak i pasivno pušenje intenzivno šteti i povećava izglede za pojavu kancerogenih bolesti.

Velike količine natrija u prehrani znanstvenici su okarakterizirali kao jedan od važnijih čimbenika pri pojavi oboljenja krvožilnog i središnjeg živčanog sustava.

Gladovanje i selektivne dijete ostavljaju posljedice na mozak te se posebno apelira na mlade osobe da se suzdrže od rigoroznih dijeta koje smanjuju mentalne i intelektualne funkcije.

Savjet dijetetičara:

Započnite dan doručkom – mozak treba energiju za izvršenje svih zadataka koje od njega očekujemo!

Boravak u prirodi, smanjenje stresa i mješovita prehrana uz dovoljno voća, povrća, ribe, maslinova ulja, lecitina, omega 3-masnih kiselina i uz dovoljan unos tekućine čuvaju mozak za duboku i nenarušenu starost.

Hrana za mozak

Četiri skupine nutrijenata osnovna su hrana za mozak, stoga je preporučljivo uvrstiti namirnice bogate slijedećim nutrijentima u svakodnevnu prehranu.

1. Esencijalne masne kiseline važne su za izgradnju membrana i sastavni su dio stanica mozga koje su ključne za proces razmišljanja i osjećaje. Hrana bogata esencijalnim masnim kiselinama je riba sjevernih mora (posebice losos, bakalar, tuna, haringa), orašasti plodovi, sjemenke suncokreta i buče, sezam, laneno sjeme i kukuruz.

2. Aminokiseline, ili gradivne jedinice proteina predstavljaju važne dijelove kemijskih prenosilaca - neurotransmitera. Neurotransmiteri igraju važnu ulogu u regulaciji budnosti, pamćenja, sna, raspololoženja, koncentracije, refleksa, koordinacije, te živčane funkcije. Riba, meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi osigurat će sve potrebne aminokiseline potrebne za sintezu neurotransmitera.

3. Glukoza porijeklom iz ugljikohidrata glavno je gorivo za stanice mozga, stoga nam je ne smije manjkati u vrijeme intelektualnih naprezanja. U svrhu održanja stalne razine glukoze u krvi valja konzumirati što veće količine "sporih" uhljikohidrata, poput proizvoda od cjelovitih žitarica, voća, povrća, grahorica i orašastih plodova.

 

4. Vitamini i minerali iz svježeg voća i povrća štite stanice mozga od slobodnih radikala, te tako pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu.

Glavni neprijatelj mentalne funkcije je neuravnotežena prehrana, a unos kofeina, nikotina, alkohola i rafiniranog šećera treba ograničiti jer imaju kratkoročni stimulativni efekt i ne pospješuju ni mentalnu snagu niti inteligenciju.

Hrana koja je dobra za mozak i koncentraciju

Datum objave:09.02.2009 07:00

Autor: A.B.

Povećaj veličinu slovaSmanji veličinu slova

Pošalji prijateljuIspiši stranicu

Kad razmišljamo o zdravoj hrani, obično na umu imamo njezin učinak na tijelo i liniju. No što je s hranom za mozak, koja pomaže njegovu funkcioniranju, održavanju koncentracije i budnosti

Mješovita i pametno odabrana prehrana može usporiti starenje mozga, utjecati na motivaciju, raspoloženje, mogućnost nošenja sa stresom.

Evo nekoliko savjeta o hrani koja je dobra za mozak i koja potiče funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.

Riba je odlična za razvoj mozga i održavanje njegovih funkcijaRiba Riba se često naziva hranom za mozak. Razlog tome je što sadrži puno selena, minerala koji vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim toga, riba je odlična hrana za mozak, jer je bogata omega tri masnim kiselinama, neophodnim za funkcioniranje mozga i njegov razvoj. Ove zdrave masnoće mozgu daju nevjerojatnu snagu. Prehrana bogata omega tri masnim kiselinama umanjuje rizik od demencije, moždanog udara, a igra i veliku ulogu u poboljšanju pamćenja, posebno kako starimo. Za zdravo srce i mozak preporučuje se jesti ribu čak dva puta tjedno. Losos, sardine i plava riba, pokazala su neka istraživanja, jačaju koncentraciju i povećavaju budnost.

Avokado i cjelovite žitarice Za svaki organ u tijelu važna je cirkulacija krvi, a posebno se to odnosi na mozak i srce. Prehrana bogata cjelovitim žitaricama ili avokadom smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti jer poboljšava protok krvi, djelujući i kao svojevrsno gorivo za mozak. Osim toga, fruktoza iz voća predstavlja izvanredan izvor energije potrebne za intelektualni, ali i fizički rad. Redovitim unosom voća svom organizmu i mozgu omogućavate dovoljno energije. Dobar odabir su banane,

naranče i avokado.

KofeinNema čarobne hrane koja može potaknuti i povećati vaš IQ, no ima one koja će vam pomoći da se koncentrirate i razbudite. Napitak bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti početak dana svakako je kava. Kava odnosno kofein razbuđuje, pomaže da se fokusirate i koncentrirate. Kofein se nalazi i u čokoladi i nekim energetskim pićima. No unos kofeina i rafiniranog šećera treba ograničiti jer imaju kratkoročni stimulativni efekt. Iako će vas razbistriti, ne pospješuju ni mentalnu snagu, a ni inteligenciju. Kofein također izbjegavajte u večernjim satima, jer će vam poremetiti san.

Borovnica smanjuje rizik oboljenja od Alzheimera i demencijeBorovnica Istraživanja na životinjama su pokazala da borovnica pomaže kod zaštite mozga i smanjuje rizik oboljenja od bolesti povezanih sa starenjem, poput demencije i Alzheimera. Ispitivanja na starijim miševima otkrila su da im se povećao kapacitet memorije i učenja te motoričkih sposobnosti, koje su postale, nakon uzimanja borovnice, jednake sposobnostima kod mlađih.

Glukoza Bitno je znati da se mozak ne hrani proteinima već – glukozom. Glukoza porijeklom iz ugljikohidrata važno je gorivo za stanice mozga. Kako biste održavali stalnu razinu glukoze u krvi, posebno u vrijeme intelektualnih napora, trebate konzumirati što više takozvanih sporih ugljikohidrata. U njih spadaju cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi.

Važno je još napomenuti da previše ili premalo hrane također utječe na sposobnost koncentracije. Nakon teškog i obilnog obroka možete se osjećati pospano.

Zbog punog želuca većina krvi kola probavnim sustavom kako bi se hrana apsorbirala. Za dobru koncentraciju stoga je bitno jesti više manjih obroka, koji sadržavaju žitarice, med i voće. Nipošto nije preporučljivo preskakanje doručka.

Kako starimo, zajedno s nama stari i naš mozak, pa ga je s godinama potrebno dodatno stimulirati. U tu svrhu može poslužiti meditacija, rješavanje križaljki ili sudoku, fizičko vježbanje, dovoljno sna... te prikladna hrana koja "jača" mozak. Takva hrana mora mozgu dati dovoljno energije, pa uključuje obično ugljikohidrate, vlakna, neke proteine te malo masnoća.

Hrana za mozak isto je tako i hrana za vaše cijelo tijelo, uključujući kardiovaskularni sustav, a može služiti kao pomoć u prevenciji od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Pogledajte 10 namirnica, prema izboru portala AskMen, koji će dati vašem mozgu dodatnu energiju.

10. Jaja s povišenim omega 3 kiselinamaJaja iz slobodnog uzgoja uz posebnu prehranu pilića imaju puno omega-3 masnih kiselina. Zbog toga se ne mijenja okus jajima, a daju dodatnu energiju.

9. Govedina iz slobodnog uzgojaZa kvalitetu mesa važan je način uzgoja, a ispašom se dobija meso s manje zasićenih masnoća i omega-6 masnoća, potvrdilo je jedno istraživanje.

8. Grčki jogurtIako ga je u našim dućanima teško pronaći, na internetu se može naći vrlo jednostavan recept kako ga napraviti od običnog jogurta.

7. Chia sjemeIznimno bogato omega-3 masnim kiselinama, a može se pronaći u trgovinama zdrave prehrane.

6. QuinoaJedan od dva izvora važna proteina za vegetarijance (drugi je soja).

5. Grah i grahoriceDobar su izvor ugljikohidrata i vlakana te dodatno izvor kalija i fosfora, koji su dobri za srce i kosti.

4. Kruh od cjelovitih žitaricaIzvrstan izvor složenih ugljikohidrata i vlakana te vitamina B.

3. Orašasti plodovi i sjemenkeLješnjaci i bademi su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te vrlo hranjivi. Preporučljivo ih je jesti sirove, a ne pržene u ulju.

2. Svježe voćeIako sadrži dosta šećera, bogato je vodom te ima malo kalorija. Voće svježih boja, kao jagode, lubenica i borovnice, među najhranjivijim su namirnicama.

1. Zeleni čajUmjerene količine kofeina mogu poboljšati koncentraciju i cirkulaciju. Dobro je barem jednu kavu u danu zamijeniti zelenim čajem.

Fitness za mozakNajnovija istraživanja dokazala su da se mozak mijenja cijeli život te pružila nadu da se njegova aktivnost može poboljšati

Znanstvena istraživanja su tek u proteklih desetak godina otkrila da se stimulacijom mozga, popularno nazvanom 'mentalnim fitnessom' može pospješiti njegov rad i isprovocirati stvaranje novih veza između moždanih stanicaŽelja za zdravijim i kvalitetnijim životom neprestano stvara nove trendove. Nakon što su u popularnoj literaturi gotovo iscrpljene teme fitnessa za tijelo i duh došlo je vrijeme i za "mentalni fitness" jer knjige koje objašnjavaju kako mozak zapravo radi, koje su njegove tajne i kako je moguće unaprijediti njegove funkcije postaju svjetski bestseleri. Jedna takva, "Tajne uma - 100 hakerskih trikova našeg mozga" autora Toma Stafforda i Matta Webba, upravo je objavljena u hrvatskom izdanju, a čitateljima će, obećavaju njezini pisci, pojasniti kako funkcionira taj organ.

No treba reći da su autori ovakve literature samo popularizirali ono čime se moderna neuroznanost već neko vrijeme bavi – izučavanjem tehnika i trikova koje mogu stimulirati mozak kako bi taj organ postao što izdržljiviji. Istodobn, 21. stoljeće proglašeno je Stoljećem uma u kojem će bioznanost pokušati razviti nove načine da mozak sačuva zdravim i funkcionalnim za cijelog trajanja ljudskog života.

Zanimljivo je da su znanstvena istraživanja tek u proteklih desetak godina otkrila da se stimulacijom mozga, popularno nazvanom "mentalnim fitnessom" može pospješiti njegov rad i isprovocirati stvaranje novih veza između moždanih stanica. Dokazano je i da jačanje mozga može odgoditi odumiranje njegovih stanica i tako spriječiti ili odgoditi ne samo probleme s pamćenjem i koncentracijom, nego i biti prevencija bolestima mozga koje su u današnje vrijeme postale najčešće uzrok smrtnosti stanovnika razvijenih zemalja. Nakon takvih znanstvenih saznanja nastao je i "neurobik" – svojevrsno učenje o vježbanju mozga koje promovira neurobičke vježbe koje bi ljudima trebale pomoći da unatoč starenju održe dobru mentalnu kondiciju, snagu i prilagodljivost. Te vježbe koriste različite kombinacije svih osjetila kako bi mozgu predočile neočekivana iskustva i tako potakla njegov rad.

Jedna od osnovnih neurobičkih vježbi prakticira odavno dokazanu znanstvenu činjenicu da mozak počinje pojačano raditi čim osoba promijeni svakodnevnu rutinu. Tako se savjetuje da čovjek svakoga dana, ukoliko je dešnjak, pokuša neko vrijeme pisati lijevom rukom. Takvu neočekivanu radnju mozak će doživjeti kao izazov što dokazano potiče stvaranje novih veza

između njegovih stanica i tako sprječava njihovo odumiranje. Sličan efekt trebalo bi imati svako mijenjanje svakodnevne rutine kao i rješavanje križaljki, rebusa, čitanje, učenje novih vještina, bavljenje hobijima. Naravno, to ne znači da će onaj tko dnevno riješi dvadeset križaljki za par godina postati genijalac, ali će, uvjeravaju znanstvenici uspjeti sačuvati optimalni kapacitet mozga. Da takva mentalna stimulacija može biti korisna slaže se i Anđelko Vrca, predstojnik neurologije na zagrebačkom KBC-u Dubrava, "Stimulacija mozga i poticanje njegovih funkcija korisna je stvar i priče o tome nisu neistinite jer mozak doista ima mogućnost adaptacije. No kada se priča o takozvanom mentalnom fitnessu, ljudi često dolaze u zabludu misleći da se neuroni, stanice od kojih je izgrađen mozak, mogu regenerirati te da će povećati njihov broj ako počnu trenirati svoj mozak. I

Istina je pak da je broj neurona određen samim rođenjem i oni s vremenom mogu samo propadati, a nikako ponovno nastajati. Međutim presudno je to što je za svaku funkciju mozga rođenjem predviđeno deseterostruko više stanica nego što je mozgu dosita potrebno. Takve rezerve neurona sprječavaju da funkcija mozga počnu naglo nestajati unatoč odumiranju moždanih stanica." Anđelko Vrca objašnjava da je odumiranje stanica mozga neizbježno. Kao i svaka stanica koja gradi organizam, tako i neuron ima svoj vijek. Ipak utješno je što se vijek neurona može očuvati i može se utjecati na to da do njihova odumiranja dođe što kasnije. "Ukoliko osoba ima zdrav mozak, rezerve neurona omogućavaju da ona cijeli život vrlo dobro i nesmetano koristi sve moždane funkcije, naravno ako ne radi protiv sebe i svog organizma", napominje Vrca. No, ukoliko i kada dođe do slabljenja kapaciteta mozga, to neće uzrokovati samo blagi gubitak pamćenja, slabiju koncentraciju i "rupe" u razmišljanju.

Vrca upozorava da neiskorištavanje optimalnog potencijala moždanih stanica može dovesti do puno ozbiljnijih posljedica od kojih su najčešće cerebrovaskularne i neke degenerativne bolesti. "Cerebrovaskularne bolesti nastaju zbog loše cirkulacije u mozgu, dok one degenerativne uzrokuje to što su tvari koje cirkuliraju mozgom loše. Nezdrav način života itekako je poguban za mozak jer upravo on može uzrokovati cerebrovaskularne bolesti uslijed kojih cirkulacija u tom organu slabi zbog čega se oštećuju moždane stanice, a što se više oštećuju njihov je vijek sve kraći. Kada pak počnu nestajati počinju nestajati i funkcije mozga za koje su zadužene. Ako se takvo nestajanje stanica dogodi naglo, tijelo će pretrpjeti moždani udar, a ako je odumiranje stanica nešto sporije riječ je o kroničnoj cerebrovaskularnoj bolesti", objašnjava Vrca i dodaje da u današnje vrijeme u svijetu pa tako i u Hrvatskoj itekako zabrinjava činjenica da od ovih bolesti sve češće obolijevaju pa i umiru mladi ljudi.

"Za način života kakvog u razvijenim društvima diktira zahtjev za produktivnošću i profitom nije oblik življenja za kojeg je ljudski organizam izgrađen. On se evolucijom i genetikom doveo do toga da zahtjeva puno više kretanja, kud i kamo kvalitetniju hranu i znatno manje psihofizičkih stresova. U današnje vrijeme kad su sve ljudske mogućnosti prenapregnute i kad 90 posto vremena naš metabolizam radi pod stresnim uvjetima počelo se događati da bolesti koje su nekad bile karakteristične za poodmaklu dob počinju pogađati sve mlađu populaciju. Zato se i događa da su u visokorazvijenim društvima bolesti poput Alzheimerove puno više zastupljene nego u primitivnijim društvima koja nisu razvila potrebu za suvremenom utrkom za vremenom i novcem. Ljudski mozak naprosto nije stvoren za stil života koji nameće modern, civilizirano društvo."

Ipak, kao i na zdravlje cijelog tijela, može se utjecati i na zdravlje mozga. Liječnici neurolozi savjetuju četiri principa koja treba slijediti kako bi mozak nesmetano obavljao svoju funkciju: njegovu neprestanu upotrebu, adekvatnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i izbjegavanje stresa. O tome govori predstojnica Klinike za neurologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu Vida Demarin, ujedno i autorica knjige "Mozak koji traje".

"Čovjek zapusti svoje mentalne sposobnosti čim počne svoj posao raditi rutinski. Ima mnogo zanimanja koja ne zahtijevaju preveliku inicijativu, u kojima se ne treba previše učiti, razmišljati i saznavati nove informacije. Tu postoji opasnost da zbog rutinskog obavljanja posla mozak ostane bez poticaja da aktivira moždane stanice, zbog čega one miruju i s vremenom počinju propadati. Naravno, to se ne događa od danas do sutra, ali s godinama ljudi postanu zaboravljivi, slabi im koncentracija i mentalne sposobnosti", kaže Vida Demarin. Ipak, dodaje kako je vremenski rok u kojem zbog slabe aktivnosti mozga može doći do slabljenja mentalnih sposobnosti, potpuno individualan. On ovisi o tipu posla pojedinca ali i o njemu samu. Radi li se o osobi koja, iako ne radi zahtjevan posao, istodobno mnogo komunicira s drugima, neprestano dobiva nove informacije, ima svoje hobije i zainteresirana je za svijet oko sebe, do propadanja stanica neće doći.

No ukoliko je riječ o nekome tko već godinama rutinski obavlja isti posao, a slobodno vrijeme provodi uglavnom pred televizorom i nema drugih interesa, opadanje mentalnih sposobnosti je neminovno. Takvi bi ljudi morali promijeniti pristup životu. Trebali bi prestati biti pasivni te se aktivirati u bilo kojem pogledu. Za one povučenije, koji se ne vole družiti ili baviti sportom, idealna vježba za mozak je rješavanje križaljki i rebusa te prepričavanje ili diskusija o sadržaju pročitanom u knjizi ili viđenom na televiziji. Za rad mozga odlično je i kartanje, slaganje Rubikove kocke, šah i sve ostale društvene ili kompjutorske igre koje zahtijevaju razmišljanje.

Poznato je kako do pada mentalnih sposobnosti najčešće dolazi odlaskom u mirovinu. No starenje nije jedini razlog za to. Ljudi cijeli život rade, a ukoliko odlaskom u mirovinu naglo prestanu s aktivnostima i ne uspiju aktivirati nikakve hobije, ne znaju što bi sa sobom. To se najčešće događa onima koji su za radnog vijeka bili izuzetno aktivni u profesionalnom smislu, a paralelno nisu pronašli nikakve interese ili hobije kojim bi se bavili u slobodno vrijeme. Takvima je cijeli dan bio ispunjen samo poslom i kada se takav ritam jednog dana naglo prekine, oni se izgube i ne mogu se snaći. To potvrđuje i Vida Demarin:"Tada odjednom postanu depresivni i često mijenjaju raspoloženja jer više ne vide vlastitu svrhu, što pak dovodi do apatije pa čak i do svojevrsnog 'vegetiranja'. Tek tada nestaju svi poticaji za mozak i dolazi do propadanja njegovih funkcija što se odražava na gubitku pamćenja i slabljenja koncentracije. Upravo se zato u svijetu sve više organiziraju učilišta za ljude starije dobi, na kojima se mogu uključiti u razne aktivnosti. Otvaraju se i klinike za starije koji primjećuju vlastitu nezainteresiranost i čini im se da im moždane stanice propadaju, pa u takve ustanove dolaze kako bi mozak aktivirali raznoraznim testovima, križaljkama i sličnim programima koje potiču moždane stanice na rad", objašnjava Vida Demarin. Napominje kako je osim mentalne, za mozak izuzetno važna i tjelesna aktivnost. Pritom, kaže, nije toliko važno o kakvoj je rekreaciji riječ, već to da ona bude redovita. Mozgu pomaže i aktivnost tijela zato što za vrijeme pojačane fizičke aktivnosti dolazi do veće potrebe organizma za kisikom pa krv, koja nosi kisik, puno brže kola tijelom. Time se poboljšava cirkulacija u

cijelom tijelu pa i moždane stanice dobivaju više kisika kojim se "hrane", i mozak automatski postaje aktivniji.

"Najvažnije je da se vježba svakodnevno, pri čemu je dovoljna i brža šetnja. Nekad se smatralo da je zadovoljavajuće vježbati tri puta tjedno po 20 minuta, ali suvremena istraživanja pokazala su da treba biti aktivan svaki dan, i to ne 20 već 30 do 45 minuta. Ubrzana šetnja je potpuno adekvatna tjelesna aktivnost, pogotovo ako se postepeno ubrzava tempo i produžuje vrijeme hodanja. Pritom se radi i o aerobičkoj aktivnosti, odnosno onoj koja povećava količinu unesenog kisika ritmički pri čemu je mozak konstantno opskrbljen kisikom. Ples je također odlična varijanta jer aktivira sve mišiće, a tijelo se kreće u ritmu glazbe koja pak na mozak djeluje stimulirajuće i opuštajuće", kaže Vida Demarin.

Dokazano je da je za zdravlje i efikasnost mozga bitna i pravilna ishrana. Vida Demarin potvrđuje da svaka vrsta zdravih namirnica igra određenu ulogu i u funkcioniranju tog organa. "Budući da je glukoza osnovna energija za moždane stanice i živce, važno je mozgu omogućiti dobivanje ugljikohidrata koji mu razgradnjom dovode glukozu. To se prvenstveno postiže uzimanjem povrća, voća i žitarica koje ujedno sadrže i vitamine, jednako potrebne mozgu. Oni djeluju kao antioksidansi i sprječavaju proces propadanja moždanih stanica. Nužno je unositi i bjelančevine, a moždane stanice propadaju i ukoliko kroz prehranu ne dobivaju dovoljne količine nezasićenih masnoća, jer su od njih sazdane opne svih stanica u tijelu i bez 'dobrih' masnoća, kojih ima u ribi i maslinovu ulju, ne mogu funkcionirati", kaže Vida Demarin.

Kao ključnu stvar koja utječe na zdravlje mozga predstojnica Klinike za neurologiju ističe stres. On je, objašnjava, kontraproduktivan za zdravlje mozga jer lučenje hormona stresa zamara njegove stanice. "U stresnoj situaciji čovjeku se događa tzv. reakcija 'bori se ili bježi', koju smo naslijedili još iz vremena spiljskog čovjeka. Radi se o stresnom trenutku u kojem se čovjek našao pred medvjedom i imao samo dva izbora: boriti se ili pobjeći. U takvom se trenutku aktiviraju hormoni nadbubrežne žlijezde, zbog kojih krv jurne u mišiće kako bi se tijelo lakše borilo ili pobjeglo. Pritom manje krvi ostaje u mozgu. Kad se današnji čovjek uzruja on nema potrebu niti za bijegom, niti za borbom, ali mu se stres događa. Stres za volanom ili kompjutorom uzrokuje da krv sasvim bespotrebno napušta mozak i odlazi u mišiće, pri čemu se sužavaju žile mozga. Zato stres treba izbjegavati pod svaku cijenu, jer uzrujavanje zbog situacije koju se ne može promijeniti izuzetno iscrpljuje mozak."

Američki stručnjaci s Cleveland Clinic predlažu nekoliko načina zabavljanja i vježbanja mozga kojim se čuva njegova vitalnost.

Za lijep izgled i osjećaj samopouzdanja, ali i dobro zdravlje važno je redovito se baviti tjelesnom aktivnošću, što već svi znamo. Ipak, često zaboravljamo koliko je važno da nam i mozak bude u formi, što većina osoba shvati tek kad stupi u stariju životnu dob i kada proces starenja počne 'uzimati svoj danak'.

Shvaćajući važnost održavanja 'moždane forme' američki stručnjaci s Cleveland Clinic predlažu nekoliko načina zabavljanja i vježbanja mozga, piše HealthDay.

Da bi mozak bio u formi, potreban mu je stalan izazov. Stoga stručnjaci preporučuju da se konstantno zabavljamo rješavajući križaljke ili mozgalice, polazimo tečajeve ili izrađujemo nešto rukama.

Kako ne bismo zaboravljali važne dogovore ili zadatke koje moramo obaviti, trebali bismo redovito sastavljati popise. Kod učenja novih stvari izrazito je važna koncentracija. Posvetimo li se nečemu u potpunosti, nove ćemo informacije prihvaćati svim osjetilima.

Želimo li neku informaciju zauvijek zapamtiti trebamo je nekoliko puta ponoviti 'u sebi', a želimo li steći novu naviku trebamo određeni zadatak obavljati ritualno, primjerice, uvijek odlagati odjeću u ormar.

Smanjenje stresa i što češća interakcija s ljudima, kao i redovita tjelovježba, povoljno djeluju i na vitalnost našeg mozga.

Svakodnevne vježbe kojima čuvate, ali i razvijate mozak

Vježbama možete očuvati i poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje

Naš mozak, kao i naše tijelo, polako počinje “propadati” nakon dvadesete godine. Ipak, postoji nešto čime uvelike možete usporiti taj proces. Svakodnevnim vježbama možete očuvati i poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje.

šahovska pločaPhoto http://hr.wikipedia.org/wiki/Å ah  

Mozak možete jednostavno “trenirati” na slijedeće načine:

1. Često čitajteOdvojite vremena za čitanje svakog dana. No nemojte čitati iste vrste knjiga, primjerice ako ste ljubitelj krimića, povremeno promijenite žanr i čitajte povijesne knjige, biografije ili znanstvenu fantastiku. Čitajte i novine, i pokušajte to činiti svakog dana prije nego što otiđete na posao. Iako vaš mozak “vježba” i kad čitate “u sebi” čitanje na glas zapravo trenira mozak brže i više.

2. Rješavajte križaljke Skandinavke, osmosmjerke, sudoku i ostale križaljke su odličan način da vježbate svoj mozak. Što je odlično, danas besplatnih križaljka ima na internetu. Primjerice na slijedećim linkovima: www.kviskoteka.hr/index.php?task=krizaljka ili susjed.pondi.hr/krizaljka.htm

3. Koristite suprotnu rukuAko ste dešnjakinja, pokušajte koristiti lijevu ruku za obavljanje svakodnevnih zadaća (i obrnuto). Zamjenom ruke koju koristite vježbat ćete suprotnu stranu mozga. Neke će zadaće biti veoma teške u početku no s vremenom i vježbom obje ćete ruke moći koristiti jednako dobro.

4. Igrajte video i online igriceUsprkos tome što mislite o njima, neće vam sve video igrice pretvoriti mozak u kašu. Zapravo, mnogo igrica je osmišljeno kako bi vam poboljšali memoriju, razvili logiku, povećali mentalnu brzinu i pojačali kreativnost. Na internetu potražite igrice za mozak ili IQ igrice.

5. Jednostavne kalkulacijePomaganje djetetu da riješi zadaću iz matematike će, ne samo pomoći njima da shvate osnovne matematičke operacije, već i vama pomoći razvijati kognitivne sposobnosti. Jednostavne kalkulacije aktiviraju mozak više nego li druge aktivnosti, a najbolji način da se aktiviraju najveće područje mozga jest da se te kalkulacije brzo rješavaju.

6. Naučite strani jezikJedan od najsnažnijih i najbržih načina da trenirate svoj mozak jest da naučite  novi jezik. Krenite na tečaj ili ako nemate novaca (s obzirom da su tečajevi obično skupi) danas postoje odlični audio CD-i za učenje ili besplatni online tečajevi kao što su primjerice

Mozak ostaje u formi vježbanjem. Kako izbjeći 'hrđanje' procesora u glavi?Ocjena:

18.01.2011.

 

Vježbe poput igre memorije, izbjegavanje misaone rutine te opterećenje mozga pomaže u stvaranju prijeko potrebnih rezervi neurona.

Svi bi htjeli da im mozak cijelog života funkcionira besprijekorno, ali to nije uvijek moguće. Ponekad sluša, ponekad ne.

No, znanstvenici tvrde da su uspjeli dokazati kako "odgajanje" mozga ne treba biti temeljeno na sistemu pokušaja i pogrešaka već na sustavnom radu na njegovu obogćivanju, što će u konačnici rezultirati boljim radnim mjestom, s više sreće i ispunjenijim životom.

'Na vrhu mi je jezika'

Znanstvenici zato daju neka uputstva koja će poboljšati pamćenje onima koji ih prihvate i osigurati da teže "zahrđa". Ističu da je malo onih koji su čuli za pojam kognitivna rezerva.

Ta se teorija zasniva na ideji da ljudi trebaju raditi ne samo na očuvanju svojih kognitivnih spsobnosti nego da trebaju maksimalno upotrebljavati svoj mozak jer na taj način stvaraju rezerve neurona i imaju jače kognitivne sposobnosti. Dogodi li im se pogoršanje rada mozga, neće imati problema jer će se u rad uključiti rezerve koje su ranije stvorili!

Znanstvenici ističu da se, primjerice, može smanjiti fenomen "na vrhu mi je jezika" ili, točnije, kad se u kratkom roku ne možemo sjetiti kako se zove životinja koju upravo gledamo premda smo imali sličnu u djetinjstvu, a slika nam se stvorila u sekundi.

No, nikako se ne možemo sjetiti kako se životinja zove. Dva sata poslije sjetimo se da je riječ o patuljastom zecu. Preporuka je da nikako ne treba zaglaviti u rutini i svakoga dana povremeno se trebamo prisjećati nekih riječi koje rijetko koristimo.

Mozak ne voli rutinu

Što ih više izgovaramo, to će nam se sindrom "na vrhu jezika" rjeđe događati. Naime, znanstvenici naglašavaju da mozak ne voli rutinu i svi oni koji uspiju naći izlaz te zaposliti mozak i onim što nije rutina imat će više "kognitivnih rezervi" koje će osigurati da se "bore" na mozgu ne povećavaju s godinama kao što se to događa s licem.

Redoslijed je iznimno važan

Kad, primjerice, želite zapamtiti što više riječi s liste za kupnju, nemojte to raditi abecednim redom nego je potrebno sistematiziranje po vrsti (mliječni proizvodi, meso...) jer se tako lakše pamti.

Govorite brzo, sami ili u društvu

Brzi govor čini čuda za verbalno kratkoročno pamćenje. Ta je vještina iznimno značajna za održavanje mozga na kvalitetnoj radnoj temperaturi te mu onemogućava prebrzo starenje.

Sami ste? Igrajte igre memorije

Postavite si cilj da, primjerice, u 30 sekundi izgovorite imena 30 životinja ili 30 vrsta cvijeća, namještaja... Takva vježba izuzetno koristi vašem mozgu i održava ga u formi.

Podacima pripremite mozak

Kad trebate riješiti neki problem, prikupite što više informacija jer ćete tako aktivirati različite dijelove mozga i brže naći rješenje, a istodobno trenirati vijuge.

Kako spriječiti zaboravljanje?

01 Nastojati zapamtiti – usmjerenost i koncentracija na to što se uči ili zbiva, namjera da se zapamti na dulji rok, pozitivno djeluju na zapamćivanje.

02Dobro naučena građa otpornija je na zaboravljanje  –  prenaučiti ili ponoviti naučeno.

03Aktivno reagirati - pamtimo svoje reakcije na događaj, nastojati  višestruko reagirati - formulirati svojim riječima, zapisati, razmišljati.

04Tražiti značenje materijala -  povezati s poznatim, postavljati pitanja sam sebi, razmisliti kako bi to rastumačili nekom drugom.

05Verbalizirati naglas - jedno glasno ponavljanje poboljšava zapamćivanje čak do 25%.

06Rasporediti ponavljanje u vremenu sukladno  krivulji zaboravljanja.