ORALNO I OPĆE ZDRAVLJE KOD STARIJIH OSOBA

ĈLANAK

SAŢETAK

Svrha ovog ĉlanka jest ispitati meĊusobnu povezanost izmeĊu lošega oralnog zdravstvenog

stanja kod starijih osoba i općeg zdravlja. Ovdje se analizira utjecaj lošega oralnog zdravlja na

kvalitetu ţivota (QOL), te se raspravlja o implikacijama posredovanja javnog zdravstva i

brige za oralno zdravlje. Rezultati najnovijeg istraţivanja mogu dovesti do sljedećih

zakljuĉaka: Dostupni znanstveni dokazi su izuzetno snaţni pri izravnoj vezi izmeĊu dijabetesa

i periodontalnih bolesti; dok za izravnu vezu izmeĊu periodontalnih bolesti i

kardiovaskularnih bolesti dokazi nisu toliko uvjerljivi. Opće i s njime povezano oralno

zdravlje imaju izravan utjecaj na kvalitetu ţivota starijih osoba i njihov ţivotni stil. Sve veći

broj starijih osoba predstavlja izazov zdravstvenim struĉnjacima u većini zemalja. Dokazi za

odnos izmeĊu oralnog zdravlja i općeg zdravlja posebno su vaţni SZO-i u njezinim

nastojanjima da ojaĉa integrirano promicanje oralnog zdravlja i sprjeĉavanje bolesti u cijelom

svijetu.

KLJUĈNE RIJEĈI: oralno zdravlje, opće zdravlje, kvaliteta ţivota, gerijatrija.

Oralno zdravlje, opće zdravlje i kvaliteta ţivota kod starijih osoba

Daniel Kandelman1*

; Poul Erik Petersen2; Hiroshi Ueda

3

1Profesor, Fakultet dentalne medicine, Sveuĉilište u Montrealu, Montreal, Kanada;

2Profesor,

Stomatološka škola, Sveuĉilište u Kopenhagenu, Kopenhagen, Danska, i predsjednik

Programa za globalno oralno zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija, Ţeneva, Švicarska; 3Program za zdravo starenje, SZO, Središte u Kobeu, Japan.

*E-mail adresa autora: dkandelman@videotron.ca

Spec Care Dentist 28(6): 224-236, 2008

Globalna demografska tranzicija

Godišnja stopa rasta globalnog stanovništva je 1,2 %, a stanovništvo od 65 godina i starije

raste brzinom od 2,3 %.1 Oko 600 milijuna ljudi trenutno je u dobi od 60 godina ili starije, a

oĉekuje se da će se taj broj udvostruĉiti do 2025. godine.2 Do 2050. godine bit će 2 milijarde

starijih osoba, od kojih 80 % ţivi u zemljama u razvoju. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će

osobe starije od 80 godina ĉiniti 20 % svjetskog stanovništva.3 U Kini je oko 10 %

sveukupnog stanovništva u dobi od 60 godina ili starije; oĉekuje se da će taj omjer biti i veći u

nadolazećim desetljećima, a znaĉajan omjer starijeg stanovništva ţivjet će u ruralnim

sredinama. U Indiji je postotak rasta stanovništva od 60 godina ili starijeg mnogo veći nego u

drugim dobnim skupinama. Kad je ta zemlja prije 50 godina stekla svoju neovisnost, pri

roĊenju je oĉekivani ţivotni vijek bio samo 32 godine, dok je danas ta brojka narasla na 62

godine. U Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama dobna skupina u kojoj je broj ljudi najviše

narastao su stogodišnjaci (osobe u dobi od 100 godina ili više). U Japanu se broj starijih

stanovnika ubrzano mijenja, uz omjer od 17,2 % osoba od 65 godina ili starijih 2000. godine,

do 28,9 % koliko će ih biti 2025. godine.1

Povećani broj starijih osoba uglavnom se pripisuje smanjenju omjera smrtnosti meĊu starijim

osobama i sveukupnom smanjenju broja novoroĊenih. Uz to, napredak zdravstvene njege i

uvoĊenje mjera javnog zdravstva produţili su oĉekivani ţivotni vijek u cijelom svijetu.

Demografska tranzicija je izazov za zdravstvene struĉnjake, posebno s obzirom na sve veće

opterećenje bolestima i njihovih negativnih utjecaja na kvalitetu ţivota (QOL) starijih osoba.

Opterećenje bolestima takoĊer znaĉi i slabo mentalno zdravlje. Na primjer, istraţivanje u

Švedskoj4 pokazalo je da je sveukupni broj osoba koje pate od fiziĉkih i mentalnih

poremećaja u porastu i sve se teţe lijeĉi. Loše oralno zdravlje takoĊer utjeĉe na kvalitetu

ţivota osoba s obzirom na lošu prehranu, društveni status i komunikaciju.5 Porast oĉekivane

ţivotne dobi bez poboljšanja kvalitete ţivota ima izravan utjecaj na zdravstvene troškove i

postaje kljuĉni problem javnog zdravstva u razvijenijim zemljama.5,6

TakoĊer, moţe postati i

veliko opterećenje u zemljama s gusto naseljenim stanovništvom i ekonomijom u razvoju,

poput Kine i Indije.

Zdravstveno izvješće SZO-e iz 2002. godine2 istiĉe neke od velikih globalnih rizika bolesti,

nemoći i smrti u današnjem svijetu. Utjecaj razliĉitih rizika gubljenja zdravih godina ţivota

još se pojaĉava sa starenjem zbog slabije osobne otpornosti, rastućeg opterećenja s kroniĉnim

bolestima, te lošim socijalnoekološkim i prehrambenim stanjem. Iako danas većina osoba

moţe oĉekivati dulji ţivot, rizik od razvoja barem jedne kroniĉne bolesti (poput visokog tlaka

ili dijabetesa) s godinama raste; to odraţava više kumulativni efekt izloţenosti riziĉnim

ĉimbenicima tijekom cijelog ţivota i nije u vezi s kronološkom dobi samo po sebi.2

U Svjetskom izvješću o oralnom zdravlju iz 2003. godine7 naglašava se da su oralne bolesti

povezane s dobi, da su riziĉni ĉimbenici za kroniĉne bolesti isti kao i kod većine oralnih

bolesti, te da je oralno zdravlje integralni dio općeg zdravlja i vaţna komponenta kvalitete

ţivota. Kroniĉne bolesti ĉešće su kod starijeg stanovništva, ĉije psihološke promjene

povezane s njihovom dobi mogu prouzroĉiti manjak pokretljivosti i neovisnosti.2

U 21. stoljeću, pokušaji kontroliranja kroniĉnih bolesti i poboljšanja oralnog i općeg zdravlja

mogu postići uspjeh jedino uz zajedniĉki pristup i usredotoĉenost na zajedniĉke riziĉne

ĉimbenike. Kako bi se ova pitanja mogla rješavati u programima javnog zdravstva, vaţno je

utvrditi do koje mjere je oralno zdravlje povezano s općim zdravljem. Povezanost izmeĊu

oralnog i općeg zdravlja moţda je vidljivija u starijoj dobi. Svrha ovog izvješća jest istraţiti

literaturu o meĊusobnom odnosu izmeĊu lošeg oralnog zdravstvenog stanja kod starijih osoba

i općeg zdravlja. Ovdje se analizira utjecaj lošega oralnog zdravlja na kvalitetu ţivota (QOL),

te se raspravlja o domašajima posredovanja javnog zdravstva i brige za oralno zdravlje.

Dokazi za odnos izmeĊu oralnog zdravlja i općeg zdravlja posebno su vaţni SZO-i u njezinim

nastojanjima da ojaĉa integrirano promicanje oralnog zdravlja i spreĉavanje bolesti u cijelom

svijetu.

Psihosocijalne funkcije, opće zdravlje i oralno zdravlje

Mnoge psihološke promjene dio su procesa starenja, poput smanjene vitalnosti do koje dolazi

zbog usporavanja metabolizma. Sluh i vid, njuh i okus takoĊer mogu oslabiti do neke mjere.8

Opća tjelesna fiziologija se mijenja, kao i funkcije organa, ukljuĉujući smanjenje srĉane

snage, smanjenje kapaciteta pluća, sporiji prijenos ţivĉanih impulsa u mozak, smanjenje

mišićne mase, te povećan rizik od endokrinih problema.8 Aktivnosti koje ukljuĉuju

pokretljivost takoĊer mogu biti pogoršane zbog gubitka elastiĉnosti potpornih struktura.9

Teškoće pri oralnim funkcijama su male toliko dugo dok se vodi briga o oralnom

zdravstvenom stanju; ipak, moţe doći do brzog pogoršanja situacije ako se oralno zdravstveno

stanje ne odrţava.8

U pokušaju prepoznavanja ciljanih skupina kojima se moţe ponuditi oralna zdravstvena

njega, starije osobe se moţe podijeliti u tri kategorije, prema psihosocijalnoj ulozi:10

1. Funkcionalno neovisni stariji odrasli

2. Krhki stariji odrasli

3. Funkcionalno ovisni stariji odrasli

Pojedinci u prvoj skupini mogu biti većinom neovisni ĉak i ako imaju neke kroniĉne bolesti

za koje je potrebna stalna zdravstvena njega. Pojedinci u sljedeće dvije skupine trebaju pomoć

u odrţavanju najosnovnije osobne njege. Treća skupina ukljuĉuje pojedince kojima je

potrebna posebna njega kod kuće ili u ustanovi. U većini zemalja u razvoju, obitelj i strukture

socijalne potpore oslabljene su zbog razliĉitih ĉimbenika, a krhke starije odrasle osobe su u

stalnoj opasnosti od bolesti.11

Pokazalo se da su kod starijih osoba socioekonomski ĉimbenici

poput niskih primanja, slabe obrazovanosti i slabe društvene potpore, usko povezani s

funkcionalnim slabljenjem oralnog zdravlja.12-14

Petersen i Nortov13

otkrili su da su neaktivni

stil ţivota i slabe obiteljske veze snaţno povezani sa slabim oralnim i općim zdravljem i

stomatološkim navikama kod starijih umirovljenika. Najnovija istraţivanja9,14-17

ukazuju na

izravan odnos izmeĊu smanjenih funkcionalnih sposobnosti i slabije osobne oralne higijene,

kao i smanjenog korištenja stomatoloških usluga.

Mentalno zdravlje

Mentalne bolesti su poseban problem kod starijeg stanovništva, gdje s godinama raste

rasprostranjenost demencije.18

Demencija moţe utjecati na sposobnosti pojedinca da provodi

odgovarajuću oralnu higijenu, a provedeno je i nekoliko istraţivanja19-27

kako bi se utvrdilo

ima li demencija negativan utjecaj na oralno zdravlje starijih osoba. U istraţivanju se

procjenjivalo oralno zdravlje starijih pacijenata na psihijatrijskom odjelu bolnice u South

Walesu19

, te je dokazana veća rasprostranjenost bezubosti nego kod općeg stanovništva iste

dobne skupine, kao i relativno slaba oralna higijena i veći broj zubnih karijesa. Time su

potvrĊeni već raniji rezultati sliĉnog istraţivanja provedenog u Danskoj.20

Periodontitis je problem starijih odraslih osoba, a psihosocijalni stres moţe pobuditi

zapostavljanje oralne higijene i slabo periodontalno zdravlje.21

Štoviše, u izvješćima se moţe

proĉitati o otpornosti na periodontalnu terapiju kod osoba koje pate od psihosocijalnih

problema.22

Persson et al.23

u svom izvješću govore o tome da depresija nije povezana s

većim rizikom od periodontitisa kod starijih osoba, ali je povezana s gubitkom zuba i s boli

zbog kroniĉnih bolesti. Loše mentalno zdravlje smatralo se riziĉnim ĉimbenikom u

šestogodišnjim predviĊanjima kohortnog istraţivanja gubitka zuba i bezubosti kod starijih

osoba u ustanovama.24

Demencija, a posebno Alzheimerova bolest, ĉesto se mogu vidjeti kod starijih osoba, a

rasprostranjenost raste s njihovom dobi.18, 25

Progresivan gubitak intelektualnih funkcija i

pamćenja neophodno dovodi do pogoršanja oralnog zdravlja, osim ako obitelj ili ustanova ne

pomognu kod odrţavanja oralnog zdravlja. Istraţivanje26

u kojem se procjenjuje oralno

zdravlje pojedinaca s demencijom, a koji su smješteni u domovima za starije osobe, pokazuje

da umjerena do jaka demencija moţe imati poguban utjecaj na njihovo oralno zdravlje.

Chalmes et al. 27

u svom istraţivanju o starijim osobama koje se nalaze u domovima govore

da pojedinci s demencijom imaju mnogo ĉešća iskustva s oralnim bolestima i srodnim

stanjima, za razliku od pojedinaca bez demencije.

Nedavno istraţivanje28

o pacijentima s Parkinsonovom bolešću (PD) predoĉilo je analizu

podataka o oralnom zdravstvenom stanju i srodnim ĉimbenicima kod osoba od 60 do 69

godina starosti, te onih od 70+ godina.

U izvješću se govori da su se pacijenti s PD ĉesto ţalili na poteškoće sa ţvakanjem, jer su

mnogi od njih bili bez zuba ili su imali oteĉene desni. Skoro polovica pacijenata nije prala

zube ili nije pravilno ĉistila svoje zubne proteze. Na poteškoće sa ţvakanjem su se najĉešće

ţalili pacijenti s PD koji su imaju diskineziju i oralnu diskineziju. Uz to, problemi povezani s

lošim funkcioniranjem zubne proteze (tj. labavošću ili lošim drţanjem proteze) pojavljivali su

se zbog manjka mišićne koordinacije i krutih mišića lica. Pacijenti s PD takoĊer su bili ĉešće

izloţeni riziku od gubitka zuba zbog korištenja antikolinergika ili inhibitora monoamin-

oksidaze, kao i slabom oralnom zdravlju zbog kserostomije. Disfagija je poznati i uobiĉajeni

simptom kod mnogih pacijenata s PD29

, te moţe rezultirati upalom pluća, posebno ako se

zanemaruje oralna higijena.28

Dnevno pranje zuba i ĉišćenje zubne proteze moţe se pogoršati

zbog tremora, akinezije ili bradikinezije.28

Pogoršanja vida

Pogoršanje vida moţe se ubrojiti u kroniĉne bolesti povezane s lošim oralnim zdravljem u

starijoj dobi. Najĉešća pogoršanja povezana sa starenjem su oĉna mrena, makularna

degeneracija, odvajanje mreţnice i glaukom. Sljepoća se takoĊer povezuje s dijabetiĉkom

retinopatijom, trahomom i gubom.30

Iako je uzorak oralnih bolesti kod nemoćnih osoba sliĉan

kao i kod njihovih vršnjaka bez takvih poteškoća31

, pogoršanje vida moţe utjecati na

sposobnost starije osobe da odrţava oralno zdravlje i prepozna znakove oralnih bolesti poput

zubnog karijesa ili krvarenja iz desni.

Kserostomična stanja

Kserostomija, subjektivan osjećaj suhoće usta, priliĉno je rasprostranjena kod starijih osoba,

jer je otprilike 30 % pojedinaca reklo da pati od suhoće usta.32-35

Kserostomija je obiĉno

povezana sa smanjenim dotokom sline (hiposalivacija), kao i s nekim psihološkim

ĉimbenicima, ali ne mora nuţno biti povezana sa smanjenim dotokom sline.33

Tradicionalno

se vjerovalo da se funkcija dotoka sline smanjuje zbog starenja.37

Kod zdravih odraslih osoba,

promjene povezane sa starenjem, a koje se odraţavaju na sastav sline i njezin dotok,

minimalne su.33

Oslabljena funkcija ţlijezda slinovnica (SGH), što znaĉi promjenu u kvaliteti

i/ili kvantiteti sline, moţe imati uzrok u sistemskim bolestima, poput dijabetesa, Sjögrenovog

sindroma, AIDS-a ili u lijeĉenju istih. Zraĉenje glave i vrata ili korištenje više lijekova

odjednom moţe uzrokovati SGH.32-37

U jednom ispitivanju nabrojeno je više od 400 lijekova

koji mogu uzrokovati kserostomiju, a najĉešći su antidepresivi, antipsihotici, antikolinergici i

antihistamini.38

Oĉito je da korištenje više lijekova odjednom ostaje vaţan etiološki ĉimbenik za suhoću

usta.37,38-40

Utjecaj dugotrajne izloţenosti lijekovima na oslabljenu slinovnu funkciju kod

nezdravih starijih osoba je u velikoj mjeri neispitan,40

kao i subjektivne prituţbe na suha usta

kod smanjenog dotoka sline.30

Kvaliteta ţivota moţe biti dovedena u pitanje zbog suhoće usta, jer to stanje utjeĉe na

ţvakanje, gutanje i govor.41, 42

Nedavna istraţivanja potvrdila su da suhoća usta ima znaĉajan i

negativan utjecaj na kvalitetu ţivota starijih pojedinaca.43-45

Smanjen dotok sline moţe ometati normalne zaštitne mehanizme zuba i sluznice. PogoĊene

osobe ĉešće imaju oralne simptome poput osjetilnih promjena. Sve ukazuje na to da neki

odrasli imaju kserostomiju, neki imaju oslabljenu funkciju ţlijezda slinovnica, neki imaju obje

bolesti, a neki nemaju nijednu. Zbog toga bavljenje pacijentima sa kserostomijom moţe biti

teško.

Prehrana i oralno zdravlje

Odnos izmeĊu oralnog zdravlja, svakodnevne prehrane i općeg zdravstvenog stanja je

kompleksan.46,47

Neodgovarajuća prehrana utjeĉe na oralno zdravlje,48

a slabo oralno zdravlje

utjeĉe na odabir hrane. Prehrana u kojoj nedostaju vitamini, minerali, bjelanĉevine i kalorije

moţe oslabiti imunološki sustav,49

i zbog tog razloga prehrana je povezana s oralnim

zdravljem, a posebno s rakom usne šupljine i stomatološkim bolestima kod starijih osoba.50

Manjak apetita kod starijih osoba je uobiĉajen, posebno kod pojedinaca koji pate od

anoreksije, muĉnine, povraćanja ili kserostomije uzrokovane lijekovima. Unos hrane još je

više smanjen kod pojedinaca s kroniĉnim bolestima. Švicarsko istraţivanje hospitaliziranih

starijih osoba51

bilo je usredotoĉeno na odnos izmeĊu kliniĉkih parametara neishranjenosti,

razine seruma albumina i indikatora povezanih s oralnim zdravljem (dentalnog statusa, oralne

higijene, funkcije ţvakanja i dotoka slinovnog sekreta).

Floridsko istraţivanje o stomatološkoj njezi,52

u kojem su se procjenjivale prehrambene

implikacije oralnog zdravlja meĊu odraslim Afroamerikancima i odraslim bijelcima,

predoĉilo je dokaze o tome da loše oralno zdravlje i prateći funkcionalni nedostaci utjeĉu na

svakodnevni ţivot. Ţvakanje, ĉulo okusa, gutanje i ne(zadovoljstvo) zubnom protezom

navedeni su50,51

kao vodeći uzroci lošeg prehrambenog stanja kod starijih osoba. Loše opće

zdravstveno stanje, dehidriranost, lijekovi i suhoća usta izravno utjeĉu na apetit, prehranu i

prehrambeno stanje starijih osoba.50

Vaţnost sposobnosti ţvakanja je utvrĊena u odnosu na

prehrambeno stanje, dok broj i rasporeĊenost zuba utjeĉe na lakoću ţvakanja.47,53

Odabir vrsta

hrane uvelike ovisi o sposobnosti konzumiranja istih sa zadovoljstvom,54

te se neka hrana

odbija kad ju je preteško ţvakati. Na stav starijih osoba pri odabiru hrane stoga snaţno utjeĉe

njihova sposobnost da ju se uĉinkovito ţvaĉe.55

Stanje zuba i/ili proteze je vaţan ĉimbenik pri

odabiru hrane i potrošnji prehrambenih vlakana.56

U trećoj Studiji o nacionalnom zdravlju i prehrambenim navikama NHANES III57

skupljene

su informacije kako bi se mogla ispitati povezanost izmeĊu broja straţnjih okluzalnih parova

zuba i prehrambenog stanja starijih osoba. Rezultati su pokazali da je stanje zuba bilo usko

povezano s prehrambenim stanjem, što je ukazalo na ĉinjenicu da se stanje denticije mora

uzeti u obzir kod savjetovanja o prehrani i procjeni potreba kod starijih osoba.

Funkcija ţvakanja kod starijih osoba moţe biti dovedena u pitanje ako se radi o gubitku zuba i

starosti zubne proteze, kao i nošenja iste bez odrţavanja.58

Pojedinci koji ţive u ustanovama

ĉešće imaju ovaj problem, te im je potrebna pomoć osoblja koje je primjereno obuĉeno za

to.55

Gubitak težine

Prouĉavanja hospitaliziranih i starijih osoba smještenih u ustanove ukazuju na povezanost

izmeĊu lošeg oralnog zdravlja i gubitka teţine.59,60

Nedavnim istraţivanjem i praćenjem

unutar godine dana61

meĊu odraslima od 70 i više godina utvrĊeno je da je manjak zuba

riziĉni ĉimbenik o kojemu ne ovisi gubitak teţine. Longitudinalno istraţivanje62

naĉinjeno je

da bi se odredila veza izmeĊu periodontalnih bolesti i gubitka teţine kod 1 053 pojedinca u

dobi od 65 godina i starijih. Istraţivanje je pokazalo da su periodontalni dţepovi od najmanje

6 mm dubine sondiranja u velikoj mjeri povezani s gubitkom teţine.

Osteoporoza

Osteoporoza je degenerativna kroniĉna bolest koja pogaĊa cijeli kostur, a najrasprostranjenija

je kod starijih ţena. Procjene presjeĉnih istraţivanja pokazale su povezanost izmeĊu

osteoporoze i periodontalnog statusa.63-65

Druga istraţivanja ukazala su na to da se

periodontitis moţe pogoršati kod osoba koje imaju osteoporozu, ali nisu uspjela otkriti takvu

povezanost pri ranijim stadijima osteoporoze.66,67

Orofacijalna bol

Starije osobe mogu biti podloţne kroniĉnoj boli zbog svojih sistemskih bolesti.12

Njihove

prituţbe na kroniĉnu bol ĉešće su do njihovog sedmog desetljeća, ali ne i kasnije; kroniĉnu

bol starije osobe ĉešće osjećaju u velikim zglobovima, leĊima, nogama i stopalima.68

Istraţivanjem69

starijih osoba u Koreji utvrĊeno je da je orofacijalna bol vaţan problem u

gerijatrijskom zdravlju; stariji ljudi ĉešće od općeg stanovništva su govorili o mnogim danima

kad su nemoćni zbog svoje boli.

Utjecaj oralnih bolesti na opće zdravlje

Oralne bolesti i bolesti dišnih putova

Bolesti dišnih putova odgovorne su za znaĉajan morbiditet i mortalitet kod ljudi.70

Gornji dio

dišnog trakta je kroz orofaringealno podruĉje usko povezan s usnom šupljinom. Usna šupljina

se konstantno vlaţi uz pomoć sline. U normalnim uvjetima protok sline ima ulogu ĉišćenja i

zaštite zuba i sluznice u ustima i pomaţe u odrţavanju stabilne ravnoteţe izmeĊu razliĉitih

sastojaka oralne flore. No, ta ravnoteţa moţe biti naglo narušena kad zbog loše dentalne

higijene doĊe do skupljanja zubnih naslaga, što uzrokuje periodontalne bolesti. Do ovakve

situacije ĉesto dolazi kod starijih osoba, posebno kad više nisu pokretni i samostalni.71-73

Nedavna istraţivanja74-76

ukazuju na povezanost izmeĊu loše oralne higijene i infekcija dišnih

putova. Odnos izmeĊu lošeg dentalnog zdravlja i bolesti dišnih putova prouĉavan je kod ljudi

koji ţive u domovima umirovljenika i u ustanovama za njegu osoba s kroniĉnim bolestima;

tim pojedincima općenito prijeti veća opasnost od infekcija dišnih putova. U teške bolesti

dišnih putova ubrajaju se kroniĉna opstruktivna plućna bolest (KOPB), kroniĉni bronhitis,

emfizem i aspiracijska pneumonija. Infekcije donjih dišnih putova mogu poĉeti s trovanjem

donjeg epitela dišnih putova mikroorganizmima koji se nalaze u kapljicama aerosola ili

udisanjem bakterija iz oralnih izluĉevina. Jedna je pretpostavka da bakterije koje se nalaze u

usnoj šupljini mogu imati ulogu pri pogoršanju KOPB-i i aspiracijske pneumoije.74

Druga je

pretpostavka da su loše oralno zdravlje i KOPB povezani zbog zajedniĉkih riziĉnih

ĉimbenika.76

Aspiracijska pneumonija

Pneumonija je bolest koju starije osobe ĉesto dobivaju i jedan je od najĉešćih razloga

zaprimanja na bolniĉko lijeĉenje iz domova za starije osobe. Istraţivanja71-76

su pokazala da su

neki od tih pacijenata bili u velikoj opasnosti od infekcije pluća zbog toga što su pri gutanju

vlastite oralne tekućine primali i virulentne organizme koji se nalaze u oralnim tekućinama.

To se moglo primijetiti kod kroniĉnih pacijenata kojima je potrebna stalna njega, a ĉiji su

obrambeni mehanizmi (najĉešće refleks kašljanja) oslabljeni. Iako se infekcije dišnih putova

povezuju s bakterijom Streptococcus pneumoniae, takoĊer su pronaĊeni i drugi uzroci koji se

nalaze u gastrointestinalnom traktu i u usnoj šupljini. Respiratorni patogeni se obiĉno

pronalaze meĊu vrstama mikroba koji se nalaze u zubnim naslagama i periodontalnim

dţepovima, te se vjeruje da su uzroĉnici infekcija donjih dišnih putova.77

Aspiracijska

pneumonija – infekcija koju uzrokuju orofaringealne izluĉevine, hrana i/ili ţeluĉani sadrţaji

koji se aspiriraju u pluća – pronaĊena je meĊu slabim starijim osobama i pacijentima koji se

nalaze na odjelima intenzivne njege.78

U nekim istraţivanjima73,79-81

izvješćuje se o

povezanosti izmeĊu aspiracijske pneumonije i periodontalnih bolesti, a bakterije uzroĉnici

koje se obiĉno nalaze u periodontalnim dţepovima primijećene su i u donjem dišnom traktu.

Iako popis tih agenasa postaje sve dulji, prepoznavanje njihovih kritiĉnih vrsta je još uvijek

predmet rasprave.

Pacijenti koji imaju poteškoće s gutanjem (disfagiju) dodatni su dokaz vaţnosti oralnih izvora

bakterija kod aspiracijske pneumonije.82

Istraţivanje83

u kojem se godinu dana promatralo

stanovnike doma za starije osobe, pokazalo je da su neprimjerena oralna njega i poteškoće pri

gutanju (kad su zajedno prisutni) bili dobar predskazatelj radiološki potvrĊene pneumonije.

Oralno zdravstveno stanje, dentalne infekcije i kardiovaskularne bolesti

Podaci o oralnom zdravstvenom stanju starijih osoba s kardiovaskularnim bolestima (KVB)

nedostatni su jer interes istraţivanja ovog odnosa više je usmjeren prema mlaĊim odraslim

osobama. Prije otprilike 20 godina, skrenuta je pozornost na odnos izmeĊu dentalnih infekcija

i koronarnih bolesti srca i cerebralnog infarkta, uz ostale samostalne riziĉne ĉimbenike poput

dobi, visokog tlaka, dijabetesa i pušenja.84

Novija istraţivanja ukazuju na povezanost izmeĊu

dentalnih bolesti i KVB-i.78,85,86

Loše oralno zdravstveno stanje

O odnosu izmeĊu lošeg oralnog zdravstvenog stanja i koronarnih bolesti srca (KBS)

izvješćuje se u nekoliko istraţivanja,86-88

gdje su gubitak zuba i umjerena-do-teška

periodontalna bolest bili znaĉajno povezani s koronarnom bolešću srca. Joshipura et al.80

u

svojem šestogodišnjem istraţivanju u kojem su pratili 51 529 muških zdravstvenih

profesionalaca, pronašli su povezanost izmeĊu gubitka zuba, periodontalne bolesti i KBS-a, te

su ukazali na to da su prehrana i infekcija bili potencijalni medijatori te povezanosti.

Meurman et al.90

istraţivali su oralno zdravstveno stanje i ponašanje povezano sa zdravljem

na 256 pacijenata s KBS-om, a koji su bili preporuĉeni za operaciju na otvorenom srcu.

Promatrali su slabije oralno zdravstveno stanje i neprimjereno provoĊenje oralne higijene kod

pacijenata s KBS-om, te ih usporeĊivali s pacijentima koji su bili kardiološki zdravi. Na

oralne bolesti ukazalo se kao na vaţan ĉimbenik u patogenezi kardiovaskularnih i

cerebrovaskularnih bolesti, jer je pronaĊeno da je oralna infekcija riziĉni ĉimbenik za

aterogenezu i tromboembolijske poremećaje.85

Ipak, povezujući mehanizmi još nisu

razjašnjeni.

Periodontalne bolesti, nedostatak zuba i KBS

Pregled vrhunskih znanstvenih istraţivanja91

pokazao je da devet istraţivanja ukazuje na to

kako kroniĉna infekcija svojstvena periodontitisu moţe biti povezana s kardiovaskularnim

poremećajima.84,85,87,90-97

U kohortnom istraţivanju,85

gubitak kosti i dubina dţepa kod

periodontalnih bolesti pokazali su se riziĉnim ĉimbenikom za koronarnu bolest srca i moţdani

udar. Drugo istraţivanje utvrdilo je povezanost periodontitisa s neinvazivnim mjerama

ateroskleroze; ova povezanost ukazivala je na to da periodontitis moţe imati ulogu u

patenogenezi stvaranja ateroma.91

Periodontalne bolesti takoĊer su povezane s karotidnom

kalcifikacijom kod starijih osoba.65

No, tri istraţivanja98-100

nisu poduprla povezanost izmeĊu

periodontalnih bolesti i KBS-a, a autori su zakljuĉili da ne postoji dovoljno dokaza kako bi se

utvrdilo da je periodontalna infekcija izravno povezana s KVB-om. Preporuĉeno je da se

pokrenu nova istraţivanja koja će se usredotoĉiti na procese periodontalnih bolesti i

mehanizme infekcija. Štoviše, KVB (poput koronarne bolesti srca i ishemiĉnog udara) bi se

trebala procjenjivati odvojeno, jer je potonja dosljednije povezivana s kroniĉnim

infekcijama.93,94

KBV i oralne bolesti imaju nekoliko zajedniĉkih riziĉnih ĉimbenika, te se

stoga ova istraţivanja trebaju paţljivo interpretirati. Staniĉno starenje imunološkog sustava

smatra se uzroĉnikom periodontitisa kod starijih osoba; takoĊer, periodontalne bolesti ĉešće

su kod osoba koje imaju bolesti imunološkog sustava.101

Uz pomoć upitnika koji su poslali zdravstvenim profesionalcima, Joshipura et al.88

mogli su

izvijestiti o većem riziku od KBS-a kod ljudi koji su imali 10 ili manje zuba, nego kod onih

koji su imali 25 ili više zuba. Sliĉni dokazi dobiveni su u kliniĉkom istraţivanju u Finskoj102

,

koje se temeljilo na reprezentativnim primjerima muškaraca u dobi od 45 do 64 godine. U

tom istraţivanju o nacionalnom zdravlju pokazalo se da je broj zuba koji nedostaju dodatni

riziĉni ĉimbenik za ishemiĉnu bolest srca. U nedavnom istraţivanju Joshipura et al.89

potvrdili

su da periodontalne bolesti i manjak zuba mogu biti povezani s većim rizikom od ishemiĉnog

udara.

Matsamura et al.103

ocijenili su presjeĉnu povezanost izmeĊu dentalnog statusa i krvnog tlaka

ili frekvencije srca kod 499 Japanaca u dobi od 80 godina. Rezultati su slijedili nakon

višestruke regresijske analize i ukazivali su na to da je inverzna povezanost izmeĊu broja zuba

i frekvencije srca statistiĉki znaĉajna, nakon kontrole ometajućih ĉimbenika. Na temelju

retrospektivnog istraţivanja podataka prikupljenih iz dentalnih podataka i upitnika o zdravlju

meĊu 1 006 odraslih osoba Lagervall et al.104

potvrdili su da su KVB, dijabetes i

reumatološke bolesti u uskoj vezi s brojem izgubljenih zuba, što moţe predstavljati jedan

aspekt periodontalnih bolesti. Loesche i Lopatin78

paţljivo su procijenili interakciju izmeĊu

oralnog zdravlja i bolesti općenito kod starijih osoba. Ponovno je nedostatak zuba bio

"jedinstveno povezan s koronarnim bolestima srca." Oĉigledno je da su pojedinci bez zuba u

većoj opasnosti od koronarnih bolesti srca i prerane smrti;78

a moguća objašnjenja za ovo su

kompleksna. Dva presjeĉna istraţivanja93,105

su ukazala na to da dentalne bolesti mogu biti

vaţan riziĉni indikator za oba poremećaja povezana s KVB-om i za akutne napade

miokardijalnog infarkta, naglašavajući kompleksnost meĊusobnih odnosa koji postoje izmeĊu

kroniĉnih dentalnih infekcija, koronalnog i korijenskog karijesa, loše oralne higijene,

periodontalnih bolesti i gubitka zuba. Ovi znanstveni istraţivaĉi koristili su pantomografske

informacije i Total Dental Index (Ukupni Dentalni Indeks), koji uzimaju u obzir

rasprostranjenost karijesa, periodontalne bolesti, nedostatak zuba i infekcije.93,105

Dobiveni

rezultati ukazuju na to da je potonji indeks bio vaţniji od klasiĉnih riziĉnih ĉimbenika poput

dijabetesa, visokog tlaka, pušenja ili razine kolesterola.

U cijelom svijetu, zubni karijes i periodontalne bolesti su veliki uzroci gubitka zuba i mogu

utjecati na oralnu funkciju. Iako gubitak zuba moţe oslabiti funkcionalnu mastikaciju,

zamjenska proteza moţe poboljšati tu funkciju. Izgleda da se neke starije osobe dobro

prilagoĊavaju gubitku zuba i zubnim protezama, a djelomiĉan gubitak zuba ne mora znaĉajno

utjecati na njihovu prehranu.106

Oralno zdravstveno stanje i dijabetes

Odnos izmeĊu dijabetesa i periodontalnih bolesti utvrĊen je meta-analizom podataka u ĉetiri

istraţivanja, koja su pokazala znaĉajnu povezanost izmeĊu dijabetesa melitusa (tip 1 i tip 2) i

periodontalnih bolesti.107

Loe108

je ĉak smatrao periodontalnu bolest šestom komplikacijom

dijabetesa melitusa, a Grossi i Genco109

ponudili su koncept dvosmjernog odnosa izmeĊu

periodontalne bolesti i dijabetesa melitusa. Zaista, pokazalo se da rizik i ozbiljnost

periodontalnih bolesti ovise o glikemijskoj kontroli pacijenata s dijabetesom. Thorstensson i

Hugoson110

otkrili su da su meĊu odraslima od 40 i više godina, pacijenti s dijabetesom koji

su dugo vremena ovisni o inzulinu imali ozbiljne periodontalne bolesti, koje su se još

pogoršavale s dugotrajnošću dijabetesa. Postojeći dokazi pokazuju da, zbog starenja stanica

imunološkog sustava i većeg rizika od loše oralne higijene, dijabetes u starijoj dobi moţe biti

riziĉni ĉimbenik koji je zajedniĉki bolestima srca i periodontalnim bolestima.111,112

Tablica 1. Dokazi iz ispitivanja povezanosti izmeĊu oralnog zdravlja i općeg zdravlja

Opće zdravlje Oralno zdravlje

Mentalne bolesti, ukljuĉujući demenciju i

Parkinsonovu bolest

- Vrlo visoka razina karijesa

- Gubitak zuba

- Periodontalne bolesti/oslabljena ili

zanemarena oralna higijena

- Doţivljavanje boli

- Poteškoće pri gutanju

- Loša funkcija zubne proteze

Pogoršanje vida - Zubni karijes

- Krvarenje iz desni

- Ograniĉena sposobnost odrţavanja oralnog

zdravlja

Kserostomija povezana sa sistemskim

bolestima, zraĉenje glave i vrata i

višestruko/uredno uzimanje lijekova

- Zubni karijes/korijenski karijes

- Kandidoza

- Pogoršano ţvakanje, gutanje i govor

Neprimjerena ishrana (pogoršane imunološke

reakcije)

- Periodontalne bolesti

- Gubitak zuba

- Loša oralna higijena

- Funkcija ţvakanja i gutanja

- Ĉulo okusa

- Suhoća u ustima

- Bol u ustima

- Rak usta

Gubitak teţine - Bezubost

Respiratorne bolesti

- kroniĉna opstruktivna plućna bolest

- aspiracijska pneumonija

- Loša oralna higijena

- Periodontalne bolesti

- Poteškoće pri gutanju

Kardiovaskularne bolesti

- koronarna bolest srca

- udar

- Gubitak zuba

- Teške periodontalne bolesti (gubitak kostiju,

duboki dţepovi)

Dijabetes melitus (tip 1, tip 2) - Teške periodontalne bolesti

Rak usta - Loša oralna higijena i zdravstveno stanje

Kvaliteta ţivota

Karijes na površini korijena i opće zdravlje

Rasprostranjenost karijesa na površini korijena velika je kod starijeg stanovništva. U nekoliko

istraţivanja ispitivana je moguća povezanost izmeĊu oralnog zdravlja113

ili prediktora rizika

za opće zdravlje114,115

i prisutnosti korijenskog karijesa. Loesche i Lopatin79

ustvrdili su da je

korijenski karijes dio Total Dental Index-a, što je bio dobar prediktor rizika od KVB-i. Sada je

još teško utvrditi bilo kakvu snaţnu povezanost izmeĊu korijenskog karijesa i specifiĉne

kroniĉne bolesti koja je u vezi sa starijom dobi.

Rak usta i predkancerogene lezije

Rak usne šupljine i ţdrijela ima znaĉajno više sluĉajeva morbiditeta i smrtnosti u usporedbi s

drugim vrstama raka, s petogodišnjom stopom preţivljavanja od samo 53 %.116

Kod starijih

osoba postoji najveći rizik od razvoja predmalignih lezija i raka usta; većina sluĉajeva

pojavljuje se u dobnoj skupini iznad 60 godina. Najveći riziĉni ĉimbenici su pušenje i

konzumacija alkohola.117-122

Slabljenje razliĉitih obrambenih mehanizama, prisutnost uobiĉajenih riziĉnih ĉimbenika

(pušenje, alkohol) povezanih s oralnim i općim zdravljem, te niţi psihološki i društveno-

ekonomski status, imaju znaĉajan utjecaj na preţivljavanje raka kod starijih osoba.122,123

Predkancerogene lezije, poput leukoplakije i lihen planusa, ĉesto se susreću kod starijih

osoba, a povezuju se s niţim društveno-ekonomskim statusom.124

Sepehr et al.125

su u

jugoistoĉnom Iranu ispitivali povezanost izmeĊu nekih potencijalnih riziĉnih ĉimbenika i

skvamozne displazije, što je lezija koja prethodi raku na skvamoznim stanicama jednjaka

(ESCC). Zakljuĉili su kako je loše oralno zdravlje povezano s rizikom od ESCC-a, te se stoga

moţe smatrati riziĉnim ĉimbenikom za ovu vrstu raka.

Oralno zdravlje, opće zdravlje i kvaliteta života starijih osoba

Koncept kvalitete ţivota u zdravstvenom smislu prepoznaje vrijednost zdravlja pojedinca, uz

šire psihološke i društvene aspekte ţivota.126

Ovaj model zahtijeva od pruţatelja zdravstvenih

usluga da se više ne usredotoĉuju samo na bolest, već da primjenjuju širi psihološki pristup.

Konceptualizacija kvalitete ţivota ne zahtijeva samo procjenjivanje ĉimbenika poput nelagode

ili boli i oralnih zdravstvenih funkcija poput ţvakanja i govora, nego i procjenjivanje

emocionalnih i društvenih funkcija kao što je izgled i samopoštovanje, kao i uoĉene potrebe s

obzirom na opće i oralno zdravlje. Na kvalitetu ţivota posebno utjeĉe dentalni status,

ukljuĉujući korištenje parcijalnih i kompletnih zubnih proteza. Posljednjih godina istraţivanja

su pokazala utjecaj oralnog i općeg zdravlja na kvalitetu ţivota starijeg

stanovništva.13,41,58,126,127

Bol, nelagoda, infekcije sluznice, te kserostomiĉna stanja povezana s uzimanjem većeg broja

lijekova, kao i gubitak zuba, mogu biti uzrokom pogoršanja kvalitete ţivota. Te teškoće

oslabljuju samopoštovanje, svakodnevni ţivot i dobrobit.42-45

Kroniĉna suhoća u ustima moţe

imati utjecaj na osnovne ţivotne aspekte poput govora, probavljanja hrane i nošenja zubne

proteze.128

Loše oralno zdravlje moţe biti povezano sa sistemskim bolestima na dvosmjeran

naĉin, a slabljenje sposobnosti ţvakanja i jedenja moţe utjecati na prehrambenu sliku.47

Društveni odnosi takoĊer imaju vaţnu ulogu, jer optimiziraju dobrobit starijih osoba. Slade et

al.41

opisali su model društvenih odnosa koji pomaţe opisati povezanost izmeĊu neĉije

osobnosti, ponašanja i društvenog djelovanja i njihov utjecaj na kvalitetu ţivota povezanu s

oralnim zdravljem (OHRQOL). Petersen et al.13

odredili su indeks ţivotne aktivnosti kod

starijih umirovljenika u jednoj zajednici u Danskoj; pronašli su usku povezanost izmeĊu lošeg

dentalnog zdravlja i smanjene ţivotne aktivnosti. Uz to, izraĊeni su indeksi za mjerenje

zdravstvene potpore u odnosu na ukljuĉenost u društveno djelovanje (poput obitelji, prijatelja

ili susjeda). To istraţivanje13

pokazalo je da izolirane starije osobe imaju najslabiji dentalni

zdravstveni status i rijetko koriste zdravstvene usluge.

Postoje razliĉita pomagala koja pridonose boljoj kvaliteti ţivota, a koriste se u zdravstvenoj

njezi.127,129-133

Ta pomagala korisnija su u procjeni utjecaja korištenja zdravstvenih usluga i

kvantifikaciji uĉinaka iz pacijentove perspektive, nego s biološke ili psihološke perspektive.

Procjenjujući OHRQOL kod starijih osoba sa zdravstvenim teškoćama, Locker et al.134

zakljuĉili su da su odabrani zdravstveni indikatori bili usko povezani s tim mjerama, što je

ukazivalo na to da oralne poteškoće imaju znaĉajan utjecaj na dobrobit i ţivotno zadovoljstvo

starijih osoba. Rezultati istraţivanja o oralnom zdravlju starijih osoba u Ontariju ukazali su na

to da se samoopaţanje lošeg oralnog zdravlja i loša kvaliteta ţivota nalaze u istoj

podskupini.135

Gift et al.136

utvrdili su da su percepcija općeg zdravlja i epidemiološki

indikatori oralnog zdravstvenog stanja znaĉajni ĉimbenici u razumijevanju ponašanja

povezanog s oralnim zdravljem i OHRQOL. MacEntee et al.137

primijetili su da najĉešće

postoje tri najvaţnija ĉimbenika za procjenu OHRQOL kod starijih osoba: izostanak boli,

sposobnost odrţavanja primjerene higijene i usta u kojima nema bolesti.

U literaturi se mogu pronaći razliĉite vrste mjerenja OHRQOL kod starijih osoba.138,139

Njima

se procjenjuje do koje mjere oralne bolesti i poteškoće utjeĉu na funkcioniranje i dobro

psihosocijalno stanje. Njihovo potencijalno korištenje u gerijatrijskoj stomatologiji ukljuĉuje

primjenu na stanovništvo, te korištenje iz politiĉkih, teoretskih i praktiĉnih razloga. Postojeća

pomagala uglavnom su naĉinjena za presjeĉna, a ne za longitudinalna istraţivanja.38

White140

ukazuje na to da trenutno dostupna pomagala za OHRQOL imaju ograniĉenu primjenu na

mjestima za stomatološku kliniĉku njegu.

Na vrhunskoj znanstvenoj konferenciji o procjeni rezultata oralnog zdravlja mjerenjem

zdravstvenog statusa i kvalitete ţivota naglašena je potreba za uvoĊenjem dimenzija kvalitete

ţivota.41

Ipak, postoji potreba za daljnjim istraţivanjem u definiranju kategorija OHRQOL

jer: (a) ne postoji veliko iskustvo u njihovom korištenju u dugotrajnim istraţivanjima; (b)

potrebno je obnavljanje pomagala kako bi se omogućila valjana mjerenja u istraţivanjima

(npr. društveni utjecaj na oralno zdravstveno stanje, uoĉene objektivne potrebe pojedinca i

poboljšanje usluga oralne njege; i (c) još uvijek nisu utvrĊene reakcije na mnoge procjene

OHRQOL. Prema Heblingu i Pereiri,139

veći broj pomagala za OHRQOL procijenjen je

postupkom pravovaljanosti. Prema tome, kod usporeĊivanja OHRQOL meĊu stanovništvom

mora se procijeniti meĊukulturalna jednakost, a pomagala moraju pokazati dosljedne rezultate

kod razliĉitih znanstvenih istraţivaĉa na razliĉitim mjestima. Nedavno je SZO razvila

operativne mjere OHRQOL-a za istraţivanja stanovništva i naglasila je potrebu za uvoĊenjem

mjera kvalitete ţivota u procjenu promicanja oralnog zdravlja u zajednici.141

U nekoliko nedavnih istraţivanja142-144

ukazuje se na to da ispuni podupirani implantatima144

,

a posebno pokrovne proteze na implantatima mogu poboljšati pacijentovu kvalitetu ţivota, te

pruţiti bolju funkciju i udobnost.142

Ipak, vaţno je primijetiti da s obzirom na visoku cijenu

tih ispuna, oni ne mogu biti dostupni svim starijim osobama, u svim situacijama i u svim

zemljama.

Utjecaj demografskih, društvenih i kulturnih čimbenika na

dentalno zdravlje i na traženje stomatološke njege

Iako su podaci o oralnom zdravstvenom statusu oskudni, posebno u zemljama u razvoju u

Africi, Aziji i Latinskoj Americi, dostupni dokazi pokazuju razliĉitosti u oralnom zdravlju

starijih ljudi u tim zemljama.145

Te razliĉitosti uglavnom se odnose na ţivotne uvjete i

dostupnost usluga starijim osobama, kao i na razlike izmeĊu ruralnih i urbanih sredina.

Prijašnja istraţivanja u Kanadi146-148

izvijestila su o razliĉitim dentalnim potrebama i oralnom

zdravstvenom stanju starijih osoba koje ţive kod kuće, u domovima za starije osobe ili su

institucionalizirani. Otprilike u isto vrijeme, u švedskoj literaturi 149

o dentalnom zdravlju

starijih osoba moglo se proĉitati izvješće o većem broju osoba bez zuba meĊu

institucionaliziranim starijim osobama nego meĊu onima koji ţive kod svoje kuće. Slade et

al.150

primijetili su da institucionalizirane starije osobe dvostruko ĉešće ostaju bez zuba nego

stariji ljudi koji nisu institucionalizirani.

Društveno-ekonomski i obrazovni uvjeti su vaţne odrednice za oralno i opće zdravlje.151

MeĊunarodna kolaborativna istraţivanja (ICS) II Svjetske zdravstvene organizacije152,153

donose izvješće o tome u kojoj mjeri je naglašena društvena nejednakost u odnosu na oralno

zdravlje u svim zemljama. Epidemiološka istraţivanja provedena u zadnjih dvadesetak godina

pokazuju da su nejednakosti u oralnom zdravlju još naglašenije meĊu starijim odraslim

osobama.154-160

Istraţivanja provedena Velikoj Britaniji,154

u Quebecu u Kanadi,155

i u

Danskoj 58

pokazala su da socijalni gradijent gubitka zuba i dentalni status tijekom vremena

ostaju stabilni, a primijećeni su sliĉni gradijenti prema primanjima, obrazovanju ili društvenoj

klasi s obzirom na korištenje profesionalnih stomatoloških usluga. Kod starijeg stanovništva

takoĊer je zabiljeţena veza izmeĊu ponašanja koje je povezano s dentalnim zdravljem i

dentalnim statusom.16,151,154,156,157

U japanskom istraţivanju158

korišten je profil utjecaja na

oralno zdravlje (OHIP-14) kako bi se procijenio utjecaj oralnih bolesti na OHRQOL u skupini

starijih osoba koje ţive samostalno u urbanoj sredini u Japanu, i nije pronaĊena znaĉajna veza

izmeĊu mjera oralnog i općeg zdravlja i socio-demografskih varijabli.

Ranija istraţivanja154,159,160

pokazala su da pojava zubnog karijesa kod starijih osoba ovisi o

društveno-ekonomskom statusu, dok je socijalni gradijent s obzirom na periodontalni

zdravstveni status bio slabiji.14,161

Loš periodontalni status u skupini koju je saĉinjavalo

siromašnije stanovništvo bio je još zamršeniji zbog gubitka zuba, nošenja odstranjive zubne

proteze, kroniĉnih sistemskih bolesti i ĉestog konzumiranja duhana.

Zaključne primjedbe o međusobnim odnosima između oralnog

zdravlja i općeg zdravlja

Povezanost izmeĊu oralnih i sistemskih bolesti procijenjena je u epidemiološkim i kliniĉkim

istraţivanjima. 21,162,163

Spomenuto je nekoliko bioloških mehanizama, poput upalnih

medijatora iz oralnih upalnih stanja, poput gingivitisa i periodontitisa, a koji mogu ući u

krvotok i potaknuti sistemsku upalu koja se povezuje sa sistemskim bolestima. Ovim ĉlankom

pokušalo se istaknuti najnovije dokaze o vezi izmeĊu oralnog zdravlja i općeg zdravlja.

Kriterij koji bi se trebao primjenjivati u procjenjivanju jaĉine dokaza ukljuĉuje: (1)

specifiĉnost (tj. specifiĉni agens koji proizvodi specifiĉni efekt); (2) jaĉinu povezanosti; (3)

vezu izmeĊu doze i reakcije na nju; (4) vremenski razmak; (5) biološku vjerodostojnost; (6)

dosljednost rezultata i (7) neovisnost o sastavnim ĉimbenicima. Dokazi o vezi izmeĊu oralnog

i općeg zdravlja snaţni su za dvosmjernu povezanost izmeĊu dijabetesa i periodontalnih

bolesti,164

dok to kod drugih odnosa ovisi o okolnostima, jer se oni više temelje na

presjeĉnim, nego na longitudinalnim istraţivanjima.

Nekoliko kroniĉnih bolesti, kao i oralnih bolesti, imaju srodne riziĉne ĉimbenike poput

korištenja duhana, povećane konzumacije alkohola, loše prehrane i prehrambenog statusa i

loše oralne higijene, a na sve njih znaĉajno utjeĉu društveno-ekonomski i ekološki ĉimbenici.

Dostupna su izvješća koja pokazuju da bivarijantne veze izmeĊu odreĊenih kroniĉnih bolesti i

oralnih bolesti moţda postoje zbog efekta sastavnih ĉimbenika.162,163

Odgovarajuće analize s

primjerenim statistiĉkim prilagodbama za dob i korištenje duhana ukazuju na to da su

promatrane veze izmeĊu periodontalnih i sistemskih bolesti (kao što je KVB) ĉešće sluĉajne

nego uzroĉne.162

Ukratko, istraţivanje o poveznicama izmeĊu oralnog zdravlja i općeg zdravlja usredotoĉilo se

na povezanost istaknutu u prikazanom dijagramu (vidi tablicu 1).

Rezultati nedavnih istraţivanja i korištenje kriterija snaţnih dokaza165

za uzroĉne poveznice

izmeĊu indikatora oralnog zdravlja i općeg zdravlja doveli su do sljedećih zakljuĉaka:

- Dostupni su snaţni znanstveni dokazi o izravnoj vezi izmeĊu dijabetesa i periodontalnih

bolesti, a ukazuju i na vezu izmeĊu periodontalnih bolesti i nadziranja dijabetesa.

- Manje su uvjerljivi dokazi o izravnoj vezi izmeĊu periodontalnih bolesti i KVB-a, te izmeĊu

periodontalnih bolesti i respiratornih bolesti. Dokazi su ograniĉeni zbog nedostatka

dosljednosti i ĉinjenice da se u većini istraţivanja koristi presjeĉni, a ne longitudinalni pristup,

te da postoji nedovoljan nadzor nad sastavnim ĉimbenicima. Odgovarajuće analize s

primjerenim statistiĉkim prilagodbama za dob i korištenje duhana ukazuju na to da su

promatrane veze izmeĊu periodontitisa i KVB-a ĉešće sluĉajne nego uzroĉne.

- Utjecaj kserostomije – suhoće usta – na zdravlje i usnu šupljinu ima znaĉajnu biološku

vjerodostojnost. Jedan od problema leţi u razlikovanju utjecaja lijekova na suhoću usta od

onih iza kojih se krije pravi zdravstveni problem. Postoje ĉvrsti dokazi da suha usta utjeĉu na

oralnu funkciju i kvalitetu ţivota.

- Biološki i bihevioralni ĉimbenici dio su zamršenog dvosmjernog odnosa izmeĊu

neprimjerene prehrane i gubitka teţine s jedne strane i lošeg oralnog zdravstvenog stanja s

druge strane. Na prehranu u starijoj dobi utjeĉu promjene imunološkog sustava, gubitak zuba i

stanje u usnoj šupljini, kao i ekološki ĉimbenici. Postoje snaţni dokazi da lijekovi mogu

potaknuti neadekvatnu apsorpciju vitamina i minerala neophodnih za zdravlje.

- Psihosocijalni ĉimbenici i zajedniĉki riziĉni ĉimbenici mogu biti povezani s odnosom

izmeĊu lošeg mentalnog zdravlja i pogoršanja vida i lošeg oralnog zdravlja.

- Moţda je potrebno odvojeno pregledavati muškarce i ţene, jer biopsihološke promjene i

iskustva mogu biti specifiĉna za odreĊeni spol.

provođenje znanja u odluke

O ciljevima SZO-e za boljim oralnim zdravljem za starije osobe u cijelom svijetu još se nije

raspravljalo na odgovarajući naĉin. Reduciranje društvene nepravde u odnosu na oralno i opće

zdravlje, kao i poboljšanje dostupnosti oralnih zdravstvenih usluga, ostaju kljuĉni problemi,

posebno kad se radi o starijim osobama.145,166

Promicanje zdravlja starijeg stanovništva bez sumnje će zahtijevati višestruka djelovanja od

strane odgovornih osoba u javnom zdravstvu, a te odluke moraju se temeljiti na razumijevanju

zdravstvenih odrednica.2 S obzirom da su riziĉni ĉimbenici koji su odgovorni za kroniĉne

sistemske bolesti zajedniĉki većini oralnih bolesti, pristup koji se bavi zajedniĉkim riziĉnim

ĉimbenicima moţe pomoći u planiranju i nadziranju promicanja oralnog zdravlja i

interventnih programa za oralne bolesti.7,145

Zdravstvena politika i politika oralnog zdravlja

takoĊer moraju uzeti u obzir stajalište ţivotnog smjera, kako bi se saĉuvalo dobro oralno i

opće zdravlje i zadrţala kvaliteta ţivota. Na kraju, tijekom svakog prenošenja znanja

neophodno je promotriti i razumjeti kulturne vrijednosti i vjerovanja u vezi sa zdravljem kod

skupina stanovništva na koje su ta djelovanja usmjerena. TakoĊer, društvena i obiteljska

okolina su izuzetno vaţne kad se radi o starijem stanovništvu.

Ottawsku povelju o promicanju zdravlja SZO je prihvatila 1986. godine,167

a nakon toga

slijedili su globalni sastanci o definiranju strategija za promicanje zdravlja. Relevantni

pristupi obuhvaćaju razvoj politike, zakonodavstvo, djelovanje u zajednici, te organizacijsku

promjenu. SZO je 2005. godine organizirala takozvani bangkoški sastanak, na kojem se

usredotoĉilo na jaĉanje promicanja zdravlja u globaliziranom svijetu.168

U bangkoškoj povelji

prepoznata je potreba za djelovanjem dostupne znanosti na promicanje zdravlja. Uĉinkovito

korištenje znanosti moţe se postići kad svi sektori društva poduzmu odgovarajuće korake i

kad promicanje zdravlja postane kljuĉna odgovornost svih nacionalnih vlada i zdravstvenih

ovlasti. Prisvajajući principe bangkoške povelje, liverpulska deklaracija

(www.who.int/oral_health) toĉno je odredila koje korake vlade trebaju poduzeti kako bi se

postiglo bolje oralno zdravlje, a u vaţne ciljane skupine bile su ukljuĉene starije osobe.

Kako bi se promicalo oralno zdravlje starijih osoba, mora se poĉeti djelovati na nekoliko

razina, a to su:

- Jačanje zdravstvenog promicanja i integriranog sprječavanja bolesti

- Poučavanje pružatelja njege, starijih osoba i njihovih obitelji o oralnom zdravlju

- Poučavanje starijih odraslih osoba i stvaranje zdrave okoline

- Provođenje istraživanja o javnom zdravstvu i epidemiološka istraživanja poveznica između

oralnog i općeg zdravlja i o zajedničkim rizičnim čimbenicima i kvaliteti života

- Unapređenje kapaciteta unutar sustava oralnog zdravlja, na temelju primarne zdravstvene

zaštite naklonjene osobama u starijoj dobi

- Poboljšanje pokrivenosti socijalnog i zdravstvenog osiguranja za starije osobe

- Nadgledanje oralnog zdravlja i procjenjivanje programa o oralnom zdravlju u zajednici

Razvijanje sveobuhvatne politike o starenju u cilju poboljšanja zdravlja i oralnog zdravlja

starijih osoba predstavljat će pravi izazov pruţateljima oralnih zdravstvenih usluga, a posebno

profesiji koja se bavi oralnim zdravljem.145,168

Pridavanje veće pozornosti zdravstvenih

profesionalaca oralnom zdravstvenom statusu starijih osoba moglo bi smanjiti

rasprostranjenost raka usta kod starijeg odraslog stanovništva.153

Rano otkrivanje i upućivanje

na rak usta najvaţniji su koraci koji utjeĉu na uspjeh lijeĉenja i stopu preţivljavanja. U većini

zemalja u razvoju postoji odreĊena zabrinutost u vezi s tom situacijom, jer je ograniĉena

dostupnost zdravstvenih usluga, primarne zdravstvene pogodnosti i zdravstveno osoblje.

Zaključak

Porast broja starijih osoba predstavlja veliki izazov zdravstvenim ovlastima u većini zemalja.

Prvo, povećat će se broj zahtjeva za skupom dentalnom njegom kod aktivnih starijih osoba,

kao i kod krhkih i institucionaliziranih starijih osoba; drugo, odgovorni u javnom zdravstvu

morat će se suoĉiti sa sve većom koliĉinom oralnih bolesti, povezanih s novim profilom

kroniĉnih bolesti u sve starijim društvima. Neuspjeh u rješavanju tih vaţnih demografskih

imperativa i ubrzanih promjena u razvijanju bolesti i njihovoj meĊusobnoj povezanosti, imat

će bihevioralne, društveno-ekonomske i politiĉke posljedice.

Kao što je prikazano u ovom pregledu, opće i njemu pridruţeno oralno zdravstveno stanje

imaju izravan utjecaj na kvalitetu ţivota i ţivotni stil starijih osoba. Negativan utjecaj lošeg

oralnog zdravstvenog stanja na opće zdravlje i kvalitetu ţivota starijih odraslih osoba vaţan je

javni zdravstveni problem; SZO preporuĉuje7 da zemlje razviju nacionalne javne zdravstvene

programe, koji bi se temeljili na integriranom sprjeĉavanju i promicanju zdravlja, te da se

oblikuju mjerljivi ciljevi koji će poboljšati oralno zdravlje starijih osoba.

Zahvale

Autori izraţavaju svoju iskrenu zahvalnost dr. J. P. Lussieru, bivšem dekanu Fakulteta za

dentalnu medicinu Sveuĉilišta u Montrealu, dr. Sophie Arpin, doktorici znanosti, te dr.

Charlesu Smithu, starijem znanstveniku, Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Montrealu, na

njihovoj reviziji ovog rukopisa.

Oralno i opće zdravlje kod starijih osoba II

Reference

1. Ujedinjeni narodi. Starenje svjetskog stanovništva 1950-2050. New York: United Nations;

2002.

2. Svjetska zdravstvena organizacija: Aktivno starenje: okvir politike. Geneva: World Health

Organization; 2002.

3. Odjel za stanovništvo Ujedinjenih naroda. Pogled na svjetsko stanovništvo: pregled iz

2002. New York: United Nations; 2003.

4. Zdravstveni profil starijeg stanovništva Heydena G.: švedsko iskustvo. Int Dent J 1998;

48:167-72.

5. Sarment DP., Antonucci TC. Kvaliteta ţivota u odnosu na oralno zdravlje i starije odrasle

osobe. U: Inglehart M., Bagramian R., eds. Kvaliteta života u odnosu na oralno zdravlje.

Chicago: Quintessence Books; 2002; 99-109.

6. Petersen PE., Yamamoto T. Poboljšanje oralnog zdravlja starijih osoba; pristup Programa o

globalnom oralnom zdravlju SZO-e. Community Dent Oral Epidemiol 2005; 33:81-92.

7. Petersen PE. Svjetsko izvješće o oralnom zdravlju 2003: kontinuirano poboljšanje oralnog

zdravlja u 21. stoljeću - pristup Programa o globalnom oralnom zdravlju SZO-e. Community

Dent Oral Epidemiol 2003; 31(Suppl. 1):3-23.

8. Belmin J., Chassagne Ph., Gonthier R., Jeandel C., Pfitzenmeyer P. Gerodontologija:

Zbirka za liječnike. Masson (Paris); 2003.

9. Avlund K., Holm-Pedersen P., Schroll M. Funkcionalna sposobnost i oralno zdravlje kod

starijih osoba: longitudinalno istraţivanje osoba u dobi od 75 do 80 godina. J Am Geriatr Soc

2001; 49:954-62.

10. Ettinger RL., Beck JD. Medicinski i psihosocijalni riziĉni ĉimbenici pri stomatološkom

lijeĉenju starijih osoba. Int Dent J 1983; 33:292-300.

11. Shay K., Berkey D., Beck J. et al. Prva MeĊunarodna konferencija o starenju u ruralnim

podruĉjima: globalni izazov. Rasprave o komponenti oralnog zdravlja. Charleston, West

Virginia, 2000. Int Dent J 2001; 51:177-264.

12. Kandelman D., Brodeur JM., Simard P., Lepage Y. Stomatološke potrebe starijih osoba:

usporedba izmeĊu nekih europskih i sjevernoameriĉkih istraţivanja. Community Dent Health

1986; 3:19-39.

13. Petersen PE., Nortov B. Opće i dentalno zdravlje u odnosu na ţivotni stil i društvene

aktivnosti kod Danaca u dobi od 67 godina. Scand J Prim Health Care 1989; 7:225-30.

14. Shah N., Sundaram KR. Utjecaj društvenoekonomskih varijabli, provoĊenja oralne

higijene i oralnih navika na periodontalni zdravstveni status kod starijih osoba u Indiji:

istraţivanje u zajednici. Indian J Dent Res 2003; 14:289-97.

15. Chalmers JM. Promicanje oralnog zdravlja kod našeg starijeg stanovništva u Australiji.

Aust Dent J 2003; 48:2-9.

16. Österberg T., Mellström D., Sundh V. Dentalno zdravlje i funkcionalno starenje.

Istraţivanje na 70-godišnjacima. Community Dent Oral Epidemiol 1990; 18:313-8.

17. Norlén P., Östberg H., Björn AL. Odnos izmeĊu općeg zdravlja, društvenih ĉimbenika i

oralnog zdravlja kod ţena u dobi odlaska u mirovinu. Community Dent Oral Epidemiol 1991;

19:296-301.

18. Katona CLE., Robertson MM. Vidljiva psihijatrija. Oxford: Blackwell Science; 1995.

19. Lewis S., Jagger RG., Treasure E. Oralno zdravlje psihijatrijskih bolniĉkih pacijenata u

South Walesu. Spec Care Dent 2001; 21:182-6.

20. Hede B., Petersen PE. Samoprocjenjivanje dentalnog zdravlja kod neinstitucionaliziranih

psihijatrijskih pacijenata u Danskoj. Spec Care Dent 1992; 12:33-6.

21. Genco RJ., Ho AW., Grossi SG., Dunford RG, Tedesco LA. Povezanost stresa, boli i

neprimjerenog nošenja s njima i periodontalnih bolesti. J Periodontol 1999; 70:711-23.

22. Axtelius B., Söderfeldt B., Nilsson A., Edwardsson S., Attström R. Periodontitis otporan

na terapiju. Psihosocijalne karakteristike. J Clin Periodontol 1998; 25:482-91.

23. Persson GR., Hollender LG., Kiyak HA. Periodontitis i uoĉeni rizik od periodontitisa kod

starijih osoba kojima je dokazana depresija. J Clin Periodontol 2003; 30:691-6.

24. Shimazaki Y., Soh I., Koga T., Miyazaki H., Takehara T. Riziĉni ĉimbenici za gubitak

zuba kod institucionaliziranih starijih osoba: šestogodišnje kohortno istraţivanje. Community

Dent Health 2003; 20:123-7.

25. Henry R., Smith B. Lijeĉenje pacijenata s Alzheimerovom bolešću i ostalim demencijama

starije ţivotne dobi. Vodiĉ za stomatološke profesionalce. Oral Health 2005:10-26.

26. Adam H., Preston AJ. Oralno zdravlje pojedinaca s demencijom u domovima za starije

osobe. Gerodontology 2006; 23:99-105.

27. Chalmers JM., Carter KD., Spencer AJ. Oralne bolesti i stanja kod starijih osoba sa i bez

demencije, a koje ţive u zajednici. Spec Care Dentist 2003; 23:7-17.

28. Nakayama Y., Washio M., Mori M. Oralna zdravstvena stanja kod pacijenata s

Parkinsonovom bolešću. J Epidemiol 2004; 14:143-50.

29. Johnston BT., Li Q., Castell JA., Castell DO. Gutanje i funkcija jednjaka kod

Parkinsonove bolesti. Am J Gastroenterol 1995; 90:1741-6.

30. Schembri A., Fiske J. Implikacije vizualnih smetnji kod starijeg stanovništva u

prepoznavanju oralne bolesti i odrţavanju oralnog zdravlja. Spec Care Dent 2001; 21:222-6.

31. Taylor CM., King JM., Sheiham A. Usporedba stomatoloških potreba tjelesno

hendikepiranih i ne-hendikepiranih starijih osoba koje ţive kod kuće u Grimsbyju, u

Engleskoj. Gerodontics 1986; 2:80-2.

32. Schein OD., Hochberg MC., Muñoz B, Tielsch JM., Bandeen-Roche K., Provost T.,

Anhalt GJ., West S. Suhoća oka i suhoća usta kod starijih osoba: procjena temeljena na

stanovništvu. Arch Intern Med 1999; 159:1359-63.

33. Narhi TO. Rasprostranjenost subjektivnog osjećaja suhoće usta kod starijih osoba. J Dent

Res 1994; 73:20-5.

34. Locker D. Subjektivne prituţbe na suhoću usta kod starijeg odraslog stanovništva.

Community Dent Oral Epidemiol 1993; 21:165-8.

35. Ship JA., Pillemer SR., Baum BJ. Kserostomija i gerijatrijski pacijent. J Am Geriatr Soc

2002; 50:535-43.

36. Fox PC. Djelovanje kod problema suhoće usta. Dent Clin North Am 1997; 41:863-75.

37. Bergdahl M., Bergdahl J. Loša stimulacija protoka sline i subjektivna suhoća usta:

povezanost s lijekovima, anksioznošću, depresijom i stresom. J Dent Res 2000; 79:1652-8.

38. Sreebny LM., Shhwartz SS. Upute za uporabu lijekova kod suhoće usta, 2. izdanje.

Gerodontology 1997; 14:33-47.

39. Dawes C. Fiziološki ĉimbenici koji utjeĉu na brzinu protoka sline, ĉišćenje šećera u

ustima i osjećaj suhoće usta kod muškaraca. J Dent Res 1987; 66:648-53.

40. Atkinson JC., Wu AJ. Disfunkcija ţlijezda slinovnica: uzorci, simptomi, lijeĉenje. J Am

Dent Assoc 1994; 125:409-16.

41. Slade GD., Strauss RP., Atchinson KA., Kressin NR., Locker D., Reisine ST. Saţetak s

Konferencije: procjenjivanje ishoda oralnog zdravlja – mjerenje zdravstvenog statusa i

kvalitete ţivota. Community Dent Health 1998; 15:3-7.

42. Locker D. Dentalni status, kserostomija i kvaliteta ţivota u odnosu na oralno zdravlje kod

starijeg institucionaliziranog stanovništva. Spec Care Dent 2003; 23:86-93.

43. McMillan AS., Leung KC., Leung WK., Wong MC., Lau CS., Mok TM. Utjecaj

Sjögrenovog sindroma na kvalitetu ţivota povezanu s oralnim zdravljem u Juţnoj Kini. J Oral

Rehabil 2004; 31:653-9.

44. Gerdin EW., Einarson S., Jonsson M., Aronsson K., Johansson I. Utjecaj suhoće u ustima

na kvalitetu ţivota povezanu s oralnim zdravljem kod starijih osoba. Gerodontology 2005;

22:219-26.

45. Matear DW., Locker D., Stephens M., Lawrence HP. Povezanost kserostomije i indikatora

zdravstvenog statusa kod starijih osoba. J R Soc Health 2006; 126:79-85.

46. Knapp A. Prehrana i oralno zdravlje kod starijih osoba. Dent Clin North Am 1989;

33:109-25.

47. Walls AW., Steele JG., Sheiham A., Marcenes W., Moynihan PJ. Oralno zdravlje i

prehrana kod starijih osoba. J Public Health Dent 2000; 60:304-7.

48. Soini H., Routasalo P., Lauri S., Ainamo A. Oralni i prehrambeni status kod krhkih

starijih osoba. Spec Care Dentist 2003; 23:209-15.

49. Pla GW. Oralno zdravlje i prehrana. Prim Care 1994; 21.121-33.

50. Moynihan P., Petersen PE. Ishrana, prehrana i sprjeĉavanje dentalnih bolesti. Public

Health Nutr 2004; 7:201-26.

51. Dormenval V., Budtz-Jørgensen E., Mojon P., Bruyère A., Rapin CH. Prehrana, opći

zdravstveni status i oralni zdravstveni status kod hospitaliziranih starijih osoba.

Gerodontology 1995; 12:73-80.

52. Schoenberg NE., Gilbert GH. Prehrambene implikacije pogoršanja oralnog zdravlja kod

odraslih starijih Afroamerikanaca i odraslih starijih bijelaca. Ethn Health 1998; 3:59-70.

53. Leake JL., Hawkins R., Locker D. Socijalni i funkcionalni utjecaj smanjenja straţnjih

dentalnih jedinica kod starijih osoba. J Oral Rehabil 1994; 21:1-10.

54. Carlos JP., Wolfe MD. Metodološki i prehrambeni problemi u procjenjivanju oralnog

zdravlja starijih subjekata. Am J Clin Nutr 1989; 50(5 Suppl):1210-8.

55. Sheiham A., Steele JG., Marcenes W., Finch S., Walls AW. Utjecaj oralnog zdravlja na

ustaljenu sposobnost jedenja odreĊene hrane; rezultati Nacionalnog istraţivanja o ishrani i

prehrani starijih osoba u Velikoj Britaniji. Gerodontology 1999; 16:11-20.

56. Laurin D., Brodeur JM., Leduc N., Bourdages J., Lachapelle D., Valée R. Nepotpunost

prehrane i gastrointestinalni poremećaji kod bezubih starijih osoba: pregled literature. J Can

Dent Assoc 1992; 58:738-40.

57. Sahyoun NR., Lin CL., Krall E. Prehrambeni status starije osobe povezan je sa

stomatološkim statusom. J Am Diet Assoc 2003; 103:61-6.

58. Petersen PE., Kjøller M., Christensen LB., Krustrup U. Promjene dentalnog statusa kod

odraslih osoba, korištenje stomatoloških usluga, te postizanje nacionalnih ciljeva o dentalnom

zdravlju u Danskoj do 2000. godine. J Public Dent Health 2004; 64:127-35.

59. Sullivan DH., Martin W., Flaxman N., Hagen JE. Oralni zdravstveni problemi i

nenamjerni gubitak teţine kod starijeg krhkog stanovništva. J Am Geriatr Soc 1993; 41:725-

31.

60. Blaum CS., Fries BE., Fiatarone MA. Ĉimbenici povezani s niskim indeksom tjelesne

mase i gubitkom teţine kod stanovnika domova za starije osobe. Int J Med Sci 1995; 50:162-

8.

61. Ritchie CS., Joshipura K., Silliman RA., Miller B., Douglas CW. Oralni zdravstveni

problemi i znaĉajan gubitak teţine kod starijih osoba u zajednici. J Gerontol A Biol Sci Med

Sci 2000; 55:M366-71.

62. Weyant RJ., Newman AB., Kritchevsky SB., Bretz WA., Corby PM., Ren D., Weissfeld

L., Rubin SM., Harris T. Periodontalne bolesti i gubitak teţine kod starijih osoba. J Am

Geriatr Soc 2004; 52:547-53.

63. Mohammad AR., Brunsvold M., Bauer R. Jaĉina povezanosti izmeĊu sistemske

postmenopauzalne osteoporoze i periodontalnih bolesti. Int J Prosthodont 1996; 9:479-83.

64. Wactawski-Wende J., Grossi SG., Trevisan M., Genco RJ., Tezal M., Dunford RG., Ho

AW., Hausmann E., Hreshchyshyn MM. Uloga osteopenije kod gubitka oralne kosti i

periodontalnih bolesti. J Periodontol 1996; 67(10 Suppl):1076-84.

65. Persson RE., Hollender LG., Powell LV., MacEntee Ml., Wyatt CC., Kiyak HA., Persson

GR. Procjena periodontalnih stanja i sistemskih bolesti kod starijih subjekata. I. J Clin

Periodontol 2002; 29:796-802.

66. Taguchi A., Tanimoto K., Suei Y., Otani K., Wada T. Oralni znakovi kao indikatori

moguće osteoporoze kod starijih ţena. Oral Surg Oral Med Oral Path Oral Radiol Endod

1995; 80:612-6.

67. Birkenfeld L., Yemini M., Kase NG., Birkenfeld A. Resorpcija oralne alveolarne kosti

povezana s menopauzom: pregled relativno neistraţenih posljedica manjka estrogena.

Menopause 1999; 6:129-33.

68. Helme RD., Gibson SJ. Epidemiologija boli kod starijih osoba. Clin Geriatr Med 2001;

17:417-31.

69. Chung JW., Kim JH., Kim HD., Kho HS., Kim YK., Chung SG. Kroniĉna orofacijalna

bol kod starijih osoba u Koreji: mjerenje rasprostranjenosti i utjecaja uz pomoć ljestvice

kroniĉne boli. Pain 2004; 112:164-70.

70. Svjetska zdravstvena organizacija. Izvješće o svjetskom zdravlju 2007. Sigurnija

budućnost: globalna zaštita javnog zdravstva u 21. stoljeću. World Health Organization:

Geneva; 2007.

71. Limeback H. Veza izmeĊu oralnog zdravlja i sistemskih infekcija kod starijih stanovnika

ustanova za njegu kroniĉnih bolesnika: pregled. Gerodontology 1988; 7:131-7.

72. Russell SL., Boylan RJ., Kaslick RS., Scannapieco FA., Katz RV. Respiratorna patogena

kolonizacija zubnih naslaga kod institucionaliziranih starijih osoba. Spec Care Dentist 1999;

19:128-34.

73. Scannapieco FA., Mylotte JM. Veza izmeĊu periodontalnih bolesti i bakterijske

pneumonije. J Periodontol 1996;67(10 Suppl):1114-22.

74. Scannapieco FA. Uloga oralnih bakterija kod respiratornih infekcija. J Periodontol 1999;

70:793-802.

75. Hayes C., Sparrow D., Cohen M., Vokonas PS., Garcia RI. Veza izmeĊu gubitka

alveolarne kosti i plućne funkcije: Longitudinalno dentalno istraţivanje u VA. Ann

Periodontol 1998; 3:257-61.

76. Mojon P., Budtz-Jørgensen E., Michel JP., Limeback H. Oralno zdravlje i ranije infekcije

dišnog sustava kod krhkih institucionaliziranih starijih osoba. Gerodontology 1997; 14:9-16.

77. Sumi Y., Miura H., Sunakawa M., Michiwaki Y., Sakagami N. Kolonizacija naslaga na

zubnim protezama zbog respiratornih patogena kod starijih osoba ovisnih o pomoći.

Gerodontology 2002; 19:25-9.

78. Loesche WJ., Lopatin DE. Interakcija izmeĊu periodontalnih bolesti, medicinskih

poteškoća i imuniteta kod starijih pojedinaca. Periodontol 2000 1998; 16:80-105.

79. Schreiner A. Anaerobne plućne infekcije. Scand J Infect Dis Suppl 1979; 19:77-9.

80. Donowitz GR., Mandell GL. Akutna pneumonija. U: Mandell GL., Douglas RG., Bennett

JE, eds. Principi i praksa zaraznih bolesti, 3. izdanje. New York: Churchill Livingstone;

1990; 540-55.

81. Finegold SM. Aspiracijska pneumonija. Rev Infect Disi 1991; 13(Suppl 9):S737-42.

82. Langmore SE., Terpenning MS., Schork A., Chen Y., Murray JT., Lopatin D., Loesche

WJ. Prediktori aspiracijske pneumonije: koliko je vaţna disfagija? Dysphagia 1998; 13:69-81.

83. Quagliarello V., Ginter S., Han L., Van Ness P., Allore H., Tinetti M. Modificirajući

riziĉni ĉimbenici za pneumoniju kod stanovnika domova za starije osobe. Clin Infect Dis

2005; 40:1-6.

84. Mattila KJ., Valle MS., Nieminen MS., Valtonen VV., Hietaniemi KL. Dentalne infekcije

i koronarna ateroskleroza. Atherosclerosis 1993; 103:205-11.

85. Beck J., Garcia R., Heiss G., Vokonas PS., Offenbacher S. Periodontalne bolesti i

kardiovaskularne bolesti. J Periodontol 1996; 67(10 Suppl):1123-37.

86. Beck JD., Offenbacher S. Veza izmeĊu periodontalnih bolesti i kardiovaskularnih bolesti:

vrhunski znanstveni pregled. Ann Periodontol 2001; 6:9-15.

87. DeStefano F., Anda RF., Kahn HS., Williamson DF., Russell CM. Dentalne bolesti i rizik

od koronarnih bolesti srca i mortalitet. BMJ 1993; 306:688-91.

88. Joshipura KJ., Rimm EB., Douglass CW., Trichopoulos D., Ascherio A., Willett WC.

Loše oralno zdravlje i koronarna bolesti srca. J Dent Res 1996; 75:1631-6.

89. Joshipura KJ., Hung HC., Rimm EB.,Willett WC, Ascherio A. Periodontalna bolest,

gubitak zuba i nastupanje ishemiĉnog udara. Stroke 2003; 34:47-52.

90. Meurman JH., Qvarnström M., Janket SJ., Nuutinen P. Oralno zdravlje i pristup zdravlju

kod pacijenata preporuĉenih za operaciju na otvorenom srcu. Oral Surg Oral Med Oral

Pathol Oral Radiol Endod 2003; 95:300-7.

91. Beck JD., Elter JR., Heiss G., Couper D., Mauriello SM., Offenbacher S. Veza izmeĊu

periodontalne bolesti i debljine intime-medije karotidnih arterija: istraţivanje rizika od

ateroskleroze u zajednicama (ARIC). Arterioscler Thromb Vasc Biol 2001; 21:1816-22.

92. Loesche WJ., Schork A., Terpenning MS., Chen YM., Kerr C., Dominguez BL. Veza

izmeĊu dentalnih bolesti i cerebralno vaskularnih pojava kod starijih veterana u SAD-u. Ann

Periodontol 1998; 3:161-74.

93. Mattila KJ., Nieminen MS., Valtonen VV., Rasi VP., Kesaniemi YA., Syrjälä SL., Jungell

PS., Isoluoma M., Hietaniemi K., Jokinen MJ. Povezanost izmeĊu dentalnog zdravlja i

akutnog miokardijalnog infarkta. BMJ 1989; 298:779-81.

94. Grau AJ., Buggle F., Ziegler C., Schwarz W., Meuser J., Tasman AJ., Bühler A., Benesch

C., Becher H., Hacke W. Povezanost izmeĊu akutne cerebrovaskularne ishemije i kroniĉne i

ponovne infekcije. Stroke 1997; 28:1724-9.

95. Kweider M., Lowe GD., Murray GD., Kinane DF., McGowan DA. Dentalne bolesti,

fibrinogen i broj bijelih krvnih zrnaca: poveznice s miokardijalnim infarktom? Scott Med J

1993; 38:73-4.

96. Genco RJ., Wu TJ., Grossi SG., Falkner K., Zambon JJ., Trevisan M. Periodontalna

mikroflora u odnosu na rizik od miokardijalnog infarkta: istraţivanje sluĉajeva. J Dent Res

1999; 78:2811.

97. Wu T., Trevisan M., Genco RJ., Dorn JP., Falkner KL., Sempos CT. Periodontalna bolest

i rizik od cerebrovaskularne bolesti: prvo nacionalno istraţivanje zdravlja i prehrane i njegova

prateća studija. Arch Intern Med 2000; 160:2749-55.

98. Mattila KJ., Asikainen S., Wolf J., Jousimies-Somer H., Valtonen V., Nieminen M. Dob,

dentalne infekcije i koronarna bolest srca. J Dent Res 2000; 79:756-60.

99. Hujoel PP., Drangsholt MT., Spiekerman C., DeRouen TA. Periodontalna bolest i rizik od

koronarne bolesti srca. JAMA 2000; 284:1406-10.

100. Howell TH., Ridker PM., Ajani UA., Hennekens CH., Christen WG. Periodontalna

bolest i rizik od moguće kardiovaskularne bolesti kod ameriĉkih lijeĉnika muškog spola. J Am

Coll Cardiol 2001; 37:445-50.

101. Weksler ME. Promjene povezane s dobi pri imunološkim reakcijama. J Am Geriatr Soc

1982; 30:718-23.

102. Paunio K., Impivaara O., Tiekso J., Mäki J. Manjak zuba i ishemiĉna bolest srca kod

muškaraca izmeĊu 45 i 64 godine. Eur Heart J 1993; 14(Suppl. K):54-56.

103. Matsumura K., Ansai T., Awano S., Takehara T., Abe I., Iida M., Takata Y. Povezanost

dentalnog statusa s krvnim tlakom i frekvencijom srca kod 80-godišnjih subjekata u Japanu.

Jpn Heart J 2003; 44:943-51.

104. Lagervall M., Jansson L., Bergström J. Sistemski poremećaji kod pacijenata s

periodontalnom bolešću. J Clin Periodontol 2003; 30:293-9.

105. Syrjänen J., Peltola J., Valtonen V., Iivanainen M., Kaste M., Huttunen JK. Dentalne

infekcije povezane s cerebralnim infarktom kod mladih i sredovjeĉnih muškaraca. J Intern

Med 1989; 225:179-84.

106. Ettinger RL. Promjena prehrambenih navika s promjenom dobivanja zuba: kako to ljudi

podnose? Spec Care Dentist 1998; 18:33-9.

107. Papapanou PN. Periodontalne bolesti: epidemiologija. Am Periodontol 1996; 1:1-36.

108. Löe H. Periodontalna bolest. Šesta komplikacija dijabetesa melitusa. Diabetes Care

1993; 16:329-334.

109. Grossi SG., Genco RJ. Periodontalna bolest i dijabetes melitus: dvosmjerna veza. Ann

Periodontol 1998; 3:51-61.

110. Thorstensson H., Hugoson A. Iskustva s periodontalnim bolestima kod pacijenata koji su

dugotrajno ovisni o inzulinu. J Clin Periodontol 1993; 20:352-8.

111. Gottsegen R. Dijabetes i periodontalna bolest. J Periodontol 1991; 62:161-3.

112. Thorstensson H., Huylenstierna J., Hugoson A. Zdravstveni status i komplikacije u

odnosu na periodontalnu bolest kod dijabetiĉara ovisnih o inzulinu. J Clin Periodontol 1996;

23:194-202.

113. Scheinin A., Pienihäkkinen K., Tiekso J., Holmberg S., Fukuda M., Suzuki A.

Multifaktorijalni pristup predviĊanja korijenskog karijesa: rezultati trogodišnjeg istraţivanja.

Community Dent Oral Epidemiol 1994; 22:126-9.

114. Takano N., Ando Y., Yoshihara A., Miyazaki H. Ĉimbenici povezani s pojavom

korijenskog karijesa kod starijeg stanovništva. Community Dent Health 2003; 20:217-22.

115. Lawrence HP., Hunt RJ., Beck JD. Pojava korijenskog karijesa unutar tri godine i

stvaranje rizika kod starijih osoba u Sjevernoj Karolini. J Public Dent Health 1995; 55:69-78.

116. Greenlee RT., Murray T., Bolden S., Wingo PA. Statistiĉki podaci o raku, 2000. CA

Cancer J Clin 2000; 50:7-33.

117. Silverman S., Jr, Gorsky M. Nadopunjeni epidemiološki i demografski podaci o raku

usta: Kalifornija i nacionalni podaci – 1973. do 1985. J Am Dent Assoc 1990; 120:495-9.

118. Silverman S., Jr. Predkancerogene lezije i rak usta kod starijih osoba. Clin Geriatr Med

1992; 8:529-41.

119. Lewin F., Norell SE., Johansson H., Gustavsson P., Wennerberg J., Biörklund A.,

Rutqvist LE. Pušenje duhana, oralno šmrkanje i alkohol u etiologiji skvamoznih stanica raka

glave i vrata: istraţivanje sluĉajeva u stanovništvu u Švedskoj. Cancer 1998; 82:1367-75.

120. Pajukoski H., Meurman JH., Snellman-Gröhn S., Sulkava R. Oralno zdravlje kod

hospitaliziranih i ne-hospitaliziranih starijih pacijenata koji ţive u zajednici. Oral Surg Oral

Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 1999; 88:437-43.

121. Thomas G., Hashibe M., Jacob BJ., Ramadas K., Mathew B., Sankaranarayanan R.,

Zhang ZF. Riziĉni ĉimbenici za višestruke oralne predmaligne lezije. Int J Cancer 2003;

107:285-91.

122. Epstein JB., Lunn R., Le ND., Stevenson-Moore P., Gorsky M. Pacijenti s

orofaringealnim rakom: usporedba odraslih koji ţive samostalno i pacijenata koji ţive u

ustanovama za dugoroĉni smještaj. Spec Care Dentist 2005; 25:124-30.

123. Kowalski LP., Franco EL., Torloni H., Fava AS., de Andrade Sobrinho J., Ramos G.,

Oliveira BV., Curado MP. Kasno dijagnosticiranje oralnog i orofaringealnog raka: ĉimbenici

povezani s tumorom, pacijent i zdravstveni profesionalci. Eur J Cancer B Oral Oncol 1994;

30B:167-73.

124. Reichart PA. Lezije u sluznici usta u reprezentativnom presjeĉnom istraţivanju starijih

Nijemaca. Community Dent Oral Epidemiol 2000; 28:390-8.

125. Sepehr A., Kamangar F., Fahimi S., Saidi F., Abnet CC., Dawsey SM. Loše oralno

zdravlje kao riziĉni ĉimbenik za skvamoznu displaziju jednjaka u sjeveroistoĉnom Iranu.

Anticancer Res 2005; 25:543-6.

126. Sarment DP., Antonucci TC. Kvaliteta ţivota povezana s oralnim zdravljem i starije

odrasle osobe. U: Ingelhart M., Bagramian R., eds. Kvaliteta života povezana s oralnim

zdravljem. Chicago: Quintessence Books; 2002; 99-109.

127. McGrath C., Bedi R. Nacionalno istraţivanje vaţnosti oralnog zdravlja u kvaliteti ţivota

pri informiranju svih razmjera kvalitete ţivota povezane s oralnim zdravljem. Qual Life Res

2004; 13:813-8.

128. Cassolato SF., Turnbull RS. Kserostomija: kliniĉki aspekti i lijeĉenje. Gerodontology

2003; 20:64-77.

129. Kane RA., Kane RL. Procjenjivanje starijih osoba: praktične upute za mjerenje.

Lexington, MA: D. C. Health; 1981.

130. Bowling A. Mjerenje zdravlja: pregled ljestvica za mjerenje kvalitete života.

Buckingham: Open University Press; 2004.

131. Mariño R., Calache H., Wright C., Shofield M., Minichiello V. Promicanje programa

oralnog zdravlja kod starijih odraslih doseljenika. Gerodontology 2004. 21:216-25.

132. Hassel AJ., Koke U., Drechsel A., Kunz C., Rammelsberg P. Kvaliteta ţivota starijih

osoba povezana s oralnim zdravljem. Z Gerontol Geriatr 2005; 38:342-6.

133. Shtereva N. Starenje i oralno zdravlje u odnosu na kvalitetu ţivota gerijatrijskih

pacijenata. Rejuvenation Res 2006; 9:355-7.

134. Locker D., Matear D., Stephens M., Jokovic A. Kvaliteta ţivota povezana s oralnim

zdravljem kod starijih ljudi sa zdravstvenim poteškoćama. Community Dent Health 2002;

19:90-7.

135. Locker D., Clarke M., Payne B. Samoopaţanje oralnog zdravstvenog statusa, dobro

psihiĉko stanje i ţivotno zadovoljstvo kod starijeg odraslog stanovništva. J Dent Resi 2000;

79:970-5.

136. Gift HC., Atchison KA., Drury TF. Opaţanje prirodne denticije u kontekstu višestrukih

varijabli. J Dent Resi 1998; 77:1529-38.

137. MacEntee MI., Hole R., Stolar E. Vaţnost usta u starijoj dobi. Soc Sci Med 1997;

45:1449-58.

138. Jones JA. Korištenje mjerenja oralne kvalitete ţivota u gerijatrijskoj stomatologiji.

Community Dent Health 1998; 15:13-8.

139. Hebling E., Pereira AC. Kvaliteta ţivota povezana s oralnim zdravljem: kritiĉka procjena

instrumenata za ocjenjivanje koji se koriste kod starijih osoba. Gerodontology 2007; 24:151-

61.

140. White BA. Korištenje mjerenja kvalitete ţivota povezane s oralnim zdravljem u

organizacijama za stomatološku njegu. Community Dent Health 1998; 15:27-31.

141. Petersen PE., Kwan S. Evaluacija promicanja oralnog zdravlja u zajednici i sprjeĉavanje

oralnih bolesti – preporuke SZO-e za poboljšane dokaze u lijeĉenju u javnom zdravstvu.

Community Dent Health 2004; 21:319-29.

142. Awad MA., Lund JP., Shapiro SH., Locker D., Klemetti E., Chehade A., Savard A.,

Feine JS. Oralni zdravstveni status i zadovoljstvo lijeĉenjem s mandibularnim implantatima

na pokrovnim protezama i uobiĉajenim protezama: randomizirana kliniĉka istraţivanja na

starijem stanovništvu. Int J Prosthodont 2003; 16:390-6.

143. Heydecke G., Locker D., Awad MA., Lund JP., Feine JS. Kvaliteta ţivota povezana s

oralnim i općim zdravljem i uobiĉajene i proteze s implantatima. Community Dent Oral

Epidemiol 2003; 31:161-8.

144. Att W., Stappert C. Terapija implantatima kao poboljšanje kvalitete ţivota. Quintessence

Int. 2003; 34:573-81.

145. Petersen PE., Yamamoto T. Poboljšanje oralnog zdravlja starijih osoba: pristup

Programa SZO-e o globalnom oralnom zdravlju. Community Dent Oral Epidemiol 2005;

33:81-92.

146. Leake JL., Martinello BP. Oralni zdravstveni status samostalnih starijih osoba u

Londonu, u Ontariju. J Can Dent Assoc 1972; 38:31-4.

147. Martinello BP. Procjena oralnog zdravlja stanovnika Chatama u Ontariju, u domu za

starije osobe. Dent J 1976; 42:405-8.

148. Kandelman D., Lepage Y. Demografski, socijalni i kulturni ĉimbenici koji utjeĉu na

starije osobe da potraţe stomatološku pomoć. Int Dent J 1982; 32:360-70.

149. Nordenram G., Bohlin E. Dentalni status starijih osoba: pregled švedske literature.

Gerodontology 1985; 4:3-24.

150. Slade GD., Locker D., Leake JL., Price SA., Chao I. Razlike u oralnom zdravstvenom

statusu izmeĊu institucionaliziranih i neinstitucionaliziranih starijih odraslih osoba.

Community Dent Oral Epidemiol 1990; 18:272-6.

151. Petersen PE. Društvene nejednakosti u dentalnom zdravlju. U smjeru teoretskog

objašnjenja. Community Dent Oral Epidemiol 1990; 18:153-8.

152. Chen M. Uspoređivanje sustava oralnog zdravlja. Drugo međunarodno kolaborativno

istraživanje. Geneva: World Health Organization; 1997.

153. Petersen PE. Jaĉanje prevencije raka usta: stajalište SZO-e. Community Dent Oral

Epidemiol 2005; 33:397-9.

154. Kelly M., Walker A., Cooper I., eds. Istraživanje dentalnog zdravlja odraslih osoba:

oralno zdravlje u Ujedinjeom Kraljevstvu 1998: istraživanje. London: The Stationery Office;

Office for National Statistics; Social Survey Division; 2000.

155. Brodeur J-M., Simard P., Kandelman D. Projet étude sur la santé bucco-dentaire des

personnes de 65 ans et plus: rapport final. Grant from National Program for Research and

Development. Quebec: Health & Welfare, Canada; 1982.

156. Petersen PE. Posjeti stomatologu i samoprocjena dentalnog zdravstvenog statusa kod

starijeg stanovništva u Danskoj. Community Dent Oral Epidemiol 1983; 11:162-8.

157. Ambjørnsen E. Preostali zubi, periodontalno zdravlje, oralna higijena i navike pranja

zuba kod starijih subjekata s nagriţenim zubima. J Clin Periodontol 1986; 13:583-9.

158. Ikebe K., Watkins CA., Ettinger RL., Sajima H., Nokubi T. Primjena profila kratke

forme utjecaja oralnog zdravlja na starije Japance. Gerodontology 2004; 21:167-76.

159. Petersen PE. Sociobihevioralni riziĉni ĉimbenici za zubni karijes – meĊunarodni izgledi.

Community Dent Oral Epidemiol 2005; 33:274-9.

160. Krustrup U., Petersen PE. Rasprostranjenost zubnog karijesa meĊu starijim odraslim

osobama u Danskoj – utjecaj sociodemografskih ĉimbenika i korištenje usluga oralne njege.

Community Dent Health 2007; 24:225-32.

161. Krustrup U., Petersen PE. Periodontalne bolesti kod odraslih osoba izmeĊu 35 i 44

godine, te 65 i 74 godine u Danskoj. Acta Odontol Scand 2006; 64:65-73.

162. Hujoel PP., Drangsholt M., Spiekerman C., DeRouen TA. Periodontitis – povezanost sa

sistemskim bolestima uz prisutnost pušenja – uzroĉan ili sluĉajan? Periodontol 2000 2002;

30:51-60.

163. Tuominen R., Reunanen A., Paunio M., Paunio I., Aromaa A. Indikatori oralnog zdravlja

koji loše predviĊaju smrt od koronarne bolesti srca. J Dent Res 2003; 82:713-8.

164. Taylor GW. Dvosmjerni meĊusobni odnosi izmeĊu dijabetesa i periodontalnih bolesti.

Epidemiološki pogled. Ann Periodontol 2001; 6:99-112.

165. Rothman KJ., Greenland S. Uzroci i posljedice, te uzroĉni zakljuĉak. U: Detels R., ed.

Oxford Textbook of Public Health, 4. izdanje. Oxford: Oxford University Press; 2004; 641-53.

166. Petersen PE. Nejednakosti u oralnom zdravlju: društveni kontekst oralnog zdravlja. U:

Pine CM., Harris R., eds. Community Oral Health, 2. izdanje. London: Quintessence; 2007;

31-58.

167. Svjetska zdravstvna organizacija. Otawska povelja o promicanju zdravlja. Ottawa:

World Health Organization; Health and Welfare Canada; Canadian Public Health

Association; 1986.

168. Svjetska zdravstvna organizacija. Bangkoška povelja o promicanju zdravlja u

globaliziranom svijetu. Šesta globalna konferencija promicanju zdravlja u Bangkoku, Tajland.

Kolovoz, 2005.