opći izbori u bosni i hercegovini 2010. godine: naučene ... · opći izbori u bosni i hercegovini...

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. godine: naučene lekcije

Strasbourg, april 2011. godine

Štampanje ove publikacije omogućilo je Vijeće Evrope u suradnji sa

Ministarstvom vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Prelom-final.indd 3 9.5.2011 16:55:50

Prilozi:

• Irena Hadžiabdić i Goran Cicović, Centralna izborna komisija BiH

• Adis Arapović, Centri civilnih inicijativa BiH

• Srđan Blagovčanin i Ivana Korajlić, Transparency International BiH

• Zvjezdana Dragović i Alena Čavdar, Udruženje izbornih zvaničnika BiH

• Memnuna Zvizdić, Žene ženama BiH

• Maja Kremenović, Udruženje nacionalnih manjina RS

• Parlamentarna skupština Vijeća Evrope

Izjava o odricanju odgovornosti: Vijeće Evrope finansiralo je štampanje i prevođenje ove knjige. Vijeće Evrope nije odgovorno za sadržaj poglavlja, za što odgovaraju jedino autori.


Sadržaj

Predgovor 7 Irena Hadžiabdić: Opći izbori u Bosni i Hercegovini – analiza i preliminarni zaključci 9

Goran Cicović: Repetitorij višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini 31

Adis Arapović: Analiza predizborne retorike 67

Srđan Blagovčanin i Ivana Korajlić: Finansiranje političkih stranaka u Bosni i Hercegovini – (ne)naučene lekcije 81

Zvjezdana Dragović i Alena Čavdar: Uloga nevladinih organizacija u izbornom procesu (1990. - 2010.) 95

Memnuna Zvizdić: Žene i izbori u Bosni i Hercegovini 111

Maja Kremenović: Nacionalne manjine i Opći izbori 2010. godine u Bosni i Hercegovini 123

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope: Posmatranje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 137

Lista skraćenica 151


VIJEĆE EVROPE 6

Grafičko oblikovanje: Agencija ‘Industrija’

Štampa: Grafika Šaran


Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. godine: naučene lekcije 7

Izbori predstavljaju suštinski korak u procesu demokratizacije. Kao takvi, izbori su presud-na šansa za političko učešće i važan element u potpunom uživanju širokog spektra ljudskih prava. Izbori su test organizacije političkog procesa i pokazatelj slobode medija, izražavanja, udruživanja, itd. Imaju neposredan učinak na legitimitet institucionalnih okvira. U zeml-jama članicama, Vijeće Evrope promovira predizbornu ili izbornu pomoć i prati izbore, sve u cilju jačanja slobodnih i fer izbora, kao i procesa demokratizacije.

Na svojoj 1075. sjednici 20. januara 2010. godine, Komitet ministara odobrio je „Akcioni plan podrške Općim izborima u Bosni i Hercegovini“, a koji su održani 3. oktobra 2010. go-dine.

Provedba predizbornog Akcionog plana počela je u februaru 2010. godine. Plan je osmišljen i proveden kako bi osigurao maksimalan učinak na birače. Proveden je u tijesnoj saradnji sa Centralnom izbornom komisijom (CIK), različim institucijama na svim nivoima u BiH, posebno ministarstvima obrazovanja, a sve u konsultaciji sa političkim strankama u BiH i uz značajan doprinos nekoliko domaćih nevladinih organizacija. Obavljene su i opsežne konsultacije sa drugim međunarodnim organizacijama i akterima koji su bili aktivni tokom predizborne kampanje. Vijeće Evrope preuzelo je ulogu koordina-tora aktivnosti različitih organizacija u ovoj oblasti, prikupljanjem informacija i uspostavl-janjem programa pomoći za rješavanje konkretnih pitanja.

Finansiranje Akcionog plana u potpunosti je osigurano u budžetu Vijeća Evrope i putem dobrovoljnih priloga tri zemlje članice (Njemačke, Norveške i Švicarske). Iznos finansijskih sredstava omogućio je širenje aktivnosti na informiranju birača i osigurao provedbu pop-ratnih aktivnosti radi definiranja dodatnih potreba i formuliranja prijedloga za provedbu izbora.

Kao doprinos nastavku reformi u Bosni i Hercegovini, Vijeće Evrope pripremilo je knjigu „Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. godine - naučene lekcije“. Ova knjiga predstavlja zbirku izvještaja koje je pripremila grupa međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija prisutnih u Bosni i Hercegovini.

Knjiga „Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. godine – naučene lekcije“ podijeljena je u osam poglavlja, u kojima se tretiraju najvažnija pitanja u oblasti izbora, uključujući analizu i preliminarne zaključke, izborne rezultate, finansiranje političkih stranaka, medije, ulogu NVO-a u izbornom procesu, učešće žena, položaj nacionalnih manjina kao i monitoring izvještaje međunarodnih organizacija.

Predgovor


VIJEĆE EVROPE 8

Ova publikacija može poslužiti kao referenca za sljedeće izbore. Bit će od koristi budućim iz-bornim zvaničnicima, izbornim posmatračima, članovima političkih stranaka, zastupnicima u parlamentu, izbornoj administraciji, kandidatima, civilnom društvu i biračima.

Konačno, želim se zahvaliti svim domaćim i međunarodnim organizacijama i pojedincima koji su doprinijeli u izradi knjige, a posebno: Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Norveške (za finansijsku podršku), te Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK), Centrima civ-ilnih inicijativa (CCI), Transparency International Bosne i Hercegovine (TI), Žene ženama BiH, Udruženju izbornih zvaničnika BiH, Udruženju nacionalnih manjina Republike Srp-ske, Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, kao i Igoru Davoru Gaonu, Ireni Hadžiabdić, Goranu Cicoviću, Adisu Arapoviću, Srđanu Blagovčaninu, Ivani Korajlić, Zvjezdani Dragović, Maji Kremenović i Memnuni Zvizdić.

Jean-Louis Laurens Generalni direktor Odjela

za demokratiju i politička pitanjaVijeća Evrope



1

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 3. oktobra 2010. godine - analiza i preliminarni zaključci -

Irena Hadžiabdić


VIJEĆE EVROPE 10

Uvod

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine počela je sa pripremom Općih izbora 2010. god., odmah nakon analize Lokalnih izbora iz 2008. godine. Glavni cilj je bila modernizacija svih faza izbornog procesa da bi se povećao odziv birača i da bi se osigurala sredstva za vitalne aktivnosti, koje nisu bile pokrivene odobrenim budžetom za izbore. Posljednje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH doprinijele su efikasnijem izbornom procesu jer su određeni rokovi skraćeni, posebno za zaštitu izbornih prava (npr. 24 sata da se uloži prigovor1), definiranje dijela individualne odgovornosti za članove Izborne komisije2, insistiranje na identičnom potpisu u identifikacijskim dokumentima i izbornom registru3. Izbori su pokazali da smo postigli dobre rezultate u smislu odziva birača, da smo uspjeli da osiguramo sredstva donatora za modernizaciju sistema (USAID/OSCE) te za priručnike za dužnosnike i posmatrače na biralištima (Vijeće Evrope i Švicarska ambasada). Pa ipak, ne možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Modernizacija sistema koja je počela ove godine bit će stalni proces koji je dao prve rezultate tokom ovih izbora. Međutim, proces nije završen i trebalo bi nastaviti sa unapređenjem sistema. Pored toga, rad izbornih komisija je pokazao svoje vlastite slabosti. Na više od 140 biračkih mjesta Centralna izborna komisija je otkrila nepravilnosti. Stoga, u ovom području mora se naći način za poboljšanje efikasnosti i profesionalizma izbornih komisija.

1. Napomene o Općim izborima 2010. godine

Opći izbori 2010 koji su održani 3.oktobra 2010. god., su četvrti (4.) izbori u Bosni i Hercegovini koje su pripremile i organizirale domaće vlasti. Zakonodavni okvir za provedbu izbora u Bosni i Hercegovini je određen Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.4

Opći izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju za:

• Predsjedništvo Bosne i Hercegovine • Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine • Predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske • Narodnu skupštinu Republike Srpske • Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine • Kantonalne skupštine

1 Uputstvo o postupku za pritužbe i žalbe podnesene Centralnoj izbornoj komisiji i izbornim komisijama-“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 37/10.2 Propisi o vođenju izbora u Bosni i Hercegovini – “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br.37/103 Propisi o postupanju sa centralnim spiskom birača- “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 37/10 4 “Službeni glasnik BiH”, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06,

24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10



2. Izborni sistem Bosne i Hercegovine Naime, izborni sistem Bosne i Hercegovine je kombinacija skoro svih poznatih rješenja: većinski princip i jednočlane izborne jedinice za Predsjedništvo, proporcionalni princip i višečlane izborne jedinice za parlamente, prag od 3%, otvorena lista, preferencijalno gla-sanje, kompenzacijski mandati, itd.

Sistem proporcionalne zastupljenosti pomoću upotrebe Sainte-Laguë metode koristi se za izbore:

• Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, • Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske,• Kantonalnih skupština, • Općinskih vijeća

Sistem proporcionalne zastupljenosti se koristi za izbor 42 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, 98 zastupnika Predstavničkog doma u Federaciji BiH, 83 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i za izbor zastupnika 10 kantonalnih skupština.

Primarni regulatorni instrument izbornog sistema u Bosni i Hercegovini je Izborni zakon BiH, koji regulira najveći dio izbornog sistema u Bosni i Hercegovini - proces evidencije birača, proces kandidature, izborne jedinice, izborni prag, glasanje, utvrđivanje rezultata, dodjelu mandata, zaštitu izbornih prava, itd.


VIJEĆE EVROPE 12

3. Provedba izbora

U skladu sa Izbornim zakonom BiH organi za provedbu izbora su izborne komisije i birački odbori, koji su nezavisni i nepristrani u svom radu. Izborne komisije su Centralna izborna komisija BiH i općinske izborne komisije, čije nadležnosti su definirane Izbornim zakonom BiH, izborne komisije entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske)5, koje su osnovane u skladu sa izbornim zakonima entiteta, izborna komisija Distrikta Brčko, koja je definirana izbornim zakonom Distrikta Brčko BiH, i druge izborne komisije). Sastav i nadležnosti biračkih odbora također su definirani Izbornim zakonom BiH.

U skladu sa nadležnostima i nivoom za koja su osnovana, razlikujemo sljedeća tijela za provedbu izbora:

• Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine,

Centralna izborna komisija BiH sastoji se od sedam (7) članova: dva (2) Hrvata, dva (2) Bošnjaka, dva (2) Srbina i jednog (1) koji predstavlja “Ostale”. Centralna izborna komisija ima predsjednika koji se bira između i od strane članova Komisije, i njegov/njen mandate traje 21 mjesec.

• Općinske i gradske izborne komisije, i Izborna komisija Distrikta Brčko BiH,

Općinske komisije se sastoje od tri (3), pet (5) ili sedam (7) članova. Broj članova za svaku općinu određuje Centralna izborna komisija BiH na sljedeći način: općine koje imaju do 20.000 birača registriranih u Centralni birački spisak imaju tri (3) člana; one općine koje imaju iznad 20.000 registriranih birača imaju pet (5) članova.

5 Nisu nadležne da provode Opće izbore



Spolna struktura imenovanih članova u općinskim izbornim komisijama

Ukupno Muškarci Žene515 316 61,36% 198 38,45%

Obrazovna struktura imenovanih članova u općinske izborne komisije

Ukupno Visoka stručna sprema Viša stručna sprema Srednja stručna sprema515 404 78,45% 73 14,17% 37 7,18%

Starosna struktura imenovanih članova u općinske izborne komisije

Ukupno Mlađi od 30 godina Između 30

do 40 godina Između 40

do 50 godinaIznad 50 godina

515 42 8,16% 76 14,76% 157 30,49% 240 46,60%

• Birački odbori sastoje se od tri (3) ili (5) članova, od kojih je jedan predsjednik biračkog odbora. Predsjednici i članovi biračkog odbora imaju zamjenike.

Uspostavljeno je ukupno 5.276 biračkih odbora za Opće izbore 2010. godine.

4. Realizirane aktivnosti Centralne izborne komisije

Izborni zakon Bosne i Hercegovine

Administriranje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini je regulirano odredbama Izbornog zakona BiH6 koji koristi Centralna izborna komisija BiH za provedbu izbornog procesa.

Propisi i odluke koje je usvojio i objavio CIK BiH u 2010. godini:

- Uputstvo o utvrđivanju kvalifikacija; - Broj i imenovanje članova općinske izborne komisije; - Izborna komisija Grada Banja Luka, izborna komisija Grada Mostara i izborna

komisija Distrikta Brčko BiH;7

6 “Službeni glasnik BiH”, Br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/107 „Službeni glasnik BiH“, broj 9/10


VIJEĆE EVROPE 14

- Odluka o objavljivanju i provođenju Općih izbora koji će se održati u nedjelju 3. oktobra 2010. godine;

- Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti Općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati u nedjelju 3. oktobra 2010. godine;

- Odluka o uspostavljanju Glavnog centra za brojanje za Opće izbore 2010;- Pravilnik o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana

objavljivanja izbora do dana izbora;- Pravilnik o registraciji i verifikaciji političke stranke, nezavisnog kandidata, koalicije

i liste nezavisnih kandidata da učestvuju na neposrednim izborima i procedura za registraciju i verifikaciju kandidata za raspodjelu garantiranih mandata za predstavnike nacionalnih manjina;

- Pravilnik o održavanju Centralnog biračkog spiska;- Pravilnik o organizaciji Glavnog centra za brojanje, načinu verifikacije i brojanja

glasačkih listića; - Pravilnik o administriraju izbora u Bosni i Hercegovini;- Uputstvo o dodjeljivanju mandata i prekidu mandata;- Uputsvo o vrstama, načinu i rokovima za određivanje biračkih mjesta; - Uputstvo o određivanju kvalifikacija, broja članova, postupka ždrijebanja i

imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timovi za glasanje;

- Uputstvo o uvjetima i postupku za akreditiranje izbornih posmatrača; - Uputstvo o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim

Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama;- Uputstvo o izradi i načinu popunjavanja imovinske kartice; - Odluka o iznosu naknada za rad članova u izbornim komisijama osnovne izborne

jedinice u BiH; - Odluka o diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u

inostranstvu u kojima je planirano glasanje za Opće izbore 2010; - Pravilnik o načinu provedbe izbora u diplomatsko konzularnim predstavništvima

Bosne i Hercegovine; - Odluka o određivanju biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Bosne i Hercegovine; - Uputstvo za implementaciju Člana 5.10, 5.11, 5.16, i 7.4 Izbornog zakona BiH; - Pravilnik o vrsti i dodjeli priznanja Centralne izborne komisije;- Uputstvo o postupku provođenja posrednih izbora zakonodavnih organa vlasti

Bosne i Hercegovine;

5. Verificirani politički subjekti U skladu sa odredbama Člana 40, stav (1) Pravilnika o registraciji i verifikaciji političke stranke, nezavisnog kandidata, koalicije i liste nezavisnih kandidata za učešće na neposrednim izborima i postupku za registraciju i verifikaciju kandidata za dodjeljivanje garantiranog mandata za predstavnike nacionalnih manjina8 i Člana 2., stav (2), tačka 1 Uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore u Bosni i Hercegovini 8 “Službeni glasnik BiH”, broj 37/10



koji će se održati u nedjelju 3. oktobra 2010. god9., rok za dostavljanje kandidacijskih listi političkih stranaka istekao je 5. jula 2010. god., u 17:00 sati.

Ukupno 39 političkih stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata je verificirano za Opće izbore 2010, što čini ukupno 8.242 kandidata.

Od ukupnog broja kandidata na verificiranim listama kandidata, 5.207 kandidata su bili muškarci, dok su 3.035 kandidata bile žene.

Od ukupnog broja predloženih kandidata političkih stranaka i koalicija, 8 kandidata je bilo registrirano za Predsjedništvo BiH koji su predstavljali Bošnjake, 4 kandidata su bila registrirana za Predsjedništvo BiH koja su predstavljale Hrvate, i 4 kandidata su bila registrirana za Predsjedništvo BiH koja su predstavljala Srbe. Ukupno 18 kandidata političkih stranaka i koalicija je bilo predloženo za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

6. Poboljšanja u izbornom procesu Tokom Općih izbora, uveden je jedan broj poboljšanja:

- Po prvi put su sve sigurnosne agencije bile angažirane za zaštitu papira za štampanje glasačkih listića (cilj je bio prevencija bilo kakve malverzacije u vezi sa ovom komponentom).

- Po prvi put je izgled glasačkog listića za glasanje putem mail-a bio promijenjen i razlikovao se od drugih glasačkih listića da bi se spriječile neregularnosti koje su bile utvrđene tokom prethodnih izbora.

- Po prvi put smo imali snažnu, skoro profesionalnu kampanju koja je motivirala birače da idu na glasanje.

- Po prvi put smo organizirali glasanje u diplomatskim i konzularnim misijama Bosne i Hercegovine.

- Po prvi put mogućnost elektronskog dostavljanja rezultata bila je uvedena od strane Općinske izborne komisije (tako značajne aktivnosti obično se ne provode u izbornoj godini, međutim, donatorska sredstva od USAID-a i OSCE-e bila su jedino odobrena u izbornoj godini, tako da smo morali početi projekt koji će demonstrirati svoje prednosti prvo na sljedećim izborima i potom kako budemo poboljšavali sistem).

- Po prvi put smo provjerili evidencije iz svih biračkih mjesta i u 267 od ukupno 5.300 smo utvrdili da su posmatrači ukazali na moguće nepravilnosti.

- Po prvi put smo zatražili grafološku ekspertizu za izvatke iz Centralnog biračkog spiska.

- Po prvi put je bila uspostavljena bliska saradnja sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine i dogovorena je stalna razmjena informacija za sve subjekte.

- Po prvi put smo pregledali i mapirali sve nevažeće glasačke listiće izbrojane u glavnom Centru za brojanje.

9 “Službeni glasnik BiH” broj 37/10


VIJEĆE EVROPE 16

- Po prvi put je izvršeno ponovno brojanje skoro jedne polovine biračkih mjesta (2.292 od 5.300). Tokom prethodnih izbora samo nekoliko stotina biračkih mjesta bi bilo kontrolirano.

7. Analiza nevažećih glasačkih listića i rada izbornih komisija

Po prvi put je CIK BiH ispitao nevažeće glasačke listiće budući da je prije bilo dosta prigovora. Na Općim izborima 2006. god., za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 8,73% glasačkih listića su bila nevažeća. Nepravilno popunjenih bilo je 2,13%, a procent praznih iznosio je 6,60%. Nije bilo nikakvih prigovora jer rezultati nisu bili tako blizu rezultatima na ovogodišnjim izborima. Na ovogodišnjim Općim izborima nevažećih glasačkih listića je bilo 7,97%.

Ovogodišnji izbori su pokazali da je procent nevažećih glasačkih listića ostao na sličnom nivou kao tokom prethodnih izbora.

Analiza glasačkih listića koji su dostavljeni poštom u 2010. godini pokazala je da je za srpskog člana Predsjedništva 975 od 10.713 primljenih glasačkih listića bilo prazno ili 9.,0%. Istovremeno, za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva bila su prazna 42 od 9.219 glasačkih listića ili 0,45%. Glasanje poštom bi se moglo smatrati kao neometana volja birača jer nema izbornih komisija.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine naredila je ponovno brojanje za poziciju člana Predsjedništva sa teritorije Republike Srpske sa redovnih biračkih mjesta. Naglasak je bio na određivanju razloga zašto su glasački listići bili proglašeni upropaštenim (nevažećim) i da se klasificiraju u utvrđene kategorije. Ovo ponovno brojanje od strane Glavnog centra za brojanje potvrdilo je da je od 60.794 nevažećih glasačkih listića, 44.525 bilo prazno dok je 16.296 bilo nepravilno popunjeno. Većina nepravilno popunjenih glasačkih listića dodala je slogane ili više oznaka za više kandidata. U 57 slučajeva korištene su različite olovke da označe izbore i to će bez ikakve sumnje imati za rezultat postupak koji se poduzima protiv članova dotične izborne komisije.

Mapiranje nepravilno označenih glasačkih listića pokazalo je da se većina istinski upropaštenih glasačkih listića (nepravilno označeni) nalaze u općinama gdje se većina interno raseljenih lica vraća: Drvar, Bosansko Grahovo, i općina Ravno (10-15%); Bosanski Petrovac, Glamoč, Zvornik, Bratunac, Srebrenica i Foča (5-10%). Takvi nalazi su alarmirajući i stoga je potrebno dalje ispitivanje.

CIK BiH analizira nedostatke u radu izbornih komisija. Postoji posebna zabrinutost u pogledu identičnih potpisa na glasačkim listama. CIK je angažirao stručnjaka za grafologiju čiji nalazi će se uzeti kao osnova za sankcioniranje izbornih komisija i dostavljanje neophodne dokumentacije Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. CIK BiH je anulirao izborne rezultate i ponovio je izbore na kantonalnom nivou budući da su prethodno objašnjene nepravilnosti na pet biračkih mjesta u Čapljini mogle značajno uticati na finalne rezultate. Pa ipak, ponovljeni izbori nisu donijeli značajne promjene u odnosu na prethodno utvrđene rezultate i dodjelu mandata.



8. Glasanje poštom i glasanje u diplomatsko konzularnim misijama

U periodu od dana objavljivanja izbora do 19. jula 2010. god., ukupno je primljeno 43.429 prijava za registraciju birača putem pošte, e-maila i faksa ili su lično dostavljene u Centralnu izbornu komisiju BiH. U skladu sa zaključcima Centralne izborne komisije BiH, sva pošta koja je stigla do 23. jula 2010. god., sa poštanskim znakom od 19. jula 2010. god., bit će obrađena. Od ukupno svih primljenih prijava 35.644 su bile prihvaćene, dok je 5.199 prijava bilo odbijeno. Razlika u broju prijava od 2.649 dogodila se zato što su neke prijave, koje su bile prihvaćene, bile poslane nekoliko puta putem e-maila, faksom ili poštom.

Pošta koja je stigla nakon 23. jula 2010. god., tretirala se kao zakašnjelo prijavljivanje, osim u slučajevima kada se radilo o dodacima za prijave koje nisu bile potpune ili se radilo o ispravci adrese izvan BiH.

Zahvaljujući naporima u edukaciji birača u inostranstvu, njihova registracija se značajno povećala na 35.585. Broj ove kategorije birača je bio veći samo 2002. godine. Međutim, tokom postupka verifikacije, 6.503 glasačka listića su bila odbačena tako da je finalni broj birača u inostranstvu 2010. godine iznosio 22.316. Iako je to bilo povećanje u usporedbi sa lokalnim izborima 2008. god., CIK nije u potpunosti zadovoljan. Birači su prijavili razne nedostatke koji su uzrokovali odbijanje njihovih glasačkih listića: nedostajući potpisi, glasački listići nisu bili nikao poslani ili su bili poslani spojeni u zajedničkom paketu, i slični problemi.

Utvrđeno je da 883 koverte nisu bile dostavljene biračima, a uobičajeni razlozi su bili nepoznate, netočne ili nepotpune adrese.

Po prvi put tokom ovih izbora glasanje je bilo organizirano u diplomatskim i konzularnim misijama. Ovaj način glasanja su izabrala 1.064 birača iz četiri države i sedam biračkih mjesta; 65,98% ili 702 od njih je ostvarilo svoje biračko pravo na ovaj način.

Ovaj način glasanja predstavljao je ogromne izazove za CIK i Ministarstvo inostranih poslova na mnogo načina: imenovanje biračkih odbora i organizacija njihove obuke, distribucija materijala i glasačkih listića, te financijsko planiranje.


VIJEĆE EVROPE 18

Tabela daje prikaz broja osoba koje su izrazile želju da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i popis lokacija predstavništava:

Zemlja Diplomatsko – konzularno predstavništvo BiH Ukupno

Austrija Austrija – BiH Počasni konzulat u Gracu 1

Austrija Austrija-Ambasada BiH u Beču 64

Belgija Belgija- Ambasada BiH u Briselu za Belgiju i Luksemburg 5

Hrvatska Hrvatska - Ambasada BiH u Zagrebu 14

Češka Republika Češka Republika – Ambasada BiH u Pragu za Češku Republiku i Slovačku 3

Danska Danska – Ambasada BiH u Kopenhagenu 46

Francuska Francuska- Ambasada BiH u Parizu 9

BJR Makedonija Makedonija – Ambasada BiH u Skopju za Makedoniju i Kosovo 1

Njemačka Njemačka –Generalni konzulat BiH u Frankfurtu 99

Njemačka Njemačka – Generalni konzulat BiH u Minhenu 74

Njemačka Njemačka – Generalni konzulat BiH u Štutgartu 527

Njemačka Njemačka – Ambasada BiH u Berlinu 198

Italija Italija – Generalni konzulat BiH u Milanu 1

Italija Italija – Ambasada BiH u Rimu 3

Nizozemska Nizozemska – Ambasada BiH u Den Haagu 7

Norveška Norveška – Ambasada BiH u Oslu 51

Srbija Srbija – Ambasada BiH u Beogradu 18

Slovenija Slovenija- Ambasada BiH u Ljubljani 19

Švedska Švedska – Ambasada BiH u Štokholmu 29

Švicarska Švicarska – Ambasada BiH u Bernu 13

Turska Turska – Generalni konzulat BiH u Istambulu 2

Ujedinjeno Kraljevstvo U.K.- Ambasada BiH u Londonu za Veliku Britaniju i Irsku 11

SAD SAD- Generalni konzulat BiH u Čikagu 18

SAD SAD- Ambasada BiH u Vašingtonu 5



9. Saradnja sa tužilaštvom

Dvije godine nakon lokalnih izbora podignuta je samo jedna optužnica, iako je CIK BiH proslijedio 13 slučajeva nadležnom tužilaštvu. Kao rezultat toga, uspostavljena je bliska saradnja između CIK-a i Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Opće izbore 2010. godine tako da su se identificirani slučajevi mogli dostaviti čak i prije dana izbora.

Bilo je kršenja biračkih prava za 500 birača u Goraždu, Bosanskom Brodu/Brodu, Gradačcu/Pelagićevo i Drvaru gdje su registrirani kao birači iz inostranstva bez njihove dozvole. Također su proslijeđena još 4 dodatna slučaja nakon dana izbora: jedna osoba je prepravila podatke u obrascu u Centralnom centru za brojanje, pojava glasanja za druge ljude na nekoliko biračkih mjesta u Čapljini i Banja Luci. Ova vrsta nepravilnosti u Čapljini potaknula je CIK da anulira izborne rezultate sa pet biračkih mjesta10 i da ponovi izbore u Čapljini 7. novembra 2010.

10. Prigovori

Najveći izazov za CIK su predstavljali prigovori od političkih subjekata sa njihovim kandidatima i biračima u periodu između objavljivanja izbora 5. maja 2010. god., i potvrde rezultata 30 dana nakon izbora.

Bilo je samo osam (8) prigovora tokom registracije političkih subjekata i kandidata. Značajan broj prigovora bio je uložen zbog kršenja Člana 16.14, stav 3 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (plaćeno političko oglašavanje) na temelju komercijalne kampanje prije zvaničnog početka izborne kampanje. CIK je primio 12 pritužbi i izdao je tri financijske sankcije za tri politička subjekta u iznosu od 1.000 konvertibilnih maraka (KM)11.

U pogledu ponašanja političkih subjekata i kršenja propisa o izbornoj kampanji ukupno su uložena 62 prigovora. CIK BiH je usvojio 22 odluke u okviru svoje nadležnosti koje su se temeljile na odlukama donesenim od strane općinskih izbornih komisija u prvoj instanci.

Najveći broj prigovora odnosio se na uništavanje postera za kampanju, na njihovo postavljanje na nedozvoljenim mjestima, a potom su slijedili govor mržnje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao. CIK BiH je kaznio jednu političku stranku u iznosu od 2.500 KM zbog govora mržnje. Druga politička stranka bila je sankcionirana od strane CIK BiH zbog ometanja novinara u njegovom radu u iznosu od 7.000 KM, a njen kandidat u iznosu od 3.000 KM.12

U pogledu imenovanja izbornih komisija, uložena su 34 prigovora na odluke općinske izborne komisije i CIK ih je pregledao na bazi pojedinačnih slučaja, te usvojio je devet odluka. Sud Bosne i Hercegovine je primio dvije žalbe na odluke CIK-a i potvrdio ih.

CIK BiH je primio sedam prigovora u pogledu kršenja pravila ponašanja tokom izborne šutnje. CIK BiH je usvojio sedam odluka, a žalbe su uložene na tri od njih u Sudu Bosne i Hercegovine koje su bile odbijene. Na dan izbora uloženo je 139 prigovora na temelju kršenja izbornih pravila na biračkim mjestima od kojih je13 bilo u nadležnosti CIK BiH. Pred

10 Odluka Centralne izborne komisije sa 77. sjednice održane 28. 10. 2010. Odluka Centralne izborne komisije sa 77. sjednice održane 28. 10. 2010.11 Odluka Centralne izborne komisije sa 50. sjednice održane 02. 09. 2010. i 56. sjednice održane 28.09. 2010. Odluka Centralne izborne komisije sa 50. sjednice održane 02. 09. 2010. i 56. sjednice održane 28.09. 2010. 12 Odluka Centralne izborne komisije od 01. 10. 2010.


VIJEĆE EVROPE 20

Sudom BiH uložene su žalbe protiv šest odluka CIK BiH.

Tokom kontinuiranog postupka nakon dana izbora CIK BiH je primio 87 zahtjeva za ponovno brojanje u svom Glavnom centru za brojanje. Odluka o ponovnom brojanju donesena je za 11 slučajeva; u pet slučajeva prebrojavanje je izvršeno na temelju službene dužnosti CIK BiH, dok se u šest slučajeva odluka bazirala na zahtjevima koje su dostavile političke stranke. Tokom prebrojavanja skoro jedna polovina biračkih mjesta je bila obuhvaćena.13

CIK je odbio deset pritužbi na temelju toga što su bile neosnovane, a preostali slučajevi su bili odbijeni na temelju toga što su pritužbe bile dostavljene od neovlaštenih lica ili su bile nepotpune. Podnesene su žalbe na 15 odluka pred Sudom Bosne i Hercegovine i sve su bile odbijene. Rad CIK-a se može smatrati kao korektan i u skladu sa zakonom budući da je stopa odobravanja njegovih odluka potvrđenih od strane Suda za Bosnu i Hercegovinu bila 97%.

13 Odluke Centralne izborne komisije od 20. 10. 2010, 21. 10. 2010. i 22. 10. 2010. g. 10. 2010, 21. 10. 2010. i 22. 10. 2010. g.



11. Preporuke Analiza izbornog sistema tokom Općih izbora pokazala je da postoji nekoliko područja u kojima su potrebna poboljšanja. Najslabije karike izbornih komisija odnose se na mehanizme u vezi s tim kako se imenuju članovi, te ih stoga treba ponovo evaluirati. Jedan način poboljšanja bio bi da barem predsjednik izborne komisije bude imenovan od strane općinske izborne komisije kao državni službenik na općinskom nivou. Predsjednik bi djelovao nepristrano kao menadžer i organizator biračkih mjesta sa iskustvom i nadležnostima, i bez političke pripadnosti.

Imperativ je da se uspostavi jača i aktivnija saradnja između CIK BiH s jedne strane i drugim vladinim tijelima koja su neophodna u objedinjavanju i ažuriranju registra birača. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, na primjer, trebalo bi da uloži dalje napore u cilju dobivanja i ažuriranja informacija o raseljenim licima i da ih pravovremeno dostavi u CIK.

Dostavljanje biračkih materijala biračima koji žive izvan Bosne i Hercegovine trebalo bi se vršiti putem preporučene pošte kao jedinim načinom za praćenje isporuke. Metoda dostavljanja koja se trenutno koristi, ometa praćenje isporuke izvan granica Bosne i Hercegovine. Sadašnji propisi koji definiraju sukob interesa treba da budu revidirani i da tretiraju izvršenje funkcija u izvršnim tijelima tokom prelaznog perioda za novoizabrane predstavnike. Postojeća rješenja opstruiraju funkcije države sve do formiranja novih vlada.

Nesumnjivo, najurgentnija obaveza Bosne i Hercegovine je implementacija presude Suda za ljudska prava iz Strazbura14 iz decembra 2009. god., i omogućavanje imenovanja i izbor kandidata iz kategorije “ostalih“ etniciteta u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i za članove Predsjedništva. Međutim, ovo nije jedina diskriminirajuća odredba Ustava Bosne i Hercegovine, a na njemu se bazira Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina ima također i druge diskriminirajuće propise, i jedini način da ih ispravi jeste da Parlamentarna skupština obrati posebnu pažnju na njih prilikom izmjene Izbornog zakona. Reforma Izbornog zakona koja zavređuje pažnju zahtijeva urgentan postupak budući da je vrijeme prije sljedećih Lokalnih izbora 2012 dragocjeno i uskoro ćemo početi sa pripremama za njih.

14 Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine - Presuda od 22. 12. 2009. g. Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine - Presuda od 22. 12. 2009. g.


VIJEĆE EVROPE 22

Prilog 1: Komparativni indikatori izbora koji su održani u periodu od 2002.-2008.

Biračko tijelo Spolna struktura biračkog tijela

Odziv Politički subjekti

Opći izbori 2002

Federacija BiH 1.324.090

Republika Srpska1.018.051

Ž: 1.201.519 51,3%

M: 1.140.62248,7%

Federacija BiH760.46257,4%

Republika Srpska:538.36552,9%

Političke stranke:57,

Nezavisni kandidati : 3

Koalicije: 9

Ukupno 2.342.141 2.342.141 1.298.827 55,5% 69

Lokalni izbor 2004


Republika Srpska959.437

Brčko Distrikt BiH53.036

Ž: 1.193.861 51,4%

M: 1.128.826 48,6%

Federaciju BiH: 588.96345%

Republika Srpska:466.63748,6%

Brčko Distrikt BiH:32.293 60,9%

Političke stranke :70

Koalicije: 18

Nezavisni kandidati: 180

Lista nezavisnih kandidata: 6

UKUPNO 2.322.687 2.322.687 1.087.89346,8%

274

2006 Opći izbori


Republika Srpska:1.036.731

Ž:1.374.64650,28%

M: 1.359.64149,72%

Federacija BiH: 920.46154,2%

Republika Srpska: 591.926 57,1%

Političke stranke:36

Nezavisni kandidati:12

Koalicije: 8

Ukupno 2.734.287 2.734.287 1.512.38755,31% 56



Glasačke opcije Verificirani kandidati

Spolna struktura izabranih

Broj birališta Troškovi izbora (KM)

Regularni glasači:2.112.212

Glasanje u odsustvu:170.942

Glasanje putem pošte:58.987

Ž: 2.576 - 35%

M: 4.775 – 65%

Ž: 109 – 20,15%,

M: 432 – 79,85%4.079 11.640.313

2.342.1417.351 541 4.079

11.640.313

Regularni glasači 2.151.448


Glasanje putem pošte :27.462

Za načelnika:809-

Ž: 32 - 3,96%M: 777-96,4%Za OV/OS*:26.606

Ž: 9.551- 35,9%M: 17.055- 64,1%

Za načelnika: 140

Ž: 3 – 2,14%

M: 137- 97,86%

Za OV/OS: 3096Ž: 547 (17,4%) M: 2.594 ( 82,6%)

4.065 7.264.671

2.322.687 27.415 3.281z4.065 7.264.671

Regularni glasači:2.673.428Glasanje u odsustvu:28.418


Ž: 2.624 36,2%

M: 4.621 63,8%

Ž: 89 17,21%

M:428 82,79%4.570 9.936.619

2.734.287 7.245 517 4.570 9.936.619

*Općinsko vijeće/ skupština


VIJEĆE EVROPE 24

Biračko tijelo Spolna struktura biračkog tijela

Odziv Politički subjekti

2008 Lokalni izbori

Federacija BiH:1.833.639

Republika Srpska:1.110.280

Brčko Distrikt BiH: 80.208

Ž: 1.513.83650,05%

M: 1.510.29149,95%

Federacija BiH:977.226 53,3%

Republika Srpska:647.70258,3%Brčko Distrikt BiH:47.04958,7%

Političke stranke: 80,

Koalicija: 41,

Nezavisni kandidati: 273,

Liste nezavisnih kandidata : 20

Ukupno 3.024.127 3.024.127 1.671.97755,28% 414

Biračko tijelo Spolna struktura biračkog tijela Odziv Politički subjekti

2010 Opći izbori

U FBiH:1.916.906

Brčko Distrikt BiH – opcija FBIH: 20.703

Ukupno u FBIH:1.937.609

u RS:1.161.680

Brčko Distrikt BiH – opcija RS:32.942

Ukupno u RS:1.194.622

Ukupno u Brčko Distriktu BiH: 53.645

Žene:1.571.132 ili 50,16 %

Muškarci:1.561.099 ili 49,84 %

Federacija BiH:

1.099.092 ili 56,72%

Republika Srpska:

671.296 ili 56,19%

Političke stranke: 39

Koalicije: 11

Nezavisni kandidati: 13

Ukupno u BiH 3.132.231 3.132.231 1.770.38856,52%

63



Glasačke opcije Verificirani kandidati

Spolna struktura izabranih

Broj birališta Troškovi izbora (KM)

Regularni glasači:2.971.999



Za načelnika:566

Ž: 36 6,36%

M: 530 93,34%

Za OV/OS:28.371

Ž: 10.18935,91%

M: 18.18265,09%

Za nacionalne manjine: 106

Ž: 20 18,87%M: 86 81,13%

Za načelnika:140

Ž: 4 2,85%M: 136 97,15%

Izabrani kandidati iz nacionalnih manjina:

35 1,06%

Ž: 8 22,85%M:27 77,15%

Za OV/OS:3.147

Ž: 469 14,9%M: 2.678 85,1%

4.989 11.039.096

3.024.127 29.043 3.322 4.989 11.039.096

Glasačke opcije Verificirani kandidatiSpolna struktura izabranih

Broj birališta Troškovi izbora(KM)

Regularni glasači:3.081.680Glasalo:1.741.241 ili 56,44%

Glasanje u odsustvu:13.878Glasalo:5.494 ili 39,59%Glasanje lično:8.589Glasalo: 882 ili 10,27% Glasanje poštom ili u BiH ambasadama:36.673Glasalo 23.020 ili 62,77%

Ž – 3.035 ili 36,82%

M – 5.207 or 63,18%

M: 428 ili 82,63%

Ž: 90 ili 17,37%

< 30

31 ili 5,98%

>30

487 ili 94,02%

Regularni:4.981

U odsustvu: 145

Lično: 143

Ambasada: 7

12.615.679

3.132.231Glasalo1.770.388

8.242 518 5.276 12.615.679


VIJEĆE EVROPE 26


VIJEĆE EVROPE 28


VIJEĆE EVROPE 30



2

Repetitorij višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini - akteri i rezultati izbora -

Goran Cicović


VIJEĆE EVROPE 32

1. Prvi višestranački izbori u BiH - Opći izbori 1990. godine

Nakon četrdeset pet godina jednostranačkog sistema i nakon usvajanja izmjena Ustava BiH1 SRBiH i ukidanja Zakona o udruživanju građana u BiH, pojavio se izbor novih političkih stranaka. Prije prvih višestranačkih izbora u BiH, koji su održani 18.11.1990. godine, bilo je registrovano preko 40 političkih stranaka. Iskreno govoreći za prve višestranačke izbore taj broj je bio izniman, ali imena i programi političkih stranaka (ako su ih i predstavljali), te politička retorika u predizbornom periodu nije odgovarala imenima ni političkoj platformi. U mnogim slučajevima ime političke stranke ukazivalo je na stranku lijevog bloka, program je bio izgubljen između lijevog i desnog bloka, a retorika je u mnogim slučajevima bila u centru. Nažalost ovaj stranački pluralizam nisu pratile mnoge ideje. Zbog toga je bilo veoma teško napraviti klasifikaciju stranaka po klasičnom redoslijedu: stranke ljevice, centra i desnice. Većina stranaka su bile stranke desnice, ili ekstremne stranke desnice, kao što su bile: Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH). Ove stranke su više bile tri „državna“ pokreta, nego političke stranke, gdje je komunistička ideologija zamijenjena nacionalnom. Nedostajalo je stranaka centra, a stranke ljevice su predstavljene u reformiranim starim ljevičarima kao što su: današnji SDP, Liga reformističkih snaga, Liga komunista – SDP zajedno sa Demokratskom strankom socijalista, itd.

1.1 Izborni nivoi vlasti

Registrirane stranke bile su u utrci za BiH Parlament – Skupštinu SRBiH, koja se sastojala od Doma općina i Doma građana i Predsjedništvo SRBiH. U skladu sa zakonom koji je definirao izborne jedinice: regije od 110 općina bile su izborne jedinice za Dom općina. Iz svake izborne jedinice birao se jedan predstavnik (grad Sarajevo je bio jedna izborna jedinica). Za izbor 110 delegata u Dom općina SRBiH korišten je sistem apsolutne većine sa mogućim drugim krugom, ako niko od kandidata u izbornoj jedinici nije osvojio apsolutnu većinu (jednostavna većina glasova iz jedne izborne jedinice). Isti se model koristio za izbor delegata u skupštinu grada Sarajeva. Deset općina grada Sarajeva su bile izborne jedinice za izbor 120 delegata u gradsku skupštinu, (na primjer Stari grad je birao 15 delegata, Novi Grad 22 delegata, Pale 4 delegata, itd).

Za Dom građana Skupštine SRBiH kreirano je 7 izbornih jedinica: Banja Luka (25 zastupnika), Bihać (9 zastupnika), Doboj (14 zastupnika), Mostar (15 zastupnika), Sarajevo (24 zastupnika), Tuzla (28 zastupnika) i Zenica (15 zastupnika). Iz ovih 7 izbornih jedinica biralo se 130 zastupnika u Dom građana. Nakon finalnih izbornih rezultata, preračun glasova u mandate za Dom građana Skupštine SRBiH izvršen je korištenjem proporcionalnog

sistema, kombinirajući izbornu kvotu i d’Hondt formulu. Ovaj model dopušta učešće većeg broja političkih stranaka i afirmativan je za stranački pluralitet, također kombinacija izborne kvote i d’Hondt formule smanjuje proceduru „distribucije“ mandata.

U vezi sa izborom članova Predsjedništva SRBiH, cijela Republika je bila jedna izborna jedinica, a relevantni zakon je odredio da se izbor članova predsjedništva provodi po sistemu relativne većine prateći etničke/nacionalne kvote. Zakon je definirao da iz jedne nacionalnosti (Muslimani, Srbi, Hrvati) mogu biti izabrana samo dva predstavnika i 1

1 „Službene novine SRBiH“, br. 21/90., 31.7. 1990.g.



predstavnik iz reda onih koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni ili „Ostali“. Formula sastava Predsjedništva SRBiH je bila: 2+2+2+1.

Kandidati koji su osvojili većinu glasova (relativna većina) među kandidatima iste nacionalnosti izabrani su kao članovi predsjedništva SR BiH. U skladu sa izbornim zakonom za izbor članova Predsjedništva SR BiH kreirane su četiri kandidacijske liste (dijelovi glasačkog listića): lista kandidata koji predstavljaju Muslimane (kasnije Bošnjake), lista kandidata koji predstavljaju Srbe, lista kandidata koji predstavljaju Hrvate i lista kandidata koji predstavljaju druge nacije ili nacionalnosti ili građene, koji se nisu izjasnili u vezi religije ili nacionalisti. Kako je odlučeno da glasanje prati „nacionalne“ liste, isto je tako odlučeno da izborni rezultati moraju biti određeni odvojeno za svaku listu kandidata.

1.2. Izborni akteri

Od ukupnog broja političkih stranaka registriranih prije izbora 1990., ukupno je učestvovalo 15 političkih stranaka nezavisno ili u koaliciji.

Predsjedništvo SRBiH

Za Predsjedništvo SRBiH, osam političkih stranaka kandidiralo je 27 kandidata. Registriran je bio i jedan nezavisni kandidat, a građani Bosne i Hercegovine su imali priliku birati između ukupno 28 kandidata. U skladu sa finalnim rezultatima, članovi Predsjedništva izabrani su iz tri nacionalne stranke: Stranke demokratske akcije (SDA) - 3 kandidata (jedan član SDA je bio na listi „ostalih“), Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) - 2 kandidata i Srpske demokratske stranke (SDS) - 2 kandidata. Važno je naglasiti da je samo na listi kandidata za Predsjedništvo, birač imao pravo da bira više od jednog kandidata. Tačno govoreći, iz dijelova liste za Muslimane, Hrvate, Srbe i „ostale“, birač je mogao birati dva kandidata iz svake od listi i jednog iz reda ostalih.

Rezultati su bili sljedeći2:

1. Abdić Fikret 1,045,539 glasova ili 33,25% (SDA),2. Izetbegović Alija 879,268 glasova ili 27,96% (SDA),3. Ganić Ejup 708,691 glasova ili 22,57% (SDA, na listi „ostalih“),4. Plavšić Biljana 673,812 glasova ili 18,24 % (SDS),5. Koljević Nikola 556,218 glasova ili 17,68% (SDS),6. Kljujić Stjepan 473,002 glasova ili 16,04% (HDZ),7. Boras Franjo 410,828 glasova ili 13,25 % (HDZ).

Skupština SRBiH

Od 3.144.353 registriranih birača, 2.339.958 (74,42%) birača učestvovalo je na izborima za Skupštinu SRBiH. Bilo je 127.291 nevažećih listića, odnosno oko 5,5%. Birači su birali 130 delegata iz 11 političkih stranaka u Domu građana, i 110 delegata iz sedam političkih stranaka u Domu općina.

2 Dr. Arnautović, Suad (2007): Ten Years of democratic Chaos – Electoral Processes in BiH from 1996 to 2006 str.30, Promocult-Sarajevo.


VIJEĆE EVROPE 34

U Domu građana, tri nacionalne stranke imale su najbolje rezultate, i one su dobile oko 75% mjesta: Stranka demokratske akcije (SDA) 33%, Srpska demokratska stranka (SDS) 26% i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) 16%. Blok opozicije dobio je oko 17% i druge stranke oko 8%. Po pitanju drugog doma, u Domu općina tri nacionalne stranke bile su još bolje i osvojile su oko 94% mogućih mjesta; Stranka demokratske akcije (SDA) 39%, Srpska demokratska stranka (SDS) 34% i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) 21%. Blok opozicije osvojio je oko 4% i ostali 2%.

Općinski izbori

Slična situacija je bila sa rezultatima za općinske izbore, koji su održani isti dan kada i Opći izbori. Tri nacionalne stranke (SDA, SDS i HDZ) ponovile su iste rezultate, naime osvojile su 75,78% svih općinskih mjesta (4.774 mjesta), 19,80% mjesta (1.247) osvojila je opozicija (SKSDP i SRSJ BiH), a ostatak druge stranke (4,42%, 278 mjesta).

2. Politička i pravna struktura postdaytonske Bosne i Hercegovine

Kako bi se bolje razumio sam izborni proces u Bosni i Hercegovini, neophodno je najprije prikazati i objasniti političku struktur, kako na državnom, tako i na entitetskom nivou. Centralni, državni organi vlasti sastoje se od Parlamentarne skupštine, koja se dijeli na Predstavnički dom i Dom naroda, rotirajućeg tročlanog Predsjedništva (svaki član pripada jednom od konstitutivnih naroda - Bošnjak, Hrvat i Srbin) i Vijeća ministara, sa devet ministarstava.

Politička struktura Federacije Bosne i Hercegovine podijeljena je na tri nivoa: - entitetski nivo, sa dvodomnim Parlamentom (Predstavnički dom i Dom naroda), predsjednikom, dva potpredsjednika i Vladom, pod vodstvom premijera; - kantonalni nivo, gdje svaki od deset kantona ima svoju skupštinu, sa ovlastima da usvaja kantonalne zakone, kao i kantonalnu vladu; - općinski nivo, gdje svaka općina ima sopstveno općinsko vijeće i upravnu strukturu.

Politička struktura Republike Srpske nema kantone već je podijeljena na dva nivoa: - entitetski nivo, sa Narodnom skupštinom, Vijećem naroda, predsjednikom, dva potpredsjednika i Vladom, pod vodstvom predsjednika Vlade; - općinski nivo, gdje sve općine imaju sopstvene skupštine općine i upravnu strukturu.

Treba posebno spomenuti postojanje Brčko distrikta, čiji je status riješen međunarodnom arbitražom i nije bio predmet Dejtonskog mirovnog sporazuma. Godine 1999. je uspostavljen Distrikt Brčko, pod isključivim suverenitetom Bosne i Hercegovine, sa jedinstvenim, multietničkim, demokratskim organima vlasti. Brčko je pod nadzorom međunarodnog supervizora, kojeg imenuje Visoki predstavnik.



3. Izborni sistem Bosne i Hercegovine Izborni sistem je relativno konzistentan skup pravila, principa i institucija kojima se reguliraju izborni uslovi i stvara okvir za aktivnosti izbornih aktera. Ova pravila uključuju aktivnosti određenja kruga korisnika aktivnog i pasivnog biračkog prava, metode glasanja i metode raspodjele poslaničkih mandata i način određenja izbornih jedinica.

Demokratičnost jednog društva dosta zavisi i od izbornog sistema, čije se osnove postavljaju u ustavu zemlje, a razrađuju u posebnom izbornom zakonodavstvu. Odredbe o izborima u Ustavu Bosne i Hercegovine su malobrojne, tako da se tek na osnovu njihove razrade u Izbornom zakonu BiH može ocijeniti prava vrijednost izbornog sistema. U Bosni i Hercegovini su na sceni kombinovani modeli izbornih sistema, koji kod na primjer, izbora za parlamentarne organe na svim nivoima koriste elemente i neposrednih i posrednih izbora, većinskog i proporcionalnog sistema.

Primjera radi, na posljednjim Općim izborima, koji su održani 3. oktobra 2010. godine, građani Bosne i Hercegovine su birali 28 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u pet višemandatnih izbornih jedinica sa teritorije Federacije BiH, 14 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u tri višemandatne izborne jedinice sa teritorije Republike Srpske, 98 zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i 83 poslanika Narodne skupštine RS-a u 12 i 6 višemandatnih izbornih jedinica, respektivno, na osnovu proporcionalnog izbornog sistema neposrednim izborima. S druge strane, na primjer, neposredno izabrani Predstavnički dom FBiH posredno bira Predsjedništvo FBiH.3

4. Opći izbori 1996. godine Opće napomene

Prvi poslijeratni izbori održani su 14. septembra 1996. godine u organizaciji Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), šest godina nakon posljednjih održanih Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Uloga OSCE-a bila je da formira Privremenu izbornu komisiju, kao i da osigura da će osnovna ljudska prava, prema Daytonskom sporazumu, biti zagarantovana.4 Izbori u BiH predstavljaju ogroman posao, s obzirom na to da je prema potpisanom sporazumu, kao okviru za razvoj države, BiH država sa 13 parlamenata - 2 entitetska, 10 kantonalnih i BiH parlamentom. Na prvim poslijeratnim izborima učestvovalo je oko 3.500 kandidata iz 29 partija. Pravo da budu birači imalo je i oko 640.000 izbjeglica sa prebivalištem u inostranstvu.

3 Privremeni izvještaj br. 1, 26. avgust- 13.. septembar 2010. godine, Ured za demokratske institucije i ljudska prava, OSCE, Izborna posmatračka misija, Bosna i Hercegovina, 2010. godine4 Preliminary statement of the Co-ordinator for international monitoring (CIM), OSCE, 14th September 1996, Sarajevo


VIJEĆE EVROPE 36

1.1 Statistika5

Ukupan broj građana čija su imena bila upisana u biračke spiskove 1990. godine bio je 3.033.921. Za izbore je otvoreno bilo 2.300 biračkih mjesta. Na Općim izborima 1996. godine učestvovalo je ukupno 36 stranaka, dvije (2) koalicije i dva (2) nezavisna kandidata. Jedan birač je imao pravo dati svoj potpis neograničenom broju političkih stranaka i nezavisnih kandidata. Provjeru potpisa podrške vršena je metodom slučajnog uzorka tako što je 1% svih potpisa podrške provjeravano na Popisu stanovništva iz 1991. godine, što je bilo daleko od evropskog kulturnog nasljeđa koje zahtjeva provjeru svih potpisa.

Na Općim izborima izborima 1996. godine ukupno je glasalo 2.509.915 glasača ili 83%, i to: u Federaciji BiH je ukupno glasalo 1.381.823 glasača, a u Republici Srpskoj 1.128.092 glasača.

Prvi poslijeratni izbori u Bosni i Hercegovini u septembru 1996. godine, bili su prava ilustracija slabe zastupljenosti žena u politici. Izabrano je samo 2% žena na državnom i nivou entiteta i 5% na lokalnom nivou, dok je učešće žena u izvršnoj vlasti bilo bukvalno nepostojeće, primijetio je tada OSCE. To je dovelo do uvođenja minimalne kvote od 30% za žene.

Rezultati izbora za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je oslikavao biračku nadmoć nacionalnih stranaka. Od ukupno 28 članova koji su se birali sa teritorije Federacije BiH, Stranka demokratske stranke je osvojila ukupno 16 mjesta ili 58%, Hrvatska demokratska zajednica BiH je osvojila ukupno 8 mjesta ili 29%, dok su po 2 mjesta ili 8%, osvojile Združena lista BiH (koalicija od 5 najjačih opozicionih stranaka) i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Od 14 mjesta sa teritorije Republike Srpske, Srpska demokratska stranka je osvojila 9 mjesta ili 65%, Stranka demokratska akcije 3 mjesta ili 22%, i Narodni savez za Slobodan mir (koalicija 5 opozicionih stranaka) je osvojio 2 mjesta ili 15%.

Posebno je značajno spomenuti provođenje izbora u Mostaru koji su održani u julu mjesecu 1996. godine. Razlog za održavanje izbora je potpisani aneks Sporazuma o oživotvorenju Federacije BiH dogovoren i potpisan u Daytonu 09.11.1995. godine, kada su dogovorena i Načela za prelazni Statut grada Mostara. Privremena izborna komisija i OSCE ove izbore je prihvatila kao sastavni dio Općih izbora, koji su održani u septembru 1996. godine.

5 OSCE Misija u BiH, Privremena izborna komisija, Opći izbori 14.09.1996. godine



Grafikon br.1: Registrirani birači i izlaznost na izbore

Grafikon br.2: Ovjereni politički subjekti


VIJEĆE EVROPE 38

4.2. Izborni akteri

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Prvi saziv Predsjedništva BiH izabran je neposrednim izborima u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović (Stranka demokratske akcije - SDA), sa osvojenih 79,99% glasova od ukupnog broja koji su glasali za bošnjačkog člana; za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik (Srpska demokratska stranka - SDS), sa osvojenih 67,30% od ukupno važećih glasova svih birača koji su glasali za srpskog člana; a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak (Hrvatska demokratska zajednica- HDZ), glasalo je 88,70% od ukupno važećih glasova svih birača koji su glasali za hrvatskog člana.

U skladu sa članom V, stav 1, Aneksa IV (Ustava BiH) Daytonskog sporazuma, mandat članova Predsjedništva od prvih izbora traje dvije godine, a na svim sljedećim izborima biraju se na četiri godine. Također, članovi Predsjedništva mogu biti birani dvaput uzastopno, te potom četiri godine ne mogu biti ponovo birani. Prema stavu 2. istog člana, članovi Predsjedništva između sebe imenuju predsjedavajućeg. U prvom mandatu predsjedavajući će biti onaj član koji dobije najveći broj glasova na izborima. U periodu od 1996. do 1998. godine, funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH vršio je Alija Izetbegović, dok je u skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva, svakih osam mjeseci od 1998. godine vršena redovna rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine.6

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Od 28 članova koji se biraju sa teritorije Federacije BiH najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA) 58% ukupnih mandata, odnosno 16 mandata; Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) je osvojila 29% mandata, odnosno 8 mandata, kao i Ujedinjena lista i Stranka za BiH po dva osvojena poslanička mjesta. Od 14 mjesta s teritorije Republike Srpske, najviše glasova osvojila Srpska demokratska stranka (SDS) - 65% mandata, odnosno 9 mandata.

Institucije u Republici Srpskoj

Za Predsjednicu Republike Srpske izabrana je Biljana Plavšić, iz redova Srpske demokratske stranke (SDS). Sastav Narodne skupštine Republike Srpske, po savremenim parlamentarnim principima, čine osamdeset i tri (83) narodna poslanika izabrana na neposrednim parlamentarnim izborima.7 Na izborima iz 1996. godine, najviše poslaničkih mjesta osvojila je Srpska demokratska stranka (SDS) - 45, odnosno 54,21%; zatim Stranka demokratske akcije (SDA) - 14, odnosno 16,86%; Savez za mir i progres 10, odnosno 12,05% itd.

6 pogledati na http://www.predsjedništvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 7 prema Ustavu Republike Srpske



Institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine

Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda. Predstavnički dom je imao 140 članova, a Dom naroda 80 članova.8 Na nivou Federacije BiH zakonodavnu vlast čini Parlament Federacije BiH. Izvršnu vlast predstavljaju predsjednik, potpredsjednik i Vlada Federacije BiH. Na prvim poslijeratnim izborima najviše zastupničkih mjesta osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA) - 78, odnosno 55,71%, koju prati Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) sa 36 osvojenih poslaničkih mandata, odnosno 25,71%.

Od 10 kantonalnih skupština u Federaciji BiH u 6 kantona je vlast osvojila Stranka demokratske akcije (SDA), a Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) u 3 kantona.

5. Općinski /Lokalni izbori 1997. godine9 Prvi općinski/lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani su 13. i 14.09.1997. godine.

5.1. Statistika Za Lokalne izbore 1997. godine je ukupno registrirana 91 politička stranka, 9 koalicija i 159 nezavisnih kandidata. Ukupno su registrirana 2.486.428 birača (1.345.923 ili 54% u Federaciji BiH i 1.140.506 ili 46% u Republici Srpskoj). Na izbore je izašlo i glasalo 2.174.765 birača (87%). Ukupno je bilo izabrano 4.789 općinskih vijećnika (2.118 u Federaciji BiH i 2.671 u Republici Srpskoj). Posebno je značajno spomenuti da se pri raspodjeli mandata primjenjivao PR sistem (jednostavni kvota sistem).


8 prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine9 OSCE –Misija u BiH, Privremena izborna komisija, Opštinski izbori 13-14.09.1997.


VIJEĆE EVROPE 40


5.2. Izborni akteri10

Vodeće nacionalne stranke (SDA, odnosno Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH, SDS i HDZ), osvojile su većinu od ukupno 4.789 općinskih mandata u 136 općinskih parlamenata. Ove tri stranke osvojile su ukupno 3.225 ili 67,34% svih općinskih mandata. Najbolji rezultat je ostvarila Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu sa osvojenih 802.002 glasova i 1.605 mandata ili 33,51% svih mandata. Na drugom mjestu po broju osvojenih mandata zauzela je Srpska demokratska stranka koja je osvojila 980 mandata i dobivenih 277.309 glasova samo u Republici Srpskoj , jer se ova stranka, kao i većina drugih stranaka iz Republike Srpske, nije “takmičila” na prostoru Federacije BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ), dobila je 292.281 glasova, i osvojila ukupno 640 mandata.

U drugu grupu uspješnih stranaka i koalicija (prema broju osvojenih mandata) spadaju:Srpska radikalna stranka RS sa osvojenih 509 mandata i dobivenih 156.788 glasova; Socijalistička partija RS sa osvojenih 329 mandata i dobivenih 117.010 glasova; Socijaldemokratska partija BiH sa osvojenih 192 mandata i dobivenih 128.671 glasova; Združena lista 97, sa osvojenih 63 mandata i dobivenih 59.623 glasova.

U treću grupu stranaka spadaju one koje su osvojile više od 10, a manje od 50 skupštinskih mjesta u opštinskim skupštinama. Tu spadaju: Srpska patriotska stranka – SPAS sa osvojenih 45 mandata i dobivenih 22.630 glasova; Srpska stranka Krajine i Posavine sa osvojenih 43 mandata i dobivenih 33.267 glasova; Stranka nezavisnih socijaldemokrata sa osvojenih 39 mandata i dobivenih 10.653 glasova; Zavičaj sa osvojenih 36 mandata i dobivenih 9.579 glasova; Srpska seljačka stranka sa osvojenih 22 mandata i dobivenih 9.784 glasova; Hrvatska seljačka stranka BiH sa osvojenim 21 mandatom i dobivenih 6.904 glasova.

10 OSCE – Misija u BiH, Privremena izborna komisija, Općinski izbori 13.-14.09. 1997 OSCE – Misija u BiH, Privremena izborna komisija, Općinski izbori 13.-14.09. 1997



Vanredni izbori za Narodnu skupštinu Republike Srpske11

Uporedo sa održavanjem Lokalnih izbora 1997. godine, održani su i vanredni izbori za Narodnu skupštinu Republike Srpske (23.11.1997. godine), za koje se ukupno natjecalo 49 političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata (jedna koalicija, 18 nezavisnih kandidata i 30 političkih stranaka).

Izbori su održani prema Privremenim izbornim pravilima Privremene izborne komisije sa primjenom d’Hondtovog sistema proporcionalne reprezentacije s metodom najvećeg ostatka, koji se zasnivao na jednostavnom kvota sistemu. Izborni sistem je sadržavao formulu sa elementima “izborni prag + kvota distribucije + količnik dijeljenja + ostatak dijeljenja”.

Za vanredne izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske ukupno je evidentirano 1.153.640 birača sa pravom glasa. Od ovog broja za glasanje u odsustvu registrovano je 116.828, a za glasanje poštom 128.265 birača. Prema službenim podacima OSCE-a, na ove izbore se odazvalo 808.377 birača ili 70,07% upisanih birača, od čega je važećih glasova bilo 792.994 ili 98,10%.

Najbolje rezultate su postigli: Srpska demokratska stranka sa osvojenih 209.767 glasova ili 26,45% važećih glasova i 24 mandata ili 28,91% svih mandata; Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (SDA, Stranka za BiH, GDS BiH i Liberali BiH) sa 136.801 glasova ili 17,25% glasova i 16 mandata ili 19,27 svih mandata; Srpski narodni savez – Biljana Plavšić sa 126.852 osvojenih glasova ili 19,99% glasova i 15 mandata ili 18,07 % svih mandata; Srpska radikalna stranka Republike Srpske sa 124.746 osvojenih glasova ili 15,73% glasova i 15 mandata ili 18,07% svih mandata, itd.

6. Opći izbori 1998. godine

Drugi Opći izbori u Bosni i Hercegovini, održani su 12. i 13.09.1998. godine.

6.1. Statistika12

Za Opće izbore 1998. godine registrovano je bilo ukupno 83 politička subjekta (57 političkih stranaka, od toga u Federaciji BiH 34, a u Republici Srpskoj 23; 10 nezavisnih kandidata, od toga 7 u Federaciji BiH, a 3 u Republici Srpskoj; 6 koalicija, od toga u Federaciji 3, a u Republici Srpskoj 3; te 10 alijansi, od toga 5 u Federaciji BiH, a 5 u Republici Srpskoj.13

Birači koji su se nalazili izvan Bosne i Hercegovine, morali su izvršiti ličnu registraciju (aktivna registracija). Registrovano je ukupno 2.750.705 birača, od toga 1.221.261 u Republici Srpskoj i 1.529.444 birača u Federaciji BiH. Na izbore je izašlo 2.032.291 birača (74%).

11 Vanredni izbori su uslijedili nakon razlaza Biljane Plavšić sa Srpskom demokratskom strankom Vanredni izbori su uslijedili nakon razlaza Biljane Plavšić sa Srpskom demokratskom strankom12 OSCE Misija u BiH, PIK, rezultati opštih izbora 1998., „Službeni glasnik BiH“, br. 23/98 od 15. 11.1998. godine13 Mr. Hilmo Pašić: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998., Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo (1999) Mr. Hilmo Pašić: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998., Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo (1999)Mr. Hilmo Pašić: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998., Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo (1999)


VIJEĆE EVROPE 42

Grafikon br.5: Registrirani birači




Grafikon br.7: Izlaznost na izbore

Izbori su održani za tročlano predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Federacije BiH, te za 12 općinskih vijeća, koja nisu izabrana na lokalnim izborima 1997. godine, i to: općine Domaljevac-Šamac, Doboj Istok, Doboj Jug, Teočak, Dobretići, Sapne, Pale /Kanton 5/, Foča /Kanton 5/, Ravno, Usora, Kostajnica i Bosanski Novi /Novi Grad/.

Za 42 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ukupno se kandidiralo 446 kandidata iz oba entiteta. Sa teritorije Federacije BiH, gdje se biralo 28 zastupnika, kandidiralo se ukupno 246 kandidata ispred 14 političkih subjekata. Sa teritorije Republike Srpske, gdje se biralo 14 poslanika, kandidiralo se ukupno 200 kandidata ispred 20 političkih subjekata.

Za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske svoje kandidature istaklo je 5 političkih subjekata (2 političke stranke i 3 koalicije) sa 10 kandidata.

Za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, 15 političkih subjekata kandidiralo je ukupno 950 kandidata.

Za Narodnu skupštinu Republike Srpske, 27 političkih subjekata istaklo je ukupno 1.161 kandidata.

Registrirano


VIJEĆE EVROPE 44

6.2. Izborni akteri Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituiran je u septembru 1998. godine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović iz reda bošnjačkog naroda (SDA), Živko Radišić iz reda srpskog naroda (Socijalisticka partija RS) i Ante Jelavić iz reda hrvatskog naroda (HDZ).

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine14

Za 42 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ukupno je kandidirano 446 kandidata iz oba entiteta. Najviše glasova osvojila je Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu (u koju ulaze sljedeće stranke: Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH, Građanska demokratska stranka (GDS) i Liberali BiH) - 40% osvojenih glasova, odnosno 17 mandata; zatim HDZ- 14% osvojenih glasova, odnosno 6 mandata; Koalicija Sloga (u koju ulaze sljedeće stranke: Srpski narodni savez (Biljana Plavšić), Socijalistička partija RS (Živko Radišić) i Stranka nezavisnih socijaldemokrata (Milorad Dodik) sa osvojenih 4 mandata i SDS i SDP po 10% glasova i osvojenih 4 mandata.


Na Općim izborima za predsjednika Republike Srpske izabran je Nikola Poplašen iz redova Srpske radikalne stranke Republike Srpske. Za Narodnu skupštinu RS 27 političkih subjekata je istaklo 1.161 kandidata (bira se 83 poslanika). Najviše poslaničkih mandata osvojila je Srpska demokratska stranka - 19 poslanika, odnosno 22,89%; zatim Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu- 15 poslanika, odnosno 18,07%; Srpska radikalna stranka Republike Srpske - 11 poslanika, odnosno 13,25%; Srpski narodni savez - 11 poslanika, odnosno 13,25%; Stranka nezavisnih socijaldemokrata - 6 poslanika, odnosno 7,22%; Socijalistička partija Republike Srpske- 5 poslanika, odnosno 6,03%; Demokratska socijalistička partija- 5 poslanika, odnosno 6,03%.

Institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine Za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, 15 političkih subjekata je kandidiralo 950 kandidata (bira se 140). Najviše zastupničkih mjesta u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH zauzela je Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu - 68, odnosno 48,57%; zatim HDZ- 28, odnosno 20%; SDP BiH- 25, odnosno 17,85%; Nova hrvatska inicijativa- 4, odnosno 2,85% i ostali. Imenovanje Vlade Federacije BiH je potvrđeno je 12. decembra 1998. godine. Za skupštine u 10 kantona u Federaciji BiH ukupno je bilo kandidiralo 2.820 kandidata. Prema Ustavu Federacije BiH, kantonalne skupštine su brojale od 30 do 50 zastupnika.

14 Dr. Suad Arnautović (2009): Političko predstavljanje i izborni sistemi u Bosni i Hercegovini u �� stoljeću Dr. Suad Arnautović (2009): Političko predstavljanje i izborni sistemi u Bosni i Hercegovini u �� stoljeću



7. Općinski (Lokalni) izbori 2000. godine

Drugi po redu Lokalni izbori održani su 08.04.2000. godine. Privremena izborna komisija OSCE-a je u svrhu Lokalnih izbora i Općih izbora koji su održani 10.11.2000. godine objavila Pravila i propise15. Izborni sistem tj. izborna formula za raspodjelu mandata za Lokalne izbore ostala je ista kao za izbore 1998. godine (sistem proporcionalne reprezentacije Sainte-Laguё metoda). Izborne jedinice su predstavljale administrativne granice općina. Uveden je prag za raspodjelu mandata unutar lista od 5%.

U dinamici izbornih aktivnosti organizator izbora predvidio je radnje koje su primjenjivane na svim do tada održanim izborima u organizaciji Misije OSCE-a za BiH. Znači, usvajanje izmjena i dopuna izbornih pravila, registriranje birača, političkih stranaka i kandidata, predizbornu kampanju i na koncu, održavanje samih izbora i implementacija njihovih rezultata.

Lokalni izbori održani su u svim općinama (146) na području oba bh. entiteta izuzev u općini Srebrenica i na području Distrikta Brčko. Istodobno s održavanjem Lokalnih izbora, održani su i izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara, a dok se Gradsko vijeće Sarajeva konstituiralo naknadno nakon održavanja izbora u gradskim općinama Grada Sarajeva.

Na ovim izborima oko 2,5 miliona birača u domovini i inostranstvu biralo je preko 3.300 odbornika na razdoblje od 4 godine.

Kao i u prethodnom krugu Lokalnih izbora, održanih uz septembru 1997. godine, Misija OSCE-a u BiH preuzela je vodeću ulogu u cjelokupnoj organizaciji i provedbi izbora, odnosno bila je odgovorna za cjelokupnu pripremu, organizaciju, nadzor i provedbu lokalnih izbora, kao i za nadgledanje i ovjeru procesa implementacije izbornih rezultata. Međutim, operacionalizacija svih navedenih aktivnosti odvijala se kroz Privremenu izbornu komisiju.Rezultati izbora su pokazali uvjerljivu snagu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u hrvatskom biračkom tijelu, Srpske demokratske stranke (SDS) u srpskom biračkom tijelu, te Stranke demokratske akcije (SDA), Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u bošnjačkom biračkom tijelu.


Treći Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 11.11.2000. godine. S obzirom na to da Parlamentarna skupština BiH nije uspela da usvoji Izborni zakon, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju ponovo je organizirala i nadzirala izbore, kao i prethodne poslijeratne. Zapravo, ovi izbori predstavljali su opće parlamentarne izbore, s obzirom na to da od 1998. godine mandat članova Predsjedništva traje 4 godine. Jedna od novina za ove izbore bilo je uvođenje lista nezavisnih kandidata, koje su mogli formirati nezavisni kandidati ovjereni za istu izbornu jedinicu. Značajna novina, za izbore za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i za Narodnu skupštinu Republike Srpske, odnosi se na uvođenje tzv. “višečlanih izbornih jedinica” unutar entiteta.

15 „Službeni glasnik BiH“, br. 1/2000


VIJEĆE EVROPE 46

8.1. Statistika16

Ukupan broj registriranih birača je bio 2.508.349, a na izbore je izašlo 1.616.313 ili 64,4% birača. Od ukupnog broja registriranih birača u Federaciji BiH je bilo registrovano 1.225.555 birača, a na redovnom biračkom mjestu je glasalo 831.154 ili 67% birača. U Republici Srpskoj od registriranih 858.243 birača na redovnim biračkim mjestima je glasalo 549.439 ili 64% birača. Izvan zemlje je registrovano bilo 232.739 birača, a glasalo je 99.996 ili 43%. Za glasanje u odsutnosti registrovano je bilo 191.812 birača i od tog broja glasalo je 91.217 ili 47,5% birača.

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2000. godine učestvovalo je ukupno: 44 političke stranke, šest (6) nezavisnih kandidata i tri (3) liste nezavisnih kandidata.



16 OSCE, PIK, Ovjereni izborni rezultati Opštih izbora 2000. godine., “Službeni glasnik BiH”, br. 30/2000OSCE, PIK, Ovjereni izborni rezultati Opštih izbora 2000. godine., “Službeni glasnik BiH”, br. 30/2000

Registrirano



8.2. Izborni akteri


Predstavnički Dom Parlamentarne skupštine BiH čine 42 zastupnička mjesta, od kojih 14 iz Republike Srpske i 28 iz Federacije BiH. Najviše zastupničkih mandata osvojila je Socijaldemokratska partija (SDP) sa osvojenih 22% glasova, odnosno 9 mandata, zatim Stranka demokratske akcije (SDA) sa 20% glasova, odnosno 8 mandata, Srpska demokratska stranka (SDS) sa 15% glasova, odnosno 6 mandata, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i Stranka za BiH po 15% glasova, odnosno 5 mandata, Partija demokratskog progresa (PDP) sa 5% glasova, odnosno 2 mandata, i ostali.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Za Opće izbore 2000. godine, Predstavnički Dom Parlamenta Federacije BiH imao je 140 mjesta. Najviše zastupničkih mjesta osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA) sa 26,8% osvojenih glasova, odnosno 38 zastupničkih mandata, zatim Socijaldemokratska partija (SDP) sa 26,2% osvojenih glasova, odnosno 37 mandata. Slijedila je, Hrvatska demokratska zajednica BiH ( HDZ BiH) sa 17,5% osvojenih glasova, odnosno 25 mandata, Stranka za BiH sa 14,9% osvojenih glasova, odnosno 21 mandata, i ostali.

Narodna skupština Republike Srpske

U Narodnoj Skupštini Republike Srpske su birana 83 poslanička mjesta. Najviše poslaničkih mjesta osvojila je Srpska demokratska stranka (SDS) sa 37,4% osvojenih glasova, odnosno 32 poslanička mjesta, zatim Partija demokratskog progresa (PDP) sa 12,7% osvojenih glasova, odnosno 11 poslaničkih mjesta. Njih slijedi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), sa 13,5% osvojenih glasova, odnosno 11 poslaničkih mandata, i ostali.


Četvrti Opći izbori u Bosni i Hercegovini, održani su 05.10.2002. godine.

9.1. Statistika17

Za Opće izbore 2002. godine, koji su održani 05.10.2002. godine, Izborna komisija BiH je u skladu sa Izbornim zakonom BiH imenovala 148 općinskih izbornih komisija sa ukupno 516 članova i to u Federaciji BiH - 85 sa 297 članova, od kojih je 21 općinska izborna komisija sa pet članova i 64 sa tri člana, u Republici Srpskoj - 62 općinske izborne komisije sa 214

17 Statistika Izborne komisije BiH Statistika Izborne komisije BiH


VIJEĆE EVROPE 48

članova, od kojih je 14 sa pet članova, 48 općinskih izbornih komisija sa tri člana, i jedna izborna komisija u Brčko Distriktu BiH sa pet članova. Općinske izborne komisije imenovale su ukupno 4.182 biračka odbora u Bosni i Hercegovini, od toga u Federaciji BiH 2.413, i to sa tri člana 319 i sa pet članova biračkog odbora 2.094, i u Republici Srpskoj 1.704 biračka odbora, i to sa tri člana 421 i sa pet članova 1.283, te u Brčko Distriktu BiH 65 biračkih odbora i to sa tri člana 11 i sa pet članova 54 biračka odbora.

U samoj analizi neophodno je osvrnuti se i na rezultate registracije birača. U skladu sa Izbornim zakonom BiH i poduzetim aktivnostima za Opće izbore u Bosni i Hercegovini, registrovano je ukupno 2.342.141 birač u Centralni birački spisak, od toga u zemlji 2.112.212 i u odsutnosti 170.976 birača, te u inostranstvu za glasanje putem pošte 58.987 birača, od toga u Republici Srpskoj 10.101 (verificirano za glasanje 6.711 ili 67,8%), u Saveznoj Republici Jugoslaviji 4.249 (verificirano za glasanje 2.047 ili 48,8%) i u ostalim zemljama 44.637 birača.

Od ukupno registriranih 2.342.141 birača na Opće izbore 2002. godine, žena je bilo 1.201.519 ili 51,3%, a muškaraca 1.140.622 ili 48,7%. Na glasanje je izašlo 1.298.827 ili 55,5%, što je bio najmanji odziv u odnosu na sve poslijeratne izbore u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH, odziv birača je bio nešto veći. Od ukupno registriranih 1.324.090 birača, glasalo je 760.462 birača ili 57,4% (žena 370.544 ili 48,73%; muškaraca 389.918 ili 51,27%), dok je u Republici Srpskoj od ukupno registriranih 1.018.051 birača glasalo 538.365 ili 52,9% birača (žena 258.868 ili 48,09%; muškaraca 279.497 ili 51,91%).

Grafikon br.10: Registrirani birači

Poštujući zakonsku proceduru, za Opće izbore 2002. godine u Bosni i Hercegovini registrovano je 57 političkih stranaka, od čega 36 u Federaciji BiH i 21 u Republici Srpskoj, devet koalicija - sve u Federaciji BiH - i tri nezavisna kandidata, od kojih jedan u Federaciji BiH i dva u Republici Srpskoj.

Nakon izvršenih provjera, Izborna komisija BiH je utvrdila da je podneseno ukupno 8.799 kandidacijskih listi za pojedine kandidate za sve izborne jedinice, od kojih je 7.351 kandidat političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata ispunio uslove kandidature za Opće izbore (žena 2.576 ili 35%, a muškarca 4.775 ili 65%). Ukupno je bilo izabran 541 zvaničnik, od toga: žena 109 ili 20,15%, a muškaraca 432 ili 79,85%.




Grafikon br.12: Izlaznost na izbore


VIJEĆE EVROPE 50

9.2. Izborni akteri Stranke za demokratske promjene, koje su dominirale prethodnim izborima, ovog puta nisu bile u prvom planu. Rezultati izbora potvrđuju da su pobjednici bile stranke sa nacionalnim predznakom, koje su bile na vlasti prije i poslie rata - Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH).

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Opće napomene

U septembru 2000. godine, Alija Izetbegović se povukao sa funkcije člana predsjedništva ličnom odlukom. Na njegovo mjesto, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine izabrala je Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića. Na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština je izabrala Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda. Nakon Općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji su činili: Mirko Šarović, iz reda srpskog naroda (SDS), Dragan Čović, iz reda hrvatskog naroda (HDZ) i Sulejman Tihić, iz reda bošnjačkog naroda (SDA). Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.


Predstavnički Dom Parlamentarne skupštine BiH čine 42 zastupnička mjesta, od kojih 14 iz Republike Srpske i 28 iz Federacije BiH. Sa teritorije Federacije BiH, najviše zastupničkih mandata - 9 osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA) sa 232.325 glasova, odnosno 32,4% osvojenih glasova, Stranka za BiH osvojila je 116.114 glasova, odnosno 16,19%, i osvojila 5 mandata. Koalicija HDZ-a i Hrvatskih demokršćana osvojili su 114.207 glasova, odnosno 15,93% i osvojila 5 mandata; Socijaldemokratska partija (SDP) osvojila je 112.258 glasova, odnosno 15,65% i osvojila 4 mandata.

Sa teritorije Republike Srpske najviše poslaničkih mjesta - 5 je osvojila Srpska demokratska stranka sa osvojenih 172.544 glasova, odnosno 33,71%, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio je 114.591 glasova, odnosno 10,39% i osvojio 3 mandata, Parija demokratskog progresa (PDP) osvojila je 53.177 glasova, odnosno 10,39%, i osvojila 2 mandata.


Za predsjednika Republike Srpske izabran je Dragan Čavić iz redova SDS-a. U Narodnoj skupštini, najviše poslaničkih mandata osvojila je Srpska demokratska stranka (SDS) sa 26 osvojenih mandata, odnosno 30,95% ukupnog broja mandata, zatim Savez nezavisnih



socijaldemokrata (SNSD) sa osvojenih 19 mandata, odnosno 22,61%, Partija demokratskog progresa (PDP) sa osvojenih 9 mandata, odnosno 10,71%, Stranka demokratske akcije (SDA) sa osvojenih 6 mandata, odnosno 7,14%, Srpska radikalna stranka RS osvojila je 4 mandata, odnosno 4,76%, Socijalistička partija RS osvojila je 3 mandata, odnosno 3,57%, Demokratski narodni savez (DNS) osvojila je 3 mandata, odnosno 3,37%, Stranka za BiH osvojila je 4 mandata, odnosno 4,76%, i ostali.

Institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, a u skladu sa članom 6 poglavlja 9a, usvojenog 2002. godine, umjesto 140 zastupnika, Parlament Federacije BiH od 2002. godine ima 98 zastupnika. Na Općim izborima 2002. godine, najviše zastupničkih mjesta u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH zauzela je Stranka demokratske akcije (SDA) sa osvojenih 32 mandata i Koalicija HDZ-a i demokršćana sa 16 mandata. Stranka za BiH i Socijaldemokratska partija (SDP) osvojile su po 15 mandata, a preostalih 20 mandata dijelilo je 14 stranaka.

10. Lokalni izbori 200

opći izbori u bosni i hercegovini 2010. godine: naučene ... · opći izbori u bosni i hercegovini...

Documents