izbori za hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

41
Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu

Upload: hector

Post on 28-Jan-2016

43 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive. dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu. Predstavljanje. dr.sc. Dragan Bagić Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu

Page 2: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Predstavljanje

dr.sc. Dragan Bagić Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u

Zagrebu Područja interesa: politička sociologija, sociologija

migracija, metodologija istraživanja javnog mnijenja, sociološka teorija

Objavio oko 20 znanstvenih radova i pet knjiga 12 godina iskustva u istraživanjima javnog mnijenja Kontakt: [email protected];

Page 3: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Sadržaj

Rezultati izbora za Hrvatski sabor – ključne promjene Lojalnost birača i “biračke migracije” Dinamika stranačkog sustava u RH od 1990. do 2011. Socio-demografski profil birača glavnih stranaka Vrijednosni profil birača glavnih stranaka Glavne vrijednosne razdjelnice

Razina političke pismenosti mladih Glavni izazovi u političkoj pismenosti mladih i uloga

profesora sociologije Politički stavovi mladih i demokratska politička kultura

Page 4: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Što se dogodilo na parlamentarnim izborima 2011.?

OK, došlo je do promjene vlasti, no što to znači za političke i društvene odnose?

Je li Hrvatska “skrenula u lijevo”? Jesu li birači “kaznili HDZ”? Je li Mladen Bajić odlučio izbore? Je li to bio sukob između “onih koji stvaraju i onih koji

troše”?

Page 5: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Rezultati parlamentarnih izbora 2011. godine

41,1%

23,5%

5,2%

3,1%

3,1%

2,8%

3,0%

2,8%

2,8%

3,0%

9,6%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

SDP-HNS-HSU-IDS

HDZ

Laburisti

HSS

HSLS

BUZ-PGS-HRS

HSP

HSP AS-HČSP

NL Ivan Grubišić

HDSSB

Ostali

80

44

6

1

0

0

0

1

2

6

Page 6: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Usporedba s rezultatima 2007. godine

41,1%

23,5%

5,2%

3,1%

3,1%

2,8%

3,0%

2,8%

2,8%

3,0%

9,6%

45,4%

34,9%

6,8%

3,5%

1,9%

7,6%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

SDP-HNS-HSU-IDS

HDZ

Laburisti

HSS

HSLS

BUZ-PGS-HRS

HSP

HSP AS-HČSP

NL Ivan Grubišić

HDSSB

Ostali

2011

2007

-4,4

-11,4

+5,2

-0,6

+2,8

-0,5

+2,8

+2,8

+1,1

+2,0

Page 7: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Glavne promjene

Nije bilo zaokreta u lijevo! Lijevi blok je osvojio i relativno i apsolutno manji broj glasova nego 2007. godine

Kada se isključi HSU iz računice, čija većina birača nije bila lojalna Kukuriku koaliciji, rezultat lijevog bloka 2011. je sličan onom iz 2007.

Razlika je samo u taktici izbornog nastupa Izborni model honorira koalicije na dva načina:

• Sprječava “rasipanje” glasova manjih partnera koji ne prelaze izborni prag (HNS i HSU 2007. godine nisu prešli prag u 5, odnosno 9 izbornih jedinica a osvojili su oko 4 glasova);

• Povećava vjerojatnost zauzimanja prvog mjesta, što u određenim situacijama donosi dodatni saborski mandat.

SDP prvi puta pojedinačno najjača stranka u parlamentu! Lijeva koalicija zapravo nije profitirala na nezadovoljstvu građana

HDZ-ovom vladom!

Došlo je do značajnog pada u podršci HDZ-u HDZ je numerički izgubio podršku 1/3 svojih birača iz 2007. godine. U kojoj mjeri je su na to utjecale afere? Ili je važniji faktor gubitak

vodstva i povjerenja u suočavanje s krizom?

Page 8: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Glavne promjene

Pad su doživjele i ostale “main stream” stranke HSS je izgubio značajan dio podrške (cca. -2%) HSP je ostvario nešto lošiji rezultat i prvi puta nije parlamentarna

stranka

Značajan broj glasova su osvojile nove stranke i liste Oko 9% su osvojile liste koje se prvi puta natječu te su ili osvojile

mandate ili su imale značajne šanse osvojiti mandate Stvarni broj glasova za nove političke aktere je znatno veći i

vjerojatno prelazi 15%, a u nekim izbornim jedinicama i 20%. Jasan znak nezadovoljstva građana dosadašnjom “main

stream” političkom scenom!

Ogroman porast broj “propalih glasova” – sa 7,6 na 18,5 na nacionalnoj razini

U nekim izbornim jedinicama čak 1/3 propalih glasova (9. IJ = 34,2%)

Političke pozicije značajnog dijela građana neće biti zastupljene u parlamentu. Problem povjerenja u političke elite!

Page 9: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Nešto o učincima izbornog modela

Ključni elementi izbornog modela: Podjela zemlje u izborne jedinice Izborni prag Broj zastupnika po izbornoj jedinici Metoda pretvaranja glasova u mandate (D’Hondtova metoda)

Potrebno je razlikovati efekte svakog od elemenata Izborne jedinice: honoriraju stranke koje imaju prostorno

koncentriranu podršku (NL I. Grubišić vs. HSLS; HDSSB vs. HSS) Izborni prag: određuje broj “propalih glasova”. “Nepravedno”

kažnjavanje nekih lista kojima bi “D’Hondt dao” mandat Broj zastupnika po IJ: što je manji to su rezultati manje

proporcionalni broju osvojenih glasova; više koristi za prvu listu Metoda pretvaranja glasova u mandate: donekle nagrađuje prvu

listu; u kombinaciji s brojem mandata prelazak glasova preko određene granice čini neisplativim.

Doveo do određenih “nepravednosti” Neke liste koje su osvojile značajan broj glasova nisu dobile

mandat (HSLS, HSP, BUZ-PGS-HRS) Neke liste koje su prešle prag nisu dobile mandat (Ladonja u 8.

izbornoj jedinici) Određena nadzastupljenost dva najveća bloka (Kukuriku i HDZ)

Page 10: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Lojalnost i “migracije birača” između dva izborna ciklusa

 2007/2011

HDZ

SDP, HNS, IDS, HSU

BUZ, PGS, HRS

HSLS HSP HSSHSP AS

HLHDSSB

NL I. GRUBIŠIĆ

Ostalo

Ukupno 21,9 43,8 2,4 3,0 2,7 3,2 2,6 5,3 3,0 2,8 9,1

HDZ 66,2 9,8 1,9 2,3 2,1 2,1 2,6 2,5 1,7 1,6 7,0

SDP 1,3 81,2 1,5 1,6 0,6 0,7 0,5 4,8 1,0 2,1 4,6

HSS-HSLS-PGS 3,1 24,2 4,5 14,6 1,5 28,7 1,5 8,9 2,1 2,1 8,7

HNS 2,3 64,5 3,3 3,9 0,4 1,5 0,7 9,5 1,2 4,6 8,2

HSU 3,6 40,6 14,0 3,3 1,2 2,9 2,0 9,4 1,5 3,7 17,8

HSP 6,2 7,4 2,4 2,6 37,4 2,0 21,7 5,1 3,5 3,3 8,5

IDS 0,9 81,4 0,2 0,2 0,2 0,5 0,2 3,0 1,9 11,5

HDSSB 3,3 6,6 0,3 0,5 2,1 1,5 1,7 1,5 77,7 0,6 4,1

Ostalo 15,2 25,8 4,8 3,8 1,9 3,7 4,1 8,7 2,3 7,0 22,8

Apstinenti 14,1 35,7 2,7 4,5 3,4 4,2 3,9 8,4 3,6 4,0 15,6

Page 11: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Kako smo došli do sadašnjih odnosa?

Prvi demokratski izbori u svibnju 1990. godine HDZ osvojio 42% glasova i 58 mandata; SKH-SDP osvojio 26% glasova i 30 mandata; Koalicija narodnog sporazuma osvaja 15% glasova i 6

mandata

Izbori 1992. godine HDZ osvaja 45% glasova; HSLS 18%; HSP 7%; HNS 7%;

SDP 5,5%; HSS 4,2%.

Izbori 1995. godine HDZ 45%; HSS-IDS-HNS-SBHS-HKDU 18%; HSLS 12%;

SDP 9%; HSP 5%

Page 12: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

21%

14%

31%29%

31%

25%24%

21%

24%24%25%

23%24%24%

25%

31%33%

32%31%

30%29%29%

26%27%

29%28%

26%24%

21%21%

2%

9%

12%11%

8% 8%

10%

6%7%

6%7% 7%

8%9%

8%

5%

7% 7% 7%8%

7% 7% 7% 7%8% 8% 8%

7%6%

5%5%

7%

15%14%

12%

8% 8%

10%9%

8%9% 9%

8%

10%

8%7% 7% 7%

6% 6% 6% 6%

8%7%

6% 6%5%

6% 6%5%

4%4%4%5%

4%

6%

10%

8%9%

11%

13%12%

9%8% 8%

9%8% 8%

4%3%

4% 4% 4%3%

4%3% 3% 3%

4% 4% 4% 4%5%

26%27%

18%

21%

17%19%19%

18%

21%20%20%

19%18%

19%

26%

30%32%

31%30%

29%31%

30%31%

34%32%

33%32%32%

31%30%29%29%

5%

0%

10%

20%

30%

40%

q41999

q1'01

q1'03

q2'03

q3'04

q4'04

q1'05

q2'05

q3'05

q4'05

q2'06

q3'06

q4'06

q1'07

q2'07

q3'07

q4'07

q1'08

q2'08

q3'08

q4'08

q1'09

q2'09

q3'09

q4'09

q1'10

q2'10

q3'10

q4'10

q1'11

q2'11

HDZ HNS HSS HSP HSU SDP

Rejtinzi stranaka – trendovi – 1999 - 2011

Page 13: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

N

HD

Z

SD

P, H

NS

, IDS

, HS

U

BU

Z, P

GS

, HR

S

HS

LS

HS

P

HS

S

HS

P A

S, H

ČS

P

Hrv

ats

ki la

bu

risti

HD

SS

B

NL

IVA

NA

G

RU

BIŠ

IĆA

Os

talo

Uzorak 3460 24 42 4 4 3 3 1 4 3 2 10

SpolMuški 1648 24 42 3 4 4 3 2 5 3 2 9

Ženski 1811 23 43 4 3 2 3 1 4 3 2 11

Dob

Do 30 682 20 43 2 4 4 3 2 4 2 1 16

Od 31 do 44 960 25 38 3 5 3 3 2 5 4 3 10

Od 45 do 60 853 20 45 3 3 2 4 1 5 3 4 9

Više od 60 964 27 45 6 3 2 2 1 4 2 1 7

Obrazovanje

Osnovna škola 906 33 38 4 4 2 4 1 2 4 1 8

Srednja škola 1974 23 42 3 3 3 3 2 5 3 2 11

Viša škola/Fakultet

580 11 53 4 6 2 1 1 7 1 4 9

Tip naselja

Grad 1269 29 42 3 3 3 5 1 3 1 1 9

Selo 2191 20 43 4 4 3 2 1 5 4 3 11

Regija

Zagreb i okolica 911 15 48 5 5 4 4 1 6 2 11

Sjeverna Hrvatska 591 20 52 3 4 1 5 0 6 0 1 9

Slavonija 584 28 32 3 4 3 3 2 3 16 0 7

Lika i Banovina 287 37 33 2 5 5 6 0 5 1 6

Istra i Primorje 434 10 58 5 1 1 1 1 4 3 15

Dalmacija 653 38 32 3 2 2 1 3 2 6 11

Socio-demografski profil birača glavnih stranaka

Page 14: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

U

ku

pn

o

HD

Z

SD

P, H

NS

, IDS

, HS

U

BU

Z, P

GS

, HR

S

HS

LS

HS

P

HS

S

HS

P A

S, H

ČS

P

Hrv

ats

ki la

bu

risti

HD

SS

B

NL

IVA

NA

G

RU

BIŠ

IĆA

Os

talo

n 4171 802 1411 150 147 114 125 57 176 115 89 425

Radni status

Regija

Slobodna profesija

6% 2% 9% 4% 5% 2% 3% 4% 11% 4% 8% 5%

Menadžment 6% 4% 6% 5% 14% 8% 6% 6% 7% 3% 9% 5%

Službenici 8% 7% 7% 3% 11% 7% 6% 11% 10% 4% 14% 11%

Radnici 21% 20% 21% 19% 23% 20% 29% 16% 19% 29% 26% 22%

Studenti 9% 7% 8% 5% 6% 10% 5% 19% 10% 4% 2% 14%

Kućanice 6% 10% 5% 7% 3% 4% 12% 3% 10% 5% 5%

Nezaposleni 16% 15% 14% 10% 16% 19% 17% 31% 15% 17% 15% 19%

Umirovljenici 27% 32% 27% 45% 18% 25% 21% 10% 23% 20% 20% 20%

Ostalo 1% 1% 0% 1% 2% 1% 6%

Bez odgovora 1% 1% 1% 1% 4% 0% 3% 1% 3%

Socio-demografski profil birača glavnih stranaka

Page 15: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala odnosa prema tržištu

6%

19%

6%

2%

7%

13%

12%

6%

24%

25%

15%

21%

37%

24%

20%

10%

17%

28%

3%

4%

3%

2%

3%

23%

22%

22%

36%

46%

41%

4%

Uspjeh na tržištu treba bitijedini kriterij o kojem će ovisitida li će neka tvrtka opstati ili

propasti

Država bi se trebala što manjemiješati u gospodarstvo

Treba što prije provestiprivatizaciju svih poduzeća u

državnom vlasništvu

Privatne tvrtke su u praviluuspješnije od državnih

Bilo bi dobro da u svakojgospodarskoj grani bude što

više konkurencije

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 16: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala ekonomske (ne)jednakosti

7%

16%

18%

15%

28% 24%

15%

12%

8%

2%

3%

8%

22%

29%

24%

34%

33%

3%

Kada ne bi bilo značajnihrazlika u prihodima ništa ne bi

motiviralo ljude da vrijednorade

Razlike u prihodima ne mogubiti manje jer ljudi nisu jednaki

po svojim sposobnostima italentima

Razlike u prihodima trebaju bitiveće jer bogati ulažu u

gospodarstvo i na taj načinotvaraju radna mjesta, od čega

svi imaju koristi

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 17: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala odnosa prema socijalnoj državi

16%

6%

15%

23%

26% 33%

25%

13%

17%

1%

3%

8%

16%

21%

17%

25%

34%

4%

Pomoć od države bi trebalidobiti samo oni koji su na rubu

preživljavanja

U Hrvatskoj država previšetroši na socijalnu zaštitu ipomoć raznim skupinama

građana

Velika pomoć pojedincima odstrane države samo odgađa

njihovo osamostaljivanje

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 18: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala obiteljskog tradicionalizma

11%

24%

33%

31%

22%

11%

27%

26%

19%

20%

17%

21%

14%

13%

20%

11%

5%

8%

2%

4%

2%

2%

26%

24%

23%

17%

30%

16%

20%

2%

Zakonom treba zabraniti pravona pobačaj osim kada je to

nužno iz medicinskih razloga

Svatko ima pravo odlučivati osvom životu, te bi stoga trebalo

dopustiti eutanaziju

Brak je sveta institucija ipartneri ga nemaju pravo

samovoljno raskinuti

Djeca iz razvedenih brakovasu u pravilu lošije odgojena od

djece iz normalnih brakova

Život u izvanbračnoj zajednicije grijeh kojeg se previšetolerira u našem društvu

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 19: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala svjetonatorskog pluralizma

21%

5%

17%

15%

23%

26%

28%

25%

36%

21%

26%

16%

17%

8%

2%

2%

3%

7%

10%

19%

18%

20%

32%

4%

Crkva ima preveliki utjecaj uhrvatskom društvu

Vjeronauk se ne bi trebaoodržavati u školama

Nevladine udruge bi trebaleimati još veću ulogu u

hrvatskom društvu

Tradicija koči naše društvo dase brže razvija i napreduje

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 20: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala nacionalne isključivosti

19%

9%

4%

10%

10%

18%

24%

9%

17%

16%

21%

22%

23%

27%

29%

37%

14%

11%

23%

25%

17%

13%

2%

3%

3%

2%

4%

20%

16%

23%

21%

22%

31%

30%

26%

2%

U Hrvatskoj bi Hrvati trebali imati veća prava od pripadnikadrugih naroda

Ustavom Hrvatsku treba definirati kao nacionalnu državuisključivo hrvatskog naroda

U Hrvatskoj, u javnim institucijama, ne bi trebalo dopustitikorištenje drugih jezika osim hrvatskog

Očuvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnihciljeva vlasti

Hrvatska kultura i jezik su ugroženi sve većim utjecajem stranihfilmova, knjiga i glazbe

Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija većine drugih naroda

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 21: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Skala odnosa prema ratnim zločinima

11%

28%

11%

26%

19%

14%

20%

23%

19%

32%

11%

13%

8%

16%

4%

9%

4%

18%

21%

28%

21%

21%

20%

4%

U obrambenom ratu nijemoguće počiniti ratni zločin

Hrvatski vojnici nisu činili ratnezločine u Domovinskom ratu

Hrvatska mora izručiti Haškomsudu sve svoje državljane koji

su osumnjičeni za ratnezločine

Hrvatsko pravosuđe trebaotvoriti istragu za sve

slučajeve u kojima postojisumnja da su počinjeni zločini

nad Srbima u Hrvatskoj

Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna

Page 22: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Političke orijentacije prema skalama

Cijeli u

zorak

Ksen

ofo

bičn

i eg

alitaristi

So

cijald

emo

krati

Dem

okršćan

i

Građ

ans

ki cen

tar

Po

litički liberali

Klas

ičn

i ko

nzerv

atizam

N 2000 153 201 253 632 291 471

Skale

Ekonomski liberalizam

3,5 3,3 3,6 2,9 3,4 3,6 4,0

Ekonomska nejednakost

3,1 2,2 2,7 2,8 3,2 3,0 3,8

Socijalna država (-) 3,3 3,0 3,3 2,8 3,1 2,9 4,2

Obiteljski tradicionalizam

2,7 2,7 2,3 3,1 2,6 1,9 3,2

Nacionalna isključivost

3,2 3,9 3,1 3,3 3,2 2,3 3,7

Odnos prema ratnim zločinima

3,1 4,4 2,4 3,1 3,1 2,1 3,5

Svjetonazorski pluralizam

3,2 2,9 3,6 2,5 3,1 3,7 3,3* Prosjek Ispod prosjeka

Iznad prosjeka

Page 23: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Tržište

Kolektiv Pojedinac

KESD

DK

GC

PL

KK

Etatizam (jednakost)

Pojedinac(sloboda, tolerancija)

Kolektiv(tradicija, nacija)

Tržište(nejednakost)

8%

13%

10%

32%

15%

23%

44% 56%

31%

38%

Page 24: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Političke orijentacije prema demografiji

N

Ks

en

ofo

bič

ni

eg

alita

ristii

So

cija

l-de

mo

kra

ti

De

mo

krš

ća

ni

Gra

đa

ns

ki c

en

tar

Po

litičk

i libe

rali

Kla

sič

ni k

on

zerv

atiza

m

Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5

SpolMuški 947 9 9 10 35 13 25

Ženski 1053 7 11 15 29 16 22

Dob

Do 30 412 4 2 9 50 21 14

Od 31 do 44 543 9 8 11 33 17 22

Od 45 do 60 496 8 15 10 29 13 25

Više od 60 549 9 13 19 19 9 32

Obrazovanje

Osnovna škola 748 11 9 16 28 4 32

Srednja škola 998 6 12 12 33 17 20

Viša škola/Fakultet 254 3 7 4 35 37 13

Tip naseljaSelo 786 11 10 16 25 6 32

Grad 1214 5 10 10 36 20 18

Regija

Zagreb i okolica 497 8 15 6 38 21 13

Sjeverna Hrvatska 356 13 9 10 41 6 22

Slavonija 349 9 6 29 21 6 28

Lika i Banovina 174 1 22 12 19 8 39

Istra i Primorje 239 2 8 9 35 26 20

Dalmacija 384 8 5 12 28 19 30

Postotci

Page 25: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Političke orijentacije prema demografiji

N

Ks

en

ofo

bič

ni

eg

alita

ristii

So

cija

l-de

mo

kra

ti

De

mo

krš

ća

ni

Gra

đa

ns

ki c

en

tar

Po

litičk

i libe

rali

Kla

sič

ni k

on

zerv

atiza

m

Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5

Zanimanje i radni status

Slobodna profesija 84 1 11 6 27 44 11

Menadžment 92 9 4 43 19 24

Službenici 150 6 14 8 33 24 16

Radnici 472 8 8 12 35 15 21

Studenti 178 6 7 55 25 7

Kućanice 154 9 10 28 14 4 34

Nezaposleni 295 9 11 9 35 11 24

Umirovljenici 528 9 14 17 22 8 31

Ostalo i nepoznato 46 17 4 9 29 5 36

Osobni prihodi

Bez osobnih prihoda 460 7 7 13 36 14 23

Do 2000 kuna 342 11 13 17 25 8 27

2001 do 4000 kuna 523 7 11 12 29 12 28

4001 do 8000 kuna 328 5 12 10 34 23 16

NZ/BO 346 9 7 12 32 18 21

Prihodi kućanstva

Do 2000 kuna 249 12 12 19 21 4 33

2001 do 4000 kuna 333 10 10 18 20 10 31

4001 do 8000 kuna 511 8 10 10 36 15 22

Više od 8000 kuna 365 3 14 7 36 22 17

NZ/BO 542 7 7 12 36 16 21

Page 26: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Udio svakog segmenta među biračima pojedine stranke

N

Ks

en

ofo

bič

ni

eg

alita

ristii

So

cija

l-de

mo

kra

ti

De

mo

krš

ća

ni

Gra

đa

ns

ki c

en

tar

Po

litičk

i libe

rali

Kla

sič

ni k

on

zerv

atiza

m

Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5

Stranke

BUZ 50 17 18 19 19 6 21

HDZ 338 8 5 19 31 3 34

HNS 85 2 8 7 41 29 13

HSS 112 15 9 12 29 6 29

HSLS 52 13 10 9 25 23 20

HSP 74 11 3 11 49 3 23

HSU 66 11 18 13 25 9 24

HDSSB 33 8 5 17 20 6 43

HL 70 8 15 5 29 34 11

SDP 475 5 16 7 31 25 17

Ostale 106 3 11 14 45 15 11

Neodlučni 215 6 8 12 36 13 25

Apstinenti 324 10 6 17 27 12 28

Page 27: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Rejting pojedine stranke u svakom segmentu

Cije

li uzo

rak

Ks

en

ofo

bič

ni

eg

alita

ristii

So

cija

l-de

mo

kra

ti

De

mo

krš

ća

ni

Gra

đa

ns

ki c

en

tar

Po

litičk

i libe

rali

Kla

sič

ni k

on

zerv

atiza

m

N 2000 153 201 253 632 291 471

Stranke

BUZ 3 6 5 4 2 1 2

HDZ 17 17 9 25 17 4 24

HNS 4 1 4 2 5 8 2

HSS 6 11 5 5 5 2 7

HSLS 3 4 3 2 2 4 2

HSP 4 5 1 3 6 1 4

HSU 3 5 6 3 3 2 3

HDSSB 2 2 1 2 1 1 3

HL 4 4 5 1 3 8 2

SDP 24 14 37 13 23 41 17

Ostale 5 2 6 6 7 6 3

Neodlučni 11 9 8 10 12 10 11

Apstinenti 16 21 10 22 14 13 19

Page 28: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Glavne vrijednosne i interesne razdjelnice

Društveni rascjepi prema kojima se formira stranački sustav u Hrvatskoj su relativno stabilni u proteklih 20 godina.

Primarna dimenzija rascjepa je politička i to na pitanjima: Odnosa prema ključnim povijesnim događajima u 20. stoljeću (utjecaj

političke biografije obitelji) Odnos prema shvaćanju države (simbolička nacionalna država ili

funkcionalna država) Odnos prema Domovinskom ratu (pitanje ratnih zločina na hrvatskoj strani i

njihovog pravnog tretmana) Odnos etničke većine i nacionalnih manjina

Sekundarnu važnost imaju vrijednosne podjele, iako su one korelirane sa političkim:

Pitanje svjetonazorskog pluralizma i društvenog položaja Katoličke crkve Obiteljske vrijednosti Odnos prema seksualnim manjinama

Interesni rascjepi, odnosno ekonomska dimenzija društvenih rascjepa ima posve sporednu ulogu:

Politička debata se rijetko vodi eksplicitno oko ekonomskih i interesnih pitanja

U posljednje vrijeme je ova dimenzija sve prisutnija pod utjecajem ekonomske krize i potrebe smanjenja državne potrošnje

Iako ovo nije središnje pitanje političkih rascjepa ono je dijelom “prikriveno” ekonomskim i političkim rascjepima

Page 29: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Politička pismenost mladih

Tri dimenzije političke pismenosti: Znanje Sposobnosti Stavovi

Istraživanje kojeg je proveo GONG 2010. godine na uzorku od 999 maturanata Mjerenje političkog znanja kao elemenata političke

pismenosti Mjerenje prihvaćanja političkih vrijednosti i stavova

kompatibilnih s demokratskom političkom kulturom

Page 30: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Političko znanje maturanata

Mjerene tri dimenzije političkog znanja: Razumijevanje temeljnih političkih pojmova Poznavanje ustavno-političkog ustrojstva Informiranost o recentnim političkim zbivanjima u Hrvatskoj

Rezultati pokazuju ukupno nisku razinu političkog znanja maturanata, pogotovo na dimenzijama razumijevanja temeljnih političkih pojmova te informiranosti

Značajna i znatna razlika između učenika gimnazija s jedne strane te učenika trogodišnjih strukovnih škola s druge strane

Page 31: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Rezultati na skalama političkog znanja

 

Minimum Prosjek Medijan Maksimum

Razumijevanje temeljnih političkih pojmova

0,0 2,8 3,0 8,0

Poznavanje ustavno-političkog ustrojstva

0,0 3,6 4,0 6,0

Politička informiranost 0,0 2,1 2,0 5,0

Skala ukupnoga političkog znanja 0,0 8,5 8,0 19,0

Page 32: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

46%

43%

39%

39%

37%

31%

31%

15%

84%

70%

56%

55%

52%

44%

93%

59%

25%

18%14%

Tko čini političku opoziciju?

Koja opcija najbolje opisuje bitna obilježja države?Što od sljedećeg NE spada u glavne osobine demokratskog

poretka?Koja vrsta stranaka prihvaća određena ograničenja osobnih

sloboda … ?Što su nevladine organizacije?

Što označava pojam legitimitet?Koje se vrsta stranaka se zalaže za minimalnu intervenciju

države ...?Koja od organizacija ne pripada sferi civilnog društva?

Kojim skupinama opće pravo glasa daje pravo sudjelovanja naizborima?

Što podrazumijeva trodioba vlasti u suvremenimdemokracijama?

Što je Ustav?

Politički sustav u Republici Hrvatskoj . . . ?Tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike

Hrvatske?Kako se biraju ministri u Vladi?

Kako se zove sadašnji Predsjednik Republike Hrvatske?

U kakvom je odnosu Hrvatska prema NATO savezu?Koje godine su održani prvi višestranački izbori u Republici

Hrvatskoj?Koja stranka ili stranke čine trenutno vladajuću većinu u

Hrvatskom saboru?Kada su održani posljednji parlamentarni izbori u Hrvatskoj?

Indikatori znanja učenika

Page 33: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

23%

16%

15%

15%

13%

26%

18%

20%

23%

20%

31%

26%

45%

34%

17%

14%

24%

21%

12%

22%

6%

6%

10%

15%

6%

9%13%

22% 30%

36%

Treba osnovati državno tijelo koje će paziti da se umedijima ne objavi nešto što je protivno državnim

interesima

Treba onemogućiti da neke društvene skupine umedijima govore nešto što je suprotno

uvjerenjima većine

U slučaju nekih važnih tema, ponekad je boljeograničiti mogućnost da svi ljudi u medijima

otvoreno mogu iznijeti ono što misle

Neke medije u Hrvatskoj trebalo bi zabraniti

Vladajuća stranka treba imati apsolutnu sloboduvladanja između dvojih izbora

Poželjno je da na političkoj sceni kroz duževrijeme dominira jedna jaka stranka

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

2,6

2,7

3,0

3,0

2,7

2,9

Autoritarnost

Page 34: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

9%

4%7%

23%

29%

22%

34%

13% 31%

23%

Neke od sadašnjihpolitičkih stranakatrebalo bi zakonom

zabraniti

Neke od političara kojisu danas aktivni u

Hrvatskoj, s obzirom naono što zagovaraju,trebalo bi zauvijek

odstraniti iz politike

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

3,4

3,8

Politički cinizam

Page 35: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

19%

15%

13%

12%

5%

25%

16%

17%

6%

12%

28%

25%

22%

32%

18%

17%

20%

24%

35%

30%

22%

14%

21%

19%

30%

17%7%

18% 21%

27%

U Hrvatskoj bi Hrvati trebali imati veća prava odpripadnika drugih naroda

Ustavom Hrvatsku treba definirati kao nacionalnudržavu isključivo hrvatskog naroda

Treba zaustaviti svaki pokušaj progona hrvatskihvojnika zbog eventualnih zločina počinjenih

tijekom Domovinskog rata

U Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezikanacionalnih manjina u službenim prostorijama

državnih institucija

Očuvanje nacionalnog identiteta mora biti jedanod glavnih ciljeva vlasti

Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija većinedrugih naroda

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

2,9

3,8

Isključivi nacionalizam

3,1

3,2

3,2

3,4

Page 36: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

7%

7%

13%

12%

4%

7%

11%

15%

5%

6%

21%

43%

21%

27%

36%

28%

28%

14%

30%

41%

14%

29%

24%

14%

38%

19%6%

11% 30%

27%

Hrvatska treba osigurati posebna prava svimnacionalnim manjinama

Treba oštro kažnjavati javno isticanje fašističkihsimbola u javnosti

Mogu se zamisliti u braku s osobom drugenacionalnosti

Nezavisna država Hrvatska je bila fašističkatvorevina

Svatko od nas se treba zauzeti za rješavanjeproblema s kojima se susreće u svojoj sredini, a

ne čekati da to riješi netko drugi

Udruge građana su važne za razvoj demokracije irješavanje niza problema

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

3,7

3,9

Demokratski aktivizam

3,4

3,4

3,0

3,6

Page 37: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

5%

5%

11%

18%

4%

13%

23%

24%

9%

35%

36%

40%

27%

27%

17%

13%

28%

10%

15%

12%

7%

18%

13% 43%

37%

Neke udruge civilnog društva rade protiv interesaHrvatske

Obični građani između dvojih izbora ne mogunikako utjecati na stanje u državi

U udrugama građana uglavnom se okupljaju ljudikoji nemaju pametnijeg posla, već se samo bune

Sindikati ugrožavaju sigurnost svih nas i našedržave kad pozivaju na generalni štrajk

U političke stranke se većinom učlanjuju ljudi kojižele stvoriti veze radi pronalaska dobrog posla

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

3,4

2,7

Aktivistički cinizam

3,3

3,0

3,5

Page 38: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

35%

41%

15%

6%

20%

15%

10%

24%

20%

15%

9%

33%

32%

8%

6%

12%

31%

22% 19%

22%

Muškarci i žene serazlikuju, pa se trebarazlikovati i njihova

uloga u obitelji

Žene i muškarci serazlikuju, pa se trebaju

razlikovati i njihoveuloge u društvu

Većina poslova se možepodijeliti na one koji su

primjereniji ženama i onekoji su primjereniji

muškarcima

Žene i muškarci trebajupotpuno ravnopravnodijeliti sve kućanske

poslove

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

3,1

(Ne)tradicionalne rodne uloge

2,4

2,2

3,7

Page 39: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

15%

7% 8%

18%

28%

28%

36%

15% 22%

20%

Homoseksualnost jeneka vrsta bolesti

Homoseksualnimosobama bi trebalo

zabraniti javnonastupanje jer na tajnačin loše utječu na

odgoj mladih

Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora

3,3

3,8

Homofobija

Page 40: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Usporedba prosječnih ocjena skala

3,6

3,5

3,5

3,3

3,1

2,8

2,5

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0

Politički cinizam

Homofobija

Demokratski aktivizam

Isključivi nacionalizam

Aktivistički cinizam

Autoritarnost

Tradicionalne rodne uloge

Page 41: Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Manjkavosti u političkoj socijalizaciji mladih

Na kognitivnoj razini: Nedovoljno razumijevanje osnovnih političkih pojmova Nerazlikovanje institucija i njihovih uloga Brkanje načela i njihovog trenutnog ostvarenja u Hrvatskoj Pogrešna očekivanja od vlasti i institucija

Na vrijednosnoj razini: Nisu usvojene temeljne vrijednosti demokratskog poretka

kao što su: sloboda govora (bez obzira na cijenu), sloboda političkog djelovanja (bez obzira na cijenu), jednakost svih građana u političkim i drugim pravima bez

obzira na nacionalnu pripadnost i druga obilježja Nedostatno povjerenje u demokratske aktere i mehanizme –

izraziti aktivistički i politički cinizam