olujni vjetar u hrvatskoj s - bib.irb.hr · olujni vjetar u hrvatskoj piŠe: mr. alica bajić,...

Olujni vjetar u HrvatskojPIŠE: mr. Alica Bajić, Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, Zagrebe-mail: [email protected]

SAŽETAK

Jedan od prirodnih uzroka šteta koji se razmatra u procjeni ugroženosti od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća je olujno ili orkansko nevrijeme. Kako se prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda vjetar jačine 8 ili više bofora

smatra elementarnom nepogodom, i pri procjeni ugroženosti kao prirodna katastrofa razmatra se vjetar upravo te jačine. Među-

tim, ono na što je važno upozoriti da vjetar olujne jačine neće djelovati na stanovništvo i gospodarstvo na isti način u unutrašnjosti

Hrvatske i na priobalju. Naime, način života, gradnje, prometovanja i dr. na priobalju prilagođen je prosječnim klimatskim prilikama

sa čestim jakim i olujnim vjetrom (najčešće bura ili jugo). Za razliku od toga, vjetar nešto manjih brzina u unutrašnjosti često izazove

veće poteškoće, a ponekad i znatnije štete. Stoga se u radu predlaže uvođenje novih kriterija za definiranje elementarne nepogode

uzrokovane vjetrom koji bi bili prilagođeni prosječnoj klimi pojedinih regija.

Ključne riječi: olujni vjetar, prirodna katastrofa, kriterij za izdavanje upozorenja, izvanredna meteorološka situacija

Disaster risk assessment for Croatian territory includes risks and dangerousness weather related hazards. Gale-force wind, as one

of the weather related hazards often observed in Croatia sometimes accompanied with heavy precipitation and/or hail, are con-

sidered to be one of the most destructive weather related natural hazards. In order to meet alert criteria for natural disaster (accor-

ding to the Natural disasters protection law) wind has to have strength of 8 Bf or more (gale-force wind). However, it is important

to emphasise that 8 Bf wind will not have same influence on the property and lives in the inland and at the coastal part of Croatia.

These two regions are characterised with different ways of life, building, transport etc. that are adapted to the different climate

conditions. Consequently, the criteria for windstorm to become natural hazards should differ depending to the climate conditions.

The new natural hazard alert criteria are proposed having in mind climatologically representative wind speed.

Key words: gale-force wind, natural hazards, alert criteria, extreme weather situation

ABSTRACT

Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (u daljnjem tekstu Procje-

na) [1] uređuje, između ostaloga, opasnosti i rizike koji ugrožavaju Republiku Hrvatsku i od prirodnih uzroka. Obzirom na ukupnu

materijalnu štetu prirodne nepogode kao što su suše, olujni ili orkanski vjetar, pijavice, velike snježne oborine, tuča, poledica i jak

mraz čine 67 posto ukupnih šteta od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa. Jedan od prirodnih uzroka šteta koji se razmatra je

olujno ili orkansko nevrijeme. Kako je navedeno u Procjeni nevremenu i olujama treba posvetiti posebnu pažnju zbog mogućih veli-

kih razaranja u toku kratkog vremenskog razdoblja i neposredne opasnosti po ljudske živote veće nego kod bilo koje druge prirodne

ugroze.

Osnovna karakteristika olujnog ili orkanskog nevremena je vjetar čija jačina prelazi 8 bofora. Prema Zakonu o zaštiti od elementarnih

nepogoda [2] vjetar takve jačine smatra se elementarnom nepogodom, pri čemu je elementarna nepogoda općenito definirana kao

iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te

štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći. Jačina vjetra

od 8 bofora odgovara brzini vjetra od 17.2 do 20.7 m/s. Brzina vjetra veća od 17 m/s jedan je od naših nacionalnih kriterija upozorenja

u europskom sustavu upozorenja METEOALARM (alerting Europe for extreme weather) [3].

Trenutno važeći navedeni kriteriji jedinstveni su za čitavo područje Hrvatske. Međutim, važno je napomenuti da vjetar olujne jačine

od na pr. 20 m/s neće djelovati na stanovništvo i gospodarstvo na isti način u unutrašnjosti Hrvatske i na priobalju. Naime, način živo-

ta, gradnje, prometovanja i dr. na priobalju prilagođen je prosječnim klimatskim prilikama sa čestim jakim i olujnim vjetrom (najčešće

bura ili jugo). Za razliku od toga, vjetar manjih brzina u unutrašnjosti često izazove veće poteškoće, a ponekad i znatnije štete. Stoga

je osnovni cilj ovog rada dati uvid u prostornu i vremensku raspodjelu pojave olujnog vjetra u Hrvatskoj i na osnovi toga ukazati na

potrebu za promjenom kriterija za definiranje prirodne katastrofe i/ili elementarne nepogode, kad je o vjetru riječ.

UVOD

Strujanje zraka nad nekim područjem odraz je primarne cirkulacije koja se uspostavlja globalnom raspodjelom tlaka zraka zna-

čajnom za topli i hladni dio godine. Međutim, promjene tlaka zraka makro razmjera i u kraćim vremenskim razdobljima generi-

raju sekundarnu cirkulaciju. To su pokretni cirkulacijski sustavi koji uzrokuju lokalne vjetrove različitih značajki ovisno o reljefu tla,

svojstvima podloge i zračnih masa. Isto tako postoje i cirkulacije srednjih i lokalnih razmjera koje su posljedica periodičke termičke

promjene zbog lokalnih značajki terena. Tako na području priobalja i otoka uz termički uvjetovanu obalnu cirkulaciju i cirkulaciju

obronka, veliki utjecaj na strujanje, osobito na njegovu promjenu s visinom, ima i blizina i položaj planinskog zaleđa koji u određenim

vremenskim uvjetima može pogodovati pojavi vremenskih situacija karakteriziranih pojavom pojačanog vjetra velikog horizontalnog

i vertikalnog smicanja, turbulencije, te znatnih uzlaznih i silaznih gibanja zraka. Dakle, vjetrovne prilike određene su zemljopisnim

položajem, razdiobom baričkih sustava opće cirkulacije, utjecajem mora i kopnenog zaleđa, dobom dana i godine i dr. Svakako su

pojedini lokaliteti pod utjecajem i drugih čimbenika kao što su izloženost, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl.

Posljedica svega navedenog je velika prostorna promjenjivost brzine vjetra na području Hrvatske. Osnovna značajka prostorne

razdiobe srednje godišnje brzine vjetra [4] je znatno veća srednja brzina vjetra u priobalju i na otocima nego u kontinentalnim dijelu

Hrvatske (Slika 1). Kopnena područja najvećih srednjih vrijednosti brzine vjetra su više planine i primorska strana Velebita. Prvo pod-

ručje primarno je povezano s planinama Velebit, Lička Plješivica i Dinara. Drugo područje uključuje zapadne obronke Velebita i obalno

područje u njihovoj blizini, pri čemu je maksimum vidljiv kao strujanje zraka kroz prijevoj Vratnik. Velike vrijednosti srednje brzine

vjetra na zapadnim obroncima Velebita prisutne su prvenstveno zbog bure, najjačeg vjetra u regiji [5]. Izostanak takvog maksimuma

na zapadnoj strani južnih Dinarida može se povezati s manjom učestalošću bure u tom području. Zavjetrinsko područje povećanih

vrijednosti brzine vjetra proteže se gotovo do otoka Cresa i dostižući apsolutni maksimum srednje brzine vjetra između Cresa, Krka

i Raba oko 6.5 m/s.

Područja s najmanjim srednjim godišnjim brzinama vjetra su područje središnje Hrvatske, Ličkog polja, unutrašnjosti Istre i zaleđa

Ploča (na 10 m iznad tla srednja godišnja brzina vjetra manja od 2 m/s).

Navedene prostorne razlike u vrijednostima brzine vjetra potvrđuju i podaci mjerenja na meteorološkim postajama Državnog hidro-

meteorološkog zavoda (Tablica 1). Tako je u posljednjih 5 godina (2005-2009) najveća srednja brzina vjetra (Vsr) izmjerena na lokaciji

mosta kopno - otok Pag (4.67 m/s), a najmanja u Bjelovaru (0.97 m/s).

PROSTORNA RAZDIOBA BRZINE VJETRA U HRVATSKOJ

Slika 1. Karta srednje godišnje brzine vjetra na 10 m iznad tla za razdoblje 1992 - 2001. godina (preuzeto iz [4]).

132 KLIMATSKE PROMJENE KLIMATSKE PROMJENE 133

1_olujnivjetar.indd 2-3 9.2.2011 14:44:29

Na meteorološkim postajama u mreži Državnog hidrometeorološkog zavoda opaža se i jačina vjetra koji motritelji subjektivno

procjenjuju prema utjecaju na okolne objekte pomoću Beaufortove ljestvice. U toj je ljestvici olujni vjetar (8 Bf) definiran kao

vjetar koji lomi grane drveća, hodanje nasuprot vjetru je gotovo nemoguće, a oluja (9 Bf) kao vjetar pri kojem nastaju manja oštećenja

na objektima (skidanje crepova, rušenje dimnjaka).

Osim opažanja jačine vjetra, na glavnim se meteorološkim postajama nalaze i instrumenti za neprekidnu registraciju smjera i

brzine vjetra (anemografi) u sklopu automatskih meteoroloških sustava. Mjerenje smjera i brzine vjetra na navedenim lokacijama

provodi se digitalnim (impulsnim) mjernim sustavom, a izmjereni podaci sastoje se od srednje 10-minutne brzine vjetra i prevladava-

jućeg smjera u tih 10 minuta, maksimalne trenutne brzine vjetra u svakom 10-minutnom intervalu (sekundna vrijednost) i pripadnog

smjera, te vremena kada je maksimalna trenutna brzina vjetra izmjerena.

Podaci dobiveni mjerenjem pokazuju da se najveće srednje 10-minutne brzine vjetra (V10x) u razdoblju od 2005. do 2009. godine

kreću od 8.0 m/s (28.8 km/h) u Bjelovaru do 40.4 m (145.4 km/h) na mostu kopno-otok Pag (Tablica 1). U unutrašnjosti Hrvatske ove

vrijednosti ne dosežu granicu koja odgovara jačini 8 ili više bofora, a u malom broju 10-minutnih intervala (< 40 u 5 godina) V10x

prelazi granicu od 17.1 m/s. Na meteorološkim postajama unutrašnjosti najveća izmjerena trenutna brzina vjetra u promatranom pe-

togodišnjem razdoblju iznosila je 39.6 m/s (142.6 km/h) i izmjerena je u Varaždinu. Za razliku od toga, na priobalju i otocima srednje

10-minutne brzine vjetra znatno češće prelaze granicu od 17.1 m/s (OV3 u Tablici 1).

Jedna od meteoroloških veličina koja se izvodi iz podataka motrenja jačine vjetra je broj dana s olujnim vjetrom (vjetar jačine

8 i više bofora). Dakle, takvi dani, prema postojećim kriterijima, ispunjavaju kriterij za pojavu prirodne katastrofe. U posljednjih 5

godina u unutrašnjosti Hrvatske zabilježeno je u prosjeku godišnje od 0.2 dana s olujnim vjetrom u Bjelovaru do 15.0 takvih dana u

Ogulinu (OV1 u Tablici 1), a na priobalju i otocima prosječni godišnji broj dana s olujnim vjetrom kreće se od 0.8 u Zadru do 39.8 u

Rabu. Budući da se jačina vjetra ocjenjuje subjektivnom procjenom motritelja, usporedit ćemo te podatke s podacima o broju dana

s olujnim vjetrom dobivenim iz mjerenih podataka. Pri tome je dan s olujnim vjetrom definiran kao onaj u kojem je trenutna brzina

vjetra bila veća od 17.1 m/s u barem jednom 10-minutnom intervalu. Na taj način dobiveni posve objektivni podaci o broju dana s

olujnim vjetrom označeni su kao OV2 u Tablici 1.

Usporedba podataka o broju dana s olujnim vjetrom dobivena iz motrenih i mjerenih podataka pokazuje da niti na jednoj postaji

u unutrašnjosti u promatranom 5-godišnjem razdoblju nije zabilježena niti jedna 10-minutna brzina vjetra veća od 17.1 m/s. To

znači da motritelji najčešće podcjenjuju jačinu vjetra, što je, pak, razumljivo ukoliko uzmemo u obzir da motritelj ne motri noću i da

je moguće da ne uoči vrlo kratke udare vjetra. Najinteresantnije je primijetiti da je na svim postajama priobalja i otoka broj dana s

olujnim vjetrom dobiven motrenjem i do nekoliko puta manji od onog dobivenog iz mjerenih podataka. Tako je, na primjer, u Senju

motritelj zabilježio prosječno godišnje 17.4 dana s olujnim vjetrom, a podaci mjerenja pokazuju da je takvih dana bilo 137.2 godiš-

nje. Ovu razliku možemo protumačiti činjenicama da u slučaju bure njene vrijednosti jako variraju tijekom intervala motrenja, da je

utjecaj vjetra na objekte znatno manji jer je gradnja prilago-ena uvjetima jakog vjetra i da su ljudi navikli na vjetar velikih brzina pa

ga ne ocjenjuju kao izvanrednu pojavu.

OLUJNI VJETAR Postaja Vsr(m/s) V10x (m/s)

Vxx (m/s) V10 0.1%

Vx 0.1% OV1 mot. OV2 Mje. OV3 Mje.

Osijek 1.98 15.6 28.8 8.5 15.9 1.4 10.2 0.0Gradište 1.96 16.6 25.9 9.8 15.2 1.8 6.6 0.0Daruvar 1.24 10.5 23.0 7.4 13.8 1.6 3.8 0.0Bjelovar 0.79 8.0 20.3 4.5 13.6 0.2 1.4 0.0Čakovec 2.39 17.1 27.1 9.7 18.0 - 16.8 0.0Varaždin 2.04 16.1 39.6 10.2 16.4 8.2 8.0 0.0Zagreb Grič

1.58 10.8 29.1 7.9 16.3 6.2 9.4 0.0

Zagreb Maksimir

1.29 10.2 26.1 7.2 13.8 0.2 2.8 0.0

Karlovac 1.19 13.6 27.5 7.6 14.8 1.8 4.4 0.0Sisak 1.41 13.8 27.7 9.3 15.7 1.0 7.6 0.0Gorinci 1.28 13.9 27.3 8.3 15.6 - 6.2 0.0Ogulin 1.34 15.4 29.8 10.1 20.8 15.0 14.6 0.0Pazin 0.95 10.9 26.1 6.3 14.5 2.8 4.0 0.0Rijeka 1.67 13.6 27.7 9.4 20.4 13.4 13.4 0.0Gospić 1.51 9.4 24.1 7.2 15.8 0.4 9.6 0.0Knin 2.75 17.7 33.3 12.2 25.4 15.6 64.6 0.2Most Krk 3.50 33.8 57.3 28.8 45.3 - 129.8 38.4Bakarac 2.55 23.7 46.4 19.9 35.1 - 107.0 22.4Povile 3.96 30.6 51.4 25.5 41.3 - 148.0 45.0Senj 3.48 20.1 37.3 17.0 30.6 17.4 137.2 3.2Rab 1.87 15.0 30.2 14.9 26.3 39.8 42.4 0.0Mali Lošinj

2.83 16.2 29.1 12.3 22.3 5.8 34.8 0.0

Novalja 3.14 17.7 38.3 16.1 30.0 - 55.2 0.4Most Pag 4.67 40.4 65.2 24.6 41.6 - 121.2 37.0Zadar 2.61 19.6 26.7 15.1 20.8 0.8 20.2 1.2Šibenik 2.94 17.6 31.3 12.2 22.1 1.6 34.6 0.2Split Marjan

4.10 23.0 37.5 17.5 28.4 14.2 98.0 37.0

Hvar 3.09 17.4 30.5 14.0 24.3 4.0 46.8 0.4Makarska 2.32 28.4 44.4 20.7 34.9 12.4 66.4 12.6Ploče 2.23 15.0 26.0 10.6 18.2 2.0 19.4 0.0Dubrovnik 3.63 23.7 34.4 19.3 26.1 35.0 79.4 12.0


Tablica 1. (DESNO)

Značajke brzine vjetra na meteorološkim postajama na području Hrvatske u razdoblju 2005-2009. godina.

Vsr - srednja godišnja brzina vjetra u m/s

V10x - maksimalna 10-minutna brzina vjetra u m/s

Vxx - maksimalna trenutna brzina vjetra u m/s

OV1 - srednji godišnji broj dana s olujnim vjetrom dobiven motrenjem jačine vjetra

OV2 - srednji godišnji broj dana s barem jednim 10-minutnim intervalom s trenutnom brzinom vjetra većom od 17.1 m/s

OV3 - srednji godišnji broj dana s barem jednim 10-minutnim intervalom sa srednjom brzinom većom od 17.1 m/s

V10 0.1% - granica brzine vjetra iznad koje se nalazi 0.1 posto podataka srednje 10-minutne brzine vjetra

Vx 0.1% - granica brzine vjetra iznad koje se nalazi 0.1 posto podataka trenutne brzine vjetra u 10-minutnim brzine vjetra

- označava nepostojanje motrenja jačine vjetra


Kako je brzina vjetra vremenski vrlo promjenjiva veličina (posebno u slučaju mahovitog vjetra kao što je bura), njene vrijednosti

tijekom 10 minuta mogu osjetno varirati (Slika 2), a najveća sekundna brzina vjetra (Vxx) može doseći i nekoliko puta veće vri-

jednosti od srednje desetminutne brzine [6]. Stoga je broj dana u kojima granicu od 17.1 m/s prelazi desetminutna brzina vjetra

na tom području znatno manji od onog s trenutnom brzinom vjetra većom od 17.1 m/s.

Sve ovo navedeno ukazuje na to da je brzina vjetra definirana kao kriterij za opasnu vremensku priliku na području priobalju

i na otocima nedovoljno velika kako bi se izdvojile doista ekstremne situacije. Da bismo dobili ujednačene kriterije za cijelu

Hrvatske, predlažemo da se kao vremenska situacija koja može zbog utjecaja vjetra dovesti do prirodne katastrofe definira ona u

kojoj se kao kriterij uzima vrijednost brzine vjetra iznad koja se nalazi 0.1 % podataka trenutne brzine vjetra u razdoblju od 10

godina.

Budući da su na velikom broju postaja anemografi počeli s radom nakon 2002. godine, kao razdoblje u kojem se određuje na-

vedena granica brzina u ovom će radu biti uzeto razdoblje 2005-2009. godina. Na taj način dobivene granične brzine dane su u

Tablici 1. Vremenske situacije koje zadovoljavaju novo definirane kriterije pojavljuju se vrlo rijetko. Na primjer, takvih je situacija

u promatranom 5-godišnjem razdoblju bilo na postaji Zagreb Maksimir u prosjeku 4 godišnje (od 1 situacije 2009. godine do 6

situacija 2006. godine), a na postaji Split Marjan u prosjeku 3 godišnje (od 2 situacije 2005. godine do 4 situacije 2007. i 2009.

godine). Dakle, broj vremenskih situacija u kojima se brzina vjetra može smatrati izvanredno velikom u odnosu na klimatski pros-

jek na taj je način na čitavom području Hrvatske podjednak. To pak, odgovara činjenici da je na priobalju i otocima zabilježeno

znatno manje situacija koje se mogu smatrati elementarnom nepogodu u odnosu na broj situacija s olujnim vjetrom.

Slika 2. Hod sekundne (plava linja) i srednje 10-minutne (cr-vena linija) brzine vjetra na lokaciji Masleničkog mosta u 20-minutnom intervalu 23. 12. 2003. od 4h 10min do 4h 30min.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske olujno nevrijeme koje uzrokuje materijalne štete najčešće se javlja u vremenskim situacijama

s pojavom oblaka jakog vertikalnog razvoja uz olujni vjetar, veliku količinu oborine kratkog trajanja, a ponekad i tuču. Primjer

jedne takve situacije je ljetno nevrijeme zabilježeno 7. srpnja 2008. godine (Slike 3 i 4) kada je u Zagrebu brzina vjetra u razdoblju

od pola sata (8. 7. od 21:20 h do 21:30 h) naglo porasla. U tom 10 minutnom intervalu od 21:10 do 21:20 h trenutna brzina vjetra je

jako varirala, a zabilježene maksimalne trenutne brzine iznosile su 29.1 m/s (105 km/h) na postaji na Griču i 26.1 m/s (94 km/h) na

Maksimiru (Slika 3). Istovremeno je došlo do naglog pada temperature zraka (za 8.1 ºC na Griču i za 9.2 ºC na Maksimiru), a pala je i

velika količina oborine (16.8 mm na Maksimiru i 12.3 mm u 30 minuta na Griču). Istog dana su u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogor-

skoj županiji zabilježene pijavice. U vijestima HAC-a se navodi ‘Nevrijeme, koje je 7. srpnja nešto prije 23,00 sata zahvatilo područje

Vrbovca i okolice, uzrokovalo je velike štete na autocesti A4 Zagreb - Goričan na prometnom čvoru Sveta Helena. Olujni vjetar srušio

je pet portala s prometnom signalizacijom’.

Na priobalju i otocima najveće štete donose vremenske situacije praćene olujnom burom i/ili jugom. Jedno od takvih nevremena

zabilježeno je 4 - 6. ožujka 2009. godine kada je na južnom Jadranu puhalo olujno jugo praćeno velikom količinom oborine kojoj je

prethodio nagli pad tlaka (Slike 5 i 6). U dva je dana zabilježeno više od 40 mm oborine (u Dubrovniku 53.7 mm, u Makarskoj 61.8 mm,

u Pločama 49.0 mm). Nevrijeme je bilo tako jako da je za nadoknadu nastale štete na području Dubrovačko-neretvanske županije

isplaćeno više od 3 milijuna kuna (prema: www.osiguranje.hr).

U isto je vrijeme na sjevernom Jadranu puhala olujna bura (Slika 7) koja je uzrokovala zabranu prometa za sve kategorije vozila

na važnijim cestama uz obalu i prekid trajektnog prometa. U ovom su nevremenu na svim postajama s mjerenjima smjera i brzine

vjetra i desetminutna i trenutna brzina vjetra zadovoljavale novo definirani kriterij za izvanrednu vremensku situaciju iako je najveća

desetminutna brzina vjetra na nekim lokacijama bila manja od 13 m/s (na pr. u Pločama).

PRIMJERI SITUACIJA S OLUJNIM NEVREMENOM

Analiza pojave olujnog vjetra na području Hrvatske pokazala je da granica jačine vjetra od 8 Bf nije najpogodniji kriterij za de-

finiranje prirodno uzrokovane elementarne nepogode. Naime, na području priobalja i otoka situacije s olujnim vjetrom su vrlo

česte, ali malokad uzrokuju materijalnu štetu i ugrožavaju ljudske živote. Stoga se u radu predlaže da se uvede objektivni kriterij tj,

da se kao vremenska situacija koja može (zbog utjecaja vjetra) dovesti do prirodne katastrofe definira ona u kojoj se kao granična

vrijednost uzima ona brzina iznad koja se nalazi 0.1 posto podataka mjerenja trenutne (sekundne) brzine vjetra u klimatski reprezen-

tativnom desetgodišnjem razdoblju. Na taj način bi se uveli novi kriteriji za definiranje elementarne nepogode uzrokovane vjetrom

koji bi bili prilagođeni prosječnoj klimi pojedinih regija Hrvatske s obzirom na brzinu vjetra. To bi, pak, imalo za posljedicu potrebu

za novom procjenom ugroženosti od olujnog nevremena na području Hrvatske pri izradi koje je izuzetno značajna multidisciplinarna

suradnja svih sudionika u projektu smanjenja rizika od katastrofa.

ZAKLJUČAK

Slika 3. Hod srednje 10-minutne (V10) i maksi-malne trenutne (Vx) brzine vjetra, te smjera vjetra (smjer) u situaciji 6-8. 7. 2008. na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Zagreb Grič. Crvena linija - granica brzine za olujni vjetar (17.1 m/s), roza linija - granica koju prelazi 0-1% podataka trenutne brzine vjetra u razdoblju 2005-2009. godina, crna linija - granica koju prelazi 0-1% podataka 10-minutne brzine vjetra u razdoblju 2005-2009. godina.

Slika 4. Hod satnih vrijednosti temperature zraka (crvena linija) i količine oborine (plave stupci) u situaciji 7-8. srpnja 2008. godine na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Zagreb Grič.



Slika 5. Hod srednje 10-minutne (V10) i maksimalne tre-nutne (Vx) brzine vjetra, te smjera vjetra (smjer) u situaciji s olujnim jugom 4 - 6. ožujka 2009. na meteorološkim postajama Dubrovnik i Ploče. Ravne linije imaju isto značenje kao na slici 3.

Slika 6. Hod satnih vrijednosti tlaka zraka (zelena linija) i količine oborine (plave stupci) u situaciji s olujnim jugom 4 - 6. ožujka 2009. na meteorološkim postajama Dubrovnik i Ploče.

Slika 7. Hod srednje 10-minutne (V10) i maksimalne

trenutne (Vx) brzine vjetra te smjera vjetra (smjer) u situaciji s olujnom burom 4 - 6. ožujka 2009. na

mostu kopno - otok Krk. Ravne linije imaju isto značenje kao na slici 3.

LITERATURA[1.] Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, Vlada RH, 7. svibnja 2009.[2.] Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, N. N. 73/97[3.] www.meteoalarm.eu [4.] Bajić, A. Ivatek-Šahdan, S. and K. Horvath, 2009: Prostorna razdioba brzine vjetra na području Hrvatske dobivena numeričkim modelom atmos-fere ALADIN. Hrvatski meteorološki časopis 42, 66-77.[5.] Bajić, A., 1989: Severe bora on the northern Adriatic. Part I: Statistical analysis. Rasprave-Papers, 24, 1-9.[6.] Bajić, A., B. Peroš, 2001: Odnos brzina vjetra osrednjenih u različitim vremenskim intervalima, Građevinar Vol. 53, No. 9, 555-562.



olujni vjetar u hrvatskoj s - bib.irb.hr · olujni vjetar u hrvatskoj piŠe: mr. alica bajić,...

Documents