Predavanje 8Predavanje 8

VjetarVjetarGeološka uloga Geološka uloga

organizamaorganizamaSedimentacijaSedimentacija

VjetarVjetar

Vjetar ima geološku ulogu u područjima Vjetar ima geološku ulogu u područjima gdje ima gdje ima materjalamaterjala koji je pogodan za koji je pogodan za kretanje pod utjecajem vjetra.kretanje pod utjecajem vjetra.Pustinja je svako područje s malo Pustinja je svako područje s malo oborina, oborina, tjtj područje s manje od 25 cm područje s manje od 25 cm oborina godišnje. Malo biljaka podnosi oborina godišnje. Malo biljaka podnosi tako malo vode, pa su stoga pustinje tako malo vode, pa su stoga pustinje gole.gole.

Spuštanje

Uzdizanje

S

J

ekvator

30°južno

30°sjeverno

Spuštanje

Zrak se zagrijava i diže na ekvatoru a Zrak se zagrijava i diže na ekvatoru a spušta blizu 30 stupnja sjeverno i južno. spušta blizu 30 stupnja sjeverno i južno. Najveće svjetske pustinje su unutar tog Najveće svjetske pustinje su unutar tog pojasa (Sive boje na slici).pojasa (Sive boje na slici).

Zbog toga što se topli Zbog toga što se topli zrak diže na ekvatoru zrak diže na ekvatoru i hladeći se gubi i hladeći se gubi vlagu, oko ekvatora vlagu, oko ekvatora su najveće prašume. su najveće prašume. Te prašume Te prašume razdvajaju po razdvajaju po ekvatoru dva pojasa ekvatoru dva pojasa pustinja.pustinja.Neke pustinje su Neke pustinje su rezultat rezultat kišne sjenekišne sjene, , koja nastaje pod koja nastaje pod utjecajem gorskih utjecajem gorskih lanaca (pustinja lanaca (pustinja NevadeNevade, sjeverna , sjeverna ArizonaArizona).).

More

Topli vlažni zrak

Kiša kao rezultat hlađenjavlažnog zraka

Suhi zrak

Područje kišne sjene

Evaporacija zbog zagrijavanja

Pustinje stvara i Pustinje stvara i velika udaljenost od oceanavelika udaljenost od oceana, , jer naviše vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, jer naviše vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja).gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja).Hladne oceanske strujeHladne oceanske struje također stvaraju također stvaraju pustinje, hladeći zrak iznad. Hladni zrak se pustinje, hladeći zrak iznad. Hladni zrak se diže i kreće preko kopna, stvarajući veliku diže i kreće preko kopna, stvarajući veliku evaporaciju i malo padalina u obalnom evaporaciju i malo padalina u obalnom području (pacifički dio J. Amerike i atlantski dio području (pacifički dio J. Amerike i atlantski dio Afrike).Afrike).

PustnjamaPustnjama nedostaju stalni vodotoci. nedostaju stalni vodotoci. Rijeke Rijeke ColoradoColorado i Nil su iznimke koje se i Nil su iznimke koje se “hrane” jakim pljuskovima s okolnih “hrane” jakim pljuskovima s okolnih planina.planina.Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm vode u jednom satu te su česti bujični vode u jednom satu te su česti bujični tokovi. Pošto nema biljnog pokrivača ti su tokovi. Pošto nema biljnog pokrivača ti su tokovi “natovareni” s sedimentom.tokovi “natovareni” s sedimentom.

Djelovanje vjetra je najočitije u Djelovanje vjetra je najočitije u pustinjskim područjima.pustinjskim područjima.Njegovo djelovanje je najočitije ako su Njegovo djelovanje je najočitije ako su sedimentne čestice nepovezane i suhe.sedimentne čestice nepovezane i suhe.Brzina vjetra je određena temperaturom Brzina vjetra je određena temperaturom zraka. U pustinjama razlika u temperaturi zraka. U pustinjama razlika u temperaturi može biti od 10 može biti od 10 --50 50 00C. Zbog tih razlika C. Zbog tih razlika vjetar je jači u pustinji nego u vjetar je jači u pustinji nego u humidnomhumidnompodručju (vlažna klima i oblaci ublažuju području (vlažna klima i oblaci ublažuju djelovanje vjetra).djelovanje vjetra).

Vjetrom nošeni sitni sediment može Vjetrom nošeni sitni sediment može skulpturiratiskulpturirati izoloraneizolorane valuticevalutice u u ventifakteventifakte ––fragmente fragmente stjenastjena s ravnim, vjetrom s ravnim, vjetrom istruganim površinama.istruganim površinama.

Deflacija je Deflacija je premještanje premještanje gline, gline, siltasilta i i pješćanihpješćanihčestica s čestica s površine pod površine pod utjecajem utjecajem vjetra. Granica vjetra. Granica utjecaja utjecaja deflacije je deflacije je nivo nivo podzemne podzemne vode.vode.

Vjetar

Nivo podzemne vode

Suhi sediment

Ispušeno područje(blowout)

LesLes je je siltnosiltno--kvarcni sediment vjetra kvarcni sediment vjetra sastavljen od uglatih čestica kvarca, sastavljen od uglatih čestica kvarca, feldspatafeldspata i ostalih minerala, koji nisu i ostalih minerala, koji nisu pretrpjeli utjecaj pretrpjeli utjecaj atmosferilijaatmosferilija, i slabo , i slabo cementiranih s kalcitom.cementiranih s kalcitom.Ima visoki Ima visoki porozitetporozitet (60%), velike (60%), velike debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, a a lesnolesno tlo je fertilno i poljoprivredno tlo je fertilno i poljoprivredno produktivno. produktivno.

DineDine su nakupine su nakupine nevezanog pijeska nevezanog pijeska formirane vjetrom. formirane vjetrom. U smjeru vjetra je U smjeru vjetra je blaža, a u blaža, a u suprotnom strmija suprotnom strmija strana. Dina se strana. Dina se može pomaknuti može pomaknuti 1010--15 m na 15 m na godinu, što ovisi o godinu, što ovisi o snazi vjetra i snazi vjetra i dimenzijama dine dimenzijama dine (manje dine i (manje dine i brže).brže).

Vjetar

Vjetar

Pijesak

Pijesakdeponiranu uvjetimaslabijeg vijetra

Erodirana površina

BahranaBahrana--dina u obliku polumjeseca gdje krakovi dina u obliku polumjeseca gdje krakovi su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je količina pijeska ograničena.količina pijeska ograničena.TransverznaTransverzna dinadina-- orjentiranaorjentirana je okomito na je okomito na smjer vjetra, a razvija e kada je više pijeska smjer vjetra, a razvija e kada je više pijeska raspoloživo za transport.raspoloživo za transport.ParaboličnaParabolična--obično se formira blizu ispušenih obično se formira blizu ispušenih područja (područja (blowoutblowout), jako je zakrivljena.), jako je zakrivljena.Sve tri imaju strmiju i blažu stranu, te stalni smjer Sve tri imaju strmiju i blažu stranu, te stalni smjer vjetra.vjetra.LongitudinalnaLongitudinalna--najveća, paralelna s smjerom najveća, paralelna s smjerom vjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugačke)vjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugačke)

OrganizmiOrganizmi

Stvaralačka i Stvaralačka i razaralačkarazaralačka djelatnostdjelatnostStvaralačkaStvaralačka: nakupine skeletnih ostataka (gdje : nakupine skeletnih ostataka (gdje se nakupljaju koje?), nakupine organskih se nakupljaju koje?), nakupine organskih ostataka (ostataka (kaustobiolitikaustobioliti), nakupine mineralnih ), nakupine mineralnih tvari (bakterije)tvari (bakterije)RazaralačkaRazaralačka: : ubušivanjeubušivanje organizama (prstac). organizama (prstac). Razaranje je malo kada je jedna jedinka, ali Razaranje je malo kada je jedna jedinka, ali može biti značajno kod velike populacije.može biti značajno kod velike populacije.

Gornja slojna ploha vapnenca (starost gornja Gornja slojna ploha vapnenca (starost gornja kreda) s kreda) s rudistimarudistima (školjkaši u obliku roga). (školjkaši u obliku roga). Graditeljska uloga fosila. Gdje se javljaju s Graditeljska uloga fosila. Gdje se javljaju s obzirom na dubinu morskog dna?obzirom na dubinu morskog dna?

SedimentacijaSedimentacija

EgzodinamskiEgzodinamski faktori različito doprinose faktori različito doprinose formiranju Zemljine površine.formiranju Zemljine površine.Trošenje: Trošenje: mehaničkomehaničko (promjena (promjena temperature, valovi, led, vjetar, nema temperature, valovi, led, vjetar, nema mineralne promjene stijene) i mineralne promjene stijene) i kemijskokemijsko(dio stijene topljiv, a dio ne (dio stijene topljiv, a dio ne ––lateritilateriti(tropsko), minerali glina ((tropsko), minerali glina (humidnohumidno).).

Transport: zaobljavanje (Transport: zaobljavanje (brečabreča--konglomerat)konglomerat)Sortiranje: sedimentacijski Sortiranje: sedimentacijski materjalmaterjal odvojen odvojen temeljem veličine zrna (brzina transporta, temeljem veličine zrna (brzina transporta, veličina zrna)veličina zrna)Sedimentacija: nastupa kada (1) prestaje Sedimentacija: nastupa kada (1) prestaje transport transport klastičnogklastičnog sedimenta ili kada (2) sedimenta ili kada (2) dolazi do akumulacije kemijskog ili dolazi do akumulacije kemijskog ili organskog sedimenta (tipovi sedimenta, organskog sedimenta (tipovi sedimenta, zato dvije mogućnosti).zato dvije mogućnosti).

Primjer breče (gore) i konglomerata (dolje). Primjer breče (gore) i konglomerata (dolje). Slike s terena (desno) i iz mikroskopskih Slike s terena (desno) i iz mikroskopskih preparata (lijevo). preparata (lijevo). (c) (c) TišljarTišljar, 2004., 2004.

SedimentacijaSedimentacija-- klastitiklastiti i karbonatii karbonati-- razlike i sličnosti u razlike i sličnosti u procesima i konačnom sedimentu.procesima i konačnom sedimentu.KarbonatniKarbonatni-- uglavnom topla mora, uglavnom topla mora, KlastičniKlastični-- kopno i more. kopno i more. Primjer za karbonate (dolje) i Primjer za karbonate (dolje) i klastiteklastite (gore).(gore).

RijekaŠljunak

Pijesak Mulj

Planina

Plaža Laguna G. Otvorenomore

SitnozrnatiSitnozrnati klastitklastit i i sitnozrnatisitnozrnati karbonat. Karbonatni karbonat. Karbonatni mulj uglavnom je rezultat organske produkcije mulj uglavnom je rezultat organske produkcije (desno). (desno). SitnozrnatiSitnozrnati klastitklastit je rezultat niže energije je rezultat niže energije transporta (lijevo). Zašto je transporta (lijevo). Zašto je klastitklastit šaren? šaren? © © TišljarTišljar, 2004., 2004.

Sedimentne stijene su uglavnom taložene u Sedimentne stijene su uglavnom taložene u plitkovodnimplitkovodnimokolišima, pa tu postoji mogućnost očuvanja zapisa o okolišima, pa tu postoji mogućnost očuvanja zapisa o procesu njihova nastanka (npr. visoka ili niska energija procesu njihova nastanka (npr. visoka ili niska energija taložnog (sedimentacijskog) okoliša). Takvih struktura nema taložnog (sedimentacijskog) okoliša). Takvih struktura nema kod kod dubokovodnihdubokovodnih sedimenata (kakvi su s obzirom na sedimenata (kakvi su s obzirom na energiju?). energiju?). © © TišljarTišljar, 1994., 1994.

Primjer očuvanja načina postanka Primjer očuvanja načina postanka sedimenta.Valne brazde, donja kreda. Da sedimenta.Valne brazde, donja kreda. Da li to imate danas i gdje? li to imate danas i gdje? © © TišljarTišljar, 2004., 2004.