odsjek sigurnosne i mirovne studije...

UNIVERZITET U SARAJEVU UNIVERSITY OF SARAJEVO

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA FACULTY OF POLITICAL SCIENCES

SARAJEVO SARAJEVO

ODSJEK SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

MULTIDISCIPLINARNI MAGISTARSKI STUDIJ

IZ OBLASTI SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA

HUMANITARNO RAZORUŽANJE

Sarajevo, novembar 2016. godine

2

Nastavni plan i program MAGISTARSKOG STUDIJA IZ OBLASTI SIGURNOSNIH I

MIROVNIH STUDIJA – HUMANITARNO RAZORUŽANJE usvojen je na sjednici Naučno

– nastavnog vijeća Fakulteta političkih nauka Sarajevo 09.02.2017.godine

Senat Univerziteta u Sarajevu na sjednici 22.02.2017. godine dao je saglasnost na Nastavni

plan i program MAGISTARSKOG STUDIJA IZ OBLASTI SIGURNOSNIH I MIROVNIH

STUDIJA – HUMANITARNO RAZORUŽANJE.

3

S A D R Ž A J

1 UVODNE NAPOMENE .................................................................................................... 4

2 CILJ MAGISTARSKOG STUDIJA HUMANITARNO RAZORUŽANJE ..................... 6

3 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ..................................................................................... 7

3.1 Trajanje studija ............................................................................................................ 7

3.2 Pregled Nastavnog plana i programa po semestrima .................................................. 7

4 PROGRAMI MODULA ZA PRVI SEMESTAR .............................................................. 9

5 PROGRAMI MODULA ZA DRUGI SEMESTAR ......................................................... 26

6 IZVOĐENJE NASTAVNOG PROCESA........................................................................ 31

4

1 UVODNE NAPOMENE

Ljudska sigurnost (sigurnost grupa i pojedinaca) ili humana sigurnost predstavlja

multidisciplinarni koncept sigurnosti koji se bavi zaštitom i pridržavanjem blagostanja

pojedinaca, za razliku od nacionalne sigurnosti koja na prvo mjesto stavlja interese države

(Kegley i Wittkopf, 2002: 665). Na djelu je transformacija sigurnosti od njezinog

tradicionalnog shvaćanja kao sigurnosti država u kojem su središnju prijetnju predstavljala

vojna ugrožavanja od strane drugih država, prema društvenoj i ljudskoj sigurnosti u čijemu su

središtu sigurnost pojedinaca i grupa. Humana sigurnost zapravo širi koncept sigurnosti sa

sigurnosti nacija na sigurnost pojedinaca, društvenih grupa i međunarodnog sustava, gdje

sigurnost građana određuje sigurnost države (Bilandžić, 2010: 49). Ova dva koncepta se

međusobno ne isključuju nego se nadopunjavaju.

Humanitarizam i humanitarni imperativ obilježavaju humanu sigurnost i suvremene

humanitarne operacije. Ovaj koncept polazi od ljudskog života kao najveće dragocjenosti i

vrijednosti, ne samo u fizičkom smislu, nego i u njegovom društvenom sadržaju. Taj društveni

sadržaj humanitarizma predstavlja dostojanstvo i ispunjen život pojedinaca i društvenih grupa.

U znanstvenom smislu, humanitarizam se generira iz nekoliko disciplina koje pripadaju

različitim oblastima znanstvene spoznaje ali metodoški i epistemološko-gnoseološki temelj su

dvije povezane i jedna na drugu upućene oblasti: Sigurnosne studije i Mirovne studije.

Humanitarni imperativ predstavlja dužnost da se spriječe ili ublaže patnje, zaštiti život i

zdravlje, te osigura poštivanje ljudskog dostojanstva (Dulić, 2008: 195-202). Humanitarni

imperativ je ugrađen u politike, standarde i pravila rada mnogih međunarodnih organizacija. U

pravilima Međunarodne federacije crvenog križa i crvenog polumjeseca iz 1995. godine u

poglavlju: „Humanitarni imperativ dolazi prvi“ se određuje da pravo na prijem humanitarne

pomoći svugdje gdje je to potrebno, osiguravanje nesmetanog pristupa ugroženoj populaciji,

te ublažavanje njihovih patnji predstavljaju temelj humanitarnog rada

(www.ifrc.org/Docs/idrl/I259EN.pdf, datum pristupa 28.11.2015. godine).

Prvi summit nevladinih i međunarodnih organizacija i koalicija koje se bave poslovima

humanitarnog razoružanja je održan 20.-21.10.2012. godine. U priopćenju sa ovog sastanka se

naglašava potreba da se ojačaju inicijative humanitarnog razoružanja utemeljene na

humanitarnom imperativu, jačanju međunarodnog prava i zaštiti civila. U priopćenju se također

naglašava da su najznačajnija dostignuća u razoružanju bila potaknuta upravo humanitarnim

imperativom. Uspostavljena je suradnja između vlada, međunarodnih organizacija i civilnog

društva koja je rezultirala, između ostalog, potpunom zabranom određenih vrsta oružja.

Konstatira se da je civilno društvo preuzelo vodeću ulogu u humanitarnom razoružanju, de

doprinijelo zaštiti civila, oporavku zemalja nakon oružanih sukoba i preventivnom

sprječavanju i smanjenju oružanog nasilja. Na kraju pozivaju sve države da poduzmu političke,

pravne, diplomatske i druge mjere humanitarnog razoružanja, te shvate da je civilno društvo

preuzelo odlučujuću ulogu u multilateralnim procesima humanitarnog razoružanja (Working

together to advance humanitarian disarmament, Humanitarian Disarmament Campaigns

Summit, New York, 2012).

5

Humanitarno razoružanje je evoluiralo 2012. godine iz protuminskih akcija (eng.Mine

Action). Protuminske akcije su najstarije područje djelovanja koje se razvilo iz humanitarnog

deminiranja u razdoblju od 1988. godine do 2013. godine u sadašnjem obliku. Glavne

komponente humanitarnog razoružanja su: (1) Protuminske akcije; (2) Upravljanje oružjem i

municijomi njihovo uništavanje; (3) Borba protiv proliferacije i upotrebe streljačkog i lakog

oružja; (4) Nuklearno razoružanje; (5) Nove inicijative humanitarnog razoružanja (problem

radioloških i toksičnih ostataka iz rata, eksplozivno oružje u naseljenim mjestima).

Protuminske akcije (engl. Mine Action, sinonim: protuminsko djelovanje) obuhvaćaju

sve one aktivnosti kojima se nastoje ublažiti socio-ekonomske i ekološke posljedice mina i

neekplodirane kasetne podmunicije i drugih eksplozivnih ostataka iz rata.

Upravljanje oružjem i njegovo uništavanje (eng. Arms Management and Destruction)

je područje djelovanja humanitarnog razoružanja koje se odvojilo od protuminskih akcija onda

kada se shvatilo da uništavanje zaliha koje se odnosi isključivo na mine i kasetnu municiju ne

omogućuje efikasno preventivno djelovanje humanitarnog razoružanja, niti smanjenje prijetnji

koje proizlaze iz opasnih i nesigurnih skladišta municije i minsko-eksplozivnih sredstava ili

postojanjem drugih oružanih sistema kojim ugrožavaju ljude i njihova naselja.

Borba protiv upotrebe streljačkog i lakog oružja (eng. Small Arms and Ligth Weapons)

je područje djelovanja koje dobiva na zamahu od 2005. godine. Procjene kazuju da u

suvremenim oružanim sukobima život izgubi 300.000 ljudi u prosjeku svake godine. Međutim,

200.000 – 250.000 gine od streljačkog i drugog lakog naoružanja u zemljama koje nisu niti u

bilo kakvom oružanom konfliktu Ogroman broj preživjelih trpi od ranjavanja ili psiholoških

posljedica za duži period. Oružano nasilje nije proizvod isključivo nelegalne trgovine ovim

oružjem, nego se u velikom broju slučajeva radi i oružanom nasilju u kojemu je korišteno

legalno nabavljano oružje.

Razvoj humanitarnog razoružanja nije dovršen proces. Postoje niz inicijativa kojima je

zajedničko nastojanje da se definiraju politike, razviju metode i tehnike rada, uspostave

operativne aktivnosti i organiziraju mreže nevladinih organizacija i kampanje usmjerene na

eliminiranje opasnosti od oružja koja imaju nediskriminativne učinke, bilo konvencionalnog

ili nekonvencionalnog oružja. Raste uloga nevladinih organizacija i civilnog sektora u borbi za

zabranu i neproliferaciju nukleranog oružja.

Novi izazov predstavljaju toksični ostaci iz rata, bilo da su u pitanju kemijska ili

radiološka sredstva (npr. Osiromašeni uranij je istovremeno opasan zbog radiološkog zračenja

ali i kao teški metal). Također, poseban izazov predstavljaju prijetnje koje se tiču zaštite

stanovništva bilo u oružanim sukobima ili u postkonfliktnmom periodu. Zaštita stanovništva

od posljedica upotrebe oružja na prvi pogled ne izgleda kao dio humanitarnog razoružanja.

Promatrano u kontekstu ljudske sigurnosti, zaštita stanovništva od oružja čini integralni dio

svih mjera koje proizlaze iz njegovog humanitarnog imperativa - spriječiti ili ublažiti patnje,

zaštiti život i zdravlje, te osigurati poštivanje ljudskog dostojanstva.

6

2 CILJ MAGISTARSKOG STUDIJA HUMANITARNO

RAZORUŽANJE

Magistarski studij Humanitarno razoružanje programiran je tako da budućim

studentima osigura osnovna znanja i iskustva o razoružanju opće, historiji razoružanja,

međunarodnom pravu o režimima neproliferacije te o politikama razoružanja kao sastavnog

dijela suvremene međunarodne politike, koja predstavlja djelatnost u kojoj države,

međunarodne organizacije, nevladine organizacije i drugi akteri putem procesa dogovaranja i

posredovanja usklađuju različite interese radi stvaranja i jačanja zajedničkih mehanizama

razoružanja, a u cilju osiguravanja i jačanja svjetskog mira i sigurnosti.

Ta znanja su neophodna za razumijevanje humanitarnog razoružanja kao jedne posebne

dimenzije razoružanja orijentirane prema humanoj sigurnosti sa podjednakim naglaskom na

ostvarenju sigurnosnog i humanitarnog imperativa. Ta znanja i iskustva su izrazito značajna

za razumijevanje prijetnji koje uzrokuju oružani konflikti i zaostalo oružje u postkonfliktnom

razvoju svake zemlje, pa i Bosne i Hercegovine. Nadasve, ambicija ovoga studija jeste

uvođenje studenata u istraživački i znanstveni rad, što je pretpostavka za budući stručni, ali i

eventualni ekspertski ili pak naučni angažman.

Studij mogu upisati kandidati koji su prethodno završili neki od fakulteta ili vojnu

akademiju (odnosno, bilo koji drugi studij u zemlji ili inozemstvu) u četvorogodišnjem trajanju

i time stekli visoku stručnu spremu (VSS).

Nakon završenog magistarskog studija Humanitarno razoružanje i odbranjenog

magistarskog rada, studenti će steći zvanje magistra sigurnosnih i mirovnih studija,

usmjerenje humanitarno razoružanje.

Fakultet političkih nauka Sarajevo i njegov odsjek Sigurnosnih i mirovnih studija kao

nosilac magistarskog studija Humanitarno razoružanje, očekuju da će ovaj projekat, ovaj studij

kroz različite oblike saradnje podržati Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo odbrane i

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, ministarstava unutrašnjih poslova na entitetskim

i kantonalnim nivoima, međunarodne vojne i policijske strukture u Bosni i Hercegovini, kao i

NATO.

7

3 NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Nastavni plan i program magistarskog postdiplomskog studija izrađen je u skladu sa zahtjevima

Bolonjske deklaracije, a realizira se sa 60 ECTS u dva semestra (u prvom 30 ECTS, u drugom

semestru također 30 ECTS, uključujući izradu i obranu magistarskog rada.

Svaki modul i pod - modul ima definirane ciljeve, zadatke, sadržaj, nastavne aktivnosti,

pohađanje nastave, ali i ishod učenja.

Moduli su postavljeni tako da svaki redovan polaznik može ispuniti sve obaveze i

ostvariti mogućnost da bude vrednovan odgovarajućom ocjenom, a po osnovu znanja i

ispoljenih aktivnosti u toku pohađanja nastave i u individualnom radu. Metode provjere i samu

provjeru znanja određuju voditelji modula u ovisnosti od cilja pojedinačnog modula kojeg

polaznici pohađaju.

3.1 Trajanje studija

Magistarski studij Humanitarno razoružanje traje ukupno jednu godinu – dva

semestra sa izradom i obranom magistarskog rada (ukupno 60 ECTS).

3.2 Pregled Nastavnog plana i programa po semestrima

Prvi semestar

MODULI

BO

DO

VI

EC

TS

BROJ SATI

Broj kontakt sati

Broj sati

samostal

nog rada Ukupno

Preda-

vanja Vježbe

Samo-

stalni rad

1 2 3 1 + 2 + 3

Historijski razvoj i suvremene

politike razoružanja 6 20 10 60 90

Teorija humane sigurnosti,

humanitarne i mirovne operacije 6 20 10 60 90

Nacionalna sigurnost i humanitarno

razoružanje 6 20 10 60 90

Politike mira, civilno društvo i

humanitarizam 6 20 10 60 90

Međunarodno humanitarno pravo i

režimi neproliferacije 6 20 10 60 90

U K U P N O 30 100 50 300 450

8

Drugi semestar

MODULI

BO

DO

VI

EC

TS

BROJ SATI

Broj kontakt sati

Broj sati

samostal

nog rada Ukupno

Preda-

vanja Vježbe

Samo-

stalni rad

1 2 3 1 + 2 +

3

Profesionalna praksa 5 20 10 60 90

Projektovanje stručnih istraživanja u

oblasti humanitarnog razoružanja 5 20 10 60 90

Master teza 20

U K U P N O 30 40 20 120 180

9

4 PROGRAMI MODULA ZA PRVI SEMESTAR

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Historijski razvoj i suvremene politike

razoružanja

Nivo: Master Godina: I Semestar: I Broj ECTS: 6

Status: Obavezan Broj sati sedmično: 2+1 20+10

Odgovorni nastavnici:

prof. dr. sc. Darvin Lisica, E – mail: [email protected]

prof.dr. sc Vlado Azinovic, E –mail: [email protected]

Konsultacije: ponedjeljkom od 14.00-15.00, 18.00-19.00. sati, a petkom, 13.00-16.00. sati,

poželjno je da se studenti najave putem e-maila

Suradnik u nastavi:

e-mail:

Konsultacije:

1.CILJ I SADRŽAJ PREDMETA

Upoznati studente sa sigurnosnim prijetnjama prouzročenih proliferacijom konvencionalnog

oružja i oružja za masovno uništenje, te značajem politike razoružanja u suvremenim

međunarodnim odnosima. Omogućiti studentima da steknu političke, sigurnosne, pravne i druge

pretpostavke za proučavanje proliferacije oružja i razoružanja.

1.1. Preduslovan

predmet:

1.2.Osnovne tematske

jedinice

1. Razoružanje od najstarijih vremena do 19. stoljeća

2. Razoružanje od 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskoga rata

3. Razoružanje između dva svjetska rata

4. Razoružanje nakon Drugoga svjetskoga rata

5. Povijest nuklearnog razoružanja

6. Politika razoružanja u suvremenim međunarodnim odnosima

7. Razvoj i podjela suvremenih oružja

8. Prijetnje prouzročene proliferacijom oružja

9. Humanitarno razoružanje i uloga nevladinih organizacija u

politici razoružanja

10. Neproliferacija oružja za masovno uništenje

11. Razoružanje u regionalnim inicijativama Jugoistočne Europe

12. Razoružanje u Bosni i Hercegovini

1.3.Rezultati učenja Studenti će moći:

1. Razlučivati prijetnje prouzročene proliferacijom

konvencionalnog oružja i oružja za masovno uništenje u

suvremenim međunarodnim odnosima ;

2. Prepoznavati ulogu međunarodnih organizacija, njihovu moć i

nemoć u provođenju politike razoružanja, kontroli i proliferaciji

oružja;

mailto:[email protected]


10

3. Razumjeti promijenjenu ulogu nevladinih organizacija u politici

razoružavanja;

2.ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJIVANJA

Opis aktivnosti %

2.1. Način izvodjenja

nastave

1. Predavanje, 20 sati

2. Vježbe u obliku grupnog rada studenata, 10 sati

3. Individualni rad studenata, 60 sati

Ukupno:90 sati

22%

11%

66%

100%

Učešće u ocjeni %

2.2.Sistem ocjenjivanja

1) Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti

studenata – ostvaruje se do 20 bodova i to:

a) do 10 bodova za prisutnost nastavi

b) do 20 bodova za grupni rad studenata

30%

2) Samostalni pisani rad – ostvaruje se do 20 bodova.

Studenti ga rade dobrovoljno. 20%

3) Završni ispit – do 20 bodova 20%

4) Ukupna ocjena nosi do 100 bodova. 100%

2.3.procjena znanja

studenata

Ispiti: završni, popravni i septemabrski ispitni rok, pismena ili

usmena provjera znanja.

3.LITERATURA

Obavezna literatura:

1) Beridan, Izet, Tomić, Ivo M. i Kreso, Muharem (2001)

Leksikon sigurnosti. Sarajevo: „DES“.

2) Blix, Hans i dr. (2006) Weapons of Terror: Freeing the World

of Nuclear, Biological and Chemical Arms. Stockholm:

Weapons of Mass Destruction Commission.

3) Fischer, David (1997)History of the International Atomic

Energy Agency : the first forty years. Vienna : The Agency.

4) Geneva International Centre for Humanitarian Demining,

Geneva (2010) A Guide to Mine Action. Geneva: GICHD.

5) Gillis, Melissa (2009) Disarmament: A Basic Guide. New York:

UN Department for Disarmament Affairs.

6) Joint Chiefs of Staff (2001) The Department of Defense

Dictionary of Military and Associated Terms. Washington: Joint

Chiefs of Staff.

7) Katona, Peter, Michael D. Intriligator and John P. Sullivan

(2006) Countering Terrorism and WMD: Creating a global

counter-terrorism network. London/New York: Routlege.

11

8) Lisica, Darvin (2006) Upravljanje rizicima u planiranju

protuminskih akcija. Sarajevo: Ministarstvo civilnih poslova

BiH-International Trust Fund.

Šira literatura:

1) Beridan, Izet (2008) Politika i sigurnost. Sarajevo: Fakultet

političkih nauka.

2) Bilandžić, Mirko (2010) Sjeme zla. Elementi sociologije

terorizma. Zagreb: Plejada/Synopsis.

3) Borrie, John i Randin, Vanessa Martin (2006)

4) Green, Robert D. (1999) Fast Track to Zero Nuclear Weapons.

Cambridge: The Middle Powers Initiative.


Dictionary of Military and Associated Terms, Washington: Joint

Chiefs of Staff.

6) Kegley, Charles W i Wittkopf, Eugene R.(2006) Svetska

politika. Trend i transformacija. Beograd: Diplomatska

akademija.

7) Lisica, Darvin (2011) Sigurnosni rizici i temeljne društvene

vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Knjiga 2. Sigurnosni rizici.

Sarajevo: Fakultet političkih nauka.

8) Lisica, Darvin. Historijat razoružanja i zabrane oružja, FPN

Sarajevo, 2016

9) Menon, Bashar (2006) Disarmament – A Basic Guide. New

York: UN Department for Disarmament Affairs.

10) Redakcija Vojne enciklopedije (1973) Vojna enciklopedija 1-10,

Drugo izdanje. Beograd: Redakcija VE.

11) Stocholm International Peace research Institute (2012) SIPRI

Yearbook 212. Armament, Disarmament and International

Security. Oxford: University Press.

12) United Nations (2006) Integrated Disarmament, Demobilization

and Reintegration Standard (IDDRS).UN.

13) Webster, Andrew. From Versailles to Geneva: The many forms

of interwar disarmament, The Journal of Strategic Studies, Vol.

29, No. 2, 225 – 246, April 2006

14) Williams, Paul. D. ur (2008) Uvod u studije bezbednosti.

Beograd: Službeni glasnik.

15) Wittner, Lawrence S. Confronting the Bomb: A Short History of

the World Nuclear Disarmament Movement, Stanford

University Press, 2009.

Internet stranice:

1) Centar za kontrolu streljačkog i lakog oružja u Jugoistočnoj

Evropi, http://www.seesac.org

2) Centar za uklanjanje mina u BiH, www.bhmac.org

12

3) Cluster Munitions Coalition,

http://www.stopclustermunitions.org/

4) E-mine – UN Mine Action Service, www.mineaction.org


www.gichd.ch

6) International Campaign to Ban Landmines, http://www.icbl.org

7) Konvencije o razoružanju,

http://disarmament.un.org/TreatyStatus.nsf

8) Međunarodna agencija za atomsku energiju,

http://www.iaea.org

9) NATO, http://www.nato.int

10) NGO Committee on Disarmament, Peace and Security,

http://disarm.igc.org

11) Norwegian People's Aid Bosnia and Herzegovina, www.npa-

bosnia.org

12) Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons,

http://www.opcw.org

13) OSCE, http://www.osce.org

14) RACVIAC – centar za sigurnosnu suradnju,

http://www.racviac.org

15) UN Institute for Disarmament research, http://www.unidir.org

16) United Nations Disarmament - strengthening Peace and Security

through Disarmament, http://www.un.org/disarmament/

13

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Teorija humane sigurnosti, humanitarne i

mirovne operacije

Nivo: 4+1 Godina: I Semestar: I Broj ECTS: 6

Status: Obavezan Broj sati: 2+1 20+10


Doc.dr. Mirza Smajić, E – mail: [email protected]

Doc.dr. Sead Turčalo, E-mail: [email protected]

Konsultacije:


Cilj je upoznati studente sa novim pitanjima sigurnosti čiji fokus nije primarno državno-centrični

već individualni pristup, odnosno ljudi koji su u svakodnevnom životu izloženi raznim

poremećajima i prijetnjama koje ugrožavaju njihovu osnovu egzistenciju. Upravo kroz ovaj

modul promoviše se multidisciplinarnost promjene paradigme o promišljanju referentnih

objekata od države ka pojedincu, što predstavlja glavni temelj koncepta ljudske sigurnosti. U tom

kotekstu, a uzimajući u obzir složenost čovjekovog društvenog i političkog okruženja, te povećan

broj sukoba niskog intenziteta u svijetu, javljaju se nove okolnosti za ljudski rod koje mogu

generirati nove fizičko nasilje, siromaštvo, bolesti, nove oružane sukobe i sl. Upravo najveće

posljedice današnjih sukoba se uglavnom odnose na povećaj broj žrtava među civilnim

stanovništvom, posebice žene i djece. Civilno stanovništvo i poslije sukoba godinama trpe

zdravstvene, ekonomske i socijalne posljedice, a kao krajnji nedostatak javlja se politička i

društvena nestabilnost koja proizvodi nesigurnost u svim oblastima ljudske sigurnosti. Promjena

referentnog objekta sigurnost, odnosno njegovo pomicanje sa države na čovjeka otvorila je i nova

pitanja u pogledu poimanja suvereniteta države. Budući da su prepoznate brojne situacije u

kojima države ne samo da ne pruža sigurnost svojim stanovnicima nego predstavlja ključni izvor

njihovog ugrožavanja pojavila se potreba za razvijanjem koncepta odgovornosti da se zaštiti.

Ovim konceptom elaborirana je dužnost međunarodne zajednice da poduzima akcije, uključujući

i vojne, u situacijama kada država narušava osnovna ljudska prava i slobode svojih građana.

Istovremeno pojava propalih država kao fenomena koji, posebno nakon 2001.godine postaje

sastavni dio strategija sigurnosti (SAD, EU), u prvi plan stavlja i multidimenzionalne mirovne

operacije u kojima, između ostalog, međunarodni akteri privremeno preuzimaju ingerencije

države u kojima se provodi operacija. To se obično dešava kroz formu prelaznih uprava ili podjele

suvereniteta između međunarodnih i unutrašnjih aktera.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice

1. Promjena težišta sigurnosne paradigme na početku 21.stoljeća

2. Evolucija koncepta humane sigurnosti i definiranje humane

sigurnosti (principi, uži i širi pristup)

4. Područja humane sigurnosti

5. Operacionalizacija humane sigurnosti

6. Utjecaj redefiniranja referentnog objekta sigurnosti na razvoj

koncepta humanitarnih intervencija

7. Etika (vojnog) humanitarnog intervencionizma



14

8. Generacije mirovnih operacija

9. Klasične vs. multidimenzionalnih mirovnih operacija

10. Studije slučaja mirovnih i humanitarnih operacija u

posthladnoratovskom periodu

11. Humana sigurnost u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini

1.3.Rezultati učenja Studenti će moći razumijevati kontekst i posljedice promjena

referentnih objekta sigurnosti, te utjecaj produbljivanja i proširivanja

sigurnosti na humanitarne i mirovne operacije. Također će razviti

sposobnosti kritičkog sagledavanja etičkih i političkih izazova koje

se postavljaju pred humanitarni intervencionizam i nove generacije

mirovnih operacija.

2.ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJAVANJA

Opis aktivnosti %


nastave

1. interaktivna predavanja

2. vježbe

3. diskusije

1. 60%

2. 20%

3. 20%


2.2.Sistem ocjenjavanja 1. prisustvo nastavi i vježbama

2. diskusije i učešće u nastavi

4. prezentacije

5. završni ispit

1. 10 % (max.10 bodova)

3. 20% (max.20 bodova)

4. 20 % (max.20 bodova)

5. 50% (max.50 bodova)

2.3.procjena znanja

studenata

Ispiti: završni, popravni i septemabrski ispitni rok, pismena i usmena

provjera znanja.

3.LITERATURA


1. Teorija humane sigurnosti, humanitarne i mirovne operacije

(hrestomatija odabranih tekstova)

15

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Nacionalna sigurnost i humanitarno

razoružanje

Nivo: Master Godina: I Semestar: I Broj ECTS: 6


Odgovorni nastavnik:

prof. dr. sc. Izet Beridan, E – mail: [email protected]

prof.dr. sc. Selmo Cikotić, E –mail: [email protected]

Konsultacije: ponedjeljkom od 14.00-15.00 sati, a četvrtkom od 13.00-16.00. sati, poželjno je da

se studenti najave putem e-maila

Suradnik u nastavi: V.asst. Selma Ćosić, e-mail: [email protected]

Konsultacije:


Proučavati sigurnosne nacionalne politike, nadnacionalne sisteme sigurnosti i njihova

opredjeljenja u pogledu humanitarnog razoružanja. Uputiti studente u mogućnosti nacionalnih

sistema sigurnosti i njihove kapacitete za provođenje pojedinih programa humanitarnog

razoružanja, a u skladu sa sigurnosnim politikama. Proučiti modele upravljanja resursima

nacionalne i nadnacionalne sigurnosti u procesima humanitarnog razoružanja.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice

1. Nacionalne sigurnosne politike i njihovi stavovi o naoružavanju

i razoružanju

2. Nadnacionalne sigurnosne politike i humanitarno razoružanje

3. Struktura sistema nacionalne sigurnosti i sposobnost za učešće

njegovih elemenata u operacijama humanitarnog razoružanja

4. Mogućnost primjene koncepata neutralnosti i demilitarizacije u

procesu humanitarnog razoružanja

5. Unutardržavne potrebe humanitarnog razoružanja i kontrole

naoružanja u državnoj i privatnoj svojini

6. Kontrola naoružanja i vojne opreme u nacionalnoj svojini

7. Kontrola „namjenske proizvodnje“, proizvodnje, izvoza i uvoza

naoružanja i vojne opreme

8. Nacionalno pravo i humanitarnog razoružanja-problemi

implementacije

9. Specifičnosti Bosne i Hercegovine u pogledu humanitarnog

razoružanja

10. Značaj liderstva i menadžmenta za proces humanitarnog

razoružanja

11. Upravljanje resursima nacionalne sigurnosti u procesima

humanitarnog razoružanja-Bosna i Hercegovina i međunarodne

organizacije, učesnice u mirovnoj operaciji

12. Obrazovanje za humanitarno razoružanje




16


4. Razlučivati razlike u sigurnosnim nacionalnim politikama u

pogledu sredstava za masovno uništavanje.

5. Prepoznavati ulogu sistema nacionalne sigurnosti u kontroli i

proliferaciji oružja.

6. Spoznati ulogu sistema nacionalne sigurnosti u upravljanju

resursima za proizvodnju i kontrolu naoružanja i vojne opreme.


Opis aktivnosti %


nastave

1. Interaktivna predavanja

2. Vježbe i diskusije

70%

30%

Učešće u nastavi %

2.2. Sistem ocjenjivanja 1. Prisustvo nastavi i vježbama

2. Pismeni dio ispita

3. završni ispit (usmeni)

10 bodova

65 bodova

25 bodova

2.3. Procjena znanja

studenata

Pravo na usmeni dio ispita ostvarit će studenti koji na

pismenom dijelu ispita osiguraju 35 bodova

3.LITERATURA

1. Beridan, Izet, Tomić, Ivo M. i Kreso, Muharem (2001): Leksikon sigurnosti. Sarajevo:

„DES“.

2. Beridan, Izet (2008): Politika i sigurnost, FPN Sarajevo.

3. Cikotić, Selmo (2010): Sigurnosne pretpostavke Bosne i Hercegovine, VKBI.

4. Cikotić, Selmo (2016): Liderstvo, teorija i praksa, FPN Sarajevo.

5. Lisica, Darvin (2006): Upravljanje rizicima u planiranju protuminskih akcija. Sarajevo,

Ministarstvo civilnih poslova BiH-International Trust Fund.

6. Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine i akta njegove implementacije

7. Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine.

17

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Politike mira, civilno društvo i humanitarizam

Nivo: Drugi ciklus

studija

Godina: I Semestar: I Broj ECTS: 6

Status: Obavezni Broj sati sedmično: 2+1 Ukupno: 20+10

Odgovorni nastavnik: Prof.dr. Nerzuk Ćurak, E – mail: [email protected]

Konsultacije:Ponedjeljak, 09,30 – 11,30; Utorak, 09,30-11,30

Suradnici u nastavi: Doc. dr.sc. Emir Vajzović, V.asst. Selma Ćosić, MA

e-mail:[email protected]; [email protected]

Konsultacije: Sat vremena prije i sat vremena poslije nastave

1.CILJ I SADRŽAJ MODULA

Omogućiti studenticama i studentima da se upoznaju sa povijesnim razvojom interdisciplinarnog

istraživanja mira, ulogom civilnog društva u transformaciji nasilnog društva u postkonfliktno i

mirno društvo te utjecaju koji filozofija i politike mira mogu ostvariti na procese razvoja

humanitarizma kao važne ovovremene ideologije liberalnih i demokratskih društava. Uz

usvajanje znanja o ključnim narativima i teorijskim konceptima discipline, kategorijalnom

aparatu mirovnih studija i stvaralačkim praksama koje povezuju svijet teorije mira sa ideologijom

humanitarizma, polaznice i polaznici ovog specijalističkog mastera bit će osposobljeni za kritičku

analizu različitih mirovnih formi suvremenog svijeta čiji je neizostavni sadržaj humanitarizam sa

svojim pozitivnim ali i negativnim ideologijskim predznacima.Praktični cilj je osposobiti

studentice i studente da aktivno participiraju u izgradnji mira u postkonfliktnoj zajednici te da u

okviru svoga profesionalnog angažmana snažno povezuju različite oblike humanitarnog

djelovanja sa etikom humanitarizma kao emancipatorskom kategorijom.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice 1. Uvod u disciplinu i njeno društveno i znanstveno porijeklo

2. Teorijske i praktične pretpostavke civilnog društva i izgradnje

mira

3. Filozofija mira

4. Politike mira u suvremenom međunarodnom društvu i

međunarodnoj zajednici

5. Transformacija nasilne političke kulture u civilnu mirovnu

kulturu

6. Teorije civilnog društva

7. Teorija i praksa izgradnje mira

8. Civilno društvo i mir

9. Nevladine organizacije kao poluga izgradnje mira

10. Mirovne forme u dvadesetprvom stoljeću i praktični pristupi

Strateškoj izgradnji mira kroz razvoj civilnog društva

11. Humanitarizam: etika i ideologija

12. Civilno društvo i humanitarizam

13. Mir, humanitarizam i razvoj

14. Nobelova nagrada za mir i humanitarizam




18

15. Kultura mira i humanitarizam

16. Zaključna razmatranja

1.3.Rezultati učenja Studenti/ice će: Ovladati kategorijalnim aparatom discipline kroz

teorijsku elaboraciju ključnih koncepata; Upoznati se sa suvremenim

interpretacijama u istraživanju mira sa posebnom konekcijom na

odnos mir-civilno društvo-humanitarizam; Osposobiti se za kritičko

motrenje različitih mirovnih formi kao otvorenih i zatvorenih

ideoloških projekata; Razumjet će važnost razlikovanja

humanitarizma kao instrumenta solidarnosti od humanitarizma kao

instrumenta ideološke i geopolitičke penetracije; Kroz prezentacijske

vježbe upoznati dihotomiju nasilje-mir i steći pretpostavke za

razumijevanje sukoba i aktivno mirovno posredovanje, uključujući

angažman na praktičnom humanitarnom radu kroz civilno društvo i

kroz vezu civilnog društva i države; Upoznati se sa različitim

pojedincima, organizacijama, institutima i mirovnim pokretima koji

istražuju i praktično učestvuju u proizvodnji mira kao lokalnog i

svjetskog dobra; Osposobiti se za interdisciplinarno razumijevanje

mirovnih procesa u različitim regionalnim krizama sa posebnim

uklonom na razumijevanje mirovnog kapitala humanitarnih

operacija; Steći afinitet za izgrađivanje mirovne kulture sa posebnim

akcentom na razvoj mirovne kulture u BiH i regiji Jugoistočna

Evropa; Shvatiti važnost civilnog društva za izgradnju održive

političke zajednice kroz konstituciju pozitivnog mira što uključuje i

razumijevanje politike humanitarizma kao važnog segmenta

izgradnje kulture mira u postkonfliktnim zajednicama.


Opis aktivnosti %


nastave


2. Prezentacije i vježbe

70%

30%


2.2.Sistem ocjenjivanja 1. Prisustvo nastavi

2. Midterm

3. Aktivnost tokom nastave

4. Završni ispit

10% (maksimalno 10 bodova)

30% (maksimalno 30bodova)

10%(maksimalno 10 bodova

50% (maksimalno 50 bodova)

2.3.Procjena znanja

studenata

Midterm esej

Završni ispit: usmena i pismena provjera znanja

3.LITERATURA

Obavezna literatura

1. Bubanja, Pavle (1993): Filozofija mira, Naučna knjiga, Beograd

19

2. Beswick Danielle, Jackson, Paul (2011): Conflict, Security and

Development. An introduction, Routledge, New York

3. Ćurak, Nerzuk (2016): Rasprava o miru i nasilju. (Geo)politika

rata – (Geo)politika mira - Studije mira, Buybook, Sarajevo

4. Galtung, Johan (2009): Mirnim sredstvima do mira, Službeni

glasnik, Beograd

5. Grupa autora (1998): Svetska enciklopedija mira I-II, Zavod za

udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

6. Heffermehl, Fredrik S. (ur) (2001): Mir je moguć, Beogradski

krug, Beograd

7. Christopher, Coker (2010): Budućnost rata, zavod za udžbenike,

Beograd

8. Pavlović, Vukašin (2009): Civilno društvo i demokratija,

Službeni glasnik, Zavod za udžbenike, Beograd

9. Ramsbotham, Oliver; Woodhouse, Tom; Miall, Hugh (2011):

Contemporary Conflict Resolution, Polity Press, Cambridge

10. Rogers, Paul (2010): Mirovne studije u: Suvremene sigurnosne

studije, ur. Alan Collins, Politička kultura, Zagreb

11. Wolf, Stefan and Yakinthou Christalia (2012): Conflict

management in divided societies, Routledge, London & New

York

Dopunska literatura:

12. Kant, Immanuel (2000): Vječni mir. Filozofski nacrt u:

Immanuel Kant: Pravno-politički spisi, Politička kultura, Zagreb

13. Oberschall, Anthony (2007) Conflict and peace Building in

Divided Societis: Responses to Ethnic Violence, London:

Routledge

14. Peace and Change, A Journal for Peace Research, Volume 31,

Issue 3 , p. 333-389 (July 2006)

15. Senghaas, Diether (2007):On Perpetual Peace. A Timely

Assessment, Oxford/New York: Berghahn Books

20

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Međunarodno humanitarno pravo i režimi

neproliferacije

Nivo: Specijalistički Godina: I Semestar: I Broj ECTS: 6


Odgovorni nastavnik:

prof.dr.sc. Zarije Seizović, E- mail: [email protected]

prof. dr. sc. Darvin Lisica, E – mail: [email protected]

Konsultacije:

Prof. D. Lisica: ponedjeljak od 14.00-15.00, 18.00-19.00. sati, a petkom, 13.00-16.00. sati,

poželjno je da se studenti najave putem e-maila

Prof. Z. Seizović: srijeda: 09:00-13:00, em@il; svaki dan u bilo koje vrijeme

Suradnik u nastavi:

e-mail:


Upoznati studente sa sa osnovnim pojmovima, institutima i principima Međunarodnog

humanitarnog prava nastankom, razvojem i savremenim statusom Međunarodnog humanitarnog

prava, kao sastavnog dijela međunarodnog javnog prava generalno, ali i kao posebne naučne

discipline. Takođe, cilje upoznati studente sa međunarodno-pravnim okvirom za neproliferaciju

konvencionalnog oružja i oružja za masovno uništenje, te međunarodnim i regionalnim

organizacijama koje su uključene u režime neproliferacije oružja. Omogućiti studentima da

steknu političke, sigurnosne, pravne i druge pretpostavke za proučavanje proliferacije oružja i

razoružanja.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice

1. Sredstva mirnog rješavanja sporova

2. Sredstva prinudnog rješavanja međunarodnih sporova

3. Pojam Međunarodnog humanitarnog prava, osnovni principi,

savremene definicije i polje primjene

4. Nastanak, razvoj i savremeni status Međunarodnog

humanitarnog prava

5. Izvori Međunarodnog humanitarnog prava

6. Zabrana rata u savremenom međunarodnom pravu

7. Humanitarna intervencija prije i poslije 11. septembra

8. Primjena Međunarodnog humanitarnog prava u operacijama

očuvanja i provedbe mira

9. Konvencije i drugi ugovori o kontroli, neproliferaciji i zabrani

oružja

10. Ujedinjeni narodi i režimi neproliferacije

11. Uloga Sjevernoatlantskog saveza u kontroli naoružanja

12. Uloga Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi u

razoružanju



21

13. Međunarodna agencija za atomsku energiju i režim nuklearne

neproliferacije

14. Organizacija za zabranu kemijskog oružja i režim

neproliferacije kemijskog oružja

15. Borba protiv proliferacije streljačkog i lakog oružja

1.3.Rezultati učenja Nakon savladavanja metodskih jedinica modula, studenti će biti u

stanju:

1. Raspolagati znanjima iz oblasti MHP i biti u stanju da razumiju

njegov nastanak i razvoj te ključne međunarodne institucije koje

djeluju u oblasti MHP,

2. Shvatiti prirodu, etiku, legalitet i legitimitet međunarodne

humanitarne intervencije,

3. Ovladati zanjima o pravednim i nepravednim ratovima, doktrini

preventivnog napada, te primjeni pravila MHP u operacijama

očuvanja i provedbe mira,

4. Razlučivati prijetnje prouzročene proliferacijom

konvencionalnog oružja i oružja za masovno uništenje u

suvremenim međunarodnim odnosima,

5. Prepoznavati ulogu međunarodnih organizacija, njihovu moć i

nemoć u provođenju politike razoružanja, kontroli i proliferaciji

oružja;

6. Razumjeti promijenjenu ulogu nevladinih organizacija u politici

razoružavanja.


Opis aktivnosti %


nastave

1. Ex cathedra

2. Prezentacije

3. Gosti predavači

4. Vježbe

50%

30%

10%

10%


2.2.Sistem

ocjenjavanja

Aktivnost Učešće u kon.

ocjeni

Pitanja i bodovi

Midterm 35 % 7 pitanja po 5 bodova

Završni 50 % 10 pitanja po 5 bodova

Učešće u nastavi 10 % 10 bodova max.

Prisustvo 5 % 5 bodova

Ukupno 100 % 100 bodova

2.3. Oblici provjere

znanja studenata

Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik

aktivnosti i provjere znanja u toku semestra (esej, seminar,

prezentacija, istraživanje i sl.), kao i na završnom ispitu, na kojem se

utvrđuje konačna ocjena. Utvrđeni elementi vrednovanja pojedinih

22

aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja, obavezno se

provode kao jedinstvena cjelina u tekućoj studijskoj godini.

3.LITERATURA


9) Beridan, Izet, Tomić, Ivo M. i Kreso, Muharem (2001)

Leksikon sigurnosti. Sarajevo: „DES“.

10) Blix, Hans i dr. (2006) Weapons of Terror: Freeing the World

of Nuclear, Biological and Chemical Arms. Stockholm:

Weapons of Mass Destruction Commission.

11) Fischer, David (1997)History of the International Atomic

Energy Agency : the first forty years. Vienna : The Agency.


Geneva (2010) A Guide to Mine Action. Geneva: GICHD.

13) Gillis, Melissa (2009) Disarmament: A Basic Guide. New York:

UN Department for Disarmament Affairs.


Dictionary of Military and Associated Terms. Washington: Joint

Chiefs of Staff.

15) Katona, Peter, Michael D. Intriligator and John P. Sullivan

(2006) Countering Terrorism and WMD: Creating a global

counter-terrorism network. London/New York: Routlege.

16) Lisica, Darvin (2006) Upravljanje rizicima u planiranju

protuminskih akcija. Sarajevo: Ministarstvo civilnih poslova

BiH-International Trust Fund.

17) NATO (2006) NATO priručnik. Brussels: Public Diplomacy

Division NATO.

18) OSCE (2007) OSCE Handbook. Vienna OSCE Press and Public

Information Section

19) Seizović, Zarije, Međunarodno humanitarno pravo, Dobra

knjiga, Sarajevo, 2016.

Šira literatura:

1. Aksar, Yusuf, Implementing International Humanitarian

Law – From Ad Hoc Tribunals to a Permanent

International Criminal Court, Routledge, Taylor and Francis

Group, London and New York, 2004.

2. Beridan, Izet (2008) Politika i sigurnost. Sarajevo: Fakultet

političkih nauka.

3. Bilandžić, Mirko (2010) Sjeme zla. Elementi sociologije

terorizma. Zagreb: Plejada/Synopsis.

4. Borrie, John i Randin, Vanessa Martin (2006)

5. Cattaneo, Silvia and Sarah Parker (2008)Implementing the

United Nations Programme of Action on Small Arms and Light

23

Weapons Analysis of the National Reports Submitted by States

from 2002 to 2008, New York and Geneva.

6. Chesterman, Simon, Just war or Just peace? Humanitarian

Intervention and International Law, Oxford University Press,

New York, 2001.

7. Chomsky, Noam, A New Generation draws the line:

humanitarian intervention and the „Responsibility to protect“

Today, Paradigm Publishers, 2011.

8. Degan, Vladimir Đ., Međunarodno pravo, drugo osavremeno

izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2006.

9. Degan, Vladimir-Đuro (1982) Međunarodno pravo i

međunarodna sigurnost. Pravni domašaj helsinškog Završnog

akta. Sarajevo: “Svjetlost”.

10. Flinn, Matthew J., First strike, preemtive war in modern history,

New York and London, 2008.

11. Fox Gregory H., Humanitarian Occupation, Cambridge, 2008.

12. Gardam, Judith, Necessity, Proportionality and the Use of Force

by States, Cambridge 2009.

13. Green, Robert D. (1999) Fast Track to Zero Nuclear Weapons.

Cambridge: The Middle Powers Initiative.

14. Holzgrefe, J.L., and O. Keohane, Robert, Humanitarian

intervention, Ethical, Legal and Political Dilemmas, Cambridge

University Press, 2003.

15. International Etomic Energy Agency (1959) The Text of the

Agency's Agreements with the United Nations. Wienna: IAEA.

16. International Etomic Energy Agency (2012) Medium Term

Strategy 2017-2017,

http://www.iaea.org/About/mts2012_2017.pdf

17. Joint Chiefs of Staff (2001) The Department of Defense

Dictionary of Military and Associated Terms, Washington:

Joint Chiefs of Staff.

18. Joint Chiefs of Staff (2006) National Military Strategy to

Combat Weapons of Mass Destruction. Washington: Chairman

of the Joint Chiefs of Staff

19. Kegley, Charles W i Wittkopf, Eugene R.(2006) Svetska

politika. Trend i transformacija. Beograd: Diplomatska

akademija.

20. Knežević – Predić, Vesna, Ogled o Međunarodnom

humanitarnom pravu, Fakultet političkih nauka, Beograd,

2007.;

21. Lisica, Darvin (2011) Sigurnosni rizici i temeljne društvene

vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Knjiga 2. Sigurnosni rizici.

Sarajevo: Fakultet političkih nauka.

24

22. Lisica, Darvin, Bajrić Šerif (2009) Izveštaj o uticaju

neeksplodirane kasetne municije u Republici Srbiji. Beograd:

Norveška narodna pomoć.

23. Menon, Bashar (2006) Disarmament – A Basic Guide. New

York: UN Department for Disarmament Affairs.

24. Moore, Jonahtan, (edited), Hard choices: moral dilemmas in

humanitarian intervention, Rowman and Litllefield Publishers,

1998.

25. Murphy, D. S., Humanitarian intervention: The United Nations

in an Envolving World Order, University of Pennsylvania

Press, 1996.

26. NATO (2010) Strateški koncept za obranu i sigurnost članica

Sjeveroatlantskog saveza

27. Obradović, Konstantin - Šahović, Milan - Despot, Milivoj,

Međunarodno humanitarno pravo - razvoj, primena, sankcije,

Beogradski centar za ljudska prava; 2002.

28. OSCE (2003a) OSCE Document on stockpiles of conventional

ammunition. Vienna: Forum for Security Co-operation.

29. OSCE (2003b) OSCE Strategy to Address Threats to Security

and Stability in the Twenty-First Century, Maastricht: Eleventh

Meeting of the Ministerial Council.

30. OSCE (2007) Kodeks ponašanja o vojno-političkim apektima

sigurnosti. Sarajevo: OSCEBiH

31. Ramsbotham O. – Woodhouse Tom, Humanitarian Intervention

in the Contemporary Conflict : A Receonteptualisation, Polity

Press, Cambridge, UK, 1996.

32. Redakcija Vojne enciklopedije (1973) Vojna enciklopedija 1-

10, Drugo izdanje. Beograd: Redakcija VE.

33. Seizović, Zarije, Međunarodno javno pravo – zbirka eseja,

Univerzitet u Zenici, Zenica, 2008.

34. Seizović, Zarije, Paradigma Bosna: juče, danas sutra, Dobra

knjiga, Sarajevo 2014.

35. Stocholm International Peace research Institute (2012) SIPRI

Yearbook 212. Armament, Disarmament and International

Security. Oxford: University Press.

36. Tanca, Antonio, Foreign Armed Intervention in Internal

Conflict, Martinus Nijhoff Publishers, 1993.

37. United Nations (2006) Integrated Disarmament,

Demobilization and Reintegration Standard (IDDRS).UN.

38. Vučinić, Zoran, Međunarodno ratno i humanitarno pravo, Javno

preduzeće „Službeni glasnik“, Beograd, 2006.

25

39. Weiss, G. Thomas, Humanitarian intervention: war and conflict

in the modern world, 2nd edition (with a foreword by Gareth

Evans), Polity Press, UK, 2012.

40. Wheeler, J. Nicholas, Unilateral Humanitarian Intervention and

International Law, University of Wales, Department of

International Politics at Aberystwyth, 2000.

41. Williams, Paul. D. ur (2008) Uvod u studije bezbednosti.

Beograd: Službeni glasnik.

Internet stranice:

17) Centar za kontrolu streljačkog i lakog oružja u Jugoistočnoj

Evropi, http://www.seesac.org

18) Centar za uklanjanje mina u BiH, www.bhmac.org

19) Cluster Munitions Coalition,

http://www.stopclustermunitions.org/

20) E-mine – UN Mine Action Service, www.mineaction.org


www.gichd.ch

22) International Campaign to Ban Landmines, http://www.icbl.org

23) Konvencije o razoružanju,

http://disarmament.un.org/TreatyStatus.nsf

24) Međunarodna agencija za atomsku energiju,

http://www.iaea.org

25) NATO, http://www.nato.int

26) NGO Committee on Disarmament, Peace and Security,

http://disarm.igc.org

27) Norwegian People's Aid Bosnia and Herzegovina, www.npa-

bosnia.org

28) Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons,

http://www.opcw.org

29) OSCE, http://www.osce.org

30) RACVIAC – centar za sigurnosnu suradnju,

http://www.racviac.org

31) UN Institute for Disarmament research, http://www.unidir.org

32) United Nations Disarmament - strengthening Peace and Security

through Disarmament, http://www.un.org/disarmament/

26

5 PROGRAMI MODULA ZA DRUGI SEMESTAR

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Profesionalna praksa

Nivo: II ciklus (4+1) Godina: 1 Semestar: 2 Broj ECTS: 5

Status: obavezan Broj sati sedmično:

Odgovorni nastavnik: prof. dr. Haris Cerić i doc. dr. Zlatan Bajramović

E – mail: [email protected] [email protected]

Konsultacije:

Suradnik u nastavi:

e-mail:

Konsultacije:


Na osnovu praktičnog rada i djelovanja vladinog i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini,

odnosno institucija i organizacija ova dva sektora koje se bave protivminskim akcijama i

uništavanjem viškova naoružanja, omogućiti studentima da se upoznaju sa rizicima, načinima

rada, procedurama i metodologijom koju primjenjuju. U okviru vladinih organizacija studenti

će se upoznati sa radom i djelovanjem u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) i

Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ) dok će se u okviru nevladinih organizacija upoznati

sa radom i djelovanjem u Norveškoj narodnoj pomoći (NPA). Profesionalna praksa ima

opservacioni, adaptivni i doživljajni karakter.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice

1. Upozoravanje na mine i kasetnu municiju.

2. Oslobađanje zemljišta (eng. Land release; humanitarno

deminiranje):izviđanje, čišćenje i uništavanje zaostalih mina,

kasetne municije i drugih eksplozivnih ostataka iz rata, izradu

karata, obilježavanje.

3. Uništavanje zaliha protupješadijskih mina i kasetne municije

(eng. Stockpile Destruction)

4. Edukacija o riziku (eng. Risk education)

5. Razvoj novih metoda i tehnika rada (eng. Methodology

Developement)

6. Motivacija za rad

7. Organizacija i grupa

8. Mjesto vođstva u menadžment procesu.


- razumjeti rizike zaostalih minsko eksplozivnih sredstava (MES) i

neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) po lokalnu zajednicu,

- upoznati se sa radom organizacija koje se bave protivminskim

akcijama.

- spoznati procedure i djelovanje različitih organizacija (vladinih i

nevladinih) pri oslobađanju zemljišta.

27

- spoznati procedure i djelovanje pri uništavanju zaliha

protivpješadijskih

mina, kasetne municije,

- strategijski pristupati ljudskim resursima,

- djelovati kao dio timske organizacione strukture,

- razumijeti organizacione aspekte motivacije za rad.


Opis aktivnosti %


prakse

Profesionalna praksa se izvodi:

- na Fakultetu političkih nauka Sarajevo

(25%),

- u Oružanim snagama Bosne i

Hercegovine (25%),

- u Federalnoj upravi civilne zaštite (25%)

- u Norveškoj narodnoj pomoći (25%).

Ocjene

- Ne zadovoljava

- Zadovoljava

- Ističe se


2.2.Sistem ocjenjivanja - prisustvo profesionalnoj praksi (50%),

- izvođenje praktičnih zadataka (50%).

2.3.procjena znanja

studenata

Procjena znanja studenata će se obaviti u ustanovama u kojima se

izvodi profesionalna praksa.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE I VJEŽBI

Radna

sedmic

a

Datum/sat Naziv tematske cjeline Izvodi

1.

9:00-11:00 Organizacija i djelovanje vladinog i

nevladinog sektora u protivminskim

akcijama i uništavanju viškova naoružanja.

Doc. dr. Zlatan

Bajramović

11:00-

13:00

Timska organizaciona struktura.

Tradicionalna organizaciona struktura;

Matična organizaciona struktura; Timska

struktura (formiranje timova, komunikacija u

timu, motiviranje, grupna efektnost,

rješavanje konflikata, vrste timova).

Prof.. dr. Haris Cerić

13:00-

15:00

Utjecaj osobina ličnosti na grupne procese.

Osobine ličnost članova male grupe

(interpersonalna orijentacija i grupni procesi,

socijalna senzitivnost i grupni procesi,

emocionalna stabilnost i grupni procesi)

Prof. dr. Haris Cerić

28

2. 8:00-16:00 Boravak studenata u Centru za protivminsko

djelovanje i uništenje neeksplodiranih

ubojnih sredstava Oružanih snaga Bosne i

Hercegovine (OS BiH) , kasarna Rajlovac,

radi prikupljanja (prepis, fotokopiranje)

odgovarajuće dokumentacije radi stvaranja

ličnog dosijea studenata, kao i učešće u

različitim aktivnostima koje se tiču

protivminskih akcija i uništavanja viškova

naoružanja.

Odgovorno lice u

Centru za protivminsko

djelovanje i uništenje

NUS-a OS BiH

3. 8:00-16:00 Boravak studenata u Sektoru za organizaciju

deminiranja i uništavanje eksplozivnih

sredstava Federalne uprave civilne zaštite

(FUCZ) radi prikupljanja (prepis,

fotokopiranje) odgovarajuće dokumentacije

radi stvaranja ličnog dosijea studenata, kao i

učešće u različitim aktivnostima koje se tiču


naoružanja.

Odgovorno lice u

Sektoru za deminiranje i

uništavanje

eksplozivnih sredstava

FUCZ

4. 8:00-16:00 Boravak studenata u u Norveškoj narodnoj

pomoći (NPA) radi prikupljanja (prepis,

fotokopiranje) odgovarajuće dokumentacije

radi stvaranja ličnog dosijea studenata, kao i

učešće u različitim aktivnostima koje se tiču


naoružanja.

Odgovorno lice u

Norveškoj narodnoj

pomoći

29

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Projektovanje stručnih istraživanja u oblasti

humanitarnog razoružavanja

Nivo:4+1 Godina: I Semestar: II Broj ECTS:5

Status:obavezni Broj sati sedmično: 2+1 Ukupno: 20+10


Prof.dr. Darvin Lisica, E-mail: [email protected]

Doc.dr. Sead Turčalo, E-mail: [email protected]

Konsultacije:

Suradnik u nastavi:

Konsultacije:


Krajnji cilj ovoga modula je da studenti savladaju cjelokupan proces istraživanja u oblasti

sigurnosnih i mirovnih studija i pripreme se za pisanje završnog magistarskog rada iz

istraživačkog polja humanitarnog razoružavanja. U svrhu postizanja tog cilja sadržaj predmeta će

biti usmjeren na omogućavanje studentima da steknu znanja o praktičnim dimenzijama

istraživanja literature, pisanja pregleda literature, dolaženja do problemskog pitanja u kontekstu

aktuelne literature iz oblasti koju istražuju, te projektovanju i izradi stručnog rada o temi za koju

se opredijele tokom studija, kao i primjeni rezultata istraživanja u praksi.

1.1. Preduslovan

predmet:


jedinice

1. Šta je istraživanje?

2. Razvoj radne hipoteze istraživanja

3. Istraživanje literature i pisanje pregleda literature

4. Prikupljanje podataka

5. Kvalitativne metode istraživanja

6. Kvantitativne metode istraživanja

7. Procjena rizika

8. Nadzor i evaluacija rezultata istraživanja

9. Pisanje nacrta izvještaja o istraživanju/završnog rada

10. Tehnički i etički aspekti istraživanja i akademskog pisanja

1.3.Rezultati učenja Student će moći:

- Napisati pregled literature

- Definirati problemsko pitanje i razviti projekt vlastitog (stručnog)

istraživanja

- Koristiti osnovne kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja

- Razumijevati tehničke i etičke aspekte istraživanja i akademskog

pisanja

- Samostalno napisati stručni rad


Opis aktivnosti %


nastave


4. Prezentacije

40%

20%



30

5. vježbe 40%


2.2.Sistem ocjenjavanja 1.Prisustvo nastavi

2.Aktivnost u nastavi i na vježbama

3. Završni ispit

10%

30%

60%

2.3.Procjena znanja

studenata

Studenti/ce na završnom ispitu prezentiraju nacrt

3.LITERATURA

Obavezna literatura

1. Vujević, Miroslav (2006) Uvođenje u znanstveni rad na

području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga5.

2. Bamberger, Michael (2000) Integrating Quantitative and

Qualitative Research in Developement Projects. Washington:

World Bank.

3. Fink, Arlene (2006) How to Conduct Surveys. A Step-by-Step-

Guide. Thousand Oaks: Sage Publications.

4. Fitzpartick, Jody L., Sanders, James R., Worthen, Blaine R.

(2004) Program Evaluation. Alternative Approaches and

Practical Guidelines. Boston: Pearson Education.

5. Zall Kusek, Jody, Rost, Ray C. (2004) Ten Steps to a Result-

Based Monitoring and Evaluation System. Washington: World

Bank.

6. Lisica, Darvin (2011) Sigurnosni rizici i temeljne društvene

vrijednosti u Bosni i Hercegovini.Knjiga 1. Temeljne društvee

nrijednosti, Knjiga 2. Sigurnosni rizici. Sarajevo: Fakultet

političkih nauka.

7. Internet stranica: The United Nations Institute for Disarmament

Research, www.undir.org

8. UN CASA (2012) Sprovođenje istraživanja o malokalibarskom

i lakom oružju. Međunardni standardi kontrole malokalibarskog

oružja, http://www.smallarmsstandards.org/

9. Lisica, Darvin, Bajrić Šerif (2009) Izveštaj o uticaju neeksplodirane

kasetne municije u Republici Srbiji. Beograd: Norveška narodna

pomoć.

10. Lisica, Darvin, Mijalović, Veselin (2012) Zaostala kasetna municija u

Crnoj Gori. Netehničko izviđanje kontaminiranosti i utjecaja.

Sarajevo/Podgorica: Norveška narodna pomoć/Regionalni centar za

podvodno razminiranje.

11. Lisica, Darvin, Goran Persic (2015) Cluster munition remnats in

Northern Kosovo. Non-technical survey on contamination and impact.

Sarajevo: Norwegian People's Aid.

http://www.undir.org/

http://www.smallarmsstandards.org/

31

6 IZVOĐENJE NASTAVNOG PROCESA

U izvođenju nastavnog procesa na magistarskom studiju učestvuju odgovorni

nastavnici – nosioci modula, gostujući predavači iz Bosne i Hercegovine i svijeta, stručnjaci iz

prakse, te saradnici.

7. CIJENA STUDIJA

Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu je na 35. redovnoj sjednici održanoj

04.04.2017.godine donio odluku kojom se utvrđuje cijena multidisciplinarnog

magistarskog studija iz oblasti sigurnosnih i mirovnih studija pod nazivom

„Humanitarno razoružanje“, organiziranog od strane Fakulteta političkih nauka

Univerziteta u Sarajevu u iznosu od 3500 KM.

8. ZVANJE KOJE SE STIČE

Na osnovu Pravilnika o sticanju i korištenju akademskih titula, stručnih i naučnih

zvanja na visokoškolskim ustanovama na području Kantona Sarajevo, studentice i

studenti će nakon završenog multidisciplinarnog master studija iz oblasti sigurnosnih i

oblasti mirovnih studija steći diplomu magistar sigurnosnih i mirovnih studija,

usmjerenje humanitarno razoružanje.

odsjek sigurnosne i mirovne studije...

Documents