nuklearna fizika
DESCRIPTION
Nuklearna fizika. Predavanje 7 Fisija. dr.sc. Nikola Godinović. Priča. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Nuklearna fizikaNuklearna fizika
Predavanje 7Predavanje 7
Fisija Fisija
dr.sc. Nikola Godinović
2
PričaPriča Ova slika je promijenila svijet!!! Kad je Ova slika je promijenila svijet!!! Kad je
Robert Openheimer, voditelj tima Robert Openheimer, voditelj tima znanstvenika na Manahattn projektu koji znanstvenika na Manahattn projektu koji su razvili atomsku bombu, prisustovao su razvili atomsku bombu, prisustovao prvoj eksploziji bombe, citirao je sveti prvoj eksploziji bombe, citirao je sveti Hindu tekst: “ Sada postajem Smrt, Hindu tekst: “ Sada postajem Smrt, uništavatelj Svjetova.”uništavatelj Svjetova.”
Kakva fizika stoji iza ove slike !Kakva fizika stoji iza ove slike !
3
Temeljni fizikalni princip – dobivanje energijeTemeljni fizikalni princip – dobivanje energije Na istom fizikalnom principu se temelji dobivanje energije izgaranjem drva, ugljena, nafte, odnosno Na istom fizikalnom principu se temelji dobivanje energije izgaranjem drva, ugljena, nafte, odnosno
izgaranjem nuklearnog goriva u procesima koje zovemo fisija i fuzija.izgaranjem nuklearnog goriva u procesima koje zovemo fisija i fuzija. Prilikom izgaranja drva ili ugljena dolazi do preraspodjele vanjskih elektrona u atomima ugljika i kisika Prilikom izgaranja drva ili ugljena dolazi do preraspodjele vanjskih elektrona u atomima ugljika i kisika
u stabilniju konfiguraciju, u konfiguraciju u kojoj su elektroni jače vezani. Masa molekule drva ili u stabilniju konfiguraciju, u konfiguraciju u kojoj su elektroni jače vezani. Masa molekule drva ili ugljena je veća od ukupne mase molekula i atoma koji nastaju nakon izgaranja. Masa se smanjila za ugljena je veća od ukupne mase molekula i atoma koji nastaju nakon izgaranja. Masa se smanjila za određeni iznos određeni iznos mm
Isto tako je masa jezgre urana veća od mase jezgri koje nastaju u fisijskom procesu jer su nukleoni u Isto tako je masa jezgre urana veća od mase jezgri koje nastaju u fisijskom procesu jer su nukleoni u jezgrama produkata fisije (cijepaju) raspoređeni u stabilniju konfiguraciju. Slično je i kod procesa jezgrama produkata fisije (cijepaju) raspoređeni u stabilniju konfiguraciju. Slično je i kod procesa fuzije, ukupna masa jezgara koje se fuziraju (spajaju) veće su od mase jezgre koja nastaje fuzijom. fuzije, ukupna masa jezgara koje se fuziraju (spajaju) veće su od mase jezgre koja nastaje fuzijom.
I kod izgaranja atoma (kemijski procesi: izgaranje drva, ugljena) i kod izgaranja nuklearnog goriva, I kod izgaranja atoma (kemijski procesi: izgaranje drva, ugljena) i kod izgaranja nuklearnog goriva, energija koja se oslobodi pri jednom procesu atomskog odnosno nuklearnog izgaranja je energija koja se oslobodi pri jednom procesu atomskog odnosno nuklearnog izgaranja je Q=Q=mcmc22,,
U načelu, jedina bitna razlika između izgaranja atoma i izgaranja jezgre je u količini energije koja se U načelu, jedina bitna razlika između izgaranja atoma i izgaranja jezgre je u količini energije koja se oslobodi pri jednom procesu izgaranja. Kod izgaranja na atomskoj odnosno molekularnoj razini oslobodi pri jednom procesu izgaranja. Kod izgaranja na atomskoj odnosno molekularnoj razini oslobodi se u jednom proceoslobodi se u jednom processu u nekoliko eVnekoliko eV a kod jednog procesa fisije ili fuzije oslobodi se a kod jednog procesa fisije ili fuzije oslobodi se nekoliko nekoliko milijuna eVmilijuna eV. Sila koja drži nukleone na okupu u jez. Sila koja drži nukleone na okupu u jezggri je nekoliko milijuna puta jače od Coluombove ri je nekoliko milijuna puta jače od Coluombove sile koja drži elektrone vezane za jezgru atoma.sile koja drži elektrone vezane za jezgru atoma.
4
Energijski sadržaj gorivaEnergijski sadržaj goriva
5
Energija vezanja jezgreEnergija vezanja jezgre Energija vezanja je energija potrebna da se nukleon vezani u jezgri razdvojeEnergija vezanja je energija potrebna da se nukleon vezani u jezgri razdvoje.. Iz zakon očuvanja energije i Einsteinove relacije o ekvivalenciji mase i energije Iz zakon očuvanja energije i Einsteinove relacije o ekvivalenciji mase i energije
slijedi izraz za energiju veze jezgre mase slijedi izraz za energiju veze jezgre mase mmAA::
2Anp
2b cmm)ZA(ZmmcE
En
erg
ija v
ezan
ja p
o n
ukle
on
u
Eb
/A(M
eV
)
Maseni broj A
područje najveće stabilnosti
Energija se oslobađa kad se teška jezgra cijepa u dvije
lakše jegzre - fisija
Energija se oslobađa kad dvije lakše jezgre
formiraju težu jezgru-fuzija
6
Energija iz 1 kg goriva i različitih procesaEnergija iz 1 kg goriva i različitih procesa Tablica prikazuje različite procese generiranja energije koristeći 1 kg tvari, Tablica prikazuje različite procese generiranja energije koristeći 1 kg tvari,
izražene vremenskim intervalom napajanja 1 žarulje snage 100 W.izražene vremenskim intervalom napajanja 1 žarulje snage 100 W.
Tvar (m= 1kg)Tvar (m= 1kg) ProcesProces VrijemeVrijeme
vodavoda slobodni pad s 50 mslobodni pad s 50 m 5 s5 s
ugljenugljen izgaranjeizgaranje 8 sati8 sati
Obogaćeni UOObogaćeni UO22 fisija u reaktorufisija u reaktoru 690 godina690 godina
235235UU fisijafisija 33xx101044 godina godina
deuterijdeuterij fuzijafuzija 33xx101044 godina godina
materija-antimaterijamaterija-antimaterija anihilacijaanihilacija 33xx101077 godina godina
7
Model nuklearne fisije (1)Model nuklearne fisije (1) Jezgra urana apsorbira neutron i nastaje jezgra Jezgra urana apsorbira neutron i nastaje jezgra 236236U*U* u pobuđenom stanju koja u pobuđenom stanju koja
živi 10živi 10-12-12 sekundi a nakon toga se raspada na dvije jezgre X i Y (fisijski fragmenti) i sekundi a nakon toga se raspada na dvije jezgre X i Y (fisijski fragmenti) i 2-3 neutrona:2-3 neutrona:
Energija vezanja po nukleonu za teške jezgre je oko 7,2 MeV a za jezgre srednje Energija vezanja po nukleonu za teške jezgre je oko 7,2 MeV a za jezgre srednje mase je oko 8,2 MeV. Pa se u fisijskom procesu oslobodi mase je oko 8,2 MeV. Pa se u fisijskom procesu oslobodi 1 MeV energije po 1 MeV energije po nukleonunukleonu, a kako je ukupan , a kako je ukupan broj nukleona oko 200broj nukleona oko 200, to se u jednom fisijskom , to se u jednom fisijskom procesu oslobodi oko procesu oslobodi oko 200 MeV energije200 MeV energije
neutroniYX*UUn 23692
23592
10
8
Model nuklearne fisije (2)Model nuklearne fisije (2) Teška jezgra sse cijepa kad se Teška jezgra sse cijepa kad se
dostigne aktivacijska energija.dostigne aktivacijska energija. Aktivacijska energija za Aktivacijska energija za 235235U U
iznosi 6,5 MeV.iznosi 6,5 MeV. Apsorpcijom neutrona u Apsorpcijom neutrona u 235235U U
nastaje nastaje 236236U* pri čemu se U* pri čemu se dobije energija od 6,5 MeV dobije energija od 6,5 MeV koja se očituje u “mehničkom koja se očituje u “mehničkom pobuđenju” jezgre pobuđenju” jezgre 236236U.U.
9
Nuklearna fisijaNuklearna fisija Neutroni jer su neutralne čestice su vrlo pogodni projektili za bombardiranje jezgre jer ne Neutroni jer su neutralne čestice su vrlo pogodni projektili za bombardiranje jezgre jer ne
osjećaju odbojnu električnu silu kad su blizu jezgre.osjećaju odbojnu električnu silu kad su blizu jezgre. Kad se jezgra Kad se jezgra 235235U bombardira sporim neutronima događa se fisija, jezgra urana se raspada U bombardira sporim neutronima događa se fisija, jezgra urana se raspada
na dvije lakše jezgre i 2-3 neutrona i pri tome se oslobađa energija od oko 200 MeVna dvije lakše jezgre i 2-3 neutrona i pri tome se oslobađa energija od oko 200 MeV Neutroni nastali fisijom mogu izazvati novu fisiju te može doći do nekontrolirane lančane Neutroni nastali fisijom mogu izazvati novu fisiju te može doći do nekontrolirane lančane
reakcija (atomska bomba) ili do kontrolirane lančane reakcije – nuklearni reaktor reakcija (atomska bomba) ili do kontrolirane lančane reakcije – nuklearni reaktor
http://lectureonline.cl.msu.edu/~mmp/applist/chain/chain.htm
10
Interakcije neutronaInterakcije neutrona
Neutronske reakcije: raspršenje, radijativni uhvat i fisija, ukupni Neutronske reakcije: raspršenje, radijativni uhvat i fisija, ukupni udarni presjek je suma sva tri procesa: udarni presjek je suma sva tri procesa: TT= = ss+ + cc+ + ff..
238238U je fisibilan tek kad je energija neutrona EU je fisibilan tek kad je energija neutrona Enn>1,4 MeV>1,4 MeV 235235U se javlja na jako niskim energijama neutrona (tzv. Termalni U se javlja na jako niskim energijama neutrona (tzv. Termalni
neutroni)neutroni)
n (E)
235U
(b
arn
)
unre
solv
ed, n
arro
wre
sonance
s
238U
unre
solv
ed, n
arro
wre
sonance
s
~1/v
11
Oplodne reakcijeOplodne reakcije
)104,2()36,2()23( 4239239239238 yPudNpmUUn
)106,1()27()22( 4233233233232 yUdPamThThn
Uhvat neutrona 238U preko radioaktivnih raspada vodi do 239Pu Uhvat neutrona 238U preko radioaktivnih raspada vodi do 239Pu koje je fisibilan za sve energije neutrona, te se može koristiti u koje je fisibilan za sve energije neutrona, te se može koristiti u reaktorima s brzim i sporim neutronima.reaktorima s brzim i sporim neutronima.
232232Th je nulid koji se nalazi u prirodi a ponaša se slično kao Th je nulid koji se nalazi u prirodi a ponaša se slično kao 238238U. U. Fisiblian za energije neutrona > 1,4 MeV, ali može uhvatiti spori Fisiblian za energije neutrona > 1,4 MeV, ali može uhvatiti spori neutron koji se beta raspadima vodi do 233U koje je fisibilan neutron koji se beta raspadima vodi do 233U koje je fisibilan sporim neutronima.sporim neutronima.
12
NuNukklearlearni ni reaktorreaktor Nuklearni reaktor je sistem dizajniran za samoodrživu fisijsku reakcijuNuklearni reaktor je sistem dizajniran za samoodrživu fisijsku reakciju Definira se parametarDefinira se parametar KK – neutronski prinos– neutronski prinos omjer broja neutrona nastalih u omjer broja neutrona nastalih u
fisijskom procesa prema broju neutrona nastalih u prethodnom fisijskom fisijskom procesa prema broju neutrona nastalih u prethodnom fisijskom procesu. procesu. Maksimalna vrijednost Maksimalna vrijednost KK za fisiju urana jeza fisiju urana je 2.5 2.5
u praksiu praksi, , KK < 2,5< 2,5 K = 1K = 1– samoodržavajuća fisijska reakcija (kritični reaktor)– samoodržavajuća fisijska reakcija (kritični reaktor) K < 1 – fisija zamre, podkritični reaktorK < 1 – fisija zamre, podkritični reaktor K > 1 – lančana reakcija (nadkritični reaktor)K > 1 – lančana reakcija (nadkritični reaktor)
Kontrolom neutronskog prinosa kontrolira se broj neutrona, koriste se štapovi od Kontrolom neutronskog prinosa kontrolira se broj neutrona, koriste se štapovi od kadmija koji se uvlače u reaktorsku jezgru i apsorbiraju neutronekadmija koji se uvlače u reaktorsku jezgru i apsorbiraju neutrone
Moderatori su supstance koje služe za usporavanje neutrona jer samo termalni Moderatori su supstance koje služe za usporavanje neutrona jer samo termalni (spori) neutroni mogu izazvati fisiju (spori) neutroni mogu izazvati fisiju 235235U. Dobar moderator je voda (neutron se U. Dobar moderator je voda (neutron se sudari s jezgrom vodika u vodi) a ujedno i fluid koji se grije i prenosi toplinu do sudari s jezgrom vodika u vodi) a ujedno i fluid koji se grije i prenosi toplinu do parne turbine.parne turbine.
13
Neutronski prinos u reaktoruNeutronski prinos u reaktoru Ako želimo odrediti neutronski Ako želimo odrediti neutronski
prinos K za dani dizajn reaktora prinos K za dani dizajn reaktora moramo uzeti u račun sve što se moramo uzeti u račun sve što se može dogoditi neutronu u ciklusu može dogoditi neutronu u ciklusu koji vodi od jedne do druge koji vodi od jedne do druge generacije neutrona.generacije neutrona.
Izračunati što se događa s Izračunati što se događa s neutronom u jednom stvarnom neutronom u jednom stvarnom reaktoru je vrlo složeno, koriste se reaktoru je vrlo složeno, koriste se složeni računalni kodovi, MC složeni računalni kodovi, MC simulacije svih mogućih procesa i simulacije svih mogućih procesa i dizajna samog reaktora.dizajna samog reaktora.
JezgraJezgra GustGustoćaoća(g/(g/
cm3)cm3)
ff
(b)(b)
cc
(b)(b)
aa
(b)(b)
ss
(b)(b)
235235UU 18,718,7 579579 101101 686800
1010 2,52,5
238238UU 18,918,9 -- 2,72,711
2,72,722
8,38,3
PrirodPrirodni-Uni-U
18,918,9 4,14,177
3,43,433
7,67,600
8,38,3
i
iii
ii NNN
N
14
Neutronski prinos – inventura neutronaNeutronski prinos – inventura neutrona
06,2
cf
f
328,1)238(28,99)235(72,0
)235(72,0
cf
f
1.1. -brzih (fisijskih) neutrona koje proizvede jedan termalni neutron proizvede, -brzih (fisijskih) neutrona koje proizvede jedan termalni neutron proizvede, =2,08 za =2,08 za 235235U, U, =1,33 za prirodni uran. =1,33 za prirodni uran.
2.2. -fast fision factor, (-fast fision factor, (=1,03 za prirodni uran) neki brzi neutroni mogu proizvesti =1,03 za prirodni uran) neki brzi neutroni mogu proizvesti fisiju. fisiju.
3.3. p-resonance escape probability, vjerojatnost da neutron izbjegne rezonantni p-resonance escape probability, vjerojatnost da neutron izbjegne rezonantni uhvat u uhvat u 238238U, a ovisi o brzini usporavanja neutrona i o broju jezgri U, a ovisi o brzini usporavanja neutrona i o broju jezgri 238238U, nije U, nije jednostavno izračunati!jednostavno izračunati!
4.4. f-thermal utilization factor f – dio sporih neutrona koji se apsorbiraju u f-thermal utilization factor f – dio sporih neutrona koji se apsorbiraju u fisijskom gorivu.fisijskom gorivu.
5.5. Jedan dio sporih neutrona pobjegne lJedan dio sporih neutrona pobjegne lss, jedan dio brzih neutrona pobjegne l, jedan dio brzih neutrona pobjegne lff))
K=p(1-lf)(1-ls)Za beskonačni reaktor,
nema curenja K=pf
235U Prirodni UO2
15
ModeratorModerator Za uspješan dizjan reaktora (K=1), moderator je jako važan jer se Za uspješan dizjan reaktora (K=1), moderator je jako važan jer se
neutroni moraju što brže usporiti.neutroni moraju što brže usporiti. Najbolji moderatori su jezgre slične veličine kao i neutrona koje Najbolji moderatori su jezgre slične veličine kao i neutrona koje
imali mali udarni presjek za apsorpciju neutrona.imali mali udarni presjek za apsorpciju neutrona. Kao moderatori koriste se:Kao moderatori koriste se:
Deuteron, DDeuteron, D22O, skupa proizvodnja, koristi se u reaktorima koje proizvodi O, skupa proizvodnja, koristi se u reaktorima koje proizvodi Kanada (CANDU reaktori, Canadian deuterium uranium)Kanada (CANDU reaktori, Canadian deuterium uranium)
Proton, HProton, H220, jeftina, ali apsorpcija neutrona je znatna, pa je potrebno 0, jeftina, ali apsorpcija neutrona je znatna, pa je potrebno obogaćivanje uranaobogaćivanje urana
1212C, grafitC, grafit Boron (A=11) brže usporava neutrone od ugljika ali veliki udarni Boron (A=11) brže usporava neutrone od ugljika ali veliki udarni
presjek za apsorpciju neutrona pa se zato ne koristi kao moderator. presjek za apsorpciju neutrona pa se zato ne koristi kao moderator. Moguće je konstruirati reaktor samo od prirodnog urana i ugljika, Moguće je konstruirati reaktor samo od prirodnog urana i ugljika, Fermi izgradio prvi takav reaktor 1942.Fermi izgradio prvi takav reaktor 1942.
16
Prvi fisijski nuklearni reaktor, Chicago Pile 1Prvi fisijski nuklearni reaktor, Chicago Pile 1 Enrico Fermi vodio tim koji je izgradio prvi fisijski nuklearni reaktor Enrico Fermi vodio tim koji je izgradio prvi fisijski nuklearni reaktor
od prirodnog urana u grafita kao moderatora, 1942 u Chicagu, od prirodnog urana u grafita kao moderatora, 1942 u Chicagu, ispod nogometnog igrališta.ispod nogometnog igrališta.
17
Optimiziranje dizajnaOptimiziranje dizajna f – opada s porastom omjera moderator/gorivo, Nf – opada s porastom omjera moderator/gorivo, NMM/N/NFF
p-raste s porastom omjera moderator/gorivo, Np-raste s porastom omjera moderator/gorivo, NMM/N/NFF
Za dani iznos obogaćivanja Za dani iznos obogaćivanja 235235U postoji omjer NU postoji omjer NMM/N/NFF za koji je k za koji je k maksimalan.maksimalan.
Za prirodni uran (0,7 % Za prirodni uran (0,7 % 235235U) ne postoji omjer NU) ne postoji omjer NMM/N/NF F koji osigurava koji osigurava samodržavajuću reakciju, ksamodržavajuću reakciju, k < 1, jer su < 1, jer su =1,328 i p mali.=1,328 i p mali.
Već i malo povećanje koncentracije Već i malo povećanje koncentracije 235235U na 1,6 % , poveća U na 1,6 % , poveća =1,654.=1,654. p – vjerojatnost da ne dođe do rezonantnog uhvata u p – vjerojatnost da ne dođe do rezonantnog uhvata u 238238U se može U se može
povećati da se gorivo oblikuje u štapove dovoljno udaljene između povećati da se gorivo oblikuje u štapove dovoljno udaljene između kojih je grafit.kojih je grafit.
Što duže ide kroz grafit to se neutroni više termaliziraju te nailaze na Što duže ide kroz grafit to se neutroni više termaliziraju te nailaze na drugi gorivi štapić dovoljno usporeni da izazivaju fisiju drugi gorivi štapić dovoljno usporeni da izazivaju fisiju 235235U.U.
18
Parametri bitni za dizajn Parametri bitni za dizajn Komponente važne za dizajn nuklearnog reaktoraKomponente važne za dizajn nuklearnog reaktora::
Fisijsko gorivo Fisijsko gorivo ModeratorModerator za usporavanje neutrona za usporavanje neutrona Kontrolni šatpovi za kontrolu kritičnosti reaktora i sigurnost Kontrolni šatpovi za kontrolu kritičnosti reaktora i sigurnost RefleReflekktor tor kkooji okružuje modeartor i gorivo kako bi raspršio neutrone natrag u ji okružuje modeartor i gorivo kako bi raspršio neutrone natrag u
jezgru reaktora i povećao efikasnost.jezgru reaktora i povećao efikasnost. ReaReakktortorska ska posuda i radijacijski šitiposuda i radijacijski šiti Sustav za pretvorba energije oslobođene pri fisiji u električnu energiju Sustav za pretvorba energije oslobođene pri fisiji u električnu energiju
Dva glavan efekta koji mogu “otrovati” (Dva glavan efekta koji mogu “otrovati” (“poison”“poison”) ) reareakktor: (1) tor: (1) apsorpcija apsorpcija neutrons neutrons bez da uzrokuju fisiju (npr. radijativni uhvat bez da uzrokuju fisiju (npr. radijativni uhvat neutronneutrona, ksenon i samarij )a, ksenon i samarij ), (2) , (2) bijeg neutrona iz reaktorske bijeg neutrona iz reaktorske jezgrejezgre..
19
Fisijsko gorivoFisijsko gorivo Većina reaktora danas koristi Većina reaktora danas koristi
uran kao fisijsko gorivo u formi uran kao fisijsko gorivo u formi uranovog oksida UOuranovog oksida UO22 Prirodni uran sadrži Prirodni uran sadrži 99.3% 99.3% 238238U U ii
0.7% 0.7% 235235UU 238238U U nije podložan fisiji nije podložan fisiji
termalnim sporim neutronimatermalnim sporim neutronima da bi se prirodni uranov dioksid da bi se prirodni uranov dioksid
UOUO22 mogao koristiti kao fisijsko mogao koristiti kao fisijsko gorivo potrebno je povećati gorivo potrebno je povećati koncentraciju koncentraciju 235235UU do nekoliko do nekoliko postotaka – to je tzv. postotaka – to je tzv. obogaćivanje uranaobogaćivanje urana
20
Nuklearna elektranaNuklearna elektrana Nuklearna elektrana je u stvari termoelektrana, energija oslobođena u Nuklearna elektrana je u stvari termoelektrana, energija oslobođena u
nuklearnom reaktoru koji radi u režimu kontrolirane lančane reakcije se koristi nuklearnom reaktoru koji radi u režimu kontrolirane lančane reakcije se koristi za proizvodnju pare koja pokreće turbinu električnog generatora. Fisija se drži za proizvodnju pare koja pokreće turbinu električnog generatora. Fisija se drži pod kontrolom kontrolirajući broj neutrona u nuklearnom reaktoru.pod kontrolom kontrolirajući broj neutrona u nuklearnom reaktoru.
Nuklearno gorivo je 235U, kojeg ima samo 0,7% u prirodnom uranu, ostalo je 238U koji nije fisiblian termalnim neutronima. Potrebno je obogaćivanje 235U do razine od 3% - tehnološki zahtjevan proces.
21
Nuklearni reaktor tipa PWR ( 1 GWe, Nuklearni reaktor tipa PWR ( 1 GWe, =32 %) =32 %)
22
Nuklearni reaktor tipa MAGNOX, (500 MWe, Nuklearni reaktor tipa MAGNOX, (500 MWe, =28 %)=28 %)
23
Nuklearni reaktor tipa CANDUNuklearni reaktor tipa CANDU
24
Nuklearni oplodni reaktoriNuklearni oplodni reaktori
25
Radioaktivni otpadRadioaktivni otpad
26
Akceleratorom pogonjeni reaktori.Akceleratorom pogonjeni reaktori. Accelerator-driven system (ADS)Accelerator-driven system (ADS)
Akcelerator snopa p/d visokog Akcelerator snopa p/d visokog intenziteta intenziteta
Fisijski podkritičkiFisijski podkritički (k=0,95)(k=0,95) reaktor reaktor izložen snopu iz akceleratoraizložen snopu iz akceleratora
Snop u sudaru s olovom ili uranom Snop u sudaru s olovom ili uranom proizvodi neutroneproizvodi neutrone
Dio ovako proizvedenih neutronaDio ovako proizvedenih neutrona izaziva fisiju, proizvodi se energija i tok izaziva fisiju, proizvodi se energija i tok
neutronaneutrona Neutronima koje proizvodi akcelerator Neutronima koje proizvodi akcelerator
može se u reaktorskoj jezgri može se u reaktorskoj jezgri transmutirati radioaktivni otpad, transmutirati radioaktivni otpad, generirati novo nuklearno gorivo.generirati novo nuklearno gorivo.
Nema mogućnosti gubitka kontrole na Nema mogućnosti gubitka kontrole na reaktorom.reaktorom.
Intenzitet snopa 3 x 1015 cm-2 s-1 !
Tehnički izazovi !
27
28
140 tona goriva, 1,7 do 2,5 % 235U, =35%p=70 bar, dimezije: d=4,7 m, h=3,7 m.
29
30
31