njega bolesnika koji boluju od neizlječivih boles za zdravstvene radnike.pdf · važno prepoznati...

Njega bolesnika koji boluju od neizlječivih boles�

Brošura za zdravstvene radnike

Brošuru su napisali uposlenici Fondacije fami, �m palija�vne njege Doma zdravlja Doboj, specijalis� palija�vne njege i osoblje Odjeljenja za tropsku i humanitarnu medicinu

Ženevskih univerzitetskih bolnica, bazirano na iskustvu sličnog projekta iz Kirgistana, na osnovu alata koji koris� �m palija�vne njege u Ženevskim bolnicama

i Vodiča za menadžment simptoma palija�vne njege SZO.

Njega bolesnika koji boluju odneizlječivih bolesti


Sadržaj

1. Palijativna njega .......................................................................32. Što je njega na kraju života? ....................................................33. Evaluacija simptoma palijativne njege .....................................44. Menadžment simptoma...........................................................55. Devet simptoma .......................................................................56. Skala za procjenu simptoma.....................................................6

2 Njega bolesnika koji boluju od neizlječivih bolesti

1. Palijativna njega

Palijativna njega je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijentai njihovih porodica suočenih s problemima povezanima sa smrtonos-nom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoz-navanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema,fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. "Svjetska zdravstvena organizacija,2002."

Palijativna njega:

• daje olakšanje od boli i drugih simptoma koji izazivaju uzne-mirenost

• produžava život i omogućuje što je moguće bolje zdravstvenostanje ljudi; podrazumijeva umiranje kao normalni proces

• ne ubrzava ili ne odgađa smrt• kombinuje psihološke i duhovne aspekte njege• nudi sistem podrške koji pomaže ljudima da žive što je aktivnije

moguće do smrti• nudi sistem podrške koji pomaže porodici da se nosi s tokom

liječenja osobe i u procesu žalovanja• koristi timski pristup rješavanju potreba bolesne osobe i njene

porodice• poboljšava kvalitet života i može pozitivno uticati na tok bolesti• odnosi se i na ranije stadije bolesti, uz ostale terapije koje imaju

za cilj produženje života, kao što su radio i hemo-terapija i uključenjeanaliza potrebnih da se razumiju i bolje kontrolišu uznemirujuće kliničkekomplikacije

2. Što je njega na kraju života?

Njega na kraju života važan je dio palijativne njege za osobe koje sepribližavaju kraju života. Njega na kraju života se pruža ljudima za koje

3Njega bolesnika koji boluju od neizlječivih bolesti

se smatra da su u poslednjoj godini života, ali ovaj vremenski okvir možebiti teško predvidjeti.

Ova njega ima za cilj pomoći ljudima da žive što je moguće duže ida umru dostojanstveno. Takođe se odnosi na liječenje tokom tog vre-mena i može uključivati dodatnu podršku, kao što je pomoć u pravnimpitanjima. Njega na kraju života nastavlja se dokle god to treba.

Smatra se da se ljudi približavaju kraju života ukoliko će vjerojatnoumrijeti u narednih 12 mjeseci, iako to nije uvijek moguće predvidjeti.To uključuje ljude čija je smrt izvjesna, kao i osobe koje:

• Imaju napredni stadij neizlječive bolesti kao što je rak, demencijaili neuro-motorička bolest

• Koji su generalno slabi iIi imaju prateća zdravstvena stanja kojamogu dovesti do smrtnog ishoda u narednih 12 mjeseci

• Koji su zbog svog zdravstvenog stanja u riziku od iznenadnihkritičnih situacija

• Koji imaju za život opasna zdravstvena stanja izazvana nekomnesrećom ili udarom

3. Evaluacija simptoma palijativne njege

Palijativna njega započinje čim se dijagnosticira osoba s nekomneizlječivom bolesti; to je kombinacija medicinskih intervencija usm-jerenih na menadžment boli i ublažavanje drugih teških manifestacijabolesti, kako bi se poboljšala kvaliteta života tih pacijenata. Kako bi sepojedinačno donijela odluka za svakog pacijenta, preporučljivo je poš-tovati sljedeće korake:

• Utvrdite probleme, uticaj i opterećenje simptoma na kvalitet živ-ota pacijenta = Koristite alate za procjenu.

• Odredite koji su rizici i uticaj liječenja određenih simptoma, anal-izom njihovog pozitivnog i negativnog uticaj na kvalitetu života.

• Izmjerite prednosti liječenja simptoma• Napravite dogovor sa pacijentom, porodicom i drugim članovima

tima kako biste odredili optimalan odgovor za određenu situaciju.


4. Menadžment simptoma

Menadžment simptoma je osnovni zadatak palijativne njege. Medi-cinske sestre/tehničari imaju važnu ulogu u menadžmentu simptomabolesti i poboljšanju kvaliteta života pacijenta.

Radeći s pacijentima često na dnevnoj bazi, medicinskesestre/tehničari su u najboljoj poziciji da procjene i prate bol i simp-tome, i uključe druge u njegu i menadžment pacijenata. Takođe jevažno prepoznati da svi simptomi nisu samo fizički, već mogu biti psi-hološki, socijalni ili duhovni, ili imati psihološke, društvene ili duhovnekomponente.

5. Devet simptoma

Ova brošura obuhvata devet najčešćih simptoma kod pacijenata sanaprednim onkološkim i ne-onkološkim bolestima. To su:

1. Bol2. Iscrpljenost3. Teškoće sa disanjem/dispnea4. Problemi sa ishranom5. Mučnina I povraćanje6. Opstipacija/Proliv7. Depresija8. Anksioznost (7 – 8 + Delirijum)9. Opšte stanje i dobrobit pacijenta i porodice


6. Skala za procjenu simptoma

Ime ………………………..............……………. Datum …………………. Vrijeme ……………..

Bez bola Jak bol

0 2 4 6 8 10 Bez iscrpljenosti Max iscrpljenost

0 2 4 6 8 10 Bez dispnee Max Dispnea

0 2 4 6 8 10 Bez gubitka apetita Max gubitak apetita

0 2 4 6 8 10 Bez mučnine Max mučnina

0 2 4 6 8 10 Bezopstipacije/proliva Max opstipacija/proliv

0 2 4 6 8 10 Bez depresije Max depresija

0 2 4 6 8 10 Bez anksioznosti Max anksioznost

0 2 4 6 8 10 Osjeća se dobro Osjeća se loše

0 2 4 6 8 10


1.1. BolBol

Kod palijativne njege postoji nekoliko važnih uzročnika bola na kojetreba obratiti pažnju i koje treba liječiti:

• Metastaza na kostima i njene posljedice kao što su patološki lo-movi i pritisci na kičmeni stub

• Rane zbog maligniteta ili rane koje ne zarastaju• Infekcije• Posljedice radioterapije /hemoterapije (obično kratkotrajne)• Limfedema• Depresija / anksioznost/ strah• Slabost, smanjena mobilnost ili vezanost za krevet• Opstipacija ili retencija urina.

Procjena bolaUspješan menadžment bola zahtijeva pažljivu procjenu i redovnu

evaluaciju bola. Bol je subjektivni simptom. Alati za procjenu bolatemelje se na pacijentovoj percepciji bola i njegoveozbiljnosti. Procjenabola uključuje početnu, detaljnu procjenu svake vrste bola, redovnuponovnu procjenu težine bola i odgovorajuće liječenje.

Odredite uzrok bola anamnezom i pregledom (za novu bol i bilokakvu promjenu u boli):

• Gdje je bol? Što ga olakšava / otežava? Opišite. Kakva je to bol?Što sada uzimate za bol?

• Provjerite postoji li infekcija ili neki drugi problem s posebnim tret-manom. Brza dijagnostika i liječenje infekcije važni su za kontrolu bola.

Odredite vrstu bola• Je li uobičajna bol (poput bolova kostiju ili usta) ili posebni bolovi

(kao što su jaki bolovi nerava, zoster, kolike ili mišićni spazam)?Postoji li psihološka ili duhovna komponenta bola?Evaluirajte bol• Koristite vizuelno analognu skalu, numeričku ili skalu s licima

(posebno kod djece) ili skalu od 0 do 10 ( 0 bez boli, 10 za najjačumoguću bol). Zapišite rezultate.


• Ponovo uradite procjenu za menadžment bola lijekovima ilidrugim intervencijama. Provjerite da li postoje neki novi problemi.

Menadžment bola:• Osigurati da pacijent redovno uzima propisanu terapiju• Koristiti interdisciplinarni pristup: uključiti fizioterapeuta, okupa-

cionog terapeuta ili psihologa• Emocionalna podrška pacijentu• Koristiti nefarmakološke pristupe: masaža, relaksacione terapije,

refleksologija, hipnoterapija• Kognitivne metode: slušanje radia, muzike, zamišljanje ugodnih

mjesta i situacija


2.2. IscrpljenostIscrpljenost

Iscpljenost, koja se manifestuje kao uporni osjećaj umora koji neprolazi nakon spavanja ili odmora, izuzetno je čest problem kod pacije-nata u palijativnoj njezi i uzrokuje značajne teškoće. Vjerovatno je dase prisutnost i intenzitet ovih simptoma povećava kako bolest pacijentanapreduje. Prevalencija iscrpljenosti vjerojatno je slična ili veća ubolesnika s drugim progresivnim hroničnim bolestima, uključujućisrčane bolesti, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i bubrežnu bolest.Potrebna je pažljiva procjena kako bi se osigurala odgovarajuća difer-encijacija između iscrpljenosti i depresije.

Procjena iscrpljenosti

Faktori koji mogu pridonijeti iscrpljenosti bolesnika u palijativnojnjezi, od kojih se neki mogu liječiti ili ublažiti, uključuju:

• Anemija• Kaheksija i nedostaci prehrane• Dispneja• Metabolički poremećaji• Smanjena aktivnost • Bol• Depresija ili emocionalne teškoće• Nesanica• Hemoterapija i radioterapija• Štetni učinci lijekova

Menadžment

Multidisciplinarni pristup omogućuje identifikaciju i menadžmentširokog spektra tegoba kod pacijenata koji osjećaju iscrpljenost. Nekeod strategija uključuju:

• Povećanje aktivnosti / vježbe• Očuvanje energije i korištenje medicinskih pomagala i opreme


• Procjena prehrane i savjetovanje• Psihosocijalna i socijalna podrška• Uvjeriti pacijenta da se ne povuče u sebe ili odbije pomoć• Rješavanje problema sna i spavanja


3.3. Teškoće s disanjem/DispneaTeškoće s disanjem/Dispnea

Teškoće s disanjem su značajan problem za mnoge pacijente u pali-jativnoj njezi i češće su kako bolest napreduje prema svojoj posljednjojfazi kod većine palijativnih stanja.

Problemi mogu uključivati kašalj, dispneju, opstrukcije, respiratornesekrecije i suva usta.

Glavne palijativne dijagnoze koje uzrokuju probleme s disanjemsu: primarni karcinom pluća; drugi rak koji uključuje stijenku pluća iliprsni koš ili opstrukcija dišnih putova, srčane mane u zadnjem stadiju,zatajenje respiratornog sistema u završnoj fazi i neuromuskularnebolesti, npr. neuro-motorička bolest.

Potencijalno izliječljivi faktori koji pogoršavaju disanjese trebajuidentifikovati i pacijenta uputiti ljekaru. Oni su:

• Anemija• Slabost i gubitak mišićne mase uzrokovani lošom ishranom• Ascitis ili jak intra-abdominalni pritisak• Toksičnost pluća izazvana hemoterapijom ili radioterapijom• Anksioznost / panika / depresija

Menadžmet

• Prilagodba fizičke aktivnosti/rehabilitacija• Medicinska pomagala, oprema, podrška u kući ili prilagođavanje

dnevnih aktivnosti da bi se izbjeglo gubljenje daha• Kreiranje ugodne atmosphere, ventilacija prostorije, izbjegavanje

uznemiravanja• Liječenje respiratornih poremećaja, praćenje propisanih tretmana• Menadžment simptoma: kiseonik; morfij• Tehnike relaksacije• Stavljanje pacijenta u udoban položaj• Njega usne duplje.


4.4. Problemi s ishranomProblemi s ishranom

Gubitak težine (kaheksija) i apetita (anoreksija) su značajna brigaza mnoge pacijente u palijativnoj njezi i prisustvo ovih simptoma na-javljuje lošiju prognozu. Palijativna stanja u kojima se najčešće pojavljujukaheksija i anoreksija su progresivni malignitet, srčane bolesti u zadnjojfazi, bolesti respiratornogsistema u završnoj fazi, hronično zatajenjebubrega, hronična bolest jetre i napredna demencija.

Potencijalno reverzibilne uzroke problema s ishranom treba pronaćii tretirati kako je prikladno. Oni mogu uključivati:

• Probleme usta - mucitis, oralni drozd• Mučninu• Bol• Disfagiju• Opstipaciju• Depresiju• Porodična, društvena i kulturna očekivanja koja se odnose na

hranu, prehranu i tjelesnu težinu• Način pripreme i prezentacije hrane• Smanjenje fizičke aktivnosti• Promijenjen osjećaj okusa i mirisa• Malapsorpciju hrane• Dispneju• Popratne pojave lijeka.

Procjena

Pitajte pacijenta:- Da li Vam se smanjio apetit u zadnjih tri mjeseca?- Da li ste izgubili kilograme u zadnja tri mjeseca?- Koliko tečnosti unosite dnevno?


Menadžment

Savjetovati pacijentu slijedeće:• Strogo individualizirati prehranu u zavisnosti od postavljene di-

jagnoze,opšteg stanja i želje pacijenta• Neophodni su mali, česti obroci• Unos vode mora biti dovoljan, u malim gutljajima, ali ne u toku

uzimanja obroka,umjerene temperature• Organoleptička svojstva hrane prilagoditi željama pacijenta• Kod poremećaja gutanja treba uvesti kašastu, polutečnu ili tečnu

dijetu• Namirnice trebaju biti isitnjene, sjeckane i homogenizovane• Jela servirati tako da pacijent ima potpuni vizuelni doživljaj i zado-

voljstvo ukusa i mirisa pri hranjenju iako su u pitanju kaše ili tečnosti• Dnevni unos hrane mora da zadovolji energetske i nutritivne

potrebe pacijenta, ukoliko je moguće• Uvijek pacijentu ponuditi veći izbor dopuštenih namirnica i dati

mu mogućnost samoizbora• Prohlađena hrana se bolje podnosi nego toplija• Jutarnji obroci se najbolje podnose pa trebaju da budu nosioci

dnevnog obroka• Poželjno je da pacijent poslije svakog obroka provede 15-20 min

u poluležećem stavu uz mirovanje i opuštanje• Uspjeh preduzetih dijeteskih mjera procjenjuje se na osnovu

povećanja tjelesne mase, povećanje specifičnih bjelančevina krvi, albu-mina.


5.5. Mučnina i povraćanjeMučnina i povraćanje

Mučnina može biti akutna ili trajna i hronična i nije uvijek praćenas povraćanjem. U mnogim slučajevima moguće je utvrditi uzrok, iako jeu palijativnoj njezi mučnina često multifaktorijalna.

Paliativna stanja koja često uzrokuju mučninu i / ili povraćanjeuključuju intra-abdominalne ili gastrointestinalne maligne bolesti -naročito one koje dovode do opstrukcije crijeva i maligniteti centralnognervnog sistema.

Drugi faktori koji pridonose mučnini i / ili povraćanju koje treba po-tražiti i pacijenta uputiti ljekaru uključuju:

• Metabolički disbalans• Sepse (uključujući infekcije respiratornog i urinarnog trakta)• Stanja koja utiču na gastrointestinalnu pokretljivost, uključujući

opstipaciju, prethodnu operaciju, gastroparezu ili autonomne pore-mećaje

• Refluks ili bolest peptičkog ulkusa• Nuspojave lijekova i liječenja, uključujući opioide i druge lijekove,

hemoterapiju i radioterapiju• Anksioznost i depresija, anticipativna mučnina

Menadžment

• Savjetujte lokalno dostupnu hranu koju pacijent voli (okusi semogu promijeniti tokom bolesti) i koja uzrokuju manje mučnine.

• Davati tečne dijete• Savjetujte češće manje obroke• Savjetujte bolesnoj osobi da unosi hladne napitke, poput vode,

kompota, šodoa, sokova ili čaja• Savjetujte da piju tečnost polako i češće.• Masna jela treba izbjegavati• Savjetiujte da izbjegavaju kuhanja blizu bolesne osobe.• Savjetujte udoban položaj bolesnika• Savjetujte provjetravanje prostorije


Savjetovati pacijentu da potraži pomoć ljekara ukoliko čestopovraća, kod male količine urina ili uopšte ne mokri.


6.6. Opstipacija/ProlivOpstipacija/Proliv

Opstipacija

Opstipaciju karakterišemo kao "prolaz male količine tvrde stolicerijetko i s teškoćama". Pojedinci mogu navesti i druge faktore, kao štosu bol i neudobnost kod nužde, nadutost ili osjećaj nepotpune eva-kuacije sadržaja crijeva. Opstipacija je česta u opštoj populaciji, a češćaje kod bolesnika u palijativnom njezi. Hronična opstipacija je jedna odnajčešćih nuspojava opioida i javlja se kod većine bolesnika kod kojihse bol liječi oralnim morfijem. Drugi mogući faktori koji pridonose op-stipaciji su: lijekovi, smanjeni oralni unos hrane i pića, dehidracija, prom-jene u prehrani, metaboličke abnormalnosti, smanjena pokretljivost,slabost, opstrukcija crijeva, neurološki poremećaji ili oštećenje, depre-sija i terminalna faza.

Menadžment opstipacije

• Češći i veći unos tečnosti• Savjetovati što više željenog voća, povrća, kaše, hranu bogatu

vlaknima ako za to nema kontraindikacije• Obezbijediti da pacijent ima propisan laxativ ukoliko uzima opi-

oide• Raditi dnevne procjene I prilagoditi tretman, savjetovati dobru

hidraciju i kretanje pacijenta ukoliko je to moguće• Pitati za povezane simptome (bol u abdomen, mučninu,

povraćanje)• Manuelno odstranjivanje sadržaja crijeva (rektalni pregled od

strane profesionalca ili rentgen abdomena)Potražiti stručnu pomoć ukoliko pacijent nema stolice 5 dana.

ProlivProliv karakterišemo kao “3 ili 4 ili više stolica dnevno”. Proliv može

izazvati patologija jednog od organa digestivnog trakta, infekcije, neuro-


funkcionalni ili endokrini poremećaji, hormonalno aktivni tumor i nuspojave nekih lijekova.

Menadžment proliva

Savjetovati povećan unos tečnosti:• Savjetovati veći unos tečnosti da bi nadoknadili gubitak vode• Dati pacijentu manje količine tečnost više puta, npr. vodu od

kuhane riže, kašicu, čistu vodu (uz hranu), nemasne supe, Oralnu solu-ciju za dehidraciju (ORS). Izbjegavati zaslađena pića.

• Ishranu bazirati na rižinoj sluzi, pire od mrkve, pire od jabuka,umak od paradajza, mljeveno nemasno meso

• Savjetovati kontinuiran unos hrane I usklađivanje obroka.

Tražiti pomoć od ljekara ako: povraćanje s groznicom, krv u stolici,proljev traje više od 5 dana, ako pacijent postane još slabiji i ako jeoštećena koža oko rektuma.


7.7. DepresijaDepresija

Depresija je privremeno psihološko stanje koje podrazumijevasmanjenje tonusa i raspoloženja. Ukoliko ovakvo stanje traje duže ondamožemo govoriti o dijagnozi depresije. Depresiju karakteriše razdra-žljivost, anksioznost, nesanica povezana s nedostatkom volje, nedo-statkom energije, samo-devalvacijom sebe.

Simptomi povezani s depresijom: palijativni kontekst• Depresivno raspoloženje i nesposobnost za izlazak iz takvog stanja• Gubitak uživanja ili interesa (čak i onih koje bolest ne ograničava)• Osjećaj bezvrijednosti ili niskog samopoštovanja (npr. osjećaj

tereta drugima)• Strah / anksioznost• Izbjegavanje drugih ili povlačenje• Tuga ili prekomjerna krivnja / grižnja savjest• Preovlađujući osjećaj bespomoćnosti ili bespotrebnosti• Suicidalne ideje• Izražena nesanica• Prekomjerna razdražljivost• Neodlučnost.

Menadžment depresije

• Koristiti skalu za procjenu depresije i anksioznosti HADS (Aneks 1)• Obezbijediti podršku savjetujući pacijenta da sam odredi naj-

manje jednu aktivnost u kojoj će uživati taj dan• Savjetovati psihološko, duhovno ili socijalno savjetovanje i po-

dršku• Savjetovati zdravu ishranu• Savjetovati izbjegavanje alkohola • Ukoliko postoji rizik od suicida, uputite ljekaru hitno


• Savjetovati njegovateljima da postepeno preuzmu kontrolu nadlijekovima i terapijom

Procjena stanja pacijenta na osnovu primjenjenog testa HADS.Ukoliko depresija (D) pokazuje više od 8 poena, pacijenta uputiti

specijalisti zbog tretmana ovih simptoma.


8.8. AnksioznostAnksioznost

Anksioznost je obojena emocijama, izražava osjećaj neizvjesnosti,očekivanje predstojeće opasnosti nepoznatog porijekla, kombinujeemocionalne, somatske, kognitivne i bihevioralne simptome. Anksioz-nost karakteriše strahom od svega, stalnim stresom u određenoj situacijiili okruženju. Često se manifestuje u obliku osjećaja gušenja, kvržice ugrlu ili nelagode želuca.

Anksioznost: palijativni kontekst• Zbog neliječenog bola• Neliječeni ili slabo liječeni simptomi• Osnovni anksiozni poremećaj (npr. Poremećaj panike, fobija)• Strah od smrti• Porodični problemi• Izazvana lijekovima.

Važni povezani faktori:• Prethodna istorija psihijatrijskih tegoba• Ovisnost o alkoholu ili duvanu• Dugotrajna upotreba benzodiazepina• Gubitak kontrole–stvarni ili umišljeni.

Menadžment anksioznosti

• Koristite skalu za određivanje nivoa anksioznosti i depresije HADS(Aneks 1)

• Pružite podršku• Savjetujte zdrave obroke• Savjetujte izbjegavanje alkoholnih pića • Posvetite vrijeme da saslušate bolesnu osobu i identifikujete

uzroke stresa (strah od bolesti, patnja, kraj života)• Razgovarajte u povjerenju.


• Puštanje tihe muzike ili masaža može pomoći bolesnoj osobi dase opusti

• Savjetovati psihološku, duhovnu ili socijalnu podrškuProcjena stanja pacijenta na osnovu primjenjenog testa HADS:Ukoliko anksioznost (A) pokazuje više od 8 poena, pacijenta uputiti

specijalisti zbog tretmana ovih simptoma.


7-8 +. Delirijum 7-8 +. Delirijum

Delirijum je najčešća i ozbiljna neuropsihijatrijska komplikacija kodpacijenata s naprednim stadijem neizlječive bolesti i ima ogromnuvažnost za kontrolu simptoma i palijativnu njegu. Stanje je vrlo raspros-tranjeno kod pacijenata oboljelih od raka s naprednim stadijem bolesti,osobito u posljednjim nedjeljama života, s stopama prevalencije do85%. Nažalost, delirijum se često slabo prepoznaje ili pogrešno dijag-nostifikuje i, stoga, neadekvatno liječi ili ne liječi kod terminalnobolesnih pacijenata. Klinička slika delirijuma je različita i obuhvaćarazličite neuropsihijatrijske simptome svojstvene drugim psihijatrijskimporemećajima.

Procjena:

Klinička slika delirijuma uključuje slijedeće simptome (nemir,anksioznost, poremećaj spavanja i razdražljivost); brze promjene stanja;smanjena pažnja; promjene raspoloženja; povećana ili smanjena psiho-motorna aktivnost; poremećaj ciklusa spavanja-budnosti; afektivnisimptomi (emocionalna labilnost, tuga, bijes ili euforija); promijenjenepercepcije (pogrešne percepcije, iluzije, slabo oblikovane iluzije i halu-cinacije); nepovezano razmišljanje i nekoherentan govor; dezorijentacijau vremenu, o mjestu ili osobama; i oštećenje pamćenja.

Uzroci:• Lijekovi • Rak mozga• Metaboličke abnormalnosti• Oštećenja organa• Dehidracija• Infekcija• Hypoxemia• Fekalne impakcije


• Urinarna retencija• Nepoznato okruženje

Menadžment:• Izbjegavajte uznemiravanje• Mirna soba s poznatim predmetima, skloniti opasne predmete• Pravilna rasvjeta• Orijentacija: vidljivi sat, kalendar• Član porodice uz krevet• Uputiti ljekaru za moguće liječenje simptoma i primjenu terapije• Pazite na rizik od pada


9.9. Opšte stanje i dobrobitOpšte stanje i dobrobit

Ljudi koji su svjesni da blizu kraju svog života zbog dijagnoze sesuočavaju s ogromnim promjenama i izazovima u mnogim aspektimanjihovog života. Stručna i porodična podrška i podrška u zajednici moguuticati na poboljšanje kvaliteta njihovog života i dati im priliku da ostanuu svojim domovima i da se minimiziraju institucionalni prijami u bolnice,hospicije ili domove za njegu starih i bolesnih.

Ukoliko pacijent s neizlječivom bolešću ima podršku ili osjeća daga razumijemo to uveliko pomaže da se on ili ona društveno, duhovno,fizički i emocionalno nose s tom bolešću. Plač, strah i bijes su uobičajeneemocionalne reakcije na bolest koja ugrožava život i profesionalno os-oblje može imati teškoće u razgovorima sa zabrinutim pacijentima.

Menadžment

Neophodno je prije svega identifikovati umirućeg pacijenta kako bioni i njihovi njegovatelji mogli preusmjeriti svoje prioritete, postići svojeciljeve i kako bi se mogla osigurati odgovarajuća njega. Najbolja praksau palijativnoj njezi/njezi na kraju života usmjerena je na podršku paci-jentu i njegovoj porodici.

Palijativna njega/Njega na kraju života u kući:• Dati informacije (medicinske i druge potrebne)• Dajte intervencije kod kuće koje će ublažiti simptome pacijenata• Osigurati preventivne intervencije pacijentu (osobito za dekubitus

kod ležećih pacijenata)• Podupirati pacijenta da što više bude samostalan• Razgovarajte s pacijentom i porodicom o tome ko može njegovati

pacijenta• Naučite pacijenta i porodicu kako se oni mogu brinuti o simp-

tomima• Napravite listu lijekova koje pacijent koristi s uputama (koristite

zaseban papir s nazivom svakog lijeka, za šta se koristi i doze)


• Pobrinite se da pacijent koristi lijekove protiv bolova i druge li-jekove (naučite porodicu da daje oralni morfij)

• Uključite partnere u zajednici

Žalovanje porodice

Žalovanje je normalan proces tuge u slučaju smrti osobe s kojom jeosoba vezana. Tuga je posljedica žalovanja i ima uticaj na nekoliko do-mena - emocionalni, kognitivni, društveni, fizički, financijski i duhovni.

Izražavanje tuge može široko varirati od osobe do osobe. Većinaljudi koji doživljavaju normalnu tugu ne zahtijeva specijalističko savje-tovanje, ali bi imali koristi od prepoznavanja i potvrde da su preživjeliveliki gubitak, da su dali sve od sebe i pristupa informacijama. U slučajuteškog žalovanja, potrebno je osobu uputiti stručnjacima za mentalnozdravlje koji imaju odgovarajuće vještine i stručnost da daju podršku.


Lista lokanih partnera i institucija


Naz

iv in

stitu

cije

Odg

ovor

na o

soba

Kont

akt t

elef

on i

e-m

ail

Min

istar

stvo

zdra

vlja

i so

cija

lne

zašti

teRe

publ

ike

Srps

keFo

nd zd

ravs

tven

og o

sigur

anja

RS,

Odj

el-

jenj

e Do

boj

Opš

tina

Dobo

j

Insti

tut z

a ja

vno

zdra

vstv

o, o

djel

jenj

e u

Dobo

juO

pštin

ski C

rven

i krs

t

“Mer

ham

et”

Dobo

j

Cent

ar za

soci

jaln

i rad

Dob

oj

Kato

lička

crk

va D

oboj

Isla

msk

a za

jedn

ica

Dobo

j

Jevr

ejsk

a za

jedn

ica

Dobo

j

Cent

ar za

smje

štaj

star

ih li

ca

Prav

osla

vna

crkv

a Do

boj

Boln

ica

Dobo

j

Dom

zdra

vlja

Dob

oj

Cent

ar za

fizik

alnu

tera

piju

DZ

Dobo

j

Cent

ar za

men

taln

o zd

ravl

je D

Z Do

boj


Naz

iv in

stitu

cije

Odg

ovor

na o

soba

Kont

akt t

elef

on i

e-m

ail

Annex 1: HADS scale


References:

1. Caring For Palliative Care Patients, “The 9 Symptoms Booklet”Kyrgyzstan : Aide –mémoire de soins palliatifs. Programme de soins pal-liatifs HUG. https://www.hug-ge.ch/soins-palliatifs-aide-memoire-des-tine-aux-soignants

2. WHO Generic Palliative Care, Symptom Management and Endof Life Care, WHO/CDS/IMAI/2004.4 Rev. 1

3. CARESEARCH, Palliative Care Knowledge Networkhttps://www.caresearch.com.au/caresearch/tabid/643/Default.aspx

4. NHS, End of Life Carehttp://www.nhs.uk/Planners/end-of-life-care/Pages/what-it-in-

volves-and-when-it-starts.aspx5. NICE Guidelines/End of Life Carehttps://www.nice.org.uk/guideance/qs13


Njega bolesnika koji boluju od neizlječivih boles�


Brošuru su napisali uposlenici Fondacije fami, �m palija�vne njege Doma zdravlja Doboj, specijalis� palija�vne njege i osoblje Odjeljenja za tropsku i humanitarnu medicinu

Ženevskih univerzitetskih bolnica, bazirano na iskustvu sličnog projekta iz Kirgistana, na osnovu alata koji koris� �m palija�vne njege u Ženevskim bolnicama

i Vodiča za menadžment simptoma palija�vne njege SZO.

njega bolesnika koji boluju od neizlječivih boles za zdravstvene radnike.pdf · važno prepoznati...

Documents