Nakladnik:Drutvo za socijalnu podrkuBijenika cesta 97, Zagreb

Urednica:Katarina Radat, dipl. soc. radnica

Autori:Katarina Radat, dipl. soc. radnicaAna Miljenovi, dipl.soc.radnikprof.dr.sc. Darko BreitenfeldIva Jovovi, dipl. soc. radnicaValentina Hundri, dipl.def.soc.ped.Ljiljana ura, bacc.soc.rad.

Ilustracije:Marina Anti

Priprema i tisak:Goran Mili - Studio77

www.drustvo-podrska.hrpodrska@drustvo-podrska.hr

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 884580.ISBN 978-953-56058-5-0

Drugo izdanje, Zagreb 2014.

Knjiica je tiskana u okviru projektaHvala ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenjukoji su financijski potpomogli: Ministarstvo socijalne politike i mladih Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port

Ministarstvo socijalne

politike i mladih

Sadraj Uvod

1. O nama - Drutvo za socijalnu podrku 7 1.1. Program Hvala ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju 8

2. to je ovisnost? 10 2.1. Put nastanka ovisnosti 11 2.2. Izvori ovisnosti u pojedincu 11 2.3. Izvori ovisnosti u obitelji 12 2.4. Izvori ovisnosti meu vrnjacima 13 2.5. Izvori ovisnosti u irem drutvu 13

3. Uestalost eksperimentiranja mladih s alkoholom 14 3.1. Trend pijenja mladih ena 16 3.2. Posljedice pijenja alkohola kod djece i mladih 17 3.3. Posljedice pijenja u prometu 20 3.4. Kratkorone posljedice pijenja alkohola 21 3.5. Dugorone i socijalne posljedice pijenja alkohola 22 3.6. Faze intoksikacije alkoholom 23 3.7. Krenje prava djece i mladih uslijed pijenja alkohola i alkoholnih pia 24

4. Novije ovisnosti 28 4.1. Internet sredstvo budunosti i izazov za mlade 29 4.1.1. Dobre i loe strane interneta 30 4.1.2. Simptomi zlouporabe interneta 31 4.1.3. Krenje prava djece i mladih prilikom koritenja interneta 32 4.1.4. Savjeti mladima 33 4.2. Ovisnost o kocki i klaenju 34 4.2.1. Zakonska regulativa 35

5. Zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima 38 5.1. Najpoznatije vrste droga 40 5.2. Koje faze prolaze ovisnici? 41 5.3. Opi imbenici rizika 42 5.4. Najei simptomi ovisnosti 43 5.5. Posljedice uzimanja droge 44 5.6. Najea pitanja mladih 45

6. Odgovorno roditeljstvo 48 6.1. Samopotovanje i samopouzdanje preduveti za biti uspjean 50 6.2. Vjeba 1. Osvjeivanje osjeaja vlastite vrijednosti 52 6.3. Vjeba 2. Jaanje Samopouzdanja: Moj cvijet! 53 6.4. Izgradnja boljeg odnosa roditelja i djeteta 55 6.5. Preporuke roditeljima za odgovorno roditeljstvo 57 6.6. Praktini savjeti za roditelje 61 6.7. Dilema postavljanja granica djeci i mladima 62

7. Smjernice prevencije 64 7.1. Osnaivanje mladih za zdrave stilove ivota 64 7.2. Podravanje obitelji da bude imbenik razvoja, a ne potekoa svojih lanova 64 7.3. Stvaranje podravajueg kolskog ozraja i poticanje meusobne

pomoi meu vrnjacima 65 7.4. Promicanje zdravog drutvenog ozraja 66

8. Gdje potraiti pomo? 67 9. Literatura 69

UvodTijekom provoenja programa prevencije ovisnosti meu mladima, u proteklim godinama, na povrinu su isplivale odreene potrebe korisnika programa kao to je proirenje samih interesnih skupina kao i tematskih podruja. Stoga smo odluili prijanje prirunike sadrajno i tematski proiriti i na taj nain zadovoljiti potrebe svih. U vaim rukama se nalazi proireno izdanje prijanjih publikacija u kojem smo uz osnovne informacije o tetnostima i posljedicama sredstava ovisnosti otvorili smo i novi prostor za osobno razvijanje svakog itatelja, mladu osobu ili roditelje koji se svakodnevno susreu s izazovima roditeljstva kao i onima koji tee biti uspjeniji roditelji.U dananjem drutvu mladi ovjek okruen je brojnim izazovima na koje treba odgovoriti mudro i raz-borito. U suprotnome cijena krivog odgovora biti e on sam. Posebno veliki izazov za mlade je podruje psihoaktivnih tvari, od alkohola, droga do svijeta igre i zabave kao to je kocka, klaenje i internet. Kl-juna stvar vezana uz potencijalna sredstva ovisnosti je velika opasnost za zdravlje mladog ovjeka, a potom i za obiteljski i drutveni status. tetno djelovanje psihoaktivnih sredstava je kod mladog ovjeka mnogostruko i s daleko teim posljedicama.Izlaz iz navedenih problema ne treba traiti i gledati iskljuivo u restriktivnim mjerama kao to je zakon-ska regulativa kao niti medicinskim postupcima i tretmanima. Najuinkovitiji tretman ukljuuje kombi-naciju terapijskog i preventivnog djelovanja koje dovodi do zbiljskih poboljanja u zdravlju pojedinca. Podravajui metode u uspjenom roditeljstvu u konanici dovode do usvajanja novih sustava vrijed-nosti kod mladih. Roditelji nikada ne trebaju odustati od svoje djece, a najmanje to mogu napraviti je pokuati barem prepoznati rane simptome ovisnikog ponaanja djeteta uslijed uzimanja droge, pijen-ja alkohola, posjeivanja sportskih kladionica ili nekontroliranog i pretjeranog koritenja interneta.

Simptomi ovisnikog ponaanja su jasno vidljivi i potrebno ih je prepoznati, a potom potraiti pomo strunjaka kako bi vas ispravno usmjerili i pomogli vam u rjeavanju ovog znaajnog problema.

Kontinuirano osnaivanje mlade osobe u prepoznavanju svojih vrijednosti, uspjeha, izgradnji samopou-zdanja i samopotovanja nain su kako e mlada osoba, kada se susretne s nekim od sredstava ovisnosti, sa sigurnou znati rei:

6 Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju!

1.

7

Drutvo za socijalnu podrkuDrutvo za socijalnu podrku vodea je organizacija u podruju prevencije ovisnosti meu

mladima kao i tretmanu ovisnosti. Tijekom svoga desetogodinjeg postojanja Podrka je razvi-

la nekoliko projekata iz podruja prevencije ovisnosti nastojei ii u korak s vremenom. Pratei

drutvena zbivanja i drei korak s vremenom Podrka se profilirala u vodeu nevladinu orga-

nizaciju u prevenciji novijih ovisnosti kod mladih.

Tijekom svoga rada u okviru Podrke okupljen je tim strunjaka, drutvenih i medicinskih

znanosti s ciljem pruanja kvalitetnije podrke onima koji se nau na putu ovisnosti, ali i soci-

jalne iskljuenosti. Kroz svoj rad razvila je i programe za osobe starije ivotne dobi te za osobe

s invaliditetom. Time Podrka ostvaruje svoju misiju koja glasi: Osigurati i pruiti socijalnu pot-

poru u zajednici na kompetentan, profesionalan i odgovoran nain osnaivanjem i aktivnom

participacijom korisnika u pomauem procesu, uz naglaeno isticanje ljudske dimenzije.

S ciljem pruanja to kvalitetnije i profesionalnije usluge korisnicima pojedinih programa

strunjaci su u okviru Podrke izdali itav niz edukativnih materijala, od broura, knjiica,

prirunika do edukativnih letaka.

U svrhu ostvarivanja ciljeva, ali i uspjenije provedbe projekata, Drutvo za socijalnu podrku

ugovorilo je nekoliko partnerstava s nevladinim organizacijama, lokalnim zajednicama te in-

stitucijama sukladno pojedinim projektnim podrujima. Uspostavljena je suradnja s brojnim

kolama, upnim zajednicama, nevladinim organizacijama na podruju Republike Hrvatske, ali

i meunarodnim institucijama kao to je Svjetska zdravstvena organizacija i UNDP.

Osigurajmo socijalnu potporu u zajednici na kompetentan, profesionalan i odgovoran nain.

www.drustvo-podrska.hr

1.1.

Program Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju primarno je namijenjen mlad-ima, ukljuujui osnovnokolski, srednjokolski i studentski uzrast. U okviru programa, putem eduka-tivnih materijala, radionica, predavanja mlade elimo informirati o rizinim ponaanjima u razdoblju intenzivnog odrastanja, razdoblju u kojem najvie dolazi do ispitivanja granica. Ispitivanje granica kod mladih ljudi vrlo esto ide upravo u smjeru konzumiranja potencijalnih sredstava ovisnosti, legalnih kao to je alkohol ili ilegalnih kao to su droge. Svjesni pojave irenja modernih ovisnosti posebnu panju posveujemo upravo sve prisutnijem problemu klaenja i kockanja meu mladima kao i tetnim poslje-dicama koritenja interneta. Cilj ovog programa je osnaiti mlade kako bi informiranou i znanjem pre-venirali rizina ponaanja, posebno u podruju konzumiranja i eksperimentiranja alkoholom i drogama, ali i drugih ovisnosti kao to je klaenje i kockanje s krajnjim ciljem postizanja vee kvalitete ivljenja

mladih osoba.

E-savjetovalite U okviru programa posebno mjesto zauzima e-savjetovalite koje smo otvorili u okviru web stranice Podrke (www.drustvo-podrska.hr) te smo time suvremenom tehnologijom omoguili irim masama brzu dostupnost tonim informacijama o problemu ovisnosti. Poto se radi o jednom od oblika sav-jetovalinog rada naim korisnici-ma garantiramo anonimnost.

E-savjetovalite je namijenjeno mladima, roditeljima i svima koji ele saznati neto vie o problemu ovisnosti. Savjete i odgovore daje struni tim za podruje ovisnosti.

Program Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju

8

0.0.

9

UpitnikPrije svakog poglavlja nalazi se upitnik s pitanjima te Vam time dajemo mogunost da prije itanja

provjerite svoje znanje iz podruja ovisnosti. Preporuamo da prvo odgovorite na pitanja te na-

kon toga proitajte pojedino poglavlje.

Ukoliko niste znali odgovore na sva pitanja preporuamo da se, nakon to proitate pojedino po-

glavlje, vratite na upitnik i nadopunite ili ispravite svoje odgovore. Na ovaj nain ete provjerite

svoje znanje, ali nauiti neto novo.

Nabrojite koje vrste ovisnosti poznajete!

Koja koliina alkohola moe ugroziti ljudski ivot?

to je FAS (fetalni alkoholni sindrom)?

Koja su sve prava djece ugroena kada mladi konzumiraju alkohol?

2.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovisnost je stanje u kojem pojedinac osjea potre-

bu za nekim ili neim to mu predstavlja uvjet da bi uope mogao funkcionirati ili preivjeti

(Svjetska zdravstvena organizacija, 1994.). Kada ovako proitamo prvi dio definicije jasno je da

je ovjeku potreban itav niz stvari ili ponaanja kako bi mogao funkcionirati, od bliskih ljudi,

hrane, vode, zraka i sl. Ipak, jasno je da neemo sve to nazvati ovisnou. Da bi neto nazvali

ovisnou, potrebno je da odnos pojedinca i nekoga/ili neega izvan njega bude takav da

proizvodi tetne uinke, ali unato svijesti o tetnosti, pojedinac i dalje osjea da ne moe bez

nekoga ili neega izvan njega. S obzirom da je ovisnost ovako iroko definirana, nije ni udo da

smo iz dana u dan svjedoci pronalaska sve vie vrsta ovisnosti, pa se primjerice govori o ovis-

nosti o alkoholu, drogama, kockanju, kompjuteru i internetu, prirodnim stimulansima, seksu,

hrani, solariju, adrenalinu, televiziji, kupovanju, steroidima, drugoj osobi, telefonima i mobiteli-

ma (ari, 2010.). Ipak, jo uvijek nisu sve ovisnosti prepoznate kao medicinski problem, pa

se primjerice najee kao problem prepoznaju ovisnosti o alkoholu i drogama, te patoloko

kockanje kao poremeaj nagona (Amerika psihijatrijska udruga, 1999.). Ovisnost, posebice

kada je rije o psihoaktivnim tvarima, ima svoju psihiku dimenziju to znai da pojedinac osjea unutarnju prinudu za uzimanjem sredstva ovisnosti da bi doivio eljenu ugodu ili iz-

bjegao nelagodne doivljaje zbog neuzimanja (tzv. apstinencijski sindrom), a ponekad moe

imati i fiziku dimenziju gdje se organizam ve prilagodio na funkcioniranje uz sredstvo ovisnosti i skidanje s tog sredstva moe predstavljati veliki ok ili traumu za organizam (Sa-

koman, 2009.).

to je ovisnost?

10

Ovisnosti su u dananjem vremenu iznimno velik problem, to dokazuje i injenica da je ovisnosti sve vie, da pogaa sve vie populacije, da sve ee pogaa mlade osobe, a u konanici rezultira s velikim brojem tekih posljedica po osobu i njenu okolinu. Tako primjerice godinje umire oko 2,5 milijuna ljudi od posljedica pijenja alkohola, 6 milijuna od posljedica puenja, a 245 000 ljudi od uzimanja droga (Svjetska zdravstve-na organizacija, 2009.).

2.1.

2.2.

Kako nastaju ovisnosti? Na ovo pitanje ne postoji samo

jedan odgovor, osim onoga da su izvori doista razliiti i

mnogobrojni i nalaze se gotovo svugdje oko, ali i unutar

osobe.

Svaki pojedinac moe svojim osobnim obiljejima doprinijeti pojavi ovisnosti, ali i njenom sprjeavanju

ili zaustavljanju. Ta obiljeja ine znanja, vjetine, osjeaji koje doivljava i iskustva koje je proivio. U

pozadini posezanja za nekim sredstvom ovisnosti nalaze se posve prirodne ljudske potrebe za doivl-

javanjem ugode te tenja i znatielja za novim iskustvima (Sakoman, 2009.). S druge strane, sredstvo

ovisnosti moe biti shvaen kao lijek koji e osobu osloboditi od osjeaja boli, patnje ili smanjiti doivl-

jaj stresa (Medical News Today, 2013.). Ovisnosti e prije podlei osoba koja ima pozitivan, i nedovoljno

kritian stav prema nekom sredstvu ovisnosti (Sakoman, 2009.). Pored ovih, na pojavu ovisnosti mogu

rizino utjecati i neka druga obiljeja, primjerice ako osoba ima nisku toleranciju na frustraciju, nisko

samopotovanje i sklonost depresivnim raspoloenjima (Ivandi Zimi, 2011.).

Ovisnost moe biti povezana s drugim psihikim bolestima pa su osobe s duevnim smetnjama u veem

riziku da postanu ovisnici, pogotovo o drogi, alkoholu i nikotinu (Medical News Today, 2013.).

Na kraju treba rei da svoju ulogu u pojavi ovisnosti mogu imati i genetske predispozicije koji se oituju

u razvoju ivanog sustava zbog ega razliiti ljudi mogu doi u doticaj sa sredstvom ovisnosti, ali nee

se svi jednako odnositi prema njegovoj konzumaciji. Tako neke osobe mogu konzumirati alkohol povre-

meno, neki kontinuirano, a neki e piti velike koliine alkohola i ve pri prvom doticaju s njim (Medical

News Today, 2013.).

Put nastanka ovisnosti

Izvori ovisnosti u pojedincu

11

slika 1: Izvori nastanka i razvoja ovisnosti.

2.3.

Gotovo da je nemogue govoriti o ovisnostima, a ne spomenuti obitelj. U mnogim istraivanjima diljem

svijeta i za razliite vrste ovisnosti obitelj se pokazuje kao jednom od kljunih izvora nastanka, ali i rjea-

vanja problema ovisnosti. to je to u obiteljskom ozraju tako znaajno? Prije svega, obitelj je kontekst u

kojem se razvijaju sposobnosti djeteta da kvalitetno funkcionira u svijetu oko sebe. Tako je odgoj jedan

od presudnih utjecaja za uenje samokontrole, donoenje kvalitetnih ivotnih odluka koje ukljuuju i

preuzimanje odgovornosti te sposobnost predvianja nepovoljnih ishoda (Sakoman, 2009.). Ta mo

obiteljskog utjecaja posebno dolazi do izraaja kada se nepovoljni imbenici ponu prelamati na leima

njenih lanova.

Izvori ovisnosti u obitelji

Izvori rizika u obiteljima proizlaze iz sljedeih situacija: nestabilnost obiteljskog sustava posebice u novije vrijeme kada se obitelji raspadaju zbog

razvoda, smrti lanova, stambenog razdvajanja i drugih razloga

pojava stresnih i traumatskih dogaaja u obitelji poput nasilja, siromatva, drugih kroninih

somatskih i psihikih bolesti

slabe potpore meu lanovima obitelji i nedostatka emocionalne bliskosti, emu uvelike

pridonosi manjak slobodnog vremena za kvalitetno ispunjavanje obiteljskih funkcija, a zbog

ega roditelji nemaju dovoljno uvida u to kako i s kim njihova djeca provode svoje slobodno

vrijeme

neadekvatnih roditeljskih postupaka bilo da se radi o preautoritarnim roditeljima, ili roditel-

jima koji postavljaju vrlo labave granice prema svojoj djeci.

postojanja ovisnosti u obitelji kada djeca mogu uiti ovisniko ponaanje od roditelja, a

istovremeno u djetinjstvu i mladosti biti izloeni stresnim dogaajima proizalim iz ovisnosti

roditelja (Sakoman, 2009., Ivandi Zimi, 2011.).

12

U vremenu adolescencije mladi ljudi su posebno podloni utjecajima svojih vrnjaka, kao i ozraju

u kolskoj sredini. kolska sredina moe biti mjesto gdje e mlada osoba doivjeti stalne prepreke u

izgradnji pozitivne slike o sebi, te se osjeati manje vrijedno, nemono, nesposobno i nikad dovoljno

dobro. Takva iskustva poveavaju rizik da mladi razviju psihike i somatske bolesti u kasnijoj dobi. S

druge strane, vrnjaka grupa moe izvriti pritisak na mladu osobu da uzima neko sredstvo ovisnosti,

emu ona nerijetko podlijee kako se ne bi osjeala odbaenom i ismijanom od drutva. Konzumacija

nekog sredstva ovisnosti esto se vee za odreenu supkulturu mladih i postaje njihovo temeljno obil-

jeje (tako su primjerice pripadnici hippy pokreta promovirali koritenje lakih droga) s ijim identitetom

se mlada osoba poistovjeuje (Ivandi Zimi, 2011.).

2.5.Izvori ovisnosti nalaze se u najirem smislu i svugdje oko nas jer kao to se zna rei, da nema sredstva ovisnosti zasigurno ni tih ovisnosti ne bi niti bilo (Hudolin, 1987.).

Drutvo u kojem ivimo moe biti rizino ako su u njemu odreena sredstva ovisnosti dostupna, i po-

trebno je manje krenja normi i napora da se do njih doe (Ivandi Zimi, 2011.). Primjerice u naem

drutvu mlade osobe vrlo lako dolaze do alkoholnih pia i duhanskih proizvoda. Drutvo oteava neo-

visniki ivot i ako stalno promovira odreena sredstva ovisnosti kao simbol poeljnog stila ivota (pr.

alkohola kao simbola zabave i rastereenja) bilo preko medija, ili u svakodnevnim interakcijama. Kada

drutvo ne pokazuje kritinost prema nekim sredstvima ovisnosti, tada ga mladi, ali i ostali, smatra-

ju normalnim, pa i poeljnim i puno due vremena treba da prepoznaju svoje ponaanje kao tetno

i problematino. Dapae, ak i ako shvate da su upali u ovisnost, i dalje pozitivan stav drutva prema

nekoj ovisnosti ih moe stigmatizirati kao one koji su sami krivi te se u konanici pojedinci srame prizna-

ti i zaustaviti ovisniko ponaanje. Drutvena sredina negativno utjee i ako na vrijeme ne kanjava

ponaanja koja se zakonom obvezala kanjavati, a povezana su s koritenjem sredstva ovisnosti. Tako

primjerice velik broj maloljetnika bez veih tekoa kupuje alkoholna pia i duhanske proizvode, iako je

to zabranjeno, a ugostiteljski objekti i trgovine se uope ne sankcioniraju.

Izvori ovisnosti meu vrnjacima

Izvori ovisnosti u irem drutvu

13

2.4.

Kroz povijest do danas oblikovalo se miljenje u kojemu je pijenje neto sasvim normalno, tovie ljudsko je drutvo izgradilo niz obiaja i navika te tako alkoholizam duboko ukorijenilo u svoju stvarnost kao uobiajenu pojavu, ne vidjevi pritom posljedice i stvarnu sliku, koju al-koholizam ostavlja za sobom. Posljedice su vidljive i na pojedincu, obitelji, ali i cijelom drutvu. Kao i u svemu najvie stradaju one osobe koje su slabije, a u ovom sluaju mladi su najslabija karika, jer imamo pojavu uestalog i koliinski sve veeg pijenja alkoholnih pia kako u drutvu tako i meu mladima. Pijenje alkohola sastavni je dio ivota mladih te je svako druenje dovol-jan povod za ispijanje, vrlo esto, ne malih koliina alkohola. Time alkohol kao i navika pijenja postaju sastavni dio ivota mladih.

O tome govore i podaci brojnih istraivanja provedenih u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Alkohol nije problem samo pojedine zemlje nego je globalni problem. bre dolazi do tetnog djelovanja.

Na pitanje zato pijete alkoholna pia, mladi najee odgovaraju kako djelovanjem alkoho-la postaju drutveniji, lake sklapaju prijateljstva, pie izaziva dobro raspoloenje, postaju ot-kaeni i sl. elja mlade osobe da bude prihvaena od strane vrnjaka kao i potreba isticanja u drutvu vrlo su snani porivi, no vrlo esto istovremeno izostaje kritian stav prema onome to moe biti loe. Veina mladih pivo i koktele ne smatra alkoholom te ispijanje istih u drutvu vrnjaka, u to veim koliinama koriste kao posve pogrean model dokazivanja.

Eksperimentiranje s ispijanjem sve veih i veih koliina alkohola mladi primjenjuju kao sve popularniji obrazac ponaanja.

ESPAD istraivanje pokazalo je da je Republika Hrvatska krajem devedesetih godina bila daleko ispod europskog prosjeka po pijenju adolescenata dok se 2007. Republika Hrvatska popela iznad prosjeka ESPAD zemalja (Kuzman i sur. 2008.).

14

Uestalost eksperimentiranja mladih s alkoholom

3.

3.0.

Poetak pijenja piva je put koji otvara vrata pijenju estokih pia i potencijalnom alkoholizmu, sa svim drutvenim i zdravstvenim komplikacijama koji prate tu vrstu ovisnosti.

Meu mladima je izuzetno popularno pijenje alkoholnih pia u kombinaciji s gaziranim piima no mno-gi nisu svjesni njegove tetnosti. Mnogi smatraju da piju razvodnjena ili ak ublaena alkoholna pia no istraivanja provedena o uincima i djelovanju alkohola u kombinaciji s gaziranim piem pokazala su da je u tim kombinacijama uinak alkohola po mladi organizam daleko snaniji i gori te da bre dolazi do oteenja. pekuliranje u drutvu s umjerenim pijenjem alkohola kod mladih osoba stvara odreenu pomutnju. Vano je naglasiti da pojam umjerenog pijenja alkohola kod djece i mladih nije uvrijeen niti poeljan, jer i male koliine alkohola kod djece i mladih mogu izazvati ozbiljne poremeaje te se odraziti na fiziki i psihiki razvoj mlade osobe.

Alkoholni poremeajKao posljedica uestalog pijenja alkoholnih pia, kod mladih se javlja alkoholni poremeaj. On je po-praen poremeajem ponaanja koji ukljuuje potrebu za alkoholom i slabi nadzor pijenja uz razvoj ovisnosti te pojavu zdravstvenih oteenja i drutvenih potekoa.

Problem konzumiranja alkoholnih pia od strane mladih odrava se na podruje ugroavanja prava djece i mladih. Praksa i iskustva pokazuju da u sluajevima pijenja od strane mladih, kod veine djece i mladih, nije rije o razvijenoj ovisnosti, ali je u svakom sluaju rije o sve popularnijoj pojavi i sve veoj rasprostranjenosti pijenja alkoholnih pia meu djecom i mladima to je put koji vodi u ovisnost o alko-holu u ranim dvadesetim godinama. Neosporiva je injenica da unoenje alkohola u organizam mladog ovjeka utjee na njegov psihofiziki razvoj te time ta populacija postaje rizina skupina za razvoj ovis-nosti o alkoholu.

Pivo, koje se fermentira iz zrnja i sadri od 3 do 6% alkohola,

Vino, koje se proizvodi fermentiranjem voa i najee sadri 2

do 4% alkohola. Jaa vina sadre dodani alkohol, od 8 do 20%,

estoka pia, napravljena destiliranjem alkohola koja sadre

40 do 50% alkohola.

15to je dobna granica prvog susreta s alkoholom nia, opasnost za razvoj alkoholne ovisnosti je vea!

3.1.

Nekad, ne tako davno pijenje se vezivalo iskljuivo uz muku populaciju. Pijenje ena smatralo se drut-

veno neprihvaenim i nemoralnim ponaanjem. Danas se vrijednosti u drutvu okreu pa tako imamo

sve vie ena koje otvoreno, ne skrivajui se i ne sramei se piju na javnim mjestima. Takvo ponaanje je

sve prisutnije kod mladih ena, one su drutvena skupina unutar koje najbre i naj zabrinjavajue raste

potronja alkoholnih pia: njihov broj raste i meu osobama koje umjereno i koje prekomjerno piju,

a raste i njihov broje meu osobama sklonim periodinim prepijanjima (tzv.binge drinking) (Torre,

2007.).

Djelovanje alkohola na mladi enski organizam

daleko je jae nego na muki organizam, shodno

tome vea su i tea oteenja. Kod djevojaka u al-

koholiziranom stanju vea je prisutnost slobodni-

jeg ponaanja, breg stupanja u spolne odnose, a

ija posljedica je visokog stupnja pojavnosti spolnih

bolesti meu mladim enama.

Trend pijenja mladih ena

Istraivanja su pokazala da ene mlae ivotne dobi, u vremenskom trendu biljee najveu stopu rasta pijenja alkoholnih pia. K tome, da-nanje mlae ene koje piju poinju u sve veem broju piti sve ranije. Danas je preko 50 % mlaih ena koje piju poelo piti prije 16-te godine ivota, dok je tek 14 % starijih ena koje piju poelo piti prije te dobi (Torre, 2007.).

16

3.2.

Posljedice pijenja alkohola kod djece i mladih

17

Alkohol putem krvotoka prodire do svakog organa. Njegov tetan uinak djeluje na svaki dio tijela. S

obzirom da brzo stie u krvotok, poveava opasnost obolijevanja od razliitih bolesti. Posebno je opas-

no pijenje veih koliina alkohola u kratkom razdoblju, jer isto moe uzrokovati trovanje organizma, a

posljedice takvog pijenja su teke i predvidive, kreu se od nesvjestice pa sve do smrti.

Vano je naglasiti da je djelovanje alkohola individualno. Kod svakog pojedinca javljaju se specifini

simptomi, svaki pojedinac razvija svoju osobitu skupinu problema. A i ishodi u ivotu svakog konzu-

menta su razliiti: ovise o ivotnom stilu i karakteru osobe, njegovoj odlunosti da rjeava problem

prekomjernog pijenja, o podrci okoline, a i o ranijem ivljenju prije razvitka problema prekomjernog

pijenja alkohola.

Alkohol snano utjee na mozak, smanjuje koordinaciju kretnji, reflekse, osjet vida i sluha, iskrivljuje

vienje sebe ali i drugih, pomie doputene granice te kratkorono izaziva gubitak pamenja.

Kod prekomjernog pijenja alkohola tipini i osnovni simptom je nemogunost funkcioniranja bez

odreene koliine alkohola u krvi. Alkohol je stimulans koji pokree osobu, bez njega osoba se osjea

kao da ne moe nita raditi. Nakon toga nastupa faza pijenja sve veih koliina alkohola, a u konanici i

nemogunost kontroliranja poriva za pijenjem uslijed ega dolazi do razvoja ovisnosti o alkoholu koja

uz sebe vee zdravstveno, radno i obiteljsko propadanje. Moemo nizati i druge popratne simptome

alkoholizma: naruena motorika, promjene linosti, razdraljivost, agresivnost, gubitak pamenja, alko-

holna psihoza, i tako dalje, no o tome neto detaljnije u nastavku.

Piti alkohol nije cool!

3.2.

Uinak na fizike i mentalne funkcije prema koncentraciji alkohola u krvi:Koncentracija alkohola u krvi mjeri se promilima, odnosno gramima po kubinom centimetru.

promili () Uinak ili djelovanje alkohola

0,2-0,3 osjeaj lagane euforije i umjerene oputenosti, gubitak srameljivosti

0,4-0,6osjeaj oputenosti, veselja, pojava topline i euforije, javljaju se manje smetn-je u razboritosti i sjeanju, te smanjenje opreza. U tom trenutku ljudi bi trebali prestati piti.

0,7-0,9lagane smetnje u ravnotei, govoru, vidu, sluhu, vremenu reakcije. Smanjena mogunost samokontrole, te smetnje u razboritosti i sjeanju. Pripita osoba vje-ruje kako funkcionira bolje nego to je to stvarni sluaj.

1-1,25uz prisustvo euforije znaajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitak pravilne procjene. Mogu se javiti potekoe u govoru te smetnje u ravnotei, vidu, vre-menu reakcije.

1,3-1,5velike smetnje u motorikim funkcijama i manjak fizike kontrole. Zamueni vid i znaajan gubitak ravnotee.Smanjuje se stanje euforije i nastupa emocionalno stanje tjeskobe, depresije i nemira.

1,6-1,9 prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, moe se javiti munina

2,0

osjeaj zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranost. Osoba moe trebati pomo kako bi se ustala ili hodala. Ukoliko doe do ozljede, mogue je da osoba to ne osjeti.Kod nekih ljudi javlja se munina i povraanje. Mogua su razdoblja kojih se osoba ne sjea.

2,5 ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizikim i osjetilnim funkcijama. Povean rizik od guenja prilikom povraanja i ozljeda prilikom pada ili druge vrste nesree.

3,0 mogua pojava kome. Ovo stanje jednako je razini kirurke anestezije.

4,0 i viekoma i mogua smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskog krvnog tlaka ili guenja tijekom povraanja zbog nepostojanja refleksa kojim bi se tekuina iskaljala iz plua (www.ne-droga.org)

18

3.2.

U svom razvojnom razdoblju, osobito ulaskom u pubertet, mlada se osoba susree s promjenama vlas-

tite osobe, ali i nizom specifinih vanjskih faktora u biolokom, psiholokom i socijalnom smislu. Osobni

sukobi, esto nerazumijevanje okoline, izloenost prevelikim oekivanjima, naglaene tenje za samo-

stalnou esto su izvor njihove anksioznosti i posezanja za alkoholom. Konzumiranje alkohola usko je

povezano sa slabijim uspjehom u koli, estim markiranjem te kretanjem u marginalnim drutvenim

skupinama (Uvodi uri, 2007.).

Alkohol dovodi do tekoa pri uenju, pamenju i zapamivanju Alkohol dovodi do neopravdanih izostanaka s nastave Alkohol dovodi do sukoba u obitelji Alkohol potie nasilno ponaanje Alkohol je ulaznica za kriminalni milje Alkohol dovodi do novanog i osjeajnog osiromaenja Alkohol smanjuje spolnu mo Alkohol poveava rizine spolne kontakte (zarazu HIV-om, HPV-om) Alkohol esto dovodi do neeljenih trudnoa Alkohol izaziva stradanje u prometnim nesreama Alkohol umanjuje ivotne anse mladih na svim razinama.

19

3.3.

Jedna od najteih posljedica pijenja od strane mladih vidljiva je u punjenju novinskih stupaca bolnim

naslovima u ijoj pozadini se kriju posljedice prometnih nesrea uzrokovane alkoholom. Veina tih pro-

metnih nesrea za posljedicu ima oduzimanje mladih ljudskih ivota ili u blaoj varijanti stvaraju in-

validnost kod mladih bilo da su uzronici nesrea ili rtve. Stopa stradavanja mladih ljudi u prometu je

zabrinjavajua. Prema podacima PU Zagrebake u prva etiri mjeseca 2012. godine, pijani vozai sud-

jelovali su u svakoj osmoj prometnoj nesrei, bili su sudionici sedam nesrea sa smrtnim posljedicama

u kojoj su ljudi vozili pijani (od sedam vozaa, pet je imalo od 1,5 promi-

la), 2661 vozaa zaustavljeno je u pijanom

stanju (2/3 mladih od 30 godina)

(http://maliplac.com).

Najei uzroci prometnih nesrea

su upravo vrlo niska toleranci-

ja mlade osobe prema alkoholu,

neznatno vozako iskustvo (http://

www.hskla.hr/). Najkritinija razdo-

blja su vikendi kada mladi nakon kas-

no veernjih i cijelo nonih izlazaka

sjedaju za volan automobila koji su

pod pritiskom dobili na koritenje svo-

jih roditelja.

Posljedice pijenja u prometu

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da je alkohol krivac za oko 5% posto smrti mladih u dobi od 19 do 25 godina. Sve snaniji alarm predstavljaju podaci koji govore da je alkohol krivac za preko 30% poginulih mladih osoba u prometu!

20

3.4.

Pijenje alkoholnih pia dovodi do razliitih oteenja. Ovisno o popijenoj koliini alkohola kao i uestalo-

sti pijenja, dolazi do razvoja ranih ili kasnijih oteenja organizma.

Pijenja alkohola kod mlade osobe izuzetno je opasno zbog niskog praga tolerancije, fiziki jo uvijek

njenog organizma te vrlo estog kombiniranja razliitih vrsta pia (Uvodi uri, 2007.).

Ve nakon jednog opijanja javljaju se kratkoroni tetni uinci opijenosti uz pratee simptome:

Posljedice pijenja alkohola kod mlade osobe su vrlo brzo vidljive kroz neugodan miris kose i koe te

neugodan zadah iz usta. Kod osoba koje piju alkohol ranije se javljaju bore i ranije stari koa.

Kratkorone posljedice pijenja alkohola

Poveani umor

Glavobolja i mamurnost

Ope lo osjeaj

Lo san

Slaba panja

Dehidracija (isuivanje) organizma

Problemi s pamenjem

Problemi pri kretanju

Osjeaj arenja i upale eluane

stjenke i povraanje.

21Nemojte piti samo zato to drugi piju

3.5.

Dugorone i socijalne posljedice pijenja alkoholaVrlo vano je istaknuti socijalne posljedice koje se reflektiraju poremeenim socijalnim odnosima s

bliim lanovima obitelji, ali i irom drutvenom zajednicom. Kod mladih, konzumacija alkohola u blis-

koj je vezi sa slabijim uspjehom u koli, estim izostancima i pripadnou marginalnim drutvenim sk-

upinama. Kao este drutvene posljedice pijenja alkohola evidentirane su:

Uslijed estog i dugotrajnog pijenja alkohola javljaju se kronina i teka oboljenja organizma

(Hudolin, 1986). Najea su:

nasilni i agresivni ispadi u obitelji esto sudjelovanje u tunjavama i kriminalu stradanje u nenamjernom ozljeivanju stradanje i pogibanje u prometnim nesreama utapanje neeljene trudnoe spolne infekcije samoubojstvo mladih.

Kod mladih djevojaka esti su: poremeaji menstrualnog ciklusa nestanak seksualne elje sterilitet.

Ciroza jetre Oteenje mozga i ivanog sustava Srane bolesti Pothranjenost Skraen ivotni vijek

22

3.6.

Faze intoksikacije alkoholomAlkoholna bolest razvija se kao posljedica viegodinjeg uzimanja alkoholnih pia, dok u mladenakoj dobi ee susreemo poremeaje vezane uz pijanstvo nego samu alkoholnu bolest (Hudolin, 1991.).

Intoksikacija alkoholom moe se podijeliti u pet stupnjeva sa sljedeim simptomima. (Huljev, 2000.)

23Uvijek ima mogunost izbora, uzeti ili ne uzeti alkoholno pie!

1. stupanj Srea Osoba je iznimno razgovorljiva,

oputena, drueljubivija nego inae2. stupanj Nepredvidljivo ponaanje Dolazi do slabije koncentracije

Sposobnost rasuivanja izvan je kontrole

Emocije postaju nestabilne

Reagiranje je usporeno3. stupanj Zbrka Nastupa dezorijentacija

Pojava zlovolje, jakog straha,

pojava dvostruke slike i nejasnog govora4. stupanj Gubitak kontrole Osoba ne moe stajati ni hodati

Povraanje5. stupanj Nesvijest Osoba koja je predozirana pada u nesvijest;

Moe doi i do smrti zbog paralize disanja.

3.7.

Krenje prava djece i mladih uslijed pijenja alkohola i alkoholnih piaSvi ljudi imaju pravo na zatitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica upotrebe alkohola. Sva djeca i mlade imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini slobodnoj od nega-tivnih posljedica pijenja alkohola i biti zatieni od promidbe alkoholnih pia. (Europska povelja o alkoholu, 1995.)

Zatita i unapreenje prava djece i mladih predstavlja temelj daljnjeg razvoja djeteta na svim razvojnim podrujima, kako osobnog tako i psihikog te tjelesnog. Suvremeno drutvo kontinuirano u svim pod-rujima skrbi i brige za djecu naglaava potrebu zatite prava djece kao osnova za kvalitetno ouvanje razvoja djeteta kao i potrebu za provoenjem brojnih preventivnih programa. U tom interesu, brojne svjetske i dravne organizacije i institucije intenzivno rade na poboljanju kvalitete zatite prava djece te u tu svrhu donose brojne konvencije, povelje, zakone kao i druge dokumente koje ukljuuju detektiran-je i preveniranje ovisnikih ponaanja kod mladih iji je cilj zatita i poboljanje prava djece i ouvanje njihovog zdravlja. Sve aktualnije podruje zatite interesa prava djece je u podruju ovisnosti, posebno u podruju prekomjernog konzumiranja alkohola na to nas upozoravaju brojni statistiki pokazatelji sve vee prisutnosti konzumiranja alkoholnih pia kod djece kao i sputanja dobne granice kod prvog opijanja.

Kada je rije o krenju prava kod pijenja alkohola tada do krenje prava dolazi, prije svega, kao posljed-ica pijenja alkohola. U najveoj mjeri javlja se krenje od strane same djece i mladih koji ne sagledavaju rizike takvog ponaanja (Republika Hrvatska, Pravobranitelj za djecu, 2010).Uslijed pijenja alkohola sukladno Konvenciji o pravima djeteta dolazi do krenja zatitnih prava koja osiguravaju zatitu djeteta: prava na zatitu od zloporabe, zapostavljanja i izrabljivanja kao i zatitu od droga, alkohola i duhana (Mataga, Tintor i Puljiz, 2007.).

Pravo na zdravljeTolerancija mladih ljudi na alkohol izrazito je niska te i najmanje koliine alkohola u organizmu nena-viklom na alkohol stvaraju opasne reakcije. Gubi se kritinost, izmijenjeno se doivljava stvarnost, sklo-nost rizinom ponaaju je poviena, kvalitativno i kvantitativno se mijenja svijest. Samo pijenje alkohola predstavlja krenje prava djece i to posebno prava na zdravlje. Jedno od temeljnih prava djece je pravo na zdravlje. Naruavanje ovog prava najizraenije je kod pijenja alkohola.24

3.7.

Tko ugroava pravo na zdravlje?

RODITELJ/MAJKA pri pijenju alkohola za vrijeme trudnoe i dojenja to direktno djeluje na zdravlje i razvoj djeteta. Jedno od najteih oteenja koje se moe javiti kod djeteta je razvoj fetalnog alkoholnog sindroma(FAS). Majke koje za vrijeme trudnoe piju alkohol, esto raaju djecu s priroenim alkoholnim izoblienjem, odnosno fetalnim alkoholnim sindromom (FAS). Dojene s FAS-om ima znatno manji i izoblieni mo-zak s tekim oteenjima koja se oituju ispadima razliitih modanih funkcija i intelektualnim oteenjima. Nadalje, od moguih poremeaja kod FAS-a, najee se navodi da djeca pokazuju oteenja fine i grube motorike aktivnosti i oteenu sposobnost govora. Stopa mortaliteta iznosi oko 17%, a u dobi od 7 godina 44% ove djece ima granini kvocijent inteligencije (Cunnigham i sur., 1989.).

DJECA koja kao to smo vidjeli u vrlo ranoj dobi poinju konzumirati alkohol. Pijenje i malih koliina al-kohola za organizam mlade osobe izuzetno je opasan zbog niskog praga tolerancije. Pijenjem alkohola djeca i mladi naruavaju svoje zdravstveno stanje, onemoguavaju zdrav fiziki i psihiki razvoj svoga organizma. Pod utjecajem alkohola mladi vrlo brzo i lako skidaju sve zabrane i otputaju konice koje ih odvode u smjeru slobodnih seksualnih kontakta. U alkoholiziranom stanju kod mladih se poveava-ju rizini spolni kontakti pri emu dodatno ugroavaju svoje zdravlje izlaganjem spolnim infekcijama, irenju spolnih bolesti kao to je HPV i druge te naposljetku pojavi neeljenih maloljetnikih trudnoa. Najnovija istraivanja pokazuju da pijenje alkohola u mladenakoj dobi oteuje osjetljive dijelove moz-ga u hipokampusu. CT (kompjutorizirana omografija) snimke mozga tinejdera konzumenata alkoho-la su pokazale stanje hipokampusa dijela mozga odgovornog za osjeaje, pamenje i uenje, ali i oteenja u drugim dijelovima mozga (poput eonog i sljepoonog dijela mozga te Corpus callosuma - dijela mozga koji povezuje obje modane hemisfere) iji je razvoj posebno intenzivan u adolescenciji. 25

3.7.

26

Pravo na sigurnostUslijed pijenja alkohola djeca i mladi su u sukobu sa zakonom. U RH na snazi su jasne zakonske odredbe o zabrani prodaje alkohola osobama mlaim od 18. godine ivota.To znai da osobe mlae od 18 go-dine ivota ne smiju kupovati alkoholna pia.

Tko ugroava pravo na sigurnost djece?MLADI Svaka kupovina bilo kojeg alkoholnog proizvoda je dolaenje u sukob sa zakonom. Vrlo esto se dogaa da su maloljetnici svjesni postojanja zakona i zamole starije punoljetne prijatelje da umjesto njih kupe alkohol. To je izuzetno opasno, jer u sluaju da se uhvati na djelu obje osobe e biti kanjene.ODRASLI/RODITELJI Slanjem djece u trgovinu po alkoholno pie roditelji dovode u pitanje sigurnost svoje djece kao i trgovci koji vjeruju na rije djetetu da je alkohol namijenjen za njegove roditelje ili da dijete ima navrenih 18 godina.

Pravo na informacije i obrazovanjePraksa opijanja mladih pokazatelj je da mladi ne maju odgovarajue informacije o tetnostima pijenja alkohola uslijed ega dolazi do kontinuirane zloporabe istih te pojave i razvoja tekih posljedica. Uzrok tome je, jednim dijelom, izostanak kontinuiranog obrazovanja mladih o opasnostima od tetnih posl-jedica pijenja alkohola kroz sustav samog obrazovanja. Mladi bi trebali biti inicijatori postavljanja tema vezanih uz probleme pijenja alkohola u nastavnim sadrajima u okviru kolsko obrazovnog sustava.

Pravo na sudjelovanjeSukladno Konvenciji o pravima djeteta l. 12. kojim se obvezuju sve drave ugovornice da osiguraju sva-kom djetetu, koje je sposobno oblikovati vlastito miljenje, pravo na izraavanje misli o svim stvarima koje se odnose na njega te im pridavati znaaj u skladu s uzrastom i zrelou djeteta. Pravo sudjelovanja podrazumijeva aktivno ukljuivanje djece u kreiranje politike prevencije ovisnosti. Odgojno-obrazovne ustanove trebaju osnovati mala kolska povjerenstva koje e initi uenici, roditelji, nastavnici, lijenik kolske medicine i istaknuti lokalni strunjaci za prevenciju ovisnosti i ostale preventivne aktivnosti (Vla-da Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zloporabe droga, 2010.) to su pojedine kole vei uinile. Time mladi dobivaju priliku aktivno sudjelovati u kreiranju preventivnih aktivnosti u svojoj koli. Ovim nainom rada omoguiti e se djetetu razvijanje njegovog miljenja, stavova i izgradnje vrijednosnog sustava neophodnog za formiranje kompletne osobe koja e se znati suoiti s problemima budunosti.

27

UpitnikKoje su dobre strane interneta?

Kako trea osoba moe ugroziti sigurnost djeteta prilikom koritenja Interneta?

Koje sve posljedice moe izazvati prekomjerno koritenje Interneta u ivotu djece i mladih?

Je li doputeno igranje lota i binga od strane mladih?

4.

U suvremenom drutvu postignuem tehnolokog napretka u informatizaciji dolazi do po-dizanja kvalitete ljudskog ivota, ali istovremeno dolazi do stvaranja i negativnih posljedica i razvijanja nekih novih oblika poremeaja. Popularno se nazivaju novije ovisnosti, a meu njih spadaju ovisnost o internetu i ovisnost o kocki i klaenju kao posljedice zlouporabe infor-matike tehnologije.

Internet je, na prvi pogled, bezopasno sredstvo. U dananjem vremenu informatizacije ne-mogue je zamisliti poslovanje i komuniciranje bez interneta. No, ne smije se zaboraviti da njegova nekontrolirana uporaba ima i svoju tamnu stranu. Iako kratkog vijeka pokazalo se da moe dovesti do socijalne izolacije i postati sredstvo ovisnikog ponaanja, posebno kod mladih osoba.

Najee, kod mladih ljudi javlja se ovisnost o internetu za koju se moe rei da je jedan oblik ovisnosti o raunalima i oznaa-va fenomen pretjeranog ili ekstremnog koritenja interneta u tolikoj mjeri da predstavlja opasnost po zdravlje.

U posljednje vrijeme, biljei se i visok porast broja ovisnika o kock-anju, posebno u skupini uenika i adolescenata. Brojni strunjaci ukazuju na problem kockanja i klaenja, upozoravajui da mogu izazvati oblike i simptome ovisnosti poput simptoma kod drugih priznatih ovisnosti te ih treba ozbiljno shvaati.

O vanosti rada na prevenciji problema ovisnosti o internetu, kocki i klaenju govori injenica da kompjutorizacija i koritenje interne-ta zauzima sve veu popularnost meu mlaim osobama osnov-nokolskog i srednjokolskog uzrasta, a kocka i klaenje uz raz-vijanje osjeaja zabave, esto mladoj osobi daje lanu percepciju brze i lake zarade.

Novije ovisnosti

28Patoloko koritenje interneta i njegova zlouporaba,

ima sline karakteristike kao i zlouporaba kockanja i droge

4.1.

Internet-sredstvo budunosti i izazov za mladeInternet je danas veliki izazov za djecu i mlade. Internet je medij na kojemu se moe nai pregrt sa-

draja od edukativnih, znanstvenih do informativnih i zabavnih. Mogu se nai sadraji za zabavu, ali i za

uenje i irenje vlastitih spoznajnih vidika.

Internet je posebno zanimljiv medij, neiscrpan izvor zabave, rezultata najnovijih znanstvenih otkria,

ali i povijesne kulturne batine starih naroda, najaktualnijih informacija, velikih iznenaenja, ugodnih i

neugodnih. To je novi virtualni svijet u koji mladi moraju mudro i razborito ui. To je budunost novih

generacija s kojom treba ii ukorak.

S obzirom na sve veu prisutnost interneta u svakodnevnom ivotu mladih, ali i ne kontrolirane upo-

rabe istog vrlo brzo dolazi do zlouporabe te pojave fizikih i psihikih poremeaja kod pojedinaca kao

i naruavanja drutvenih odnosa. Uporabom interne-

ta javljaju se i drugi oblici zlouporabe istog kao

to je meuvrnjako zlostavljanje, seksualno

uznemiravanje mladih od strane vrnjaka, ali

vrlo esto i odraslih (pedofilija) i drugi oblici

neugodnog iskustva.

Djeca i mladi trebaju biti upozna-

ti sa svim dobrim i loim strana-

ma koritenja interneta, jer e u

budunosti biti sredstvo njihovog

ivota, uspjeha ili pada.

29

4.1.1

Za razliku od drugih psihoaktivnih sredstava (alkohola, droge) koje izazivaju ovisnost internet je sredst-vo bez ijeg koritenja je teko zamisliti dananje poslovanje i komuniciranje. Za razliku od drugih psi-hoaktivnih sredstava internet ima pregrt pozitivnih strana. Tek kada uslijedi nekontrolirano koritenje istog dolazi do zlouporabe pri emu se razvijaju negativne posljedice za pojedinca. Vrlo brzo se javljaju ozbiljni problemi kod pojedinca ukljuujui psihike i fizike simptome ovisnosti te promjena ponaan-ja koja je vrlo slina, ako ne i ista kao kod drugih oblika ovisnosti.

Dobre strane interneta bre, jednostavnije i lake komuniciranje s ljudima iz razliitih dijelova svijeta irenje socijalne mree bez teritorijalnih granica dostupnost mnotva pozitivnih podataka iz razliitih podruja sredstvo, izvor informacija i uenja mogunost razmjene miljenja i iskustava osobama koje su povuene u sebe i koje tee stupaju u kontakt s drugima omoguava

ruenje barijera

Loe strane interneta bre i jednostavnije se dolazi u kontakt s ljudima koji imaju loe namjere kraa identiteta i zlouporaba osobnih podataka Iznoenjem svoga miljenja (na blogu) moe se povrijediti drugu osobu Objavljivanjem fotografija i video sadraja moe se naruiti privatnost druge osobe

Dobre i loe strane interneta

30

4.1.2

Simptomi zloporabe internetaZbog mnogih pozitivnih strana koritenja informatike komunikacije kao to je primjerice irenje

socijalne mree mimo teritorijalnih granica, uz mogunost razmjene miljenja i iskustva, ponekad je

veoma teko definirati tanku granicu koja dijeli korisnost i zloporabu.

Najizraeniji simptomi i posljedice zloporabe koritenja interneta (Perini, 2008.) su:

Istraivanja su pokazala da vrsta pojedinih aktivnosti na internetu pridonosi brem javljanju ovisno-

sti. Tako e prije ovisnici postati one osobe koje na internetu najvie koriste drutvene mree kao to

su facebook i twitter te MSN.

31

gubitak osjeaja za vrijeme

kronian umor i neispavanost uslijed poremeenog dnevnog ritma

ne zadovoljavanje osnovnih potreba kao to su spavanje i hrana

gubitak tjelesne kondicije

fizika oteenja (slabljenje vida, deformacija lokomotornog sustava)

udnja za on-line aktivnostima

naruavanje emocionalne ravnotee

gubitak osjeaja za realnost

pojava ljutnje, napetosti, agresije ili/i depresije kada raunalo nije dostupno

smanjen uspjeh u koli

obmana, laganje, pomanjkanje kontrole, povlaenje u sebe

fizika drutvena izolacija

lanstvo u grupama sumnjive etinosti

stvaranje vlastitog virtualnog svijeta.

4.1.3

Krenje prava djece i mladih prilikom koritenja internetaInternet, naizgled bezazlen medij, dok je jednim dijelom edukativan drugim dijelom nudi veliku slobo-du te nam se na prvi pogled ini kao da ne poznaje granice i upravo u tom dijelu veliki je izvor narua-vanja i ugroavanja prava djece i mladih te iste moe dovesti u vrlo ozbiljnu i teku situaciju iz koje mladi ovjek ne moe sam nai izlaz.

Neka od ugroavanja prava djece i mladih su:

Pravo na zdravlje Uslijed nekontroliranog koritenja interneta dolazi do naruavanja zdravlja kod mlade osobe i time i ugroavanja samog prava na zdravlje. Opasnosti se javljaju ve u samim poecima koritenja interneta i upoznavanja s njegovim mogunostima, periodu u kojem je kod mlade osobe prisutan visok stupanj potrebe za sve veim otkriima i istraivanjima internetskih sadraja pri emu dolazi do provoenja sve dueg vremenskog perioda za raunalom. Uslijed toga dolazi do razvijanja neeljenih simptoma (pogle-dat prethodno poglavlje) to se odrava na zdravstveno stanje djeteta odnosno mlade osobe.

Pravo na sigurnost Posebno je narueno kod koritenja interneta. Uslijed nekontroliranog koritenja pojedinih sadraja kao i uslijed zloporabe ovog medija od strane drugih, bilo djece, bilo odraslih dolazi do razliitih oblika zlostavljanja. Razlikujemo: cyberbullying jedan je od oblika zlostavljanja koji oznaava svaku komunik-acijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca tako i za ope dobro.

Pravo na privatnost Svaka osoba ima pravo na privatnost osobnih podataka kao i informacija o svome privatnom ivotu, a posebno to imaju djeca i mladi. Pojavom interneta to pravo na privatnost kao da nikada nije niti posto-jalo. Sve manje postoji prisutnou i populariziranjem drutvenih mrea kao to su facebook, my space, twitter.

Negiranje kao i ugroavanje prava na privatnost vidljivo je pri izlaganju osobnih fotografija djece i mla-dih, video sadraja kao i prikupljanjem osobnih podataka koji se kasnije zloupotrebljavaju. Kada je u pitanju svijet interneta tada se dijete ili mlada osoba vrlo esto nau u ulozi rtve, ali i zlostavljaa i to najee zbog neznanja.32

4.1.4

Savjeti mladima Svoju lozinku (password) dri tajnima! Lozinku moe povjeriti samo roditeljima!

Ne ostavljaj osobne podatke (ime, prezime, ime i prezime roditelja, broj telefona, kunu adresu,

radno mjesto roditelja, naziv kole, broj kreditne kartice roditelja) na internetu.

Budi oprezan/na u komunikaciji preko interneta. Osoba koja djeluje simpatino se moe lano

predstaviti i moe imati zle namjere.

Osobne fotografije, kao niti fotografije lanova obitelji nemoj slati nepoznatim osobama.

Ukoliko se osjea nelagodno pri nekom razgovoru na internetu ne nastavljaj razgovor nego ga

prekini.

Razgovaraj s roditeljima i povjeri se roditeljima o neugodnostima s kojima si se susreo/la prilikom

koritenja interneta.

Ne odgovaraj na nepristojne, sugestivne poruke ili na poruke zbog njih osjea nelagodno.

Ako eli ostvariti osobni kontakt s i upoznati se s online prijateljima prvi susret dogovori s roditel-

jima, nemoj odlaziti sam na prvi susret. Sjeti se da o online prijateljima zna samo onoliko koliko

su oni rekli o sebi.

Bez obzira to je Internet virtualni svijet potuj pravila ponaanja kao i u svakodnevnom ivotu.

33

Ovisnost o kocki i klaenjuJedna od novijih ovisnosti je ovisnost o kocki i klaenju odnosno o igrama na sreu. Iako kockanje i klaenje pred-stavlja jedan oblik igre i zabave istraivanja su pokazala da kockanje/klaenje moe izazvati ovisnost i to oblike poput ovisnosti o heroinu i alkoholu te i ovaj oblik ovisnosti treba ozbiljno shvaati. Kockanju i klaenju kao modernim ovis-nostima ne pridaje se znaaj kao ovisnostima o drogama, al-koholu ili puenju i esto ih se drutveno relativizira, drei ih ak zgodnim oblicima zabave i razonode, iako u podjed-nakoj mjeri vode prema destrukciji linosti (Hrvati, 2007.).

Ovisnik, iako esto svjestan svih tetnih posljedica, uporno nastavlja i uvjerava sam sebe kako e velikim dobitkom ri-jeiti sve svoje probleme i tek onda prestati. Kod mnogih patolokih ovisnosti, poanta nije u samom dobitku, ve uz-buenju koje proizlazi iz oekivanja dobitka.

Strunjaci pretpostavljaju kako se u Hrvatskoj od 1 do 3% stanovnika uputa u kockanje. Najee su ivotne dobi od 15 do 25 godina, preteito mukog spola a omjer djevojaka i mladia kree se oko 1:4. Ova ovisnost ima za posljedicu visok postotak suicidalnosti pojedinaca tako u kasnijim stadijima ovis-nosti oko 20% patolokih kockara poini samoubojstvo (Slobodna Dalmacija, 2006.).

Kod adolescenata, negativni utjecaj kocke i klaenja reflektira se na sve vidove ivota: od kolskog neuspjeha do problema s fizikim i mentalnim zdravljem. Prvi simptomi koji govore kako neto nije u redu nalaze se u stalnim zahtjevima za dodatnim deparcem, izostancima iz kole, stalnim praenjem sportskih rezultata, udaljavanje od obitelji i prijatelja.

Statistike procjene govore da igre na sreu graanima Hrvatske, godinje, odnesu oko 3 milijarde kuna (Slobodna Dalmacija, 2006.). Problem je jo znaajniji jer je klaenje sve prisutnije meu sve mlaom populacijom.

34 Igre na sreu nanose tetu i unitavaju obiteljske odnose.

4.2.

Zakonska regulativa (Iz Zakona o igrama na sreu)Uviajui postojanost interesa graana, prije svega mladih do 18 godine ivota, za sudjelovanje u igrama na sreu kao i igrama na automatima, za-konodavac je zatitio maloljetnike Zakonom o igrama na sreu (NN 87/09) u koji je stavio sljedee odredbe:

lanak 43.

(1) Posjet kasinu i sudjelovanje u igri doputen je samo punoljetnim osobama koje su svoj identitet dune dokazati identifikacijskom ispravom.

(5) Osobe u uniformi mogu ulaziti u kasino samo radi obavljanja slube. Posjet kasinu i sudjelovanje u igrama na sreu prireiva moe privremeno zabran-iti ili ograniiti pojedinim osobama ako postoji osnovana pretpostavka da uestalost i intenzitet njihova sudjelovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijski minimum, te ako to zatrae ustanove koje se bave zatitom obitelji, u sluajevima kada igra zbog nekontroliranog igranja nanosi tetu sebi ili obitelji koju uzdrava.

lanak 49.

(1) Zabranjuje se primanje uplata za klaenje od osoba mlaih od 18 godina.

(2) U sluaju sumnje u ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka, igra je duan prireivau pruiti dokaze o svojoj punoljetnosti.

lanak 60.

Posjet i sudjelovanje u igri na automatima doputen je samo punoljetnim osobama koje su tu injenicu, na zahtjev prireivaa, dune dokazati identi-fikacijskom ispravom.

Gore navedenim Zakonom ele se zatititi prava djece. Posljedica ne potivan-ja ovih zakonskih odredbi je krenje prava djece i to u podruju sigurnosnih prava gdje djeca dolaze u sukob sa zakonom. Ovu odredbu vrlo esto kre i mladi i odrasli.

35

4.2.1

Biljeke

Upitnik

Nabrojite vrste droga koje poznajete i koje posljedice mogu prouzroiti?

Koji su razlozi zato se mladi poinju drogirati?

Je li bi znali prepoznati rane simptome kod mladih da se pone drogirati?

37

5.U Hrvatskoj, kao i u svijetu, ovisnost o drogama sve je rairenija. Novi konzumenti droga obi-no se navode da probaju travu, nekoliko cigareta marihuane pomijeane s duhanom, to je polazna toka u potrazi za proizvodima sa sve jaim uincima, da bi se na kraju dospjelo do heroina. Prema novijim istraivanjima, od poetka uzimanja droge do trenutka kada obitelj sazna da unutar nje postoji problem ovisnosti o drogama, u prosjeku prou 2- 4 godine.

U bliskoj budunosti potranja za opojnim sredstvima ostat e jednako velika. Potranja za psi-hotropskim supstancama, koje imaju neposredan uinak, openito raste, a bez dugoronoga tetnog utjecaja (poput izgleda za razvoj ovisnosti). Zbog potranje koja vlada meu populaci-jom na Zapadu u veine populacije, iroka je upotreba jakih supstanci previe tetna. Upo-treba lakih supstanci, koje su stvorene, ili e u budunosti biti stvorene s posebnom svrhom, postat e sve popularnija - poput inaica XTC-a ili drugih novodobnih droga sintetskoga ili biolokoga podrijetla.

Mladi trebaju biti informirani o psihoaktivnim sredstvima koja u drutvu popularno nazivaju droge stoga emo i mi koristiti taj termin. Takoer trebaju biti upoznati s posljedicama kon-zumiranja istih. Zloporaba droga podrazumijeva uporabu droga izvan drutvenih, medicinskih i zakonskih norma.

Zloporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima

Psihika ovisnost je jaka potreba za uzimanjem odreene droge da bi se izazvalo zadovoljstvo ili izbjegla nelagoda (Thaler i sur., 2004).

Fizika ovisnost se oituje razvojem tjelesnih simptoma (drhtavica, znojenje, bolovi) a javlja se u sluajevima kada se droga ne uzme u vri-jeme kada organizam to oekuje s obzirom na naviknuti ritam uzimanja.38

Najei razlozi zbog kojih se djeca okreu ovisnosti su: pritisak vrnjaka dosada ele se osjeati odraslima bijeg od problema pobuna kako bi se dobro osjeali

39

5.0.

Preko 80 % ovisnika navodi da je prva droga koju su konzumirali

bila marihuana.

Prvi susret s drogom najee je posljedica sluajnosti, droga se

obino kua iz znatielje ili na nagovor prijatelja. Takva naivna

iskustva mogu kobno zavriti. U takvim situacijama najbolji je

odgovor: Hvala, ne!

5.1.

40

Simptomi uslijed konzumiranja: Mogue posljedice:

DERIVATI KONOPLJE (marihuana, pot, grass)

usporeno razmiljanje, usporeni refleksi, smanjena koordinacija i koncentracija, sman-jena motivacija, apatija, proirene zjenice, krvave ili staklenaste oi.

Nagle promjene raspoloenja, gubitak pamenja, povean rizik obolijevanja od nekih vrsta raka, napadi panike, samoobmana, paranoidne ideje. Moe tetno utjecati na razvoj mlade osobe.

ECSTASY (E, eccy, xtc)

Ubrzan puls, znojenje, vruina, krgutanje zubima, tjeskoba, uzbuenost, drhtanje, nesanica, proirene zjenice.

Kronini problemi sa spavanjem, napukli zubi od krgutanja, visok tlak, dehidracija, nervoza, halucinacije, smanjena kontrola emocija, letargija, teka depresija, visoka temperatura, poremeaj rada srca.

AMFETAMINIMETAMFETAMINI (speed, uppers, ice, crystal meth, shabu)

povien tlak i ubrzan puls, ubrzano disanje, uzbuenost, tjeskoba, nemir, nesanica, groznica i znojenje, proirene zjenice, munina i povraanje, gubitak apetita, nagle promjene raspoloenja.

Gubitak teine, paranoja, halucinacije, kronini problemi sa spavanjem, napukli zubi od krgutanja, visok tlak, napadi panike, tjeskoba, nervoza, smanjena kontrola emocija, teka depresija, nasilniko ponaanje, psihoza uzrokovana koritenjem speeda, poremeaj rada srca ili samoubojstvo.

OPIJATI (heroin, morphine, methadone, H, smack)

Pospanost, euforija, usporeno disanje. Visok rizik od ovisnosti, depresija, tjeskoba i napetost, zaraza HIV/AIDS-om i hepatitisom zbog zajednikog koritenja istih igli, ne fatalno predoziranje, smrt zbog predoziranja.

SPICE( sintetiki kanabis) (afgan, hindu, zmaj, pica)

djeluje slino kao THC u marihuani, proirene zjenice i staklene oi, umor, smijeh bez razloga, ope stanje slino laganom pijanstvu

Jo traju ispitivanja ove droge, no svakako je alarmantno to se legalno prodaje kao osvjeiva prostora, to ne umanjuje moguu tetnost, upravo suprotno, mogla bi imati pogubne uinke zbog upitnog sastava. Utjee na koncentraciju, dolazi do smanjenja seksualne elje, moe izazvati shizofreniju, kroninu tjeskobu, poremeaj osobnosti, te depresiju. Nezainteresiranost, promjene u koli, lijenost, gubitak motivacije za obaveze, nagle promjene raspoloenja, povlaenje od obitelji, svadljivost, promjena navika jedenja i spavanja.

SEDATIVI(apaurin, lexaurin, prax-iten, diazepam, valium, loram, Xanax, helex, normabel) pilsevi

stakleni pogled, suha usta, osjeaj pospano-sti, plitko disanje, ne razgovijetan govor (slino kao kod pijanstva), osoba djeluje umorno, ponaa se nezainteresirano, smanje-na koordinacija, osjeaj iscrpljenosti u tijelu.

Osobe koje uzimaju sedative dulje od nekoliko mjeseci mogu postati ovisne o njima, a takoer mogu postati depresivne i agresivne. Kada pokuaju prestati s uzimanjem mogu trpjeti neugodne simptome odvikavanja (nemir, nesanica, napadi panike, povraanje, miini grevi)

Druge opasne droge s kojima se mladi mogu susresti ukljuuju kokain, halucinogene droge (kao LSD, arobne gl-jive) i GHB. Ljudi mogu postati ovisni o bilo kojoj od tih droga. To moe ukljuiti gubljenje kontrole nad uzimanjem droga, i nastavljanje s uzimanjem droga ak i kad shvate da im to kodi. Dananja farmakologija je napredovala i izradila je nekoliko pouzdanih testova kojima se moe u nekoliko minuta testirati osoba. Dostupni kuni testovi:

AbuGnost MDMA- test za otkrivanje ecstasya u mokraiDOA MultiGnost 3-4- test za otkrivanje heroina, benzodiazepina, ectasya u mokraiDOA MultiGnost 3-7-test za otkrivanje marihuane, ectasya i amfetamina u mokraiDOA MultiGnost 3-1-test za otkrivanje marihuane, heroina , amfetamina u mokrai (dostupni kuni test i na spice) (www.ne-droga.org)

Najpoznatije vrste droga

5.2.

Put ovisnosti prema amerikom strunjaku dr. Robert Schwebelu, uglavnom uvijek slian i vodi kroz etiri faze.

Prva faza: PROBADrogu se uzima obino iz radoznalosti kako bi se isprobao njezin uinak ili na neiji nagovor. Na taj nain

zadovoljava se osobna znatielja i tu se treba zaustaviti. Ali netko na tome i ostane, a netko

Druga faza: SVE EE S DROGOMNakon prvih pokuaja, neki e za narkotikom posegnuti i drugi, trei, i tko zna koji put. Drogu uzimaju

u drutvu i za dobro raspoloenje. Pritom na to troiti sve vie novca i energije. Sve ti se jo uvijek ini

bezopasnim i prevladava osjeaj da se jo uvijek moe prestati.

Trea faza: NAVIKAOvu fazu obiljeava potpuna posveenost i zaokupljenost drogom. Razlozi za uzimanje su brojni - prob-

lemi u koli, problemi u obitelji, U meu vremenu se oko tebe stvorilo posve novo okruenje drutvo

narkomana.

Zaboravlja, obaveze, ostaje bez starih prijatelja. Sada je gotovo nemogue odustati. Moda samo na-

kratko, ali prva prigoda, prvi problem, prvi tulum, opet te vraa njoj.

etvrta faza: OVISNOSTU ovoj fazi droga postaje sredite tvog ivota. Droga prestaje biti izvor zadovoljstva, ali bez nje se ne

moe.Vrti se u zaaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bjei uzimajui ba tu drogu. Tre-

bat e snage, volje i upornosti da se iz toga izvue. Neki e rei da se mogu izvui kad god poele, ali ih

ivot, injenice i statistika demantiraju. Ne vjeruj im. Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima

ivota. Ovisnik zanemaruje kolske obaveze, kasni ili ne dolazi na nastavu, dobiva sve loije ocjene, nep-

rimjereno se ponaa u razredu. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba

dolazi i u obitelji (http://www.moravek.net).

Koje faze prolaze ovisnici?

41

5.3.

Brojni su imbenici rizika koje valja spomenuti glede zloporabe psihoaktivnih tvari. Newcomb navodi

sljedee imbenike rizika (Newcomb, 1994.):

kultura i drutvo: zakoni koji promiu upotrebu

socijalni standardi koji promiu upotrebu

dostupnost

neuobiajeno loe ekonomske prilike

interpersonalni: upotreba meu roditeljima i lanovima

obitelji

dobrohotan stav prema upotrebi

unutarneposredne/cijele obitelji

loi/zaputeni obiteljski odnosi

svae i razvod u obitelji

odbaenost od prijatelja povezanost s

prijateljima koji su korisnici

psihosocijalni: rani i trajni problem u ponaanju

neuspjeh u koli - daljnjem kolovanju

u loem odnosu sa kolom

buntovnost

dobrohotan stav prema upotrebi

poetak koritenja u ranoj dobi

biogenetiki: genetiki imbenici odreuju ranjivost

psihosocijalna ranjivost na uinke

supstanci

Opi imbenici rizika

42

5.4.

Svima jasno vidljivi znaci su proirene zjenice, suzne oi, curenje iz nosa, nekontrolirano cupkanje nog-

ama, zijevanje i stiskanje u uei poloaj. Promatra na osobi koja je u krizi moe uoiti uznemirenost

do razine panike, nevjerojatnu razdraljivost koja lako prelazi u agresivnost, elju da se na brzinu neka-

mo ode i da se prekapa po stvarima. Takva osoba izmilja nebulozne razloge zbog kojih mora nakratko

izai i neto obaviti (Sakoman, 2002).

Znakovi koji upozoravaju na zlouporabu sredstava ovisnosti kod adolescenata:

Najei simptomi ovisnosti

Zanemarivanje osobne higijene Zaputen izgled Doivljaj sebe kao manje vrijednog Nastupi nasilnosti kod kue Uestala upotreba kapi za oi Neoekivan gubitak na teini Poremeaj u spavanju Umor ili hiperaktivnost Nejasan govor Povreda kunog reda izlazaka Kretanje u sumnjivom drutvu Bjeanje od kue Oiljci na koi Agresivnost prema lanovima obitelji Dah na kemikalije Staklasti pogled Crvenilo oiju Nestanak vrijednih stvari Posjedovanje neoekivanih vrijednih

stvari

Kraa/posuivanje novca Depresivnost Apatija Nerazborito ponaanje Nedostatak brige za budunost Odbacivanje obiteljskih vrjednota Nepotivanje roditelja Udaljavanje od roditelja i prijatelja Laljivost/nepotenje Podlo ponaanje Preziranje posljedica Gubitak interesa za zdrave aktivnosti Uvredljiv govor Manipulativnost/ orijentiranost samo

na sebe Manjak motivacije Besposliarenje Lo uspjeh u koli i zanemarivanje

kolskih obveza (www.moravek.net)

43

Posljedice dijelimo na zdravstvene (psihika i fizika oteenja), ekonomske, socijalne, etike i zakonske.

Ovisnici ee obolijevaju od raznih tjelesnih bolesti. Sklonost upotrebe prljavih prica i igala dovodi

do HIV-a i hepatitisa B i C. Osim to su to neizljeive bolesti, postoji stalna opasnost da ih ovisnici dalje

ire. Nagla smrt ovisnika nije rijetkost. S vremenom ovisnici esto postaju drutveno i radno nesposob-

ni. Potraga za sve veom koliinom droge nagoni na asocijalnog ponaanja (prosjaenje, prostitucija) i

kriminalnih radnji (krae, provale, razbojstva, otmice, krvni delikti). Ozljede koje zadobivaju u kriminal-

nim aktivnostima i tunjavi dovode do trajnih oteenja ekstremiteta. Infekcije i alergijske reakcije zbog

ubrizgavanja neiste droge esto zavravaju amputacijom ruku.

Posljedice uzimanja droga su i neuspjeh u koli, sukobi s obitelji, gubitak prijatelja, dehumanizacija os-

jeaja u intimnim vezama, neeljene trudnoe i spolne bolesti.

Posljedica uzimanja droge su i veliki financijski izdaci kako obitelji tako drave za skupe programe li-

jeenja ovisnika.

5.5.

Posljedice uzimanja droge

44 Uvijek ima mogunost izbora!

5.6.

45

Kako marihuana djeluje na mlade osobe?U poecima konzumiranja odnosno puenja marihuane nema nekih vidljivih oteenja ili teih posl-

jedica pa je zato mladi smatraju lakom drogom i zagovaraju njeno uzimanje. No marihuana djeluje na

brojne receptore u mozgu, uzrokujui istovremeno razliita djelovanja. Istraivanja su potvrdila da se

neposredno nakon konzumacije znaajno smanjuje sposobnost uenja - pamenje gradiva je oteano,

sporije je prisjeanje kod ponavljanja, a i motivacija da se sjedne uz knjigu je oslabljena. Smanjena je i

koncentracija prilikom obavljanja skoenijih poslova, poremeena je psihomotorika, brzina reagiranja u

izvanrednim situacijama je smanjena, to poveava rizik stradavanja u prometu (Sakoman,2002.).

Je li opasno puiti marihuanu?Najpopularnija droga je marihuana. Meu mladima je jo popularni naziv trava. U organizam se unosi

puenjem. Izaziva blau psihiku ovisnost dok fizika ovisnost nije potpuno dokazana. Simptomi krat-

kotrajnog djelovanja su bezrazlono veselje, razdraganost i kriva procjena vremena i udaljenosti. Katkad

se pojavljuju i halucinacije. Dugotrajno puenje izaziva duevne poremeaje sa stanjima smuenosti

i depresijom (esto i Juki, 2004.). Marihuana je prva stepenica na putu koji vodi u ovisnost mladih o

teim drogama i zbog toga je vrlo opasna.

Moe li se umrijeti bubajui se bonkasima?Bonkas, eks ili bombon je naziv za ecstasy. Radi se o ilegalnom pripravku koji se prodaje u obliku tableta.

Djelovanje ecstasyja nastupa dvadesetak minuta nakon uzimanja, a manifestira se osjeajem poveanje

energije i bezbrinosti. Mladi je esto uzimanju prilikom veernjih izlazaka da bi se bolje zabavljali pa je

se esto naziva i plesnom drogom. Konzumiranje dovodi do dehidracije, suhoe usta i munine te pov-

eanja tjelesne temperature. Moe dovesti i do povienja krvnog tlaka i ubrzanog pulsa. Dehidriranost

moe dovesti i do smrti (esto i Juki, 2004.).

Najea pitanja mladih

5.6.

46

Zato se mladi poinju drogirati?Mladi koji su bili u svijetu ovisnosti uglavnom izjavljuju da su razlozi za prvo uzimanje droge znatielja,

pozitivna oekivanja, elja da se ne bude izdvojen iz grupe ili elja da se pobjegne od problema ili

neugodne situacije, osjeaj dosade i dr. Upravo je utjecaj vrnjaka imbenik za koji se smatra da ima

odluujuu prevagu u odluci da se posegne za sredstvom ovisnosti (http://www.plivazdravlje.hr).

Veina ovisnika odgovara da su zapoeli iz znatielje i/ili na nagovor prijatelja. No im su to, i prvi puta

uinili, poveao se rizik da e s time i nastaviti. Ako dananje ovisnike pitate zbog ega su nastavili s

uzimanjem poto su zadovoljili svoju znatielju i probali drogu, odgovorit e da im se dopalo ili da su

bili u drutvu prijatelja koji su to radili pa je bilo logino da se s njima solidariziraju. Poslije, kada je prolo

odreeno vrijeme morali su nastaviti s uzimanjem droga jer vie nisu mogli prekinuti (Sakoman, 1995.),

potreba za uzimanjem sredstva bila je jaa od elje da se prestane.

Koliko je potrebno da se navue na drogu? Osoba moe biti ovisna o vie droga. No, dok se ovisnost o nekim drogama razvija vrlo brzo, ve kroz

nekoliko tjedana (heroin, kokain), kvaenje na neke druge droge traje sporije (marihuana) (esto i Juki,

2004.). Crack (oblik kokaina za puenje) moe izazvati psihiku ovisnost ve nakon prvog uzimanja. Radi

se o stanju pobuene, unutranje neodoljive udnje da se ponovi uzimanje droge, unato spoznaji o

moguim ili ve izraenim tetnim posljedicama droge. Svakodnevno uzimanje heroina izazvat e ve

nakon tri tjedna uzimanja stanje fizike i psihike ovisnosti kod oko 90% osoba. Kod mlaih i psihiki

nestabilnih osoba ovisnost se razvija jo i bre (Sakoman,2002.).

0.0.

Upitnik

Kako zatiti svoje dijete od ovisnosti?

Na koji nain mogu razviti samopouzdanje kod djeteta?

to znai odgovorno roditeljstvo?

Gdje se moe potraiti pomo ukoliko mlada osoba ima problema s nekom od ovisnosti?

47

6.

Odgovorno roditeljstvoBiti roditelj u razdoblju visokog stresa, jurnjave za ugroenom egzistencijom, transformacije

drutva i obitelji nije nimalo jednostavno. Biti uspjean roditelj je umijee koje se postie ve-

likim i napornim predanim svakodnevnim radom na sebi i odnosima s drugima, posebno s

djecom. Jednostavno je rei budite odgovorni roditelji jer to je najbolja prevencija ovisnosti;

pouite dijete slobodnom i samostalnom odluivanju uz potivanje vlastitih i obiteljskih ob-

veza.

No, to ako se kola ivota ipak otkotrljaju u neeljenom smjeru? Tada je bitno znati da obiteljs-

ko okruenje moe biti znaajan rizini ili pak zatitni imbenik (Sakoman i sur. 2002.) u razvoju

ovisnosti kod djeteta.

Vano je znati da roditelji svojim cijelim postojanjem u svakom trenutku odgajaju svoju djecu.

Sve ono to ine ili ne ine je odgoj. Ako su sami za neto visoko motivirani, mogu djetetu biti

uzor uz kojega e dijete rasti, razvijati svoje interese i motivaciju (Filipovi, 2005.).

Ve od najranijih dana roditelji trebaju pomagati svojoj djeci, usmjeravajui ih osobnim prim-

jerom kako izgraditi sustav vrijednosti kojim e doprinositi osobnom rastu i razvoju da pos-

tanu uspjene osobe. Roditelji su model ponaanja svojoj djeci. Djeca prihvaaju roditeljske

vrijednosti i stavove te ih prenose na odnose s drugim osobama stoga je izuzetno bitno da

roditelji budu pozitivan primjer svojoj djeci.

Imati informaciju prije drugih je bogatstvo. Informacija je mo koja nam omoguava da up-

ravljamo pojedinim procesima. Kada je u pitanju problem ovisnosti one imaju izrazito veliku

mo u prevenciji i sprjeavanju pojave ovisnosti. Zato je bitno da roditelji budu ti koji e biti

prvi i imati pravu informaciju te ju znati plasirati u pravom trenutku i pravom smjeru.

48

6.0.DisciplinaUnato tome to se djeca esto protive disciplini, zapravo su im potrebna ogranienja koja e im po-moi u snalaenju u svijetu. Takoer, djeca esto smatraju popustljivost nebrigom te mogu privlaiti panju. Istovremeno je vano ne pretjerati u disciplini. Kanjavanje nikako ne smije biti fiziko.

Dopustite djetetu rast Od malena neka pomae u obavljanju kuanskih poslova; neka dijete sudjeluje u donoenju odluka koje ga se tiu; uite dijete da bude odgovorno prema drugima.

Nadzirite i vodite brigu s kime i kada se drue Openito, djeca e najee zlorabiti cigarete, alkohol i drogu u drutvu s drugom djecom i to osobito sa prijateljima ili kada su na tulumima te je zato potrebno upoznati djetetovo drutvo te uiti dijete kako se oduprijeti vrnjakom pritisku kada je rije o konzumiranju droga.

Razgovarajte s djecom o ovisnostima Bitno je znati da ne postoje tabu teme. Ukoliko dijete ne dobije odgovore od roditelja o temama koje ga zanimaju dobit e ih od nekoga drugog. Pitanje je hoe li ta osoba imati iste namjere i hoe li dati informaciju koja e dijete usmjeriti na pravi put.

49

Roditelj treba djetetu dati do znanja da je protiv droge i alkohola, ali da nije protiv djeteta!

Ohrabrujte djetetove pozitivne interese!

6.1.

Samopotovanje i samopouzdanje preduvjeti za biti uspjeanKada govorimo o ovisnostima trebamo znati da nema jedno obraznog odgovora na pitanje kako nas-taje ovisnost. Uzroci nastanka ovisnosti su mnogobrojni. esto se pitamo zato je jedno dijete otilo u ovisnost, a drugo nije, tovie izuzetno je uspjena osoba (dobar uenik, student). Treba znati da postoje rizine skupine mladih koje imaju veu predispoziciju za odlazak u ovisnost. U rizinu skupinu mladih spadaju oni mladi koji su u loim odnosima sa lanovima svoje obitelji, ali i u loem odnosu prema sebi. Rizini imbenici su i pretjerana popustljivost majke i oca ili ako je otac pretjerano strog te ako pije i pui i ako ive u krajnjem siromatvu ili krajnjem bogatstvu (esto i Juki, 2004.).

Mladi e prije posegnuti za drogom ako su u loim odnosima s roditeljima, ako su nezadovoljni nas-tavnicima, bjee s nastave, imaju loe ocjene, ponavljaju razrede i skloni su drutveno neprihvatljivom ponaanju, rano poinju sa seksualnim aktivnostima uz esto mijenjanje partnera, te ako imaju pozi-tivan stav prema lakim drogama. Vei rizik za odlazak u ovisnost su sigurno osobe koje imaju manjak samopotovanja i samopouzdanja. Samopotovanje je svijest o vlastitoj vrijednosti, naim jakim stra-nama i slabostima, pozitivnim i negativnim osobinama. Prihvaanje sebe onakvima kakvi jesmo. Samo-potovanje je vrijednosna i emocionalna komponenta pojma o sebi. Uvijek moemo rei ne samo ja sam ovjek nego i ja sam dobar ovjek. Samopotovanje je subjektivna kategorija, to je naa osobna procje-na samoga sebe i sastoji se od dva dijela: osjeaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja. Osoba openito ima visoko samopotovanje ako o sebi misli i osjea dobro, odnosno ima nisko samopotovanje ako o sebi misli i osjea loe.

Samopouzdanje je uvjerenje kako smo sposobni razmiljati, uiti, birati, donositi odluke, svladavati iza-zove i promjene. Osoba niskog samopouzdanja ne osjea se sposobnom suoiti se sa ivotnim izazovi-ma i nema bazino povjerenje u svoje intelektualne sposobnosti i nain razmiljanja (Miljkovi i Rijavec, 1996.).

Visok stupanj samopotovanja pomae djetetu u odupiranju vrnjakom pritisku jer vjeruju kako e ih drugi prihvatiti bez koritenja droga te e biti u stanju nositi se s odbacivanjem

ukoliko bude odbaeno iz grupe. 50

6.1.

Samopouzdano dijete Ne samopouzdano dijete

Prihvaa odgovornost pretjerano je stidljivo

Zna se kontrolirati boji se novih situacija

Nije agresivno agresivno je

Lako sklapa prijateljstva teko podnosi neuspjeh, lako odustaje

Spremno je na suradnju pretjerano je osjetljivo na kritiku

Radoznalo je, voli nove aktivnosti esto govori Ja to ne mogu ili To je teko

Kreativno je pretjerano je vezano uz roditelje

Uporno je, ne odustaje na prvoj prepreci u koli postie manje od svojih mogunosti

Nije pretjerano vezano uz roditelje sklono je perfekcionizmu

Podnosi kritiku i neuspjeh teko donosi odluke i daje svoje miljenje

ne prihvaa pohvale, podcjenjuje se

zavidno je i ljubomorno na drugu djecu

Neke osobine samopouzdane i nesamopouzdane djece:

Jednostavno volim teNitko drugi nije kao ti. Ti si svojevrstan, jedinstven, posve originalan i neponovljiv.

Ne vjeruje u to, ali nitko nije kao ti - oduvijek i dovijeka to se mene tie, ne mora biti nepogreiv, bez greke i savren, jer: ja te jednostavno volim.

Phil Bosmans51

(Miljkovi i Rijavec, 2002.)

6.2.

Pokuajte se prisjetiti i osvijestiti si neke vlastite pozitivne osobine, vjetine i uspjehe. Istaknite pozitivne

osobina na koje ste posebno ponosni kao npr. komunikativnost, odgovornost, ljubaznost, iskrenost.

Vjetine su npr. crtanje, pjevanje, plivanje. Uspjesi su npr. ispravljena ocjena iz nekog predmeta, uspje-

no organiziranje slobodnog vremena, imati prijatelje.

U dolje navedeni prostor upiite svoje pozitivne osobine, vjetine i uspjehe

Neka va popis bude to vei.

Vjeba 1. Osvjeivanje osjeaja vlastite vrijednosti

Moje

pozitivne osobine:

Uspjena osoba je osoba koja je kod sebe

pronala barem jednu pozitivnu osobinu, jednu vjetinu i jedan uspjeh.

Zakljui sam/a koliko si uspjean/uspjena!

Moji uspjesi:

Moje vjetine:

52

6.3.

U ivotu se potrebno i samostalno uzdizati. Najbolji nain za jaanjem samopouzdanja je da zastanemo,

napravimo rekapitulaciju onoga to imamo, to smo napravili kako bi znali koji kapital imamo za daljnji

put. Sve to ste naveli kao svoje prednosti, kvalitete, vjetine moe vam koristiti kao odskona daska ili

poetni kapital za ostvarivanje svojih ciljeva. Kako bi bili to uspjeniji sve to imamo pozitivno svakod-

nevno trebamo nadograivati novim vrijednostima.

Ispuni svoj cvijet tako da u pojedine dijelove cvijeta upiete sve svoje prednosti, kvalitete, vjetine koje

posjedujete.

Moj cvijet1. Dvije prednosti s kojima si roen/a

2. Dvije prednosti koje si u ivotu

stekla/o

3. Dvije kvalitete osoba koje su ti po-

drka, poticaj i motivacija u ivotu

4. Dvije vjetine koje bi elio/eljela

svladati

5. Dvije stvari koje eli ostvariti u

ovoj godini

6. Tvoj najvei uspjeh

Vjeba 2. Jaanje samopouzdanja: Moj cvijet!

Ne nastojte ostvariti uspjeh, nego stei vrijednost.( Albert Einstein)

1

2

34

5

6

53

6.3.

6.1.

DjecaA ena s edom na grudima ree:

Govori nam o djeci.

I on prozbori:

Vaa djeca nisu vaa.

Ona su sinovi i keri enje ivota za samim sobom.

Ona stiu kroz vas, ali ne i od vas.

I premda su s vama, ona vam ipak ne pripadaju.

Vi im moete dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.

Jer ona imaju vlastite misli.

Vi moete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove due.

Jer njihove due stanuju u kui od sutranjice,

u koju vi ne moete ui, ak ni u snovima.

Moete se truditi da budete poput njih,

ali nemojte nastojati da oni budu poput vas.

Jer ivot ne kroi unazad, niti oklijeva oko jueranjice.

Vi ste lukovi s kojih se odapinju vaa djeca poput ivih strijela.

Strijelac vidi metu na stazi beskraja,

i On vas Svojom snagom napinje,

kako bi Njegove strijele poletjele hitro i daleko.

Kahlil Gibran - Prorok (prijevod Vesna Krmpoti)

54

6.4.

Izgradnja boljeg odnosa roditelja i djetetaS odrastanjem djeteta i pribliavanjem adolescenciji, roditelji primjeuju brojne promjene, kako u

njegovim prioritetima, tako i u nainu komunikacije s okolinom. Izmeu ostalog, tinejder e zahtije-

vati vie vremena kojeg e provoditi izvan doma, a posebno je osjetljiv na ouvanje svoje privatnosti.

Istovremeno, roditelji tinejdera se esto ale da ih njihovo dijete uope ne slua ili ak jasno odbija

njihove prijedloge i zahtjeve. Gotovo je sigurno da e se svaki roditelj nai u slinoj situaciji, koja je,

tvrde strunjaci, posve normalna. Sreom, postoje naini na koje moete sebi i djetetu olakati ovu fazu

odrastanja.

Prisjetite se sebe kada ste bili njihovih godina. I vi ste eljeli provoditi vie vremena s prijateljima, a man-

je s lanovima obitelji. Takva elja je u potpunosti normalna i dio je prirodnog procesa osamostaljivanja.

Da bi ova faza prola to bezbolnije, vano je tinejderima dati vie slobode, istovremeno postavljajui

razumna ogranienja. Ona mogu ukljuivati vrijeme do kada najkasnije

smiju ostati vani i izlazak tek kad je zadaa napisana. Vano je znati kamo

i s kim djeca izlaze, te jasno dogovoriti da se u sluaju promjene plana

moraju obavezno telefonski javiti doma. Postave li se stvari na ovakav

nain, dijete e imati veu slobodu, a vi ete

biti sigurniji i kontrolirati situaciju.

55

6.4.

RazgovarajteModa je lake ako vi zaponete razgovor. Umjes-

to ispitivanja, pokuajte diskutirati. To to ste

roditelj, ne znai da s djetetom ne moete razgo-

varati o zanimljivim temama kao to su sport,

zabava, prijatelji ili kola. Ovakvi razgovori po-

mau u oblikovanju ugodnije konverzacije, pa

ak i kada se u budunosti dotaknete ozbiljnijih

tema.

SluajteAko je dijete previe kritino prema vama, saslua-

jte ga i pitajte to oekuje od vas. U ovakvoj je

situaciji dobro drati emocije pod kontrolom i

razgovarati smireno

Postavite pravilaAdolescent mora shvatiti to je prihvatljivo, a

to nije. Takoer mu moraju biti jasne posljedice

krenja pravila. Granice morate postaviti kako

biste usmjerili dijete. Moda ono to nee cijeniti

sada, ali za nekoliko godina e mu stvari biti puno

jasnije.

Uvaite njegovo miljenjeIako ne morate prihvatiti njegovo miljenje kao

ispravno, morate ga uvaiti. Na taj nain pokazu-

jete djetetu da je vano, te da se njegove elje i

stavovi potuju.

Potiite njegove interese i talenteMnogi tinejderi vole eksperimentirati kako bi

pronali neto u emu su stvarno dobri. Najbol-

ja potpora koju mu moete pruiti je da jednos-

tavno budete uz svoje dijete. Ako se bavi spor-

tom, posjeujte njegove utakmice. Pridrui li se

dramskoj skupini ili pjevakom zboru, pogledajte

predstave u kojima sudjeluje.

Dogovarajte zajednike aktivnostiZajednike aktivnosti su odlian nain za pobol-

janje svakog odnosa roditelja i djeteta. Pitajte

svog tinejdera to bi volio raditi s vama. To mogu

biti jednostavne stvari poput igranja video igrice

ili odlaska u trgovaki centar. Vrijeme koje prove-

dete sa svojim djetetom je neprocjenjivo , i mo-

da vam, za nekoliko godina kada se potpuno osa-

mostali ili jednostavno ode na fakultet, bude ao

proputenih prilika (www.roditeljski.info).

6 bitnih imbenika za bolji odnos

56

6.5.

Preporuke roditeljima za odgovorno roditeljstvoPozitivna strategijaDjeci su potrebne pozitivne strategije kako bi uivala u ivotu kroz postignua, tako to vole i to su vol-jena. Preporuuju se pozitivne alternative koritenju droga - svi interesi ili aktivnosti zbog kojih se djeca dobro osjeaju i koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme, poput:

vjebanje (etanje prirodom, tranje) bavljenje portom (amaterski i profesionalni sport) rad kojim dostiu osobne ciljeve (dodatne izvannastavne aktivnosti uenja stranih jezika, dodatni

sati prirodnih predmeta...) pomaganje drugima (susjedima, starijim osobama, volontiranjem u udrugama) pronalazak hobija (putovanja, izviake organizacije, skupljanje odreenih predmeta) konstruktivno okruenje kod kue (primjerice, stimulativne aktivnosti kod kue, poput rada na

kompjuteru, ienje stana ili kue, zajednike obiteljske veere i druenja)

Takoer, visok stupanj samopotovanja pomae djetetu u odupiranju vrnjakom pritisku jer vjeruju kako e ih drugi prihvatiti bez koritenja droga te e biti u stanju nositi se s odbacivanjem ukoliko bude odbaeno iz grupe.

Razgovarati o svemu s djecomBiti roditelj nije jednostavno, a jo je manje jednostavno biti uspjean roditelj. No to nije nemogue. Samo je potrebno uloiti veliki trud. Mnogi roditelji si postavljaju pitanje: Trebam li razgovarati s djetetom o problemima s kojima e se susresti u drutvu? Najee se tu misli na problem dolaska u doticaj sa sredstvma ovisnosti. Odgovor brojnih strunjaka na to pitanje uvijek je pozitivan. Roditelji trebaju razgovarati o svemu sa svojom djecom!

Razlozi zbog kojih djeca ne ele razgovarati o drogama: ljutnja jer ime se ne vjeruje strah od kazne nelagoda da e opet sluati prodike sumnjiavost vezana uz iznenadnupotrebu roditelja da razgovaraju s njima sumnja da bi ga roditelji mogli razumjeti (www.ne-droga.org) 57

6.5.

Od malena djetetu treba slati jasne poruke o tetnosti puenja, zlouporabe alkohola i droga, kocke i klaenja. Jedan od najuspjenijih naina odvraanja mladih ljudi od koritenja droga i drugih psihoak-tivnih sredstava je roditelj koji je spreman provesti vrijeme s njima. Netko tko razgovara s njima o njegov-im prijateljima o svemu to se dogaa u koli, o sportu kojim se djeca bave i o onome to njih zanima. to su roditelji i drugi lanovi obitelji vie ukljueni u ivot svoje djece, djeca e se osjeati sigurnija u sebe i vea je mogunost da e povoljno reagirati na stajalite svojih roditelja. Pokazujui spremnost da ih sasluate, pomoi ete djeci da se osjeaju manje neugodno sluajui vas. Za vrijeme razgovora, trudite se ne upadati im u rije ili reagirati kako nebi izgubili volju rei ono to su htjeli. Ohrabrite ih da vam kau kakve imaju probleme i recite im da vam kau svoje miljenje kada se donose odluke koje se tiu cijele obitelji. To pokazuje da cijenite njihovo miljenje.

Neki savjet na koje je potrebno obratiti panju prije samog razgovora:elite li razgovarati s djetetom o drogama i/ili alkoholu, potrebno je odabrati pravi trenutak. Ako pokuate zapoeti takav razgovor, a dijete odbije razgovarati, moete mu rei da razmisli nekoliko dana o tome, pa onda moete razgovarati.

Preduvjet za bilo kakav razgovor je korektan svakodnevni odnos, zato prije svega pokuajte stvoriti pozitivnu i otvorenu atmosferu. Recite da vam je ao to inae niste vodili sline razgovore, te da ga nemate namjeru napadati ili osuivati.

Djetetu dajte do znanja da ete ga otvoreno sluati, bez kritiziranja i moraliziranja i onda zaista tako i uinite. Ukoliko vam prizna da je uzimao/la ili uzima neku drogu i/ili alkohol, nemojte poeti paniari-ti, koliko god vam je to teko sluati. Pokuajte biti na strani djeteta i pokaite mu da cijenite njegovu iskrenost te da ete mu pokuati pomoi. To ne znai da ete se sloiti s njegovim postupcima ili ih podravati, naprotiv.

Pokuajte napraviti s djetetom sporazum u kojemu ete odrediti koja su vaa oekivanja, koje su njegove elje i koji je realan cilj koji elite postii.

Imajte na umu da cilj nije samo da dijete prestane s uzimanjem droge i/ili alkohola, nego i da naui samostalno donositi odluke. Ovaj scenarij se prije svega odnosi na tzv.lake droge i dolazi u obzir pod uvjetom da je vae dijete spremno na suradnju, to esto nije sluaj.

Ukoliko niste uspjeli na ovaj nain, ne oajavajte ve potraite profesionalnu pomo. Nemojte djetetu nametnuti odlazak kod strunjaka. Otvoreno mu recite da postoji ta opcija i, ukoliko eli, moete ii s njim ( to bi bilo poeljno).

Za radikalne mjere uvijek ima vremena, a sada na poetku je bolje pokuati s prijateljskim pristupom jer na taj nain gradite zdrav i kvalitetan odnos sa svojim djetetom, koji je kljuan za sve to e se kasnije dogaati. 58

6.5.

Komunikacija U kreiranju meuljudskih odnosa kvalitetnijim odnosima meu lanovima obitelji posebno branih

partnera kao i roditelja i djece pridonosi kvalitetna komunikacija. Ona omoguuju stvaranje pozitivnog

obiteljskog ozraja za razvijanje djeteta u zdravu i odgovornu osobu.

Jedan od preduvjeta ostvarenja kvalitetne komunikacije s djetetom je sposobnost aktivnog sluanja. To

znai poticati mladu osobu da govori o sebi, onome to ju zanima, ime je nezadovoljna, zbog ega je

nesretna, to nju ili njega ini sretnim te uti i razumjeti probleme koje mue mladu osobu. to i koliko

e mlada osoba kazati ovisi o osjeaju sigurnosti, o tome koliko povjerenja ima u roditelje. Mladi moraju

biti uvjereni da smiju govoriti i o onome to roditeljima nije ugodno uti; biti sigurni da ih roditelj nee

prestati voljeti iako su ih nekim svojim postupcima rastuili, naljutili ili razoarali; biti sigurni da e im

roditelji pokuati pomoi i razumjeti ih. U toj komunikaciji nije dovoljno samo sluati rijei, ve je osobu

potrebno i promatrati je li moda snudena, podrhtava li joj glas, oblijeva li je crvenilo, drhte li joj ruke

i slino. Roditelji bi morali pokuati dokuiti smisao onoga to nije izreeno, ali je na neverbalnom planu

nagovijeteno djelima ili ponaanjem (Lali i sur., 1999).

DOBRA KOMUNIKACIJA pren