broj 50 | godina 4 | besplatni primjerak Petak, 26. kolovoza 2011.

Za sve su krivi Sanaderovi zakoni

Ljetni radovi

Lutkarski festival od 5. do 11. rujna

Tatjana Holjevac govori o odno-sima između Skupštine, izvršne vlasti i Holdinga

44. Međunarodni festival ka-zališta lutaka donosi vrhunske programe

Str. 10-11. Str. 28.

Str. 2-3.

Petrinjska ulica u novom ruhu! ZG

BH

R/K

rist

ijan

TA

BET

Vi pitate, gradonačelnik Bandić vam odgovaraBesplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

2 ljetni radovi 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Protekla dva mjeseca, središte grada pretvo-reno je u gradilište, a ra-dovi vrijedni 20 milijuna kuna nisu stali ni za naj-većih vrućina. Ljetne gu-žve u središtu postale su svakodnevnica, no od ju-čer se lakše diše... Naime, zatvoreno je najvažnije gradilište, gradonačelnik Milan Bandić i suradnici mu prošetali su novoo-tvorenom Petrinjskom ulicom.

- Nakon dva zelena

Uplatnice za vrtić od ponedjeljka

Od ponedjeljka, 29. kolovoza, roditelji čija djeca pohađa-ju zagrebačke vrtiće počet će dobivati uplatnice. Na uplat-nicama, kao svrha uplate, sta-jat će “Akontacija za srpanj za dječji vrtić”. Uz uplatnice, ro-ditelji će dobiiti i gradonačel-nikovo pismo, u kojem će im objasniti svoju viziju socijal-ne osjetljivosti. U pismu će im se pojasniti da u roku 15 dana mogu prijaviti promjenu do-hodovnog razreda, samim ti-me promijeniti i cijenu vrtića. Osobito je to važno ako net-ko od članova obitelji osta-ne bez posla ili im se smanji plaća. U tom slučaju vrtić će plaćat sukladno trenutačnim primanjima.

- Odluka je valjana, a Pro-gram mjera predškolskog od-goja usklađen je s proraču-nom koji je Skupština izglasa-la u prosincu 2010. Ne postoji niti jedan drugi model osim ovoga, koji je na snazi i koji provodimo od rujna - rekla je zamjenica gradonačelnika Je-lena Pavičić Vukičević.

Predstavnici Skupštine cije-lo vrijeme tvrde da je ova od-luka protuzakonita. Kažu, iz ra-zloga što je

Ministarstvo financija da-lo mišljenje da je Skupštinska odluka, po kojoj bi se vrtići i dalje plaćali 400 i 200 kuna, valjana i legitimna odluka, ali da je za nju potrebno provesti rebalans proračuna. Rebalans proračuna može predložiti sa-mo gradonačelnik...

Gotovo 40 posto roditelja za boravak djece u vrtićima neće plaćati ništa. Maksimalnu ci-jenu od 2.000 kuna plaćat će 17,3 posto, no među njima je i onih koji nisu predali doku-mentaciju za novi izračun.

Branko Karapandža

Nema više cjevovoda iz Ulog od osam milijuna kuna se isplatio. Petrinjska ulica od Branimirove do Amruševe, u dužini

Neki nisu mogli odoljeti, pa su se novouređenom Petrinjskom ulicom provozali i prije službenog otvorenja

U nedjelju otvorenje Slavonske avenije

U nedjelju, 28. kolovoza, u 19,00 sati, gradonačelnik Milan Bandić otvorit će Slavonsku aveniju. Na njoj je izvršena rekonstrukcija i pro-širenje sjevernog kolnika za oko tri i pol metra, na dionici od Ulice Hr-vatske bratske zajednice do Sav-ske ceste. Projektom vrijednim se-dam milijuna kuna učinjena je re-konstrukcija postojeće komunalne infrastrukture, obnovljene su pje-šačka i biciklističkih staza, a izvede-na je i zaštita postojećih instalaci-ja. Radovi na Slavonskoj počeli su 20. srpnja ove godine..

3ljetni radovi26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Dogovor građana, Lesnine i Bauhausa

U Turininoj 450 parking mjesta

Oko četiri milijuna kuna osigura-no je za gradnju servisne ceste s kompletnom komunalnom in-frastrukturom, nadomak Škor-pikove, za koju je potpisan spo-razum s građanima na čijem se zemljištu gradi te tvrtkama Le-snina i Bauhaus, kojima će ona služiti kao pristupni put. U tijeku je gradnja kolektora, koji će se spojiti na glavni kolektor u Škor-pikovoj, a završetak prometnice očekuje se do 7. rujna.

U Turininoj ulici započela je iz-gradnja parkirališta s predvi-đenih 450 mjesta, odvodnjom, javnom rasvjetom i uređenjem zelenih površina s otprilike 52 različite vrste stabala. Osim potrebe za novim parkirališ-nim mjestima na tom područ-ju, ova izgradnja će korisnici-ma omogućiti jednostavniji pristup zgradi porezne upra-ve. Završetak radova očekuje se u roku 60 dana.

1915. godine 700 metara, izgleda moderno i lijepo

vala, pa Draškovićeve i Palmo-tićeve, došao je red i na Pe-trinjsku. Vjerujem da su sta-nari sada zadovoljni, da će biti i ostali građani - rekao je gradonačelnik.

Novo ruho jedne od važni-jih zagrebačkih ulica plijeni-lo je svježinom. Ulog od osam milijuna kuna se isplatio, Pe-trinjska od Branimirove do Amruševe u dužini 700 meta-ra izgleda moderno i lijepo.

Prije uređenja prometnice izvršene su izmjene dotraja-lih instalacija. Vodoopskrb-ni cjevovod, iz 1915. godi-ne, zamijenen je na dijelu od

Branimirove do Hatzove uli-ce zajedno s kućnim priključ-cima. Izvršena je sanacija po-stojećeg plinovoda s kućnim priključcima. Zamijenjeni su i priključci toplovoda i struje.

Prometnica je namijenje-na za jednosmjerni promet, u smjeru od juga prema sjeveru. Širina je 15 metara, od čega je kolnik 8,5 metara. U sklopu istočnog nogostupa naprav-ljena je biciklistička staza ši-rine jednog metra, a izvedeno je i 77 parkirnih mjesta, od ko-jih su tri za osobe s invalidite-tom i 15 parkirnih mjesta za posebne namjene.

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Gdje nedostaju biciklističke stazeVozeći se biciklom od zgra-de gradske uprave do Are-ne, gradonačelnik je uvi-dio gdje nedostaju bici-klističke staze. - Unatrag 12 godina uređeno je oko 250 km biciklističkih staza, ali vidim da one nedosta-ju na raskrižjima Avenije V. Holjevca, Hrvatske brat-ske zajednice i Avenije Du-brovnik - do rotora. Riješit ćemo to tijekom rekon-strukcije rotora - rekao je.

Na gradilištu igrališta nogometnog kluba Gavran na Laništu, gra-

donačelnik je naglasio da u naselju žive većinom branitelji i nji-

hove obitelji, te da je u redu da i oni dobiju „zonu mira i športski

objekt“. Posaqo vrijedan 1,9 milijun kuna obuhvaća izgradnju

nogometnog igrališta, pješačke staze i drugih sadržaja.

Branitelji na Laništu zaslužili igralište

4 ljetni radovi 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Polaganje asfalta prije kanalizacije

Tramvajskom prugom tek od rujna

U Stenjevcu novi vrtić za 100 djece

Novi most preko potoka Vrapčak

Stanovnici Remetinečke ceste protive se njenu asfaltiranju, jer na oko 200 metara nisu po-ložene kanalizacijske cijevi. No, zakasnili su, a izvršna vlast od-govornost prebacuje na Vijeće gradskih četvrti koji kanalizaci-ju nisu uvrstili u plan radova.

Radovi na tramvajskoj pruzi kod rotora na potezu od Sav-skog mosta do Sopota još ni-su gotovi. Radi se i na 40 stup-njeva, no rok do 8. kolovoza je probijen. Umjesto tramvaja vo-ze autobusi. Navodno, radovi bi trebali završiti do 5. rujna.

Iz sredstava malih komunal-nih akcija Vijeća Gradske četvr-ti Stenjevec sagrađen je novi područni objekt vrtića Špan-sko, u koji će se od jeseni smje-stiti oko 100 djece. Građevinski radovi traju od prosinca i vri-jedni su 2,9 milijuna kuna.

Novi most preko potoka Vrapčak u Španskom, koji će povezati ulice Pavlenski put i D. Cesarića, raste-retit će prometne gužve na tom području spajanjem na Oranice. Izgradit će se i parkiralište, a rado-vi u vrijednosti 2,6 milijuna kuna trebali bi biti gotovi do 30. rujna.

Dugogodišnjim problemima stanovnika Brezovice napokon će doći kraj

ww

w.z

agre

b.hr

Nije puno, al’ građane veseliNaselja Brezovica, Odranski Strmec i Odranski Obrež do sredine iduće godine bit će priključena na kanalizaciju, a radove u vrijednosti 34 milijuna kuna financira Europska banka za obnovu i razvoj

Moglo bi se reći, nije puno, al’ građane veseli, koliko para, to-liko muzike... Kao i svakog lje-ta, Zagreb se i ove godine ure-đuje i uljepšava. Asfaltiraju se i “umivaju” ulice, polažu kana-lizacijske i vodovodne cijevi, plinske instalacije... Nije kao u predizbornim godinama, što mnogi zamjeraju, no nije ni da se ništa ne radi. A i re-cesija je... Gradonačelnik Ban-dić svako ljeto kontrolira gra-đevinare, ne da im mira, nije im popustio ni na 38 stupnje-ca Celzijevih.

Naselja Brezovica, Odran-ski Strmec i Odranski Obrež do sredine iduće godine bit će priključena na kanalizaci-ju, čime će dugodišnjim pro-blemima stanovnika tog dijela grada napokon doći kraj. Na-ime, počela je izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda, uku-pne duljine 34 kilometra. Ra-dovi se financiranju iz sredsta-va Europske banke za obnovu i razvoj, a vrijednost im je oko 34 milijuna kuna. Još osam po-sto domaćinstava ipak je bez vode, a 12 posto bez odvod-nje. Stjepan Cerovski, pred-sjednik Vijeća gradske četvrti

Brezovica zadovoljan je dosa-dašnjim tijekom radova:

- Sam sam skeptičan oko uređenja cesta i nogostupa, jer je previše stvari koje su pla-nirane u ovoj gradskoj četvrti. Ne vjerujem da će se realizira-ti sve kako je planirano, građe-vinari su s premalo kapaciteta dočekali poslove -.kazao je..

Neće se pješačiti do kuća

Ulica Horvati se proširuje i produ-žuje se autobusna linija za pet kilo-metara, pa se neće pješačiti do ku-ća. U Drežniku se pak gradi pješač-ki hodnik i 40 metara nogostupa. U Miramarskoj je asfaltiran prostor ispred garaža i 63 parkirna mjesta

pokraj restorana Miramare. Asfalti-ra se i Ulica Donje Svetice, na dijelu od Heinzelove do Ulice grada Vu-kovara u dužini 400 metara. Grad-ska plinara Zagreb zamjenjuje pli-noopskrbni cjevovod, a vrijednost radova je 600.000 kuna.

5ljetni radovi26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Ili sve ulice ili nijedna

U tijeku je rušenje CIMOS-ove zgrade na Zagrebačkoj aveniji. Ružnom zdanju, koje je na oči-gled stanara i prolaznika propa-dala više od 20 godina, došao je kraj. Samim time, došao je i mir u kvart, jer proteklih godina oro-nuli prostori bili su dom za nar-komane i beskućnike...

Parcelu veličine više od se-dam tisuća kvadratnih metara tvrtka Vrbani planira pretvoriti u poslovnu zgradu, s trgovinama,

restoranima, parkiralištem i po-pratnim sadržajima. Investicija je vrijedna oko 23 milijuna eu-ra. Susjedni stanari napokon su odahnuli, riješit će se gradskog rugla, ali i brige mogu li im se djeca igrati ili ne u obližnjem parku i na ulici.

- Nisam se usudila poslati dije-te u obližnji Getro, nikad se nije znalo tko ga iz tog prostora mo-že iznenaditi - reći će gospođa iz Našičke.

Rekao je to gradonačelnik u Sesvetama, saznavši od građana da se ulice asfaltiraju selektivno

Prilikom obilaska Vinogorske uli-ce u Sesvetama na Badelovom brijegu gradonačelnik Bandić je imao susret s građanima. Oni su mu izrazili nezadovoljstvo, re-kavši mu kako se kroz program malih komunalnih akcija ulice asfaltiraju selektivno. U tijeku je asfaltiranje dvije ulice, a ne pet kako su oni očekivali.

- Zakazala je komunikacija na relaciji Mjesni odbor, Grad-ska četvrt, građani - zaključio je gradonačelnik, naloživši pred-stavnicima mjesne samouprave da se nađu s građanima i dogo-vore tempo i rokove asfaltiranja

svih pet ulica. Ili sve ili ni jedna – rekao je

Bandić, zaključivši da se obilazak pretvorio u dogovor o strategiji, što i nije loše, jer se problem rije-šio na zadovoljstvo sugrađana.

U Sesvetama, u Trakošćan-soj ulici, radi se na rekonstrukci-ji 130 metara prometnice s obo-rinskom odvodnjom, biciklistič-kom stazom i nogostupom od Bistričke ulice prema istoku. U tijeku je i izgradnja vodovoda i kanala dužinom Trakošćanske,duljine 1270 metara. Kanal u ulici Otta Habeka već je završen, a čeka se anketa stanovništva o

priključivanju na novoizgrađe-ni kolektor. Ulica će se asfaltnim slojem u punoj širini urediti na proljeće iduće godine. Pri obi-lasku nove zgrade Mjesnog od-bora Đurđekovec, koja će se za-vršiti do rujna, gradonačelnik je naglasio da se iz dana u dan po-kazuje kako je uvođenje mjesne samouprave bio dobar potez i da je tako uprava bliža građani-ma. Samo u Sesvetama ima 45 mjesnih odbora, a kada se uklju-či i novo naselje Sopnica- Jelko-vec, bit će ih 46. Bez prostora su mjesni odbori u Šašinovcu i Gajšiću.

Neke ulice u Sesvetama uređuju se selektivno

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Uređuje se Centar za kulturu Dubrava

U Gornjoj Dubravi privo-di se kraju uređenje kol-nika i nogostupa u Prije-dorskoj, u punom su jeku radovi u Idrijskoj, kao i iz-gradnja ulaznih stepenica s rampom za osobe s in-validitetom u OŠ Čučerje. U Čučerju, u Ulici Sv. Bar-bare, kroz program malih komunalnih akcija, gra-di se magistralni vodo-vod dug 1250 metara. U Centru za autizam, tako-đer kroz program malih komunalnih akcija, ure-đen je paviljon za štićeni-ke. Nakon 30 godina, ure-đuje se i Centar za kulturu Dubrava, završena je ob-nova pročelja...

Ruši se gradsko ruglo

Dvije fontane za ljepši ulaz u gradGradonačelnik Milan Bandić najavio je gradnju fontana na zelenoj površini Avenije Ve-ćeslava Holjevca. Premda je Skupština podržala projekt, koji će uljepšati najvažniji ulaz u grad, u samoj četvrti Trnje baš i nisu najzadovoljniji. Po-najviše iz razloga jer zelenu površinu vode kao svoje ze-mljište, a imaju i primjedbu da ove godine za male komu-nalne akcije nisu dobili još ni kunu. - Imali smo i drugih prijedloga, po našoj procjeni važnijih od fontana, no nisu nam usvoje-ni - reći će predsjednik Grad-ske četvrti Ivan Bare.Radovi će se odvijati u dvije etape, a procjenjena vrijed-nost za prvu etapu je 25 mi-lijuna kuna. Prvo će se graditi dvije velebne fontane, te dva pothodnika, od Sveučilišne knjižnice do livade i od nase-lja Trnje prema zelenoj površi-ni. Natječaj javne nabave je u tijeku. U drugom dijelu rado-va napravit će se priprema ka-ko bi zimi površina bila ospo-sobljena i za klizalište.

6 tema broja 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Oko 190 kilometara zagrebač-kih biciklističkih staza i nije ne-što s čime bismo se u Zagrebu mogli pohvaliti, jer biciklistička mreža niti je dovoljno međusob-no povezana unutar grada, a niti s okolnim prostorima. Upitate li sve brojnije predstavnike Sindi-kata biciklista što misle zašto je tako, odgovorit će vam da ljudi koji dizajniraju i održavaju bici-klističke staze zapravo ih nikada ne koriste.

U Sindikatu biciklista vje-rojatno su u pravu pa je zato i

gradonačelnik prije nekoliko da-na odlučio osobno provjeriti sta-nje biciklističkih staza. Rezultat je da se po stazama zajedno sa suradnicima nije mogao voziti, nego su odabrali kolnik.

Pri stvaranju biciklističkih sta-za, umjesto korištenja kolnika, češće se pješacima oduzima no-gostup. Za prelazak preko ce-ste obično nema oznaka za bici-kliste, rubnjaci su na pojedinim mjestima nedovoljno spušteni, a nedostaje i parkirališta za bici-kle. Ukratko, problema je puno, no ipak raste broj zagovornika vožnje biciklom kroz grad.

Mnoge molbe usmjerene su prema Gradskom uredu za stra-tegijsko planiranje i razvoj Gra-da, gdje trenutno nastaje prijed-log razvojne strategije Zagreb Plan. Ciljevi su: uvođenje jav-nih bicikala, izgradnja i obilje-žavanje novih biciklističkih sta-za, povećanje standarda posto-jećih staza, gradnja parkirališta za bicikle i provođenje kampa-nja za popularizaciju biciklistič-kog prometa.

Snažan vjetar u leđa ostvare-nju strategije mogao bi stizati od udruga građana koje podržava-ju iste ciljeve. Sindikat biciklista

Članstvo u Sindikatu biciklista

Vjetar u leđa s pedalekom

Članovi Sindikata biciklista mogu biti svi građani kojima je stalo do unapređenja pozi-cije biciklista u prometu. Ne plaćaju članarinu, a udruga se za sada financira donacija-ma građana. Sindikat bicikli-sta trenutno pregovara s bici-klističkim dućanima za dava-nje popusta članovima, a usko surađuje i s Biciklopopravljao-nom u Frankopanskoj 1 kamo građani mogu doći četvrtkom, uzeti alat i naučiti popravljati svoje bicikle.

Ako možete zamisliti da vam dok vozite bicikl vjetar stal-no puše u leđa, upravo tako ćete se osjećati sjednete li na pedalek, bicikl s elektomoto-rom. Idealan je za sve koji teš-ko savladavaju uzbrdice ili im povremeno zatreba malo od-mora. Vožnja po makadamu na pedaleku nije naporna, na uzbrdici se kreće i 20-ak kilo-metara na sat. Uza sve to pe-dalek čuva okoliš. Pokreću ga baterije koje se mogu puniti tijekom vožnje, a kako za nje-ga nije potrebna registracija, ni vozačka dozvola, jedina ma-na ostaje cijena od pet i pol ti-suća kuna i više.

Jesu li biciklisti životno Život u zapadnoeuropskim gradovima prilagođava se potrebama njihovih stanovnika, a naznake takvih drukčijih politika stižu i u Zagreb. Jedna od njih odnosi se na promjene položaja biciklista u prometu

Jasminka Kovačević

Gradonačelnik Bandić i suradnici uvjerili su se i sami da biciklistički život u gradu nije lagan

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Europski projekti za zdraviji život u graduGradski ured za strategijsko plani-ranje i razvoj Grada koordinira ne-koliko projekata koji se sufinanci-raju sredstvima EU. Jedan od njih je CIVITAS ELAN. Cilj mu je promo-viranje čišćeg sustava mobilnosti uvođenjem alternativnih goriva i čistih energetski učinkovitih vozi-la i inovativnih usluga. Osim u Za-grebu provodi se u još četiri eu-ropska grada - Ljubljani, Gentu, Portu i Brnu.

Jedna od mjera odnosi se na

poboljšanje uvjeta za bicikliste u Zagrebu, a obuhvaća i analizu uvođenja sustava javnih bicikala.

Projekt PRESTO promiče kori-štenje vožnje biciklom kao sva-kodnevnog oblika prijevoza, a djeluje kroz planiranje infra-strukture, promidžbu i promica-nje pedaleka.

TRAILBLAZER je projekt usmje-ren na smanjenje troškova ener-gije, smanjenje emisija štetnih pli-nova, smanjenje buke i dr.

7tema broja26. kolovoza 2011.zagreb.hr

ugroženi?

priprema na jesen još veću ak-ciju od one u srpnju u koju će uključiti i druge gradove.

- Biciklisti u Zagrebu životno su ugroženi ako žele doći iz, primjerice, Dubrave ili Stenjev-ca u centar grada, da ne spomi-njemo udaljenije dijelove. Osim toga, primorani su koristiti no-gostupe, što je ilegalno, te je u posljednje vrijeme policija to prestala tolerirati iako biciklisti-ma nisu omogućene sigurne al-ternative - ističe Marko Grego-vić, jedan od inicijatora akcije Sindikata biciklista.

Udruga Bicikl također

se priprema za jesenske aktivnosti.

- Godinama radimo na po-pularizaciji vožnje biciklom. U projektu „Od petka do petka“ čak 99 posto sudionika koji su od udruge posuđivali bicikle bez naknade kasnije su kupili vlastiti bicikl - rekla je Tamina Širola, potpredsjednica udru-ge Bicikl.

Nikada ni jedan bicikl koji su dali na posudbu nije bio ukra-den. Najčešći korisnici bili su za-posleni, a s obzirom na dob do-minirali su sredovječni, od 41. do 50. godine starosti.

Nazovite 095/5758-056 ili kontaktirajte www.mojbicikl.hr i posudit će vam bicikl

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Presto za učenje od najboljih

Projekt Presto započet u svibnju 2009. trajat će do veljače 2012 godine. Kroz njega Grad Zagreb provodi pet mjera: rješava mre-žu parkirališta za bicikle, mrežu biciklističkih staza, promiče bici-klističke vožnje Jarunom i Mak-simirom, vožnju biciklom među studentima, a na događanjima demonstrira prednosti bicikala. „Priključenje projektu Presto po-kazuje nastojanje Grada Zagre-ba da učeći od najbolji, a pro-jekt okuplja upravo takve partnere, ostvarimo kvalitetan i Za-grebu primjeren sustav biciklističke infrastrukture, unapređujući istodobno okoliš i zdravlje građana“ ističe Jadranka Veselić Bru-vo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i ra-zvoj Grada.Osim Zagreba, u Prestu sudjeluju: Bremen, Grenoble, Tczew i Ve-necija. U konzorciju su također europske institucije te stručnja-ci za biciklizam i gradski prijevoz.

U Udruzi Bicikl besplatno iznajmljivanje biciklaJeste li znali da besplatno u Za-grebu možete posuditi bicikl?! Zvuči nevjerojatno, no Udruga Bicikl koja je do kraja 2009. go-dine kroz projekt „Od petka do petka“ uspješno navikavala gra-đane na novo prijevozno sred-stvo i dalje vam stoji na raspola-ganju za svojih 18 bicikala.

- Građani koji žele posuditi bi-cikl mogu me nazvati na mob. 095/5758-056 ili nas kontaktirati

preko web stranice: http://www.mojbicikl.hr/. Trebaju nam samo dati svoje osobne podatke. Bi-cikli su u dobrom stanju, a pri-mjerice prošloga vikenda posu-dili smo ih sugrađanima koji su se vozili do Varaždina na Špan-cirfest. Obično je stalno barem pet bicikala vani, ali kome ne treba veći broj može ih kod nas pronaći - rekla je Tamina Širola iz Udruge Bicikl.

Google tricikl snima na Markovu trguU svijetu najslavniji bicikl, odnosno tricikl, onaj Goo-gleov, ovih je dana obišao Gornji grad. Snimale su se ulice za Google Maps i uslugu Street View. Iako kompanija raspolaže kom-bijima, automobilima i či-me poželi, oprema teška stotinjak kilograma nato-varena je na tricikl. Zašti-ta okoliša Googleu je jako važna, a i lakše se prolazi triciklom.

Do 1. rujna u tramvaju ispred Tehničkog muzeja na lokaciji Civitas Info punkta može se vidjeti nesvakidašnja izložba o tome što je napravljeno u projektu Presto.

Građani su pozvani da daju sugestije na izloženi Prijedlog

mreže biciklističkih staza za gradsku četvrt Donji grad, kao i na Prijedlog mreže par-kirališta, također u Donjem gradu. Mišljenja koja se pri-kupljaju tijekom izložbe bit će obrađena po njezinom završetku.

Do 1. rujna sugestije za Donji grad

Krađa se ne događa drugimaKako se zaštitili od krađe bi-cikla? Ako kupujete novi bi-cikl, sačuvajte račun, foto-grafirajte ga, zapišite tvor-nički broj okvira. Zaključajte bicikl lancem i lokotom, a ako imate zaključajte i bra-vu na žbicama. Vodite ra-čuna koje dijelove kradljiv-ci mogu skinuti i otežajte im posao. Imajte bicikl uvi-jek u vidnom polju, no ako vam ga ipak ukradu odmah prijavite policiji.

8 aktualno 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

„Teta, za koji razred trebate knji-ge?“ upitao je dječak Robi dok sam s notesom u ruci prolazi-la ispred Inine zgrade na uglu Avenije Dubrovnik i Većeslava Holjevca.

Robi je tek jedan od nekoli-ko stotina mladih Zagrepča-na koji su subotnje prijepod-ne iskoristili kako bi prodali polovne udžbenike i na istom mjestu nabavili ono što im još treba za iduću školsku godinu. Cijene su povoljne, 20 kuna za udžbenik iz osnovne škole, a 50 za srednju. Moj mladi sugovor-nik objašnjava kako prodaje i

svoje knjige iz sedmog razreda i bratove iz srednje ugostitelj-ske škole. Ide mu odlično, jer - tvrdi - jučer je zaradio 360 ku-na, a većinu knjiga za sebe us-pio je kupiti od prijatelja za 200 kuna. Dobra pozicija na travnja-ku tik uz pločnik i komunikativ-nost dali su rezultat. Naravno, tu su i knjige, uščuvane i lijepo složene, pa se već i u prolazu vi-di što se nudi.

Nekoliko koraka dalje knjige prodaje gospođa koja se ne-voljko predstavlja samo ime-nom Marija. Kaže, sram ju je što, premda je zaposlena, ne može djeci priuštiti nove knji-ge. Prodajom ispred Inine

zgrade spašava kućni budžet. Za osnovca i srednjoškolca na početku godine jednostavno ne može izdvojiti onoliko koliko bi htjela, a kada je vidjela da bi sa-mo za osmi razred trebala platiti 1500 kuna, nije se htjela ni raspi-tivati u knjižari. Bit će dobro us-pije li nešto prodati, a nada se i kako će udžbenike ipak uspjeti nabaviti za 150 kuna.

I dok se većina odraslih i dje-ce uglavnom smjestila na trav-njaku i rubovima pločnika, tek s nekim priručnim sredstvom za sjedenje, u udobnim vrtnim sto-licama su dobro raspoloženi ta-ta i kćer. Na prvi pogled vidi se - imaju iskustva u prodaji. I dok

Teta, za koji razred tre Ispred Inine zgrade u Novom Zagrebu po 20 kuna prodaju se udžbenici za osnovne škole, a po 40 ili 50 kuna za srednje. Uštede na knjigama samo za jednog školarca znaju biti veće od 1000 kuna...

Jasminka Kovačević

Školarci razmjenjuju i prodaju knjige na ulici kod Zagrebačkog velesajma pokušavajući uštedjeti razmjenom ili prodajom

Naglasak!

Potkraj prošle godine, Or-ganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate PISA istraživanja u kojemu su hrvatski učenici prošli is-podprosječno. Cilj istra-živanja je ustanoviti koli-ko su 15-godišnji učenici pripremljeni za ulazak u svijet odraslih, za nasta-vak obrazovanja ili uklju-čivanje u proces rada. U usporedbi s vršnjacima iz 65 zemalja naši su zau-zeli 38. mjesto, na ljestvi-ci znanja od jedan do šest dobili su trojku.

Gotovo 50 posto ih či-ta samo kad mora, a čak trećina nije prošla razi-nu znanja u matematič-koj pismenosti. Rečeno je da istraživanje ne služi da bi se isticali najbolji ili najlošiji, nego da bi se po-pravio obrazovni sustav u cjelini.

Jesu li djeca ispodprosječna?

Istraživanje ne služi da bi se isticali najbo-lji ili najlošiji, nego da se popravi obrazovni sustav.

S vršnjacima iz 65 ze-malja naši su učenici na ljestvici znanja od

jedan do šest dobi-li trojku.

plus

minus

9aktualno26. kolovoza 2011.zagreb.hr

bate?razgovaramo, na trenutak nas prekida jedna mama koja ku-puje dvije knjige. Svaku pažljivo pregleda i plaća po 20 kuna.

- Ovdje je bolje kupovati ne-go preko interneta, gdje su ci-jene veće, iako ne mogu shvati-ti zašto. Osim toga, ne ide mi se potegnuti s Črnomerca na Du-bravu da bih prodao jednu knji-gu - priča tata Julio, usput za-dirkujući kćer Petru kako su joj knjige uščuvane jer ih nije pu-no koristila.

Većina onih koji su subotnje jutro iskoristili za kupnju i pro-daju polovnih udžbenika prije ručka će napustiti teren. Ipak, ispred Ine neće ostati prazni travnjaci. Sa školskim ruksaci-ma i torbama stižu druga dje-ca, ponekad u pratnji roditelja, ali vrlo često sami.

starih udžbenika

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Grad Zagreb i gradonačelnik Milan Bandić učinili su uvje-te prodaje rabljenih školskih udžbenika ispred Inine zgra-de ove godine nešto huma-nijima. Postavljena su dva kemijska WC-a i osigurana je pitka voda, a za razliku od prethodnih godina sada su im i komunalni redari na uslu-zi. Ipak, ta “idila” nije se osobi-to dojmila osnovaca Viktora i Dominika. Kažu, radije bismo sladoled. Za sada ih u zahtje-vima podupire tek trogodiš-nja sestra Klara. Uz sladoled Avenija Dubrovnik bi joj mož-da bila ljepša od Bundeka, ka-mo radije odlazi vikendima s braćom i roditeljima.

Viktor i Dominik bi umjesto vode - sladoled

U Tvornicu kulture za deset i pet kuna

Prozirne folije čuvaju udžbenikeDjeca i roditelji trude se saču-vati udžbenike jer znaju da ih u raspadnutom stanju nitko neće kupiti. Nije to uvijek la-ko jer se neplastifi cirani rubo-vi korica među prvima poha-baju. Zato ih mnogi omataju u prozirnu foliju ili zaštićuju po-sebnim omotima.

Na potrošačkoj kartici čak 30.000 kunaNajsretniji početak školske go-dine, 30.000 kuna kuna na po-trošačkoj kartici, putovanje u vrijednosti 10.000 kuna, Apple

MacBook računalo i još 250 na-grada, ponuda je s kojom nas mami Školska knjiga ne bismo li udžbenike kupili baš kod nje. Nije jedina, i drugi se tru-de jer na knjigama za đake od-lično zarađuju i priliku ne žele propustiti.

Za akontaciju 100 kuna, poklon bon i darovi

Osim nagradnih igara roditelji-ma se daju popusti i sitni daro-vi, dok im se kod predbilježbi obično uzimala akontacija od 100-tinjak kuna koja se u slučaju odustajanja ne vraća. Za kupnju školskih knjiga u vrijednosti vi-še od 200 kuna Tisak media da-je poklon bon od 50 kuna. Na-rodne novine roditelje nastoje privući 10 posto jeftinijim škol-skim priborom uz uvjet da kod njih kupe udžbenike.

Na dar se nudi i Hrvatska tradicijska glazbaProfi l roditeljima daje bon od 50 kuna za školski pribor (ako kupe udžbenike), a za kupnju udžbe-nika Glazbena kultura (od 4. do 8. razreda osnovne škole) daru-ju udžbenik Hrvatska tradicijska glazba. U borbi za kupce škol-skih knjiga spuštale su se cije-ne vlastitih izdanja, nudilo se vi-še nego ikad. Ipak, za mnoge to nije bilo ni približno dovoljno.

U fokusu

Koje će udžbenike koristiti školarci ne ovisi o Gradskom uredu

za obrazovanje kulturu i šport. Odluku donose učitelji, nastav-

nici i ravnatelji škola. Tako se vrlo lako može dogoditi, ako se

dijete tijekom godine seli u drugu školu, da će morati kupiti i

neke knjige, jer mu stare neće vrijediti.

O udžbenicima odlučuju škole

ZGBH

R/Kr

isti

jan

TABE

TRasprodaja i razmjena knjiga za učenike i studente održat će se i u Tvornici kulture. Od 28. do 31. kolovoza, od 10 do 20 sati, u klimatiziranom pro-storu i uz glazbu, moći će se prodati ili kupiti, odnosno raz-mijeniti knjige. Izlagači i pro-davatelji plaćat će cijenu od deset kuna, a svi posjetitelji pet kuna. U potrazi za udž-benicima roditelji se mogu osloniti i na internet. Više je portala na kojima se nude ra-bljene školske knjige: www.skolske-knjige.net, www.udz-benici.com, mijenjam knjige.com, burza.skole.hr...

10 intervju 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Gospođo Holjevac, gospo-din Šprem je na bolovanju, pa opet vodite Skupštinu. Kako se osjećate?

- Žao mi je da je gospodin Šprem bolestan i jako nam fa-li, posebno u situaciji u kojoj se sada nalazimo. Odnosi grado-načelnik, Skupština, Holding, to je novi trenutak u usporedbi s prošlim mandatom. Tad je bilo lakše, ekipa je bila uigranija.

Kako je sada gospodin Šprem?

- Dobro je podnio terapiju, što nam je drago.

Postoje li problemi u od-nosima Skupština, Grad, Holding?

- Problem je u Sanaderovim zakonima.

Za sve je kriv Sanader?- Da, to su njegovi, HDZ-ovi za-

koni. Imamo Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o direktnom izboru gradonačelnika. Grado-načelnika bi trebala kontrolira-ti Skupština, a on je nedodirljiv. Kad ne prođe proračun, u Zagre-bu raspušta se Skupština, a na državnoj razini pada Vlada.

Mislite da su ti zakoni do-nešeni zbog zagrebačkoga gradonačelnika?

- Ne mislim, samo iznosim či-njenice. Po istim zakonima daro-valo se puno našeg nacionalnog dobra, ZERP, DTK, vode...

Proračun je prošao i vi ste glasali za?

- Jesam.

Glasali ste da ne padne Skupština?

- Imali smo neslaganje s gra-donačelnikom kod donošenja proračuna vezano uz vrtiće, ko-je se i danas još proteže. Ali, nije to bila situacija da se ruši Skup-ština, pa da se ide na nove izbo-re, to više što je gradonačelnik nesmjenjiv. Na sceni je medijska manipulacija gradonačelnika na

koju Skupština ne može odgo-voriti, jer nema novca. Rodite-lji i njihova djeca jako su potre-seni, obitelji se raseljavaju da bi mogle prijaviti manji dohodak po kućanstvu. Mediji nisu dobro odradili posao.

Mislite, pisali su u korist gra-donačelnikove odluke?

- Nisu pisali ni za ni protiv, no sve vrijeme javljaju i pišu da se

ne zna koliko će se plaćati vrtić. Nije točno, zna se!

Koliko će se plaćati? - Odluka je kao i do sada,

400, 200 i za jaslice 200 kuna. To je objavljeno u Službenom glasniku.

A gradonačelnikov prijed-log, odnosno odluka?

- Ona je protuzakonita. Za do-nošenje odluka u predškolskom odgoju nadležna je Skupština.

Mislite da Gradski ured neće slati nikakve uplatnice?

- Gradonačelnik je legalist, ni on a niti pročelnik Lovrić neće učiniti kazneno djelo. Može se svašta pričati, što nije korektno prema građanima, ali zakon je zakon. Na uplatnici mora pisati temeljem čega se nešto plaća, a oni nemaju taj temelj.

Dobro, mislite li da model koji uzima onima koji imaju nije dobar?

- Nisam razmišljala o tome. Na umu su mi mladi ljudi koji su u si-tuaciji da imaju djecu. Rade i pri-vređuju, digli su stambeni kre-dit, a sad se moraju seliti i raz-dvajati da bi mogli platiti vrtić. Ti ljudi u ovom gradu rade, plaća-ju i prirez oko 3.000 kuna. Sad bi ih kaznili da za dvoje djece pla-te vrtić 3.000 kuna, dok će drugi istu uslugu dobiti besplatno.

Mislite li da je više mladih koji rade ili onih koji ne rade ili zarađuju manje?

- Nažalost, činjenica je da ima više onih koji ne rade ili su so-cijalni slučajevi. U Zagreb se od 1991. doselilo oko 350.000 ljudi.

Tatjana Holjevac: Za sve su krivi Na snazi je skupštinska odluka da se vrtići plaćaju 400, 200 i za jaslice 200 kuna. Gradonačelnik je legalist, ni on a niti

Branko Karapandža

Ne vidim ništa loše u brizi o siromašnima, no mislim da treba poticati ljude i

da rade i otvarati radna mjesta.

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Holding juri za profitom, a građani skupo plaćaju njihove usluge

Što konkretno zamjerate odgovornima u Holdingu? - Napravili smo Holding d.o.o. sa podružnicama, a trebali smo napravi-ti Holding gradskih tvrtki. To je trebala biti neprofitna tvrtka, koja je na usluzi građanima, a ne da oni na sve načine pokušavaju doći do profita. A građanima skupo naplaćaju svoje usluge. U međusobnom fakturira-nju tih usluga cijene za građane postaju neizdržive. Donekle ih i razumi-jem, jer zaposlenima treba isplatiti plaće, ali gospodin Ivo Čović i njego-va ekipa morali su učiniti sistematizaciju radnih mjesta, provesti restruk-turiranje i prionuti rješavanju problema u gradu. Više puta tražili smo to od njih. Holding i izvršna vlast morali bi imati dnevnu komunikaciju, a

toga nema. Procjenjujem da je to iz razloga što su se ti ljudi zatvorili u svoje kućice, pa to izvana izgleda kao da se nisu dovoljno angažirali da shvate kako funkcionira grad i koje su potrebe građana. Primjerice, ima-mo upravu, voditelje podružnica, direktore..., kao da se ne zna tko je za što odgovoran. Mislim da trebaju puno raditi na tome, da moraju otklo-niti priče o zapošljavanjima mimo natječaja i slično.Prije uzimanja novih ljudi, velikim tvrtkama u svijetu i koda nas znanje i psihofizičke sposobnosti kandidata provjeravaju tvrtke za razvoj ljudskih potencijala. Na taj način dolaze do pokazatelja jesu li novi ljudi administra-tivci ili kreativci, lideri ili poslušnici, mentori i projektanti ili samo sljednici...

11intervju26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Sanaderovi zakoni pročelnik Lovrić neće učiniti kazneno djelo, pa vjerujem da novih uplatnica neće biti

Građani imaju dobre prijedloge

Parking i taksi dobri su primjeri

Danas sam bila na razgovoru s čovjekom koji ima problema s parkingom na Pantovčaku. U gradu imamo 500.000 au-tomobila i moramo omogući-ti ljudima da ih negdje parki-raju. Prijedlog je da se jedna strana ulice odvoji za parking, a druga za pješake. Treba vo-diti računa o prometu, ZET-ovim autobusima... Ne mogu ljudi parkirati automobile na krovovima, moramo iznaći ne-ko riješenje i to će ih zasigurno zadovoljiti. U proteklih sedam godina imam redovite sastan-ke s građanima u uredu, ali i po gradu. Obišla sam više od 1000 ljudi, građani imaju do-bre prijedloge i mi političari moramo ih slušati. Tad će svi-ma biti bolje.

Kažete, za ukidanje taksi mo-nopola zaslužna je Skupšti-na, a za parking Vi osobno?

- Točno. Sami smo napisali odluku. I građani su to dobro prihvatili, jer jedino liberalizacija tržišta povećava kvalitetu uslu-ge i smanjuje cijene. Gradom ne vlada administracija, već bi-rokracija, a ona manipulira gra-đanima. Kod parkinga je bilo 27 odluka, dopuna i izmjena, nije se znalo što je na snazi. Sad se zna i očekujemo od izvršne vla-sti da napravi pravilnike koji će regulirati parking. To je primjer dobre suradnje izvršne vlasti i Skupštine, koju sam tad vodila. Gradonačelnik i Skupština ima-li su različite prijedloge. Tražila sam usuglašavanje i na tome smo radili tjedan dana, članak, po članak. Nije bilo lako, neki lju-di nisu htjeli međusobno razgo-varati, dizali su se od stola... Ali, uspjeli smo i tako treba raditi.

No, i skupštinska odluka ima so-cijalnu komponentu, mnogi ne plaćaju ništa.

Analiza je pokazala da po gradonačelnikovu modelu 45 posto ne bi plaćalo ništa ili će plaćati manje?

- O toj sam analizi čula nesluž-beno. Skupština je zadužila gra-donačelnika da za rujansku sjed-nicu predloži rebalans proraču-na, uz koji očekujemo temeljitu analizu o dohodovnom stanju obitelji. Nepostojanje analize i paušalne ocjene razlog su zašto sam se založila da se zadrži do-sadašnji model plaćanja vrtića.

Kako je uopće došlo do tog prijedloga ?

- Predizborna kampanja. Nekakav predizborni trik? - Sigurno!Čiji? - Gradonačelnik se priprema

za državne izbore.Mislite li da će mu to

pomoći? - Sigurno da hoće, želi glasove

siromašnih, to su njegovi birači. On i kaže da ga se ne tiče što ra-de bogati i što imaju, nego kako pomoći sirotinji.

Pa to je humano, recesija je, u svijetu to većina čini?

- Treba pomagati i brinuti o si-romašnima, no mislim da ljude treba poticati i da rade i stvarati uvjete za otvaranje radnih mje-sta. A mi ni u jednoj od mjera predloženih od izvršne vlasti to ne vidimo.

Siromašni su i nositelji nataliteta?

Središte grada izgleda savršeno, ali...Grad ima odličan turistički imidž u svijetu?- Ima, apsolutno. Ali nije to nešto što je sve baš naša zasluga. Zasluga je to duge prepoznatljive povijesti. Samo to? - Dobro, važno je istaći da je puno uloženo u uređenje središta grada i da to izgleda savršeno. U turističke svrhe centar je vrlo uređen, al’ kad krenete malo dalje od centra niste sigurni je li riječ o istom gradu. Gor-nji grad je fantastičan, ali bez suvenirnica, prepoznatljivih prodavaonica i ostalih događanja. Da nema Štrosmartrea, bio bi mrtav grad.

Za grad je jako važno riješiti promet, laku gradsku željeznicu,

spalionicu, tj. termičku obradu otpada, i ono što zovemo digi-

talni grad. To su stvari koje su kompletno stale, a većina se mo-

gla riješiti novcem iz pristupnih fondova EU. Mislim, tu je zaka-

zala izvršna vlast, pa i Holding.

Sudjelujemo s drugim gradovima u 14 projekata, no mislim da je

to premalo. Estonija i Poljska u tom su se poslu usavršile, za takve

projekte trebaju jake stručne ekipe. Dobro, ništa se ne može bez

Vlade, pa je i ona zakazala, ali projekti kaskadnih hidrocentrala,

metroa, lake željeznice..., mogli su dobiti potporu EU.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

- Činjenica je, imamo pad na-taliteta, pa je sve skupa krivo po-stavljeno. Dakle, morali bi gra-diti vrtiće, zapošljavati odgoji-teljice i stimulirati roditelje da upisuju djecu u te vrtiće.

Ali, i da imaju djecu? - S time ih stimulirate i da ima-

ju djecu. Jer teško će se roditelji odlučiti da imaju djecu ako već sad znaju da ih ne mogu upisati u vrtić. Znate li koliko je žena da-lo otkaz i same čuvaju djecu, jer

to im je jeftinije nego da uzmu dadilju. Mišljenja sam da se u na-šoj državi i gradu najmanje vo-di briga o mladima. Umirovlje-nici su u teškoj situaciji, ali malo im je lakše nego mladima, ima-ju stan i kol’ku tol’ku mirovinu. Mladi ljudi nemaju ništa.

Moglo bi se reći, bit će vru-ća jesen u Skupštini?

- Mogla bi biti, ponajviše zbog izbora, no ja opet ističem da nam treba dogovor.

12 ZG info 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Sad već tradicionalno, četvrtu godinu za redom, Zagreb će se 11 dana pretvoriti u centar do-bre glazbe, hrvatske gastrono-mije i vrhunske zabave pod za-jedničkim imenom Rujanfest.

Više od 100 izlagača, nastupi vrhunskih glazbenika na deset pozornica, pod motom „Zabava za sve“ od popa, rocka, tehna do tamburaša očekuje vas od 15. do 25. rujna na Bundeku.

Hektolitri najfiniji domaćih i stranih piva točit će se u više od 20 lokala i restorana, a već prve gutljaje piva građani će moći ku-šati 10. rujna, kada će se službe-no otvoriri Rujanfest svečanom povorkom kroz grad.

Očekuje vas i bogata gastro-nomska ponuda iz raznih kra-jeva naše zemlje, ali i naših su-sjeda. Svoje najfinije delicije predstavit će tako vukovarska, slavonska, zagorska, sarajevska kuća, a bit će tu još mnogo dru-gih, poput kuće hrvatskih rakija ili leskovačkog roštilja.

BC kuća, kuća dobrog piva, ponudit će vam više od 75 vr-sta belgijskog i češkog piva. No,

velika novost je ove godine da na Rujanfest dolaze originalna piva iz Munchena, Augustiner piva, koje se originalno toče iz drvenih bačava.

Glazbeni program svečano će otvoriti 15. rujna najpopularni-ja hrvatska dance grupa Coloni-ja zajedno s poznatim bendom Prva liga. Glazbeni spektakl,

plesači i puno izvrsne glazbe garantiraju otvorenje za pam-ćenje. U nastavku vas na glav-noj festivalskoj pozornici očeku-ju još Neno Belan i Ban – Dale-ka obala, Jasmin Stavros, Zvonko Bogdan, Željko Joksimović, Ne-da Ukraden, Crvena jabuka, Jo-le, Slavonske lole, Dražen Zečić i za kraj Maja Šuput.

Bit će tu i Rock/Bikers pozor-nica na kojoj će uz zvuke moto-ra, atraktivne plesačice i Harley Davidson večer nastupiti izvr-sni rock bendovi. Prvu večer će vas zabaviti grupa Elemental, a nastupit će još i Tribute tu Bije-lo dugme, (Ne) Normalni Balaše-vić Tribute bend, Tribute to Azra i mnogi drugi. Uz dobru glazbu

Velika svečana povorka Rujanfesta krenut će 10. rujna

Službeni after party Rujanfesta u Ground Zero Clubu

Do 19 sati besplatno, a nakon toga ulaznica će biti 15 kuna

Rujanfest će otvoriti velika svečana po-vorka, koja će 10. rujna u 10 sati krenuti iz Zagrebačke pivovare prema Bundeku. Povorka će ići Ilicom, a oko 10.30 sati se očekuje na Trgu Bana J. Jelačića. U 12 sa-ti se seli na Cvjetni. Nastupit će tamburaš-ki sastavi i folklorna društva, a dijelit će se besplatno pivo i pereci.

Ako ste nakon partijanja na Rujanfestu još željni provoda, moći ćete otići na službe-ni after party u novouređeni noćni klubu Ground Zero Club. Klub se nalazi u blizini Avenue Mall-a, preko puta Zagrebačkog velesajma. Prostire se na 1000 m2, a uz srdačno osoblje i lijepo uređen ambijent osigurat će vam odličan provod.

Ove će godine ulaz na Rujanfest do 19 sati biti besplatan. Nakon 19 sati ulaz će se na-plaćivati 15 kuna. U cijenu ulaznice su uklju-čeni svi koncerti, osim koncerta Željka Joksi-movića, koji će se plaćati 70 kuna. Ulaznice za koncert Željka Joksimovića možete ku-piti u sustavu Eventima ili na dan koncerta (19. rujna) na ulazu.

Bundek: Na čak deset pozornica Pod motom “Zabava za sve” od 15. do 25. rujna na Bundeku vas očekuje četvrto izdanje Rujanfesta. Vrhunski glazbeni ponuda, hektolitri najfinijih domaćih i stranih piva, najveći zabavni park, nastupi folklornih društava i dječjih kazališta,

Tatjana Karapandža

Svečana povorka Rujanfesta najavit će jedanaest dana dobre zabave na Bundeku

ZGBH

R/Sa

sa Z

inaj

a

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

13ZG info26. kolovoza 2011.zagreb.hr

moći ćete se zabaviti i na rock i tehno pozornici, urbanoj par-ty ili trubač kući.

Najmlađe na Rujanfestu očekuje najveći zabavni park u Hrvatskoj. Moći će se voziti u ludim gusjenicama, pilotira-ti u simulatorima, nauživati se straha na najluđim i najopasni-jim napravama poput Rangera,

Tepiha i mnogih drugih. Po-sjetitelji će moći gledati na-stupe dječjih kazališnih skupi-na, mađioničara, klaunova i ra-znih maskiranih likova. Uza sve to očekuje vas projekcija ex-yu filmova, mnogo uličnih zabav-ljača, performansa, nastupa fol-klornih društava, jednom riječu Rujanfest.

Rock/Bikers pozornicu otvara hip-hop sastav Elemental

Na glavnoj festivalskoj pozornici goste će zabavljati i Jole

Zvonko Bogdan na Rujanfestu nastupa 18. rujna

Na otvorenju Rujanfesta, 15. rujna, naRock/Bikers pozornici nastupit će pozna-ti hrvatski hip-hop sastav Elemental. Na ovoj pozornici vas svako večer očekuju nastupi brojnih rock bendova poput Tri-but tu Azra, Angels, Ivana Erceg, Tribute tu Bijelo dugme, Mustač bend, The trio, Bed Mashrooms, 2 u 1, Party bend...

Jedna od vodećih hrvatskih zvijezda Još-ko Čagalj Jole održat će koncert 22. ruj-na na glavnoj festivalskoj pozornici. Jole će za svoje božavatelje izvesti svoje naj-poznatije hitove poput “Duše od papira” i “Nosi mi se bijela boja”, te mnoge druge. Glazbeni program na glavnoj pozornici završit će se koncertom Maje Šuput.

Najbolji živući pjevač tradicionalne tam-buraške glazbe, Zvonko Bogdan, održat će koncert na glavnoj pozornici Rujanfesta 18. rujna. Ljubitelji ove vrste glazbe moći će uži-vati u njegovim mega popularnim i roman-tičnim pjesmama poput Osam tamburaša, Evo banke cigane moj, Tko te ima taj te ne-ma, Jesen stiže dunjo moja...

zabava za sve program na deset pozornica, bogata gastronomska projekcije filmova, ulični zabavljači, performansi, žongleri...

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Bogata gastronomska ponuda

Rujanfest je prošle godine privu-kao više od 300 000 posjetitelja. Budući da se ponuda svake godi-ne proširuje, ove se godine oče-kuje da će se taj broj povećati. Osim dobre glazbe i brojih vrsta domaćih i stranih piva, gosti će i ove godine moći uživati u boga-toj i raznovrsnoj gastronomskoj ponudi, podijeljenoj u nekoliko tematskih kuća. Najstarija kuća Rujanfesta, Slavonska kuća, jedna je od najposjećenijih. Nudi sla-vonske delicije od fiš paprikaša i ljutog čobanca do slavonske pla-te, a za dobar ugođaj pobrinut će se osječki tamuraši. Vukovar-ska kuća, prošlogodišnja hit loka-cija na Rujanfestu, bit će i ove go-dine. Pa ako niste do sada proba-li, recimo, šarana na rašljama, ovo će biti prava prilika. Nova kuća na Rujanfestu je Za-gorska hiža. Zagorski motivi,

nastupi zagorskih umjetnika i bendova, zagorske studentske večeri - sve pod motom „Bu-di Zagorac na jedan dan“. Tu je i kuća Zagreb u srcu koja nudi fi-na zagrebačka jela, od zagrebač-kog odreska do kotleta, uz zvu-ke zagrebačkih bendova. Lesko-vački roštilj, živa svirka, ciganska glazba sve to ćete naći u kući Le-skovačkog roštilja. Ljubitelji dobre kapljice nikako ne smiju zaobići kuću Hrvatskih rakija u kojoj mogu kušati puno dobre rakije, ali i izvrsna vina, uzglazbu dobrih dj-a, a nastupit će i Kuzma & Shaka Zulu, Gipsy jazz bend i drugi.Ako ipak više volite šetati i obila-ziti glazbene pozornice, može-te uzeti u ruke što god poželite, od lepinja, hamburgera, kobasi-ca sve do fritula, palačinki i še-ćerne vune.

14 gradom, gradom 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Darujte djeci školski priborSestra Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupi-je, na adrese brojnih tvrtki uputi-la je zamolbu za pomoć u nabavi školskog pribora i opreme za dje-cu iz socijalno ugroženih

obitelji. Zagrebački Caritas već drugu godinu zaredom or-ganizira “Susret solidarnosti”, ko-ji će biti upriličen 27. kolovoza u 10.00 sati u Pastoralnoj dvorani Župe Sv. Antuna Padovanskog. Susret će započeti predstavom

»Znakovi za najmanje« u izvedbi Dječjeg kazališta “Smješko”, a cilj je iskazivanje solidarnosti i po-drške roditeljima đaka prvašića darivanjem školskih potrepština (torbi, pribora za pisanje, bilježni-ca...). U pripremu susreta mogu-će se uključiti donacijom školskih potrepština i novca. Više o akci-ji može se saznati od gospođe Jadranke Bosnar (098/408-536) i gospođe Nevenke Blagojević (098/9840-591). Veliki osmijeh prvoj školskoj torbi uz koju je došla i lopta

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Veliko volontersko srce!Skupina nizozemskih volontera i Caritas Zagrebačke nadbiskupije uredili četiri stana starijim i nemoćnim osobama, a Nizozemci korisnike oduševili marljivošću i strpljenjem

Zajednička fotografija za uspomenu na

U suradnji s međunarodnom or-ganizacijom IBO-Nederland, Ca-ritas Zagrebačke nadbiskupije je sredinom kolovoza proveo pro-jekt »Solidarnost bez granica«. Uređena su četiri stana starijih i nemoćnih osoba na područ-ju grada Zagreba, a ostvarenju projekta donacijama su pomogli Stichting “Opbouw Samenwer-king Krobos” i IBO-Nederland iz Nizozemske, te “Farbo interije-ri” iz Zagreba i “Color-Chem” iz Zaprešića.

Posao je odradila skupina

nizozemskih volontera, pod vodstvom majstora mentora Bože Santre, a Caritas je osigu-rao besplatan smještaj, prehra-nu i prijevoz.

- Nije nam bilo lako, neki sta-novi nisu se krečili deset godina - rekao je majstor Božo.

Solidarnost volontera sa soci-jalno ugroženim umirovljenicima nije se očitovala samo kroz da-rovani rad, već i srdačnošću pre-ma stanarima s kojima su se upo-znali i družili. Gospođu Boženu, koja ima šećernu bolest od svo-je osamnaeste godine, i njezinog supruga Stanka čak su izveli i u

šetnju po gradu. Iako slijepa, ona se ushićeno prisjeća toga petka:

- Presretna sam, na Uspinjači nisam bila već 25 godina - go-vori Božena, domećući kako su za tu prigodu Nizozemci za nju posudili invalidska kolica, te da su se itekako naradili jer je “stan bio grozan”.

I ostali korisnici nahvalili su str-pljenje i pedantnost nizozem-skih volontera, a njihov marljiv rad Caritas je nagradio vikend boravkom u odmaralištu u Rovi-nju. Voditeljica Danijela Šalamon istakla je da će se s ovakvim pro-jektima nastaviti.

Vrlo smo zadovoljni što radeći pomažemo

Učiniti nešto posebno i neposredno za ljude

Impresioniran sam Caritasovim modelom pomaganja ljudima

M a r t i j n J a -nnes Fransen (Diepenheim):

- U braku sam s Marije. Po zani-manju sam gra-đevinar. Sudje-lovao sam u slič-nom projektu u Rumunjskoj pri-je deset godi-na, te sam i sad predložio supru-zi da dođemo u

Hrvatsku. Vrlo smo zadovoljni jer radeći pomažemo, a upoznajemo i nove kraje-ve. Kad radim cijeli dan, navečer se osje-ćam zadovoljnije.

Mijke Mat-hilde Loui-se Annette Noest (Den Haag):

- Radim u civilnoj služ-bi u Odje-lu za ko-munikacije. Ovom pro-jektu sam htjela pri-

stupiti jer uvijek radim u uredu i uistinu sam htjela učiniti nešto posebno i nepo-sredno za ljude. Pomislila sam da mogu napraviti kombinaciju odmora i pomaga-nja ljudima. Vrlo pozitivno iskustvo.

Jacobus Chri-stiaan Devilee (Utrecht):

- Radim u ure-du na raznim projektima i programima za grad u kojemu živim. Zanimalo me kako se ov-dje organizira-ju i provode so-cijalni projek-ti i to usporediti

s onim što radimo mi. Vrlo sam impresio-niran kako Caritas pomaže ljudima, čak i preko malih stvari - npr. stvaranjem dobre atmosfere.

Stjepan Moškatelo

15gradom, gradom26. kolovoza 2011.zagreb.hr

volonterski rad u Zagrebu

ZGBH

R/St

jepa

n M

OŠKA

TELO

Do 2. rujna isplata pomoći umirovljenicimaPomoć umirovljenicima, ko-ju daje grad Zagreb za mjesec kolovoz, isplaćuje se preko Hr-vatske pošte. Oni koji istu nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim ure-dima do petka, 2. rujna. Pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici s prebivalištem u Gradu Zagrebu, kojima je miro-vina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Željeli smo doći u Hrvatsku i pomoći ljudima

Marije Fransen (Diepenheim):- U mojoj zemlji radim s dje-

com. Razlog našeg dolaska ov-dje je taj što smo željeli pomo-ći drugima. Ovaj projekt, koji se održava u Hrvatskoj, našli smo na Internetu. Sviđa mi se što svojim radom možemo usreći-ti ljude.

Christia-an Dekkers (Rotter-dam): - Odlučio sam doći u Hrvatsku, jer sam bio u potra-zi za neka-kvim pro-jektom koji

bih mogao kratkoročno odra-diti. Ostavio sam svoj posao u Nizozemskoj da bih putovao i radio. Ovo je za mene bilo iznimno pozitivno i radosno iskustvo. Premda nisam imao previše vremena za razgleda-vanje grada, jer naporno smo radili, Zagreb mi se čini pre-krasnim, a ljudi koje sam su-sreo zrače toplinom i ljuba-znošću - rekao je 30- godiš-nji Christiaan.

Maaike Elina Erin-ga (Gro-ningen): - Studiram za medi-cinsku se-stru. Obič-no idem svake go-dine u ne-ku drugu zemlju ra-

di ovakvih ili sličnih projekata. Ovo je moj drugi posjet Hr-vatskoj. Prije pet godina bila sam u Caritasovoj Kući sv. Vin-ka u Oborovu, gdje sam po-magala djelatnicima u skrbi za osobe s invaliditetom. Mi-slim da je Caritas sjajna orga-nizacija. Ove godine bila sam zadovoljna jer sam posjetila i Zagreb, pa sam na taj način spojila rad i zadovoljstvo. Do-duše, zbog ličilačkih radova i ostalih obveza, nisam mo-gla vidjeti sve što sam želje-la, ali bilo je lijepo. Zagreb je zaista prekrasan grad. Mislim da je ovaj projekt vrlo dobar, a Caritas je dobro strukturi-ran i dobro organiziran. Vje-rujem da ću još koji put do-ći u Hrvatsku - rekla je 31-go-dišnja Maaike.

Ljudi zrače toplinom

Drugi put u Hrvatskoj

Projekt “ruksak” u HrvatskojUdruga Marijini obroci Hrvatska pokrenula je projekt “ruksak”, ko-jim želi osigurati osnovne školske potrepštine za malavijsku dje-cu koja primaju Marijine obro-ke, a obitelji im ne mogu priušti-ti osnovne školske potrepštine. Akciji se možete priključiti do-niranjem rabljene školske torbe ili ruksaka u dobrom stanju, na-punjene osnovnim školskim po-trepštinama i odjećom. Sve in-formacije na tel. 092 285 9732 radnim danom 11-15 sati, na mail ruksak@marysmeals.hr ili na ww.marysmeals.hr.

Humanitarna akcija uz kupnju udžbenikaHrvatski Caritas i Tisak media pokrenuli su akciju prikupljanja novčane pomoći za obitelji sa školskom djecom pod nazivom “100.000 kuna za 100 obitelji”. Za svaki kupljeni paket udžbenika Tisak media izdvaja dio novca za pomoć 100 obitelji, a cilj je pri-kupiti 1000 kuna po obitelji za

opremanje njihovih školaraca.

Pomoć gladnima u Africi

Hrvatski Caritas pokrenuo je akci-ju pomoći za Afriku “Afrički rog”, u kojoj milijuni ljudi živi na ru-bu gladi, a kriza nestašice hrane izazvana sušom smatra se najte-žom u posljednjih 20 godina. U akciju se možete uključiti upla-tom na ž.r. HC-a kod PBZ2340009 – 1100080340, poziv na br. 27, pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,15kn s PDV-om) ili online uplatama.

U fokusu

Pokušavajući vratiti osmijeh na dječja lica na odjelima zagrebač-

kih bolnica i tako pripomoći njihovom ozdravljenju, Gradsko ka-

zalište Žar ptica prije deset godina započelo je humanitarnu ak-

ciju “Osmijehom do zdravlja”.

Ove godine akcija se održava od 25. do 30 kolovoza. Glumci Go-

rana Marin i Drago Utješanović pokušat će razveseliti male bo-

lesnike i uljepšati im bolničke dane predstavom “Vesela bajkov-

nica”. Predstavu će odigrati na dječjem odjelu bolnice Sestre mi-

losrdnice, Srebrnjak, u Klaićevoj bolnici i KBC-u Rebro, kao i u

dječjem domu Nazorova i Caritasu u Brezovici. Plemenitu i to-

plu ideju kako bolesnoj djeci uljepšati i olakšati dane u bolnič-

kom krevetu, različitim projektima slijedili su i brojni drugi, ka-

ko u Zagrebu tako i ostalim mjestima. A proteklih nekoliko go-

dina zagrebačke mališane uz predstave vesele Kraševe prigodne

košare slatkih proizvoda. (tk)

16 ZG info 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

26. kolovoza 2011.

Zamislite - vani je 40 Celzijevih iznad ništice, vi u nekoj hladovi-ni pijuckate kavicu i sjetite se - pa kad će mi već grad riješiti nogo-stup u ulici ili što je s porodiljnim ili umirovljeničkim naknada-ma? Nazovete besplatni telefon (0800-1991), a s druge strane gra-donačelnik Milan Bandić...

- Bilo je i takvih poziva, građa-ni traže direktno gradonačelnika. Zbog toga nas ne trebaju zvati,

mi im to ne možemo omogućiti. No, ako žele, možemo im u rekor-dnom roku pronaći odgovore na većinu njihovih zamolbi i pitanja. Više ne moraju trošiti svoje vrije-me i impulse, plaćati tramvajsku kartu, pisati, urudžbirati... Samo nazovu i mi smo im na usluzi - govore u Uredu za informiranje.

Telefon zvoni, a gospođu s Črnomerca zanima rješenje ne-kog problema s kanalizacijom

u ulici? - To vam se radi iz budžeta

malih komunalnih akcija. Pro-vjerit ćemo u Gradskoj četvrti i javiti - spremno će jedan on dje-latnika, zapisujući broj.

- Na gradonačelnikovu inicija-tivu, od potkraj lipnja imamo be-splatni telefon, a s gradskih stra-nica www.zagreb.hr mogu mu se uputiti i pitanja mailom. Mo-gu reći da su građani iznimno

Uvid u efikasnost Dnevno po 30 poziva i eNajbrži načinOsnivanjem službe unu-tar Ureda za informiranje za kontakte s građanima i njihovim problemima, gradonačelnik nije po-mogao samo građanima da na vrijeme i brzo sa-znaju pravu informaciju. Pomogao je i sebi, jer sad ima uvid koliko je gradska uprava (ne)efikasna po pi-tanju građana i njihovih upita i zamolbi.

Građani su imali pri-mjedbe da teško dolaze do odgovora na pitanja iz rada gradskih ureda. No, sada već hvale gra-donačelnikovu inicijati-vu, jer neke odgovore mogu dobiti i u roku sat vrmena, što ih raduje. Dnevno imju više od tri-desetak poziva, a otprili-ke toliko dobiju i dopisa mailom, odnosno elek-tronskom poštom.

- Na neki način, mi smo građa-nima postali most između gra-donačelnika i gradske uprave. Prije su zvali i po nekoliko pu-ta, iz ureda u ured, jer se nije znalo tko je za što nadležan. Problem je riješen, jednostav-nim pozivom na naš besplat-ni broj na najbrži način, točno i efikasno dobije se pravi od-govor. Dakle, mi sad činimo ono što su oni morali, zovemo iz ureda u ured, dok nešto ne saznamo - kažu u Uredu.

Zovite i pitajte gradonačPozivom na besplatni telefon 0800-1991 možete postaviti bilo koje pitanje gradonačelniku i njegovim suradnicima u vezi rada gradske uprave. Na najbrži način dobit ćete odgovor

Ne propustite prigodu, zovite i pitajte gradonačelnika sve što vas zanima

Traži prezentacijuGospodin Marko Grgić mailom je zatražio termin kod grado-načelnika Bandića za prezen-taciju ekoloških pisoara:

- Riječ je o austrijskim piso-arima koji za svoj rad ne ko-riste ni vodu, ni struju. Za nji-hovu ugradnju ne trebaju ni strujne, ni vodne instalaci-je. Urin prolazi kroz poseban filter, koji se mijenja jednom godišnje. Pisoar je napravljen od fiberglassa, dakle materi-jala koji se može reciklirati. Ci-jena mu je oko 2.500 kuna, a korisnost nemjerljiva. Ako se za ispiranje “običnih” pisoara godišnje potroši oko 190.000 litara pitke vode, što po sadaš-njoj cijeni košta između 2200 i 2500 kuna, može se izraču-nati isplativost takvih pisoara. Osim toga, oni ne traže nika-kvo održavanje, a u Njemač-koj je ustvrđeno da se u njima bakterija stafilokok može pro-naći u svega 20 posto slučaje-va, dok je ta mogućnost kod senzorskih pisoara čak 80 po-sto - govori Grgić.

Bandić na Facebooku ima 2250 prijatelja

- Građani su sjajno reagira-li otkad se gradonačelnik Bandić priključio društvenim mrežama Facebook i Twitter. U manje od dva mjeseca, ko-liko je na Facebooku, grado-načelnik ima 2250 prijatelja. Iznimno dobro snalazi se u novoj situaciji i sve mu je ja-ko zanimljivo, piše sam, da se ne pomisli da mu netko to uređuje ili određuje - govori djelatnica Ureda.Na pitanje ima li gradona-čelnik više profila, spremno odgovara da nema, već da je riječ samo o jednom profilu.Kolega fotoreporter je priu-pitao je li do sada netko ha-kirao gradonačelnika?- Ne nije, ne znam ni zašto bi? - rekla je.

17ZG info26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Građani najčešće po-stavljaju i najstandardni-ja pitanja, koja se tiču njih osobno ili života u njiho-vu kvartu. Posljednjih da-na najčešći su upiti zbog vrtića,, prije toga o tak-sijima, pa parkingu, so-cijalnim i komunalnim problemima - kako do stana, asfalta, vodovoda, naknade, besplatnih udž-benika - kažu u Uredu.

elektronskih dopisa

čelnika!ZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

zadovoljni novim komunikacij-skim mogućnostima, zovu i pišu. Mi odgovaramo na tzv. tehnička pitanja, a na sve važnije upite od-govara gradonačelnik direktno mailom ili dopisom u našu služ-bu, a mi onda zovemo građane i to im javljamo. U stalnom smo kontaktu sa svim uredima, ne-kad za odgovore treba potroši-ti dosta vremena, pa smo i sami shvatili da je građanima sada pu-no lakše doći do prave informaci-je. Očito, naša služba u Uredu za informiranje pravi je pogodak - govori jedna od djeltnica.

Kako do stana, neke naknade...?

Žele i uživo s gradonačelnikom

Zagrebu i Bandiću nagrada Akademije za gostoljubivost

Grad Zagreb i gradonačelnik Mi-lan Bandić dobili su nagrade za rezultate u kreiranju vrhunske turističke ponude, za iznimnu si-gurnost stanovnika i njegovih go-stiju, te ekološku osviještenost.

Nagradu je dodijelila Američ-ka akademija za gostoljubivost (The American Academy of Hos-pitality Sciences), a svečano je uručio predsjednik akademi-je Joseph Cinque. Osim plakete gradu Zagrebu “Star Diamond Award”, osobno je nagrađen i gradonačelnik. Predstavnici američke Akademije istakli su kako su u konkurenciji bili gra-dovi u cjelini sa svojim stanovni-cima, a dosad su nagradu dobili

samo New York i njegov grado-načelnik Michael Bloomberg.

Joseph Cinque naglasio je ka-ko se ugodno iznenadio kad je u ponoć prošetao Zrinjevcem, bez da ga uznemiravaju sitni krimi-nalci i delinkventi, dometnuvši da razmišlja kad ode u mirovinu stalno se nastaniti u Zagrebu.

Uz potpredsjednicu Akade-mije Karen Dixton svečanosti su prisustvovali i miss Universe Na-talija Prica, te vlasnik licence za taj izbor Vladimir Kraljević.

- Nakon života u Marseillu, Parizu i New Yorku, mislim da imam pravo reći da je Zagreb jedan od najboljih gradova za život- rekao je Kraljević.

I telefonski i elektron-skom poštom građani, osim upita, daju svaka-kve ideje. Žele popričati osobno s gradonačelni-kom, predložiti mu ide-je za poboljšanje komu-nalnih i ostalih životnih uvjeta u gradu, donije-ti mu darove, predati za-molbu za socijalni stan... Svi ti prijedlozi prenose se gradonačelniku ili ih sam pronalazi na svojoj mail adresi.- Često nam postavljaju pitanja koja nisu u nad-ležnosti gradske uprave, već Holdinga. No, kad mi provjerimo o čemu je ri-ječ i tko zna najbolji od-govor, zovemo građane i uputimo ih kod koga mogu dobiti pravu infor-maciju. U posljednje vri-jeme najčešće je to Hol-dingov centar za korisni-ke - govore.

Grad Zagreb je i ovog ljeta omogućio besplatno ljetovanje djeci

hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata slabijeg

socijalno-ekonomskog statusa. U organizaciji Gradskog ureda

za zdravstvo i branitelje, na sedmodnevnom ljetovanju u Cen-

tru Luša u Brodarici kraj Šibenika boravilo je sveukupno 714-ero

djece. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

i Zagrebački holding besplatno ljetovanje omogućili su i za 239

osoba s teškoćama u razvoju.

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr/

18 gradom, gradom 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Ušli smo u razdoblje kada se in-tenzivira cvat ambrozije i kada su najveće koncentracije pelu-di u zraku ove visokoalergene biljke.

Liječnici ističu kako u svije-tu 30 posto ljudi pati od raznih alergija, a u Zagrebu njih oko 150.000. U razdoblju od kolovo-za do listopada, kada cvjeta am-brozija, taj broj se povećava za oko 100.000 osoba. Stoga alergi-ja na pelud ambrozije predstav-lja velik zdravstveni ali i gospo-darski problem.

Ambrozija ili kako ju još nazi-vaju limundžik je biljka nehoti-ce donesena na naše prostore iz Sjeverne Amerike oko 1940. godine sa sjemenom žitarica i u proteklih više od pola stoljeća raširila se na panonske prostore i na obalu Jadrana gdje postoje poljoprivredna zemljišta. Biljka za razvoj treba dosta sunca pa su joj omiljena staništa netom ovršene njive žitarica, uz puteve i željezničke pruge. Oko dvade-set vrsta ambrozija može se naći u Europi, a svaka biljka ambrozi-je proizvede oko 60.000 sjemen-ki koje mogu mirovati u zemlji

i desetke godina i izrasti kada uvjeti za to budu zadovoljeni.

Ambrozija u lipnju naraste petnaestak centimetara pa je preventivnim akcijama treba uklanjati već u korijenu. Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvode-ći pelud u dugačkom periodu u odnosu na druge biljke. Svaka biljka oslobađa stotine milijuna

zrnaca peludi svake godine. Zrn-ce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamič-ke osobine i može putovati i do 300 kilometara.

Kako bi se spriječilo brzo ši-renje tog korova, uvedene su preventivne mjere u kojima je Grad Zagreb prije nekoliko go-dina potaknuo akciju “Zagreb

bez ambrozije”. Ambroziju tre-ba uklanjati jer je i nametnik u poljima kukuruza, šećerne repe, suncokreta, ali i povrtnjacima. I sami građani mogu učiniti pu-no za zdravlje sugrađana, kao i svoje osobno, redovito uklanja-jući ambroziju iz svoga dvorišta, a njezino je uklanjanje i zakon-ska obveza.

Ambrozija traži nove pacijenteUklanjanjem ambrozije iz svojih dvorišta i okoline čuvamo zdravlje i smanjujemo mogućnost nastanka alergije

Saša Petrović

Jedna biljka ambrozije proizvede oko 60.000 sjemenki

Kazne za neuklanjanjei do tisuću kuna

Gdje se može prijaviti postojanje ambrozije

Članovi udruge Zagrebački bokci svake godine priklju-čuju se akciji uklanjanja am-brozije, te pozivaju sugrađa-ne da im u tome pomognu. - To je dobro za kondiciju, ali i za pocrniti - kažu u udruzi. Uklanjanje ambrozije je i za-konska obveza koja se odno-si na sve pravne i fi zičke oso-be, a za njeno neizvršavanje propisane su novčane kazne od 200 do 1.000 kuna.

Primjetite li u svojoj okolini am-broziju koju nitko ne uklanja to možete prijaviti na nekoliko te-lefona i adresa. Prvenstveno bi trebali prijaviti u Gradsku četvrt nadležnu za to područje. No, da negdje ima ambrozije može-te prijaviti i Uredu komunalnog redarstva na (6101-566), Grad-skom uredu za poljoprivredu i šumarstvo (6585-628) ili Zrinjev-cu na besplatni telelefon 0800-200-202.

Pelin i ambrozija imaju isto stanište i ljudi ih najčešće ne razliku-

ju. Stabljika pelina je crvenkasto-smeđa, obrasla sivim dlačicama

i tvrda, dok je stabljika ambrozije žućkasto-zelenkasta i nije jako

tvrda. Listovi pelina su manje rasperani, a naličje je gusto obra-

slo srebrno-sivim dlačicama. Kod ambrozije su jače perasto za-

rezani, a naličje je rjeđe obraslo dlačicama. Cvatovi se formiraju

na vrhovima stabljike i grana, kod pelina su bijeli ili nježno ruži-

časti obrasli dlačicama, a kod ambrozije žuti bez dlačica.

oz

Ambrozija Pelin

19gradom, gradom26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Statistika pokazuje da je među alergičarima na pelud njih čak 75 posto alergično upravo na ambroziju. Postoji tendencija kod ljudi koji su razvili alergij-sku reakciju na jednu vrstu pe-ludi, da je razviju i za ostale vr-ste peludi.

Alergijska reakcija koja na-staje zbog peludi poznata je kao alergijski rinitis. Simpto-mi uključuju nadražene i crve-ne oči, svrbež, curenje i zače-pljenost nosa, kihanje, grlobo-lju, nadraženost u grlu i nosu. U težem obliku može biti prisutna

astma, kronični sinusitis, glavo-bolja i nesanica.

Kako bi se ublažili simptomi alergije trebao bi se izbjega-vati kontakt s peludi. Svakod-nevna praćenja dinamike po-javljivanja alergenog peluda u zraku od primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetlji-vim na određenu pelud. Poda-ci o dnevnim kretanjima kon-centracija peluda značajniji su u procjeni izloženosti alerge-nu, a prezentiraju se u obliku alergijskog semafora te pelud-ne prognoze za određeno vre-mensko razdoblje. Na intrenet stranicama Zavoda za javno

zdravstvo dr. Andrija Štampar građani mogu pratiti koncen-traciju peludi u gradu i pelud-nu prognozu. Pomoći si možete i što manjim izlascima između 10 i 17 sati, kada je koncentra-cija peluda ambrozije najviša, te u tom periodu provodite vri-jeme u zatvorenim, klimatizira-nim prostorijama. Budući da je ambrozija najprisutnija u konti-nentalnom djelu zemlje, simp-tome alergije ublažit će i odla-zak na more ili u planine, gdje je puno manja koncentracija peludi. Zagreb ima tu sreću da u svojoj blizini ima Sljeme, pravi spas za alergične osobe.

Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk nije mogao odgovo-riti na pitanje tko sve brine o uklanjanju ambrozije na grad-skom zemljištu. No, vrlo brzo i s voljom javila nam se vodite-ljica Odjela za poljoprivredno zemljište Branka Mrakužić. Na pitanje - tko je sve nadležan za ambroziju - odgovorila je:

- Svi smo nadležni, naš Ured, Ured za zdravstvo, Komunal-no redarstvo, građani..., no sve te nadležnosti precizirane su i određene zakonom.

Provodi li Ured neke akcije?Ne, naš Ured ne provodi ni-

kakve akcije. Prije je to imao Ured za zdravstvo, no nisam sigurna ima li ih i ove go-dine. Ako želite mogu vam provjeriti.

Pa, dobro ako vidimo am-broziju, kome se to može javiti.

- Možete nas zvati ako su to površine - pašnjaci ili oranice - veće od 1000 prostornih meta-ra. Ako su manje i ako su unu-tar GUP-a, također nas možete zvati, no mi to prosljeđujemo Komunalnom redarstvu.

Važno je prijaviti, nije važna nadležnost

Sljeme spas za Zagrepčane U vrijeme cvjetanje ambrozije alergičnim osobama pomoći će i odlazak na more ili u planine

Saša Petrović

Peludni kalendar grada Zagreba

Za ublažavanje simptoma koriste se i lijekovi

Kod ublažavanja simpto-ma alergije, uz redovnu hi-gijenu dišnih puteva, kori-ste se i razni antialergijski lijekovi. Antihistaminici su najpropisivaniji lijekovi za simptome alergijskog rini-tisa. Nekada su antihistami-nici imali puno nuspojava od kojih je najjača bila pos-panost. Današnji antihista-minici više gotovo pa i ne-maju nuspojave. Pomažu i internazalni kortikosteroidi, sprejevi za nos koji ublažu-ju simptome alergijskog ri-nitisa. Oni se obično kom-biniraju s antihistaminikom ili se koriste kao jedina tera-pija kada je to dovoljno.

Međimurski izumitelj Aleksan-dar Stefanović tvrdi kako je na-šao lijek protiv ambrozije, svo-jevrsni serum nazvan Cas, ko-jim se pošprica ambrozija, a nije štetan za okoliš. To dokazuje i či-njenicom da je Cas isprobao na plantaži mladoga luka. Luku se ni-je dogodilo ništa, a ambrozija je nestala. Za svoj preparat Cas ča-kovečki umirovljeni slastičar još je na međunarodnim izložbama

inovacija INOVA 2005. i 2006. pri-mio priznanja, zlatno i srebrno odličje, koja do danas, nažalost, nisu urodila odgovarajućom proi-zvodnjom i komercijalizacijom ot-krića. Sastojke “čudotvornog” se-ruma drži u tajnosti. Kaže da za je-dan hektar treba tridesetak litara tekućine koja bi stajala dvjestoti-njak kuna. Izum je ponudio mno-gim tvrtkama i organizacijama ali još ni s kim nije zaključio posao.

Izumitelj i inovator Aleksandar Stefanović izumio je preparat za suzbijanje

ambrozije, no on se nažalost još uvijek ne proizvodi

Izumljen serum protiv ambrozije

20 sport 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Dinamo je Barcelona s Balkana, Jurčić je novi Guardiola, ako ne igra za Hrvatsku, Sammir može igrati za Brazil. Zdravko Mamić je sukobom s policijom i odla-skom u pritvor još jednom zaže-lio iskočiti u prvi plan i zasjeniti uspjeh momčadi. Ukratko, otpri-like tako popraćena je Dinamo-va (4:1) pobjeda protiv Malmöa. Sa zaključkom - Dinamo je već u

Ligi prvaka! Prije toga, pisalo se o punom stadionu, ali i “nogo-metu za jednu kunu”.

Druga slika poslije poraza u Švedskoj (2:0): Nakon 12 godina, Dinamo opet igra u Ligi prvaka. Plavi su se lošom igrom provukli, Kelava je spasitelj, bez Badelja Dinamo je u problemima. Jurčić je krivo postavio momčad, ima i kratak fitilj, ne podnosi kritike.

Ipak, prokletsvo još nije uklonje-no - treba i prezimjeti u Europi.

Nakon ždrijeba sve se može opisati s dvije rečenice Tomisla-va Židaka, nogometnog komen-tatora i dugogodišnjeg kroniča-ra maksimirskih zbivanja; “Ova-kva grupa u Ligi prvaka važnija je od proljeća u Europi. Ovo je, ipak, luksuzna nogometna ro-ba”. Židak je u pravu!

Možeš igrati dobro, ali bez sreće...

U nedavnom razgovoru za ma-gazin Svijet, Dinamov sportski direktor Zoran Mamić izrekao je zanimljivu tezu zašto je no-gomet toliko važan ljudima. U usporedbi s nekim drugim sportovima, Mamić se poigrao statistikom i na odličan način prednost dao “najvažnijoj spo-rednoj stvari na svijetu”.

- ...U nogometu ne pobje-đuje uvijek bolji. U košarci, pri-mjerice, u 99 posto slučajeva, ako imaš precizniji šut, uspješ-nija dodavanja, jaču obranu, manje grešaka - tvoja ekipa pobjeđuje. U tenisu, ako zabi-ješ visok postotak prvih ser-visa, i ako k tome budu aso-vi, ti ideš dalje. U nogometu? Naravno, moraš igrati dobro, ali uvijek postoji onaj fak-tor sreće. Ljude to raspame-ćuje, vidjeti svoju ekipu kako gine na terenu i, zapravo, ne znati do samoga kraja hoće li fortuna biti na njihovoj stra-ni. To te nabije emocijama i, ako si navijač, digne ti adre-nalin neopisivo. Eto, to je mo-je objašnjenje...

Real je luksuzna roba!Dinamove europske utakmice u javnosti su izazvale komentare s više slikovitih poruka. No, najvažnije je - u Maksimiru ove jeseni gledat će se vrhunski europski nogomet

Jorge Sammir Cruz Campos jako je važan igač u Dinamovoj momčadi

Dinamova nogometna škola postala brand UEFA će platiti 10 milijuna euraDinamova nogometna ško-

la radi sjajno, pohvale za rad dolaze iz većine europ-skih vodećih klubova. Na-žalost, domaća javnost i ni-je toliko informirana o tom najvažnijem stupu Dinamo-ve kuće.

- Naša je škola nogome-ta najbolja u Hrvatskoj, do-miniramo u Jugoistočnom dijelu Europe, postali smo brand - reći će šef omladin-ske škole Romeo Jozak.

Europski nogometni savez (UEFA) svakom klubu koji se plasira u Ligu prvaka, među 32 najbolje momčadi, jamči zaradu od 7,4 milijuna eura. UEFA će svakome dodati još nešto od televizijskih prava, pa onda 800.000 eura za sva-ku pobjedu, 400.000 za ne-odlučeni rezultat. UEFA bi Di-namu ove jeseni mogla ispla-titi i do 10 milijuna eura.

21sport26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Bandić: Pokažimo se u punom svjetlu U povodu ostvarenja najve-ćeg uspjeha hrvatskog klup-skog nogometa u posljednjih 12 godina, na ulasku u Ligu pr-vaka Dinamu je čestitao i za-grebački gradonačelnik Milan Bandić. Uz pohvale igračima i vodstvu kluba, počasni Dina-mov predsjednik - među osta-lim - kaže:

”Ovo fantastično postignuće velika je promocija kluba, ali je ujedno i velika promocija naše-ga Zagreba i Hrvatske u Europi. To je i prilika da se Zagreb, kao domaćin budućih utakmica, pokaže u punom svjetlu, kao grad gostoljubivih građana i velikih mogućnosti. Ponovo, kao i prije 12 godina, došlo je vrijeme da nogometni Zagreb uživa. Da u veličanstvenom de-koru Maksimira ugostimo naj-veće svjetske igrače i klubove, suprotstavimo im se na najbo-lji mogući način i pokažemo da Dinamo pripada samom vrhu europske klupske scene.

Slatke brige su pred svima nama. Ždrijeb nam je dodije-lio klubove koji jamče vrhun-ske utakmice, a predvodit će ih kraljevski klub Real iz Madrida. Želimo da se Dinamo i zagre-bačka publika u našem Zagre-bu na svim utakmicama pred-stave u najljepšem svjetlu.”

EP mažoretkinjaOd 1. do 4. rujna, na mak-simirskom stadionu odr-žat će se Europsko prven-stvo mažoretkinja.

Biti će to najveće Eu-ropsko prvenstvo mažo-retkinja do sada, na ko-jem je svoje sudjelova-nje najavilo više od 102 formacije i 120 neforma-cija iz 15 zemalja, s više od 2.500 mažoretkinja. Skupine koje sudjelu-ju na Europskom prven-stvu osvojile su najbolja mjesta na svojim nacio-nalnim natjecanjima, što jamči spektakularni pro-gram i vrhunski užitak za posjetitelje.

Zagrebačke mažoretki-nje jedne su od vodećih u Europi i svijetu, one brane naslov europskih prvaki-nja. Naslov prvakinja Hr-vatske osvajale su 14 pu-ta i čak osam puta bile su najbolje u Europi. U svo-jim redovima imaju više od 600 mažoretkinja.

Pod pokroviteljstvom gradona-čelnika Milana Bandića, a u or-ganizaciji Aerokluba Zagreb, na sportskom aerodromu Lučko, u subotu 3. rujna 2011., održat će se XI. zagrebački aeromiting. Bit će to još jedan nezabora-van doživljaj za sve posjetitelje, koji će započeti već u devet sa-ti ujutro

razgledavanjem izložbe letje-lica i oldtimera, vojnih i policij-skih helikoptera, sportskih i ul-tralakih zrakoplova i jedrilica.

U popodnevnim satima (od 15 do 18 sati), na scenu će stu-piti sportski padobranci, pado-branske jedinice Hrvatske voj-ske i Specijalne policije MUP-a, akrobatski zrakoplovi, jedrilice, helikopteri i zrakoplovi Hrvat-skog ratnog zrakoplovstva.

Cijena ulaznice za odrasle bit će 40 kuna, a djeci do 15 godina omogućit će se besplatan ulaz. Parking će se plaćati 20 kuna, a u slučaju lošeg vremena rezer-vni termin je 4. rujna, nedjelja.

Aeromiting je trećeg rujna

Ždrijeb malonogometnog EP-aU Zagrebu će se 9. rujna odr-žati ždrijeb za Europsko pr-venstv u futsalu na kojem će nastupiti 12 najboljih malo-nogometnih reprezentaci-ja. Uz Hrvatsku, na EP-u će igrati Španjolska, Italija, Ru-sija, Portugal, Češka, Ukra-jina, Turska, Rumunjska,

Azerbajdžan, Slovenija i Srbija.

- Bit će to iduće godine najzvažniji sportski događaj, a održat će se od 31. siječnja do 12. veljače u zagrebačkoj Areni i splitskom Spaladiu-mu - kazao je direktor naše reprezentacije Boris Durlen.

Teško je izmjeriti marketinški učinak Dinamova plasmana u Li-gu prvaka. Riječ je o prvorazred-noj prigodi za predstavljanje kluba i njegovih igrača, ali i tu-rističko-poslovnih mogućnosti Zagreba i Hrvatske. Televizijski prijenos utakmice Malmö - Di-namo samo u Hrvatskoj gleda-lo je više od 800.000 gledate-lja. Stoga i ne čudi televizijska čestitka Todorićeva Konzuma, što su mnogi protumačili kao

najavu zakupa mjesta na sport-skim majicama.

Zdravko Mamić je čarobnjak! I sve mu se može zamjeriti osim dvije stvari - da voli Dinamo i da je jedan od uspješnijih hrvat-skih menadžera. Bilo koji ozbilj-niji izračun potvrdit će da je to neupitno. Društveno-politič-ki komentatori, psiholozi i psi-hijatri..., te predstavnici raznih udruga o svemu drugom mo-gu raspravljati.Zdravko Mamić voli Dinamo i vrhunski je menadžer

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Nemjerljiva promocija

22 tak imam te rad 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Zagreb u fotoobjektivu Vladimira DimićaJeste li znali?

Pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova na zemlji, trećina ljud-ske hrane ovisi o njihovu opra-šivanju! Na svijetu ih ima oko 20 000 vrsta i jedini su kukci proi-zvođači hrane koju jedu i ljudi. Na isti način proizvode med više od 150 milijuna godina, a tajnu proizvodnje je u njihovu tijelu i organima za probavu. U medu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.

Turista deset posto višeZagreb je u prvih sedam mjeseci ugostio 359.953 posjetitelja, koji su ostva-rili 618.186 noćenja. To je porast od šest posto u no-ćenjima, te deset posto u dolascima, u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Stranih gostiju bilo je 279.073, što je 14 posto više nego 2010. Oni su ostvarili 471.727 noćenja, devet posto više nego u istom razdoblju 2010. Naj-više ih je došlo iz Njemač-ke, SAD-a, Italije, Španjol-ske i Francuske.

Zagreb me očarao ljepotomVlaho Srezović prvi put u Zagreb došao je s vaterpolistima Juga, a 1967. na studij vanjske trgovine. Već 1970, Albert Papo, Pero Zlatar i on otvaraju na Tuškancu kultni klub Saloon. Sve ostalo je legenda...

Nakon četiri mjeseca radova i priprema klub je bio spreman za otvaranje. No, imali smo problem s garderobom i čašama...

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Trebao je biti oficir duge ili obal-ne plovidbe. U pripravničkom dvogodišnjem stažu plovio je svuda, više je puta preplovio i Atlantik. No, nije se našla hrvat-ska luka u kojoj bi se skrasio... Tre-bao je biti i vrhunski vaterpolist Juga, no nije, ali jedno juniorsko prvenstvo na plivalištu Mladosti odredilo mu je životnu sudbinu.

- Zagreb me očarao ljepotom, bila je to ljubav na prvi pogled. Kasnije, 1967., došao sam na stu-dij vanjske trgovine i iz glavnoga grada više se nisam dao - govori Vlaho Srezović, osnivač i vlasnik

kultne diskoteke Saloon, listajući na stolu brojne albume s povije-snim fotografijama.

Tri godine poslije, 13. veljače 1970., ušao je u povijest! Na Tuš-kancu, uz igralište Košarkaškog kluba Lokomotiva, otvoren je Sa-loon, najstariji klub u Zagrebu i u Hrvatskoj, koji poslije postaje majka svih klubova, diskoteka za sve generacije...

- Ha, ha - glasno se smije. - Sada je to lako i ispričati i napisati. No, kako je zapravo bilo zna moj par-tner i dugogodišnji suvlasnik Al-bert Papo i legendarni novinarski velikan Pero Zlatar, koji je i došao na ideju da se u Zagrebu osnuje

ovakav klub.Priča o nastanku Saloona po-

stala je gotovo legendarna i sva je sreća da su svi akteri još živi, pa ju mogu i potvrditi.

- Idejni začetnik je Pero Zla-tar, u to vrijeme glavni urednik kultnog magazina Plavi vjesnik. U ljeto 1969. ostao je razočaran neljubaznošću konobara u jed-nom zagrebačkom lokalu, pa se zarekao da će osnovati klub u ko-jemu goste neće nitko ignorirati. S druge strane, u potrazi za nov-cem za studiranje, Papo i ja smo u Dubrovniku osnovali diskoklub Number One na Pilama. Tu je jed-ne noći s društvom svratio i Pero,

Branko Karapandža

NA DANAŠNJI DAN

U Skopju, 26. kolovoza 1910., ro-dila se Majka Tereza, imenom Agnes Gonxha Bojaxhi. Časna sestra albanskog i vlaškog po-drijetla u Indiji je 1950. osnova-la katoličku redovničku zajedni-cu Misionarke ljubavi, koje su u 120 država služile siromašnima i bolesnima. Umrla je u Kalkuti 5. rujna 1997. Dobitnica je Nobe-love nagrade za mir, Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Te-reziju 2003. blaženom, a od 19. srpnja 1990. počasna je građan-ka grada Zagreba.

Rodila se Majka Tereza

Hrana nam ovisi o pčelama

23tak imam te rad26. kolovoza 2011.zagreb.hr

U Božjakovini, 26. kolovoza 1939. godine, predsjednik Vla-de Kraljevine Jugoslavije Dra-giša Cvetković i predsjednik Hrvatske seljačke stranke dr. Vladko Maček sklopili su spo-razum - u povijesti znan kao “Sporazum Cvetković-Maček”.

Vlada Milana Stojadinovića pala je 5. veljače 1939., a knez Pavle Karađorđević povjerio je mandat za sastav nove vlade Dragiši Cvetkoviću, bivšem mi-nistru koji je tu vladu i srušio. U programskom govoru Cvet-ković najavljuje da Vlada treba riješiti i hrvatsko pitanje. To je prvi put da se priznalo da uop-će postoji hrvatsko pitanje u Jugoslaviji!

Pregovori Mačeka i Cvetkovi-ća započeli su u travnju 1939. U njima su sudjelovali i predstav-nici Samostalne demokratske stranke, koja je okupljala Srbe prečane i još od 1927. bila u ko-aliciji sa

HSS-om (Seljačko-demokrat-ska koalicija, SDK). Uz šestoricu stručnjaka, na Mačekovu ima-nju u Kupincu, Maček i Cvet-ković, započeli su izradu spo-razuma 16. kolovoza 1939. Sve je završeno 20., a sastav nove Vlade obznanjen je 26. kolovo-za, Maček je u toj Vladi bio pot-predsjednik, a HSS je imao i če-tiri ministra.

Glavni rezultat sporazuma bilo je stvaranje Banovine Hr-vatske, čije je proglašenje bio prvi akt Vlade Kraljevine Jugo-slavije. Dok su druge banovi-ne u Jugoslaviji bile samo ad-ministrativne oblasti, Banovina Hrvatska dobila je niz autono-mnih mjerodavnosti. Hrvat-skim banom imenovan je dr. Ivan Šubašić... Ista Vlada pot-pisala je 25. ožujka 1941. pri-stupanje Trojnom paktu (Nje-mačka, Italija, Japan), a dva dana kasnije Vlada je srušena vojnim udarom...

Iz knjige u pripremi „Volim Zagreb“, poglavlje Lica s gradskih fasada

Vremeplov

Dr. Vladko Maček bio je potpredsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije

Sporazumom Cvetković-Maček do Banovine Hrvatske

Objavljujemo dijelove iz knji-ge Vladimira Dimića „Volim Za-greb“. Riječ je o djelu u kojem au-tor fotoaparatom „piše“ o svom životu u glavnom gradu. Gospo-din Dimić svaki dan nešto napi-še (snimi) o Zagrebu i na taj na-čin nastat će knjiga koja će vam pokazati zašto i kako se voli grad

Zagreb. Iz poglavlja Lica s grad-skih fasada, objavljujemo lica že-na koje nas motre dok šetamo gradom - iz Ulice Baruna Trenka i Nikole Tesle.

Gospodin Dimić rodio se 1954. godine u Vinkovcima. U Zagre-bu živi od 1972., a fotografi jom ozbiljnije se bavi od 1986.

Ženska lica motre

- Zagreb je moćan grad, ima veliku turističku perspektivu. Tuška-nac, gdje živim, i Sljeme najomiljenija su mi mjesta. Podupirem gradonačelnika Bandića u namjeri da sredi šetnicu i Ljetnu pozor-nicu, Tuškanac i Cmrok pluća su grada - govori Vlaho.Odgovarajući na pitanje je li dinamovac ili hajdukovac, kaže: - Mi iz Staroga grada smo dinamovci, u Gružu i Lapadu više je hajdukovaca. U braku sa Zagrepčankom Zlaticom ima sina Maru, sve manje izla-zi, prošlo je vrijeme tuluma, na sceni su roštilji s prijateljima...

te se oduševio našim angažma-nom oko gostiju. Opet slučajno, Zlatar je ubrzo postao predsjed-nik Košarkaškog kluba Lokomo-tiva i ponudio nam da u troš-noj baraci na Tuškancu otvori-mo eksluzivni klub... Kako nije bilo novca, za materijal smo se zadužili “do grla”, te uz pomoć prijatelja odradili većinu rado-va. Nakon nekoliko ideja, pred-ložio sam da ga uredimo u sti-lu Divljeg zapada. Sve ostalo je povijest, legendarne priče - go-vori Vlaho.

Pa i ona o svečanom otvorenju?

- Nakon četiri mjeseca rado-va i priprema, klub je bio spre-man za otvaranje. No, imali smo problem s garderobom, za što nam je trebala posluži-ti smočnica Lokomotivina oru-žara, koji je tamo stanovao.

Njemu je klub obećao stan, a ugovor su potpisali dan prije otvorenja, pa je ulaz probijan samo nekoliko sati prije sve-čanog otvorenja... Nismo ima-li novca ni za čaše, kojih se - usput rečeno - nije moglo ni pronaći u dućanima. Stoga smo Albert i ja dan prije otvo-renja napravili tulum, a prija-telje zamolili da umjesto daro-va ponesu pokoju čašu. I dobili smo petstotinjak čaša, različi-tih veličina i boje...

Najpopularnije osobe iz svi-jeta glazbe, filma, kulture, kazališta,sporta napokon su dobile klub s kojim su se mogli ponositi?

- Više od 40 godina nije ma-lo ni u životu ljudi, a kamoli jed-noga kluba. Zbog toga smo svi skupa itekako ponosni - zaklju-čuje Vlaho.

24 dnevni red 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Skica s ulice

- Baš su ljubazni ovi unu-tra. Trude se, vedri su i na-smijani. Mirovina je mala, no za taj osmijeh platil bi im deset posto više. Prije sam se nahaklal po gra-du, a sad lagano hladom do Vukovarske i saznam sve na jednom mjestu. Dobro su se dosetili - re-ći će gospo’n Ivek, izlazeći iz Centra za korisnike Za-grebačkog holdinga u Uli-vi grada Vukovara 41.

Ovdje se mogu plati-ti svi računi bez naknade usluga platnog prometa (voda, plin, čistoća, priču-va, komunalna naknada i naknada za uređenje vo-da). Na zamolbu, dobije se i informacija o stanju ne-plaćenih računa, te infor-macije iz djelatnosti Hol-dingovih podružnica.

- Nisam nekaj platil, pa su mi slali opomene. To me rasrdilo, pa sam došel sim. Lepo su mi se poka-zali i uvjerili da sam poza-bil. Ja sam vikal, a oni su se smijali. Baš su pravi - domeće Ivek.

U Centru se mogu pre-dati zahtjevi za izdavanje raznih potvrda, za izradu pretplatničkih karata za javni gradski prijevoz, ku-piti mjesečne markice za pokaze... Možete dobiti informaciju i o ponudi sta-nova i poslovnih prostora u naselju Novi Jelkovec.

Radno vrijeme je rad-nim danom od 8 do 18, a subotom od 9 do 13 sati.

Za osmijeh Ivek plaća deset posto

Jeftiniji stanovi do 31. kolovozaDo 31. kolovoza može se iskri-stiti ponudu za kupnju stana u naselju Novi Jelkovec. Kup-njom stana i garaže dobit će deset posto popusta na cijenu stana. Više informacija može-te dobiti na adresi www.zgsta-nogradnja.hr. ili telefonskim brojevima 6420-951, 6420-960. Posebno je zanimljiva si-gurnost Jamstvenog fonda, ako ostanete bez prihoda.

U mraku je i Hrvatski Les Oko 3000 stanovnika na južnom izlazu uz autocestu, mjesečno i po 15 puta ostaju bez struje. kvare im se kućni uređaji, a HEP im godinama daje samo lažna obećanja

I u Hrvatskom Leskovcu građani se muče s redovitom opskrbom električne energije

Tekst u prošlom broju “Kupineč-kom Kraljevcu je prekipjelo”, o učestalim prekidima električne energije, izazvao je brojne reak-cije, ponajviše žitelja Kraljevca i okolnih sela. No, prava vatra su-knula je iz Hrvatskog Leskovca, naselja od 3.000 stanovnika, na južnom izlazu uz autocestu.

- Mi vam se s tim problemom borimo godinama. Struja ne-staje i po 15-ak puta mjesečno. Zbog toga se zimi smrzavamo,

nemamo vode jer ne rade hidro-fori, a o kvaru elektronskih ure-đaja da i ne govorim. Napon je između 170 i 180 volti... Prije tri godine službeno sam se obrati-la Elektri u Gundulićevoj i u ruj-nu 2008. dobila odgovor koji vam sad čitam - ogorčeno go-vori gospođa Sanja.

U odgovoru, samo na jed-nom mjestu isprika i žaljenje, sve ostalo su opravdanja - po nače-lu brigo moja prijeđi na drugo-ga. Kažu, u dopisu, da su krivi vodovi i vremenske (ne)prilike,

onda građani jer troše iznad do-zvoljenog i prijavljenog, jer ne-maju limitatore. Kažu, nemaju odgovornost za štete, jer se po zakonu i ugovoru s potrošači-ma nisu obvezali redovito ispo-ručivati energiju. Tad su najavili i gradnju nove trafostanice i nje-no otvorenje 2010. godine. No, ništa od toga, nestanci električ-ne energije sve su češći...

- Znate što jedino rade? Be-tonskim zamjenjuju drve-ne nadzemne vodove. Nije ja-sno zašto to rade, zašto ne

Saša Petrović

25dnevni red26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Zašto komarci sišu ljudsku krv?Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štam-par“ stalno istražuje i prati legla komaraca u gradu, otkriva nova legla, istražuje vrste i nji-hovu rasprostranjenost. Na području Zagre-ba program suzbijanja komaraca osmišljava Zavod. Suzbijanje se provodi programski, a izvođači su privatne tvrtke odabrane na jav-nom natječaju Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje.

Više informacija o suzbijanju komaraca mo-že se dobiti u Odjelu za dezinfekciju, dezin-sekciju i deratizaciju, pozivom na telefonski broj 469-6210 ili na adresi www.stampar.hr.

Komarci su kukci kojima je za razvoj neop-hodna stajaća voda. Ovisno o temperaturi vode, razvoj od jaja do odrasle krilatice traje od tjedan do nekoliko tjedana. Da bi mogla razviti i položiti jaja, te tako osigurati razvoj novih jedinki, ženka komarca mora posisati krv. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret koji često izaziva lokalnu kožnu aler-gijsku reakciju. Najvažniji atraktant - tvar ko-ju receptori komarca prepoznaju i tako pro-nalaze žrtvu za sisanje krvi je ugljik-dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljik-dioksid i tako pri-vlače komarce.

Za vrućina, tušira se ili kupa u mlakoj vodi

U Vodoopskrbi ne brinu za vodu

Ovih je dana važno znati kako se nositi s vrućinom. Liječnici savje-tuju da svi koji to mogu od 10 do 17 sati izbjegavaju izlazak van. Oni koji moraju nek’ se drže hla-da i sjene... Preporuča se dnev-no piti što više tekućine, i do dvi-je i pol litre. Stambene prostorije rashlađuju se navečer i ujutro, a prozori se zatvaraju danju i dok je uključen klima uređaj. Tušira se ili kupa u mlakoj vodi, a lije-kovi se drže na temperaturi nižoj od 25 stupnjeva ili u hladnjaku. Ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, tražite savjet liječnika.,

Zbog ljetnih vrućina, potroš-nja vode u zagrebačkim ku-ćanstvima svake se godine povećava, pa Vodoopskrba u spremnicima diže razinu vo-de. Uspoređujući prvih 15 da-na kolovoza s razdobljem od 16. do 22. kolovoza ta je ra-zina dignuta za deset posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje je 4,29 posto, a u Vodoopskrbi kažu da se to ne može pove-zati samo s vrućinama. Kažu i da su pripremljeni za iznimnevrućine i povećanu potrošnju vode.

kovac! Hladno im je, nemaju vode,

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

postavljaju podzemne, tamo gdje je to moguće tehničkom dokumentacijom? Od nas tra-že da mi plaćamo ako prilikom izmjere napona bude 220, a da oni plaćaju samo ako je 170 vol-ti. Traže i da sami mjerimo na-pon i da im to dojavljujemo. Štoviše, tvrde i da naši navo-di nisu točni... U Udruzi za za-štitu potrošača kažu da su nam u tri godine bili dužni otkloniti kvar, no nisu. Sad nam preosta-je prijaviti ih Hrvatskoj energet-skoj regulatorskoj agenciji - re-kla je Sanja.

“Manje soli, više zdravlja”Pod motom “Manje so-li, više zdravlja”, u po-nedjeljak, 29. kolovo-za, obilježit će se “Dan više bilja, manje soli“. Prekomjerna upotreba soli jedan je od glavnih uzroka povišenog krv-nog tlaka. Veći dio soli koji unosimo u organi-zam skriven je u goto-voj ili polugotovoj hra-ni. Stoga stručnjaci sa-vjetuju što manje jesti suhomesnate proizvo-de, paštete, tvrde sire-ve, sirne namaze, go-tove umake, senfove, mojonezu, hamburge-re, juhe iz vrećice, te grickalice - čips, štapi-će, kikiriki... Ova se hra-na ne preporuča jesti osobito ljeti, za velikih vrućina.Prema preporuci Svjet-ske zdravstvene orga-nizacije (WHO) dnev-ni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko pet grama (jedna čajna žličica), a maksi-malni unos ograničava se na šest grama. Djeci do jedne godine živo-ta preporuča se gram, dva grama djeci od jed-ne do tri godine, tri gra-ma djeci od četiri do se-dam godina, a pet gra-ma djeci od sedam do deset godina života.

FOTKE S ULICE

ZGBH

R/Že

ljko

GLIN

SKI

Pješacima smetaju Čistoćini kontejneri!

26 kultura i zabava 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Nakon više nego uspješne proš-logodišnje akcije u Branimirovoj ulici, Muzej ulične umjetnosti u suradnji s mrežom europskih kulturnih instituta u Zagrebu, od 1. do 15 rujna, ponovno or-ganizira Street Art Festival. Ovo-ga puta novi izgled dobit će no-vozagrebački kvart Dugave.

Glavni punktovi su Osnovna škola Dugave i središnja zgrada Dječjeg vrtića Tratinčica. Ovo-godišnji projekt bit će otvo-ren velikim piknikom na livadi ispred škole u četvrtak, 15. ruj-na u 18 sati.

- Jedan od glavnih razloga odabira Dugava za ovogodiš-nju akciju Muzeja ulične umjet-nosti jest potreba za decentrali-zacijom kulturnih sadržaja u Za-grebu, koji su tek otvorenjem Muzeja suvremene umjetnosti

prešli Savu. Kada su građene Dugave, planirano je da bu-du kvart budućnosti, a danas se u njih gotovo ništa ne ulaže. Upravo zbog toga postat će pr-vi novozagrebački kvart u ko-jem će MUU ostaviti svoj trag. - rekla je Ivana Vukšić, direkto-rica MUU-a.

MUU u dogovoru sa grad-skim službama i stanovnicima pojedinih naselja planira jed-nom godišnje, velikim murali-ma, skulpturama i instalacija-ma ukrasiti odabrane zgrade ili javni prostor i udahnuti novi ži-vot zapuštenim naseljima. Ti-me se stvaraju novi centri inte-resa, kako za Zagrepčane tako i za turiste. Cilj je staviti Zagreb na svjetsku mapu gradova, ko-ji su svoje “zidove” otvorili za umjetnost i omogućili otvo-reni dijalog izmedju građana i umjetnika.

Pitanje svevremenosti u Teatru ITD

Zviždači su tema Zagrebi! festivala

Teatar ITD u sezoni 2011/2012. bavit će se pitanjima svevre-menosti umjetničkih postu-paka. Brecht u reinterpretaci-ji Maria Kovača i Ibsen u ruka-ma Saše Božića, autori su čija se metodologija tiče niza su-vremenih kazališnih praksi.

U temu se uklapa i projekt Zlatka Burića “Bijele oči”, pred-stave Damira Bartola Indoša, te projekt “Slučaj” Natalije Ma-nojlović. Filip Povrženić u “Po-kvarenim mislima” bavit će sesvakodnevljem. Sezonu u listo-padu otvara „Nosferatu“.

Zviždači i njihov doprinos jav-nom interesu tema su ovogo-dišnjeg Zagrebi! festivala, ko-ji će se održati od 9. do 11. ruj-na na Trgu bana J. Jelačića, u Ilici, u kinu Europa i Dokukinu. Četvrto izdanje festivala ugo-stit će jednog od najpoznati-jih među njima, najvećeg bo-raca protiv pušenja, Jeffreya Wiganda. Svečano otvorenje obilježit će otkrivanje privre-menog spomenika u zlatu To-mislavu Gotovcu, na početku Ilice, kao hommage njegovom radu “Volim Zagreb”. Praćenje programa je besplatno, osim filmskih projekcija za koje se plaća ulaz 20 kuna.

Street Art Festival dolazi u Muzej ulične umjetnosti od 1. do 15 rujna podarit će novi izgled Osnovnoj školi Dugave i Dječjem vrtiću Tratinčica

Peti Dani Marije Jurić Zagorke

Party uz D’ELVIS

Centar za ženske studije, u su-radnji s Odsjekom za kompara-tivnu književnost Filozofskog fa-kulteta, poziva na sudjelovanje na dvodnevnom međunarod-nom znanstvenom skupu, ko-ji se održava u sklopu petih Da-na Marije Jurić Zagorke. Skup će se održati 25. i 26. studenoga u Zagrebu s dvije teme, stalnom:

Zagorka – život, djelo, naslije-đe, i ovogodišnjom glavnom temom: Grad, granica, geografi-ja. Izlaganja mogu biti na hrvat-skom i engleskom jeziku, a sa-žetak s kraćim životopisom tre-ba poslati do 15. rujna na adresu Centar za ženske studije Zagreb, Dolac 8, ili na e-mail adresu za-gorka@zenstud.hr.

Hard Place vas poziva 27. ko-lovoza na koncert benda D’ELVIS. Ljubitelji Elvisa i Ma-rija Kovača, legendarnog dj-a, redatelja i zabavljača ne smiju propustiti ovaj party jer je za-bava zagarantirana.

Tatjana Karapandža

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U Muzeju suvremene umjetnost

do 11. rujna možete pogledati

izložbu Amele Frankl “Što no-

sim”. Tijekom ove godine umjet-

nica će realizirati projekt “Što no-

sim” kojim uspostavlja neobičnu

vezu kulturne i umjetničke scene Zagreba i Pariza. U 14 navrata

umjetnica će rezultate te misije povezivanja prezentirati u pro-

storu Ekstenzije. Nakon realizacije projekta, materijal će biti

objedinjen knjigom.

Nova izložba Amele Frankl u Muzeju suvremene umjetnosti

27kultura i zabava26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Dugave

Europski gradovi Zdravka Polašeka

Nelofer Pazira dolazi u Zagreb

Pod pokroviteljstvom gradona-čelnika Milana Bandića, u po-nedjeljak 29. kolovoza u 17 sa-ti, u auli gradskog poglavarstva otvorit će se izložba Zdravka Po-lašeka. Riječ je o izložbi slika 28 veduta glavnih gradova Europ-ske unije. Izložba će se moći ra-zgledati do 19. rujna.

Kanadska novinarka, knji-ževnica i redateljica Ne-lofer Pazira sudjelovat će na okruglom stolu u Knjižnici Bogdana Ogri-zovića 19. rujna u 18 sa-ti. Riječ je o nagrađivanoj novinarki, autorici glumi-ci odrasloj u Afganistanu, a rođenoj u Indiji. Okrugli stol organiziraju Velepo-slanstvo Kanade i Hrvat-ski P.E.N. centar.

Od 14. listopada Zvjezdani ciklus Zagrebačke filharmonije

Od listopada u Zagrebu započi-nje novi, ekskluzivni ciklus Za-grebačke filharmonije, Zvjezdani ciklus, na kojem vas očekuju naj-veće operne, klasične, jazz, pop, latino i crossover zvijezde.

Karipska pijanistička jazz sen-zacija Michel Camilo, američ-ka operna diva Denyce Gra-ves, svjetska crossover zvijezda Maksim Mrvica, drugo ime za latino glazbu u Hrvata - Ricar-do Luque,

Stingov učitelj lutnje Edin Ka-ramazov i hrvatska pop zvijezda Nina Badrić...

Čak šest zvjezdanih konce-rata u Lisinskom spremno je za sve ljubitelje vrhunske glaz-be, počevši već 14. listopada nastupom pijanista Michela Camiloa.

Pretplatite se na ovaj jedin-stven doživljaj po cijeni od 650 kuna za svih šest koncerata, i do-bit ćete još dva koncerta gratis.

Gradsko dramsko kazalište Ga-vella priprema četiri premijer-ne predstave u predstojećoj sezoni, a svi koji se žele pret-platiti te si tako osigurati ula-znice po povoljnijim cijena-ma, mogu to učiniti već od 1. rujna. Već 15. rujna izlazi prva premi-jera, blistava, renesansno ras-pojasana komedija, “Dundo Maroje” Marina Držića, ponov-no u režiji Marca Sciaccaluge, čija je hit-predstava “Tartuffe” u samo jednoj sezoni odigra-na više od 50 puta. Slijedi autorski projekt vjerojat-no najzanimljivijeg hrvatskog redatelja mlađe generacije, Olivera Frljića, koji u suradnji s nagrađivanim spisateljem Du-bravkom Mihanovićem, pripre-ma predstavu o starosti i nje-nim smiješno-tužnim pojav-nostima, pod nazivom “Prolazi sve”, čija nas premijera očeku-je u siječnju.

U veljači bit će praizvedba tek-sta “Crne oči”, dramatičara i ro-manopisca Davora Špišića, u režiji Dražena Ferenčine, pisa-nog upravo za Gavelline glum-ce, a usredotočenog oko još uvijek snažne teme turbulen-tnih ‘90-ih i početka rata.Sezonu završava jednim od najljepših naslova u povijesti svjetskog kazališta, sa “Tri se-stre” A. P. Čehova, slovenskog redatelja Sam M. Streleca, čije su dvije predstave na reperto-aru Gavelle.

Otvaranje sezone u Gavelli

28 kultura i zabava 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Prva kazališna burza neovisnih kazališta u ZagrebuU Zagrebu će se od 1. do 4. rujna održati Prva hrvatska kazališna burza neovisnih kazališta i kaza-lišnih družina. Predstavit će se 18 kazališnih skupina iz zemlje i inozemstva, a predstave, okrugli stolovi i druženja održavat će se u kazalištu Mala scena, prostoru

Kinoteke te na sceni Kina Grič. Publika će u premijernom izda-nju imati prilike vidjeti 38 pred-stava u izvedbi dobro poznatih i malo manje poznatih kazališnih trupa. Uz široku javnost pozvani su i predstavnici pučkih učilišta, centara za kulturu, pedagoga... Kazalište Mala scena - prizor iz predstave Zajedno (Kamenje)

Kazališne predstave, ulična i glazbena događanja, radionice, izložbe, promocije knjiga samo su dio programa 44. Međunarodnog festivala kazališta lutaka koje ćemo moći pogledati, od 5. do 11. rujna, u zagrebačkim kazalištima i drugim gradskim lokacijama

Već tradicionalno, četrdeset i če-tvrti put za redom, Međunarod-ni centar za usluge u kulturi od 5. do 11. rujna organizira Među-narodni festival kazališta luta-ka PIF. Program će se odvijati u zagrebačkim kazališnim dvora-nama te drugim gradskim kul-turnim prostorima, ulicama i trgovima.

I ovogodišnji PIF, osim pred-stava renomiranih lutkar-skih kazališta iz Belgije, Bosne

i Hercegovine, Bugarske, Češ-ke, Francuske, Mađarska, SAD-a, Slovačke, Slovenije i Hrvatske, donosi zanimljive programe i druženja za sve uzraste: ulična događanja, radionice, izložbe, glazbena događanja, promo-cije knjiga, razgovore o studiju lutkarstva u svijetu, predstavlja-nje diplomskih radova studena-ta Umjetničke akademije u Osi-jeku i još mnogo toga...

Festival su 1968. godine osno-vali članovi zagrebačkog Stu-dentskog esperantskog kluba.

Naziv festivala na esperantu je Pupteatra Internacia Festivalo, odakle i kratica PIF. Na PIF-u je do sada nastupilo više od 600 lutkarskih kazališta sa svih kontinenata. Sudionici se odabiru selekcijom na temelju pristiglih prija-va na raspisani natječaj.

Program prate dva ži-rija, dječji i međunarod-ni stručni, a Grand Prix PIF-a nosi ime hrvatskog lutkara, kazališnog kritičara i pisca, Mi-lana Čečuka.

Trip to Zion ekipa za otvorenje sezone

Mad Sin će 5. rujna održati koncert u KSET-u

Prvi ovosezonski susret sa Sisco discom

DJ Sanja Pandurić i Uncle Funk u Purgeraju

Trip to Zion ekipa vam pred-stavlja 9. rujna dub/reggae/dub-step/DnB/jungle/... party na dva fl oora. Prvi fl oor je u Močvari, drugi u Pogonu Jedinstvo. Oče-kuje vas puno DJ-a i super pro-vod. Ulaznice u pretprodaji 35, na dan događanja 45 kuna.

Psychobilly veterani Mad Sin 5. rujna dolaze u KSET. Kao predgrupa nastupit će zagre-bački bend Latex Willer, koji su već ugostili brojni klubovi di-ljem matične i susjednih drža-va na nekoliko festivala. Karte 60, na dan koncerta 80 kn.

Club Sirup 3. rujna otvara se-zonu glazbom koja se kreće iz-među housea, nu disca, tech-housea, electra. Gore su deč-ki iz Sirupa Sergej, Pytzek i Arszenik, a na glavnom fl oo-ru Mixel iz Zagreb, beogradski Ewox i rezident Marmat.

U Purgeraju Dj Sanja Pandurić 27. kolovoza za vas pušta najplesni-ju domaću i stranu rock glazbu od 60-ih do danas. Uz dj-a Uncle Funk, 30. kolovoza možete slu-šati funk, nu-soul, latin jazz, re-aggae ritmove, house, klupske glazbene hitove...

Tatjana Karapandža

Sedam dana međunarodnog lutkarskog festivala PIF

29kultura i zabava26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Predstave i koncerti scene AmadeoZa kraj ljeta scena Amadeo donosi predstave Jednostav-no komplicirano, Tko je ovdje lud? i MMP - Nasilje. U glazbe-nom dijelu uživajte u koncer-tu Nadie i Zite Varga, andskoj glazbi grupe Ayllu, te noći fl a-menca uz Duende i goste. Pro-grami počinju u 21 sat.

U hrvatska kina dolazi prvi 4D fi lm“Spy Kids: U vrtlogu vremena 4D” prvi je 4D fi lm u Hrvatskoj koji u kina stiže 1. rujna.

Posjetitelji će dobiti Aro-mascope karticu koja se ogre-be i miriše u trenutku kada se na platnu pojave određe-ni brojevi vezani uz brojeve na karticama.

Party uz Kami Visualism i izložbu Jelene WoolMedika i Attack pozivaju vas 27. kolovoza na party uz Kami Visualism, uz glazbene stilove od Dir en Greya preko Versa-illesa pa sve do Aural Vampi-rea i Vanished Empirea. Moći će te pogledati i izložbu likov-nih radova Jelene Wool.

Preporuke

U fokusuKao plaćenik kraljice Eliza-bete tijekom borbe u Afri-ci, Solomon u posljednji trenutak izbjegava đavo-ljeg žeteoca i siguran put u pakao. Odriče se nasi-lja kako bi se iskupio za svoje grijehe iz prošlo-sti, sve dok ne bude ote-ta Meredith, a obitelji joj pogubljena...

Elizabet Hasley (C. Di-az) učiteljica je koju „boli đon“. Nepristojna je cinič-na i potpuno neprilagođe-na, ne može dočekati dan kada će se bogato udati i napustiti posao učitelji-ce. Kad je ostavi zaručnik, skuje plan kako osvojiti bogatog nasljednika...

Predivna i jezovita pri-povijest o mračnim si-lama i mi-stičnim mo-ćima. Drevna crkva odaje

svoje tajne skrivene tije-kom vremena, a Abi stra-huje da jedino ona osjeća drevnu moć građevine...

Solomon Kane

Zločesta učiteljica

Naslijeđe vremena

DVD

FILM

BARBARA ERSKINE

Močvarni laboratorij ponovno kreće Novi ciklus Močvarnog la-boratorija kreće i ove jeseni. U razdoblju od 26. rujna do 31. prosinca, jednom tjedno, u klubu Močvara možete po-

hađati etno ili plesnu radioni-cu, radionicu održavanja bici-kla, radionicu rearhitekture, te tonsku ili žonglersku radioni-cu. Prijave su do 20. rujna is-ključivo putem stranice www.lab.erk.hr.

Ganz novi festivalU Teatru&TD, pod zajedničkim nazivnikom „Ganz novi festival: festival razvojnog kazališta“, od 8. do 18. rujna okupit će se tri-desetak umjetnika, kustosa te menadžera iz Belgije, Hrvat-ske, Francuske, Velike Britanije i regije. Prvo izdanje festivala okrenut će se mlađoj popula-ciji te u deset dana predstaviti deset projekata. Dva će dana biti posvećena predstavljanju hrvatskih umjetničkih talena-ta i njihovih uspješnica. Nakon uživanja u raznovrsnim festi-valskim formatima, možete se zabaviti uz dj-e i koncerte u popratnom programu.

”Lovački rog” na OpatoviniGlumačka družina Histrion po-ziva vas da do 4. rujna dođete na Opatovinu i pogledate hit komediju “Lovački rog”. Pred-stava se igra svaki dan, osim ponedjelkom, od 20 sati.

Udruga Petrine pletilje u Preradovićevoj ulici sredinom ruj-

na otvara etnokuću “Hrvatska kuća – Materina priča”. U kući

će se naći stari predmeti koji su se koristili u hrvatskom seo-

skom domaćinstvu potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Poseb-

no mjesto bit će rezervirano za kulturnu baštinu Zagreba i Za-

grebačke županije.

30 vodič 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka

Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika

Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE IMAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE,Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422Markovo polje: 2008 436Gornje Vrapče: 3455 652Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091

4581-019- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068

ili 091 4581 069- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec,

Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured komunalno redarstvo,tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodič26. kolovoza 2011.zagreb.hr

DOGAĐANJALJETNO KINO GRADEC

Petak, 26. 8. 21.00 Negdje, SAD, Sofia Coppola

Subota, 27. 8.21.00 Agora, SAD, Rachel Weisz

Nedjelja, 28. 8.21.00 Zečja rupa, SAD, Nicole Kidman

Ponedjeljak, 29. 8.21.00 Stvar veličine

Utorak, 30. 8.21.00 Hod po vodi

Srijeda, 31. 8.21.00 Netko za trčanje

Četvrtak, 1. 9.21.00 Noodle

Petak, 2. 9.21.00 Luđaci, SAD, horor

Subota, 3. 9.21.00 U boljem svijetu, Danska, Oscar 2011

Nedjelja, 4. 9. 21.00 Mr. Nobody , Canada, Jared Leto

SCENA AMADEO

Petak, 26. 8. 21.00 predstava Thomas Bernhard: Jednostavno komplicirano

Subota, 27. 8. 21.00 predstava Thomas Bernhard: Jednostavno komplicirano

Ponedjeljak, 29. 8.21.00 koncert Nadia Varga i Zita Varga

Utorak, 30. 8.21.00 predstava D. R. Sanderson: Tko je ovdje lud?

Srijeda, 31. 8.

21.00 predstava D. R. Sanderson: Tko je ovdje lud?

Četvrtak, 1. 9. 21.00 predstava D. R. Sanderson: Tko je ovdje lud?

Petak, 2. 9. 21.00 koncert Ayllu

Subota, 3. 9. 21.00 koncert Duende i gosti

Nedjelja, 4. 9.

21.00 predstava MMP–Nasilje

LJETO NA STROSSU

Petak, 26. 8. 16.00 - 19.00 Gornjogradska likovna kolonija19.30 - 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetJ. Sigsgaard: Pale sam na svijetu20.00 – 21.00 Glazba s potpisom- glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert – Looney Tunes

Subota, 27. 8.11.00 - 13.00 i 16.00 - 19.00 Gornjogradska likovna kolonija19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetV. Marek: Ružna djevojčicaAko budeš dobra, mila, možeš i ti postat vila.20.00 - 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 - 23.00 Večernji koncert - Tom and Twisters

Nedjelja, 28. 8.11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Olovni ples

Ponedjeljak, 29. 8. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert – Vuge

Utorak, 30. 8. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetW. Vilić: Ljetno popodne20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Methodus Orchestra / World Ethno Emil

Srijeda, 31. 8. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska

likovna kolonija19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetW. Vilić: Brat sunce i njegova kći20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica22.30. Štros film festival21.00 – 23.00 Večernji koncert - Looney Bin Project

Četvrtak, 1. 9. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija

19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetW. Vilić: Pipipopo20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Kabare Magare

Petak, 2. 9. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište Letbraća Grimm: Bremenski sviračiKad te starost godina pobijedi, mudrost tada jako vrijedi.20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Boom Pacha Boom

Subota, 3. 9. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija19.30 – 20.00 Malo lutkarsko kazalište LetW. Vilić: Ljetno popodne20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Sick Swing Orchestra

Nedjelja, 4. 9. 11.00 – 13.00 i 16.00 – 19.00 Gornjogradska likovna kolonija20.00 – 21.00 Glazba s potpisom - glazbena slušaonica21.00 – 23.00 Večernji koncert - Sara Čajko / Zoc glasom i basom / Štef Križan

PREDSTAVEZAGREBAČKO HISTRIONSKO LJETO NA OPATOVINI

26. 8. do 4. 9.20.00 predstava Georges Feydeau: Lovački rog

ZDENAC ŽIVOTA

Srijeda, 31. 8. 18:00 - Knjigom po Zagrebu - Gajeva ulica

Četvrtak, 1. 9. 21:00 - Vještičje kolo - Trg bana Jelačića

Srijeda, 7. 9. 18:00 - Knjigom po Zagrebu - Gajeva ulica

Četvrtak, 8. 9. 21:00 - Vještičje kolo - Trg bana Jelačića

44. PIF MEĐUNARODNI FESTIVALKAZALIŠTA LUTAKA

5. 9. - 11. 9.

IZLOŽBEArheološki muzej

Kasnoantička nekropola u Zmajevcu

Etnografski muzej

Vatra

Galerija Porezne uprave

Hrvoje Mitrov: Rasuti tereti

Galerija Sunce URIHO

Grad... selo... ljudi...

Gliptoteka HAZU

Skulptura u kamenu 1991.-2011.

Hrvatski povijesni muzej

Uspomene /na/ jednog bana…

Hrvatski prirodoslovni muzej

Letači velikog neba

Muzej suvremene umjetnosti

Amela Frankl i Nemanja Cvijanović

Talijanski institut za kulturu u Zagrebu

Sabina Damiani i Igor Gustini

Muzej za umjetnost i obrt

Art Deco… (26., 27 i 28. 8. 2011.)

ISSN 1847-0394Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Naručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Izvršna urednica: Jasminka Kovačevićjasminka.kovacevic@mmreza.hr

Grafički dizajn: Goran Malnar

Tehnička podrška: StoryEditor editorial systemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Ivan Jozić, Tatjana Karapandža, Tina Žagar, Andreja Petrić, Saša Petrović, Ivica Šubarić, Kristijan Tabet (fotoreporter)

Oglasi i promocija:Sandra Grković tel. 01/555-13-50 sandra.grkovic@mmreza.hr

32 zadnja stranica 26. kolovoza 2011.zagreb.hr

Snimio Kristijan TABET

Biciklisti se navikli na sve prometnice

Grad Zagreb ima oko 190 kilometara biciklističkih staza, što nije dovoljno za normalan promet. Bez dovoljno parkirališnih mjesta, snalaze se svakako, ali i vozači i građani s njima, jer i oni voze gdje stignu. Primjerice, gospodin u Žerjavićevoj vozi preko pješačkog prijelaza, a njegov kolega u Jurišićevoj po tramvajskoj pruzi. Vo-zača u Hebrangovoj “čuva” biciklistička staza, a razbacane bici-kle kod Studentskog centra nitko. Potpredsjednica udruge Bicikl Tamina Širola i njen pas uživaju u vožnji Varšavskom, a fotograf-kinja Vladimira Spindler u vožnji Preradovićevom.