lider - koji je hrvatski prioritet broj 1?

JAVNA NABAVA I SABOR ZA NAJNIŽU CIJENU DOBIVA TVORNIČKU GREŠKU

www.liderpress.hr

Broj 471 godina X. 10. listopada 2014. cijena 18 kuna

DUŽNICIDRŽAVA NE KONTROLIRA JAVLJAJU LI SE NA NATJEČAJ I NEPLATIŠE POREZA

LIDEROV KLUB IZVOZNIKAHRVATSKI EUROPARLAMENTARCI MOGU I ŽELE POMOĆI DOMAĆEM IZVOZU

MAGAZIN ZA NOVO DOBA

+

OLIVER KUMRIĆ, savjetnik IFC-a u Hrvatskoj:

NE RAČUNAJTE NA TO DA ĆE EU SAM FINANCIRATI PELJEŠKI MOST

Potraga za hrvatskim prioritetom

TEHNOPOLIS

THE NEW NAVITIMER 46 mm

A N I C O N J U S T G O T L A R G E R

Krona Exclusive, centar Cvjetni, trg Petra Preradovića 6, ZagrebKrona, TC Avenue mall, Avenija Dubrovnik 16, Zagreb

HR_Kruna_Lider_210x280_Navitimer46mm.indd 1 25.09.14 14:41

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o strategiji U Latviji su 2009. naručili knjigu, radili po njoj i izašli iz krize

8 PARLAMENTARIZAM

Javna nabava Za najnižu cijenu i Sabor dobiva opremu s tvorničkom greškom

14 AKTUALNO

Dužnici Država ne kontrolira javljaju li se na natječaj i neplatiše poreza

16 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o geopolitici Putin u Beogradu diže geopolitičke dionice na Zapadu

18 INTERVJUOliver Kumrić, IFC: Ne računajte na to da će EU sam financirati Pelješki most

36 PODUZETNICIRamljak i Šafran Ramtech razvio prvi mobilni laboratorij za asfalt u svijetu

38 OPINION MAKERBoris Žitnik o IT industriji IT na naslovnicama glavna je korist od američke turneje

44 RAZGOVORJean-François Mazaud: Privatno bankarstvo ne poznaje tipičnoga klijenta

48 MARKETINGTrendovi Žele li uspjeti, brendovi moraju dokazati da se mogu žrtvovati

50 POSLOVNA ZNANJAVođenje promjena Najčešća je pogreška zanemarivanje rada s onima koji provode promjene

52 SAVJETNIKPDV Od listopada izvještaji o PDV-u koji je prenesen na kupce

54 SVIJETTesco Zbog 'optimističnog računovodstva' moguće i višegodišnje zatvorske kazne

56 FELJTON

Mohamed El Erian Odlasku iz PIMCO-a presudila svađa sa šefom, a ne ljutita kći

66 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o diskriminaciji Marasova pravila odbijaju osuđenike od Poduzetničkog impulsa

6 KONTEKSTI10 DOIGRAVANJE 22 KLUB IZVOZNIKA

40 SLK 42 ENGLESKI 51 HI-TECH

55 EU-VODIČ59 KULTURA60 AUTOTREND

62 UKRATKO64 KARIJERE

26 27Lider /// 10. listopada 2014. Lider /// www.liderpress.hr

T E M A T J E D N A

no čega su se dosad bojali svi hr-vatski premijeri - strukturne re-forme državne, javne i lokalne uprave - zasigurno će morati na-praviti tko god dođe na vlast ili ostane na njoj. No da bi se ta ne-

popularna mjera provela, postoji samo jedan ‘sitni’ pre-duvjet. Sada je malo vjerojatno, ali onaj tko dobije par-lamentarne izbore 2015., mora provesti reformu bez ob-zira na to što gubi iduće izbore. Stezanje remena državne potrošnje hrvatski je prioritet - temelj za sve ostalo.Zaključak je to koji se nameće nakon analize ankete koju je redakcija Lidera poslala na 200 adresa eminentnih sudionika društvenog, političkog i ekonomskog života, tražeći od njih iskren, konkretan i koncizan odgovor na jedno jedino pitanje: ‘Da ste predsjednik Vlade, što bi vam bio prioritet?’ Zamislili smo to kao potragu za ključnim potezom svih poteza kako bi se generirao opo-ravak gospodarstva i pokrenuo razvojni ciklus.

I jednostavno i teško pitanje Odaziv na an-ketno pitanje bio je malen kao i odaziv na izbore - oko 35 posto. S druge strane, dobili smo čak 69 zanimljivih odgovora hrvatskih društvenih ‘opinion makera’ koji su izdvojili malo vremena i unijeli se u ulogu pre-mijera te odgovorili na jedno naoko jed-nostavno, ali zapravo teško pitanje. Utoliko teže što znamo da potez svih poteza ne postoji te da je potrebna prava, domišljata strategija s čvrstim poli-tičkim zaleđem, praćena de-taljnim provedbenim pro-gramom. To više smo za-hvalni svima koji su se upu-stili u ovu avanturu. Zamislimo da tih 69 ljudi čini ‘task force’ vladu, stoga treba pročitati britka, zanimljiva, du-hovita, oštra, jasna ili samo drukčija mišljenja. Velik dio te poslovne, poli-tičke i društvene scene smanjio bi konfek-cijski broj države pa se to nametnulo kao prioritet. Provođenje strukturnih reformi na svim razinama ap-solutno je prioritet i u pogledu pokretanja gospodarstva i u privlačenju ulagača te podizanju nacionalnog rej-tinga, smatra Tea Martinčić, nova predsjednica Uprave Hypo banke. Nastavlja s uvođenjem rasterećenja za po-slodavce, poreznih olakšica za ulagače, povećanjem efi-kasnosti javne uprave. - Vjerojatno to ne bi bili populi-stički potezi koji bi osigurali novi mandat, ali smatram da su oni neizbježan korak za nacionalni oporavak. Sa-držaj prije forme, oporavak prije recesije, a u današnjoj situaciji najmanje je bitno tko je na vlasti, već što se i kako radi - jasna je Martinčić.

HDZ obećava promjene ako dođe na vlast. Tomislav Karamarko najavljuje reforme u kombinaciji s fiskalnom konsolidacijom te javnim i privatnim ulaganjima. To će, vjeruje, dati rezultate već nakon prve godine mandata. Uz dužno poštovanje, živi bili pa vidjeli - jer odlazak bivše ministrice financija Martine Dalić iz stranke već je pokazao da u njoj nema ni usuglašenog ni konkretno napisanog programa niti dovoljno odlučnosti za reforme.

Vlada odlučnih ljudi Primjerice, konzultantica Olgica Spevec provela bi niz mjera na kojima bi radila najmanje 15 sati dnevno, pokazujući odlučnost i posve-ćenost reformi. Sastala bi se i sa stotinu najvećih gospo-darstvenika, malih i srednjih tvrtki te, ako treba, s neza-visnim stručnjacima i analitičarima, sa svim društvenim dionicima, ustanovama i pojedincima prepoznatima kao predvodnicima promjena u svom području djelovanja. Saslušala bi njihove probleme i zatražila prijedloge.Vlada odlučnih ljudi, dokazanih profesionalaca koji se ne bi libili nepopularnih mjera, ne bi bio loš temelj za promjenu smjera u kojem trenutačno ide Hrvatska. To je ujedno druga mjera za koju se odlučilo najviše anke-tiranih. Ante Mandić, vlasnik IN2, osnovao bi vladu stručnjaka, ne razmišljajući o njihovoj pripadnosti. Vodio

bi državu kao tvrtku i zaboravio da ga ikada više čekaju nekakvi izbori. Konzultant

Dragan Munjiza smatra pak da bi bilo dobro okupiti 50-ak nedodir-

ljivih, ljudi koji će vlastite i in-terese stranke žrtvovati za hr-

vatske interese. No pitanje je gdje takvi rastu. Jer za sve to potrebno je ono najteže - promjena u glavi. Za po-četak. Nakon toga stvoren je temelj za ostalo: reforma po-

reznog sustava, redefiniranje zakonodavstva, stimulativni

okvir za investitore, izvoznike, jačanje poduzetništva, olakšice...

Općenito, promjena poslovne klime.

Tko će ih poslušati Dakle, znamo odavno što nam je činiti, za to smo dobili još jednu potvrdu u ovoj anketi. A postoji čak i rješenje za one koji to ne žele uči-niti jer ipak je reforme lakše iznijeti na papiru nego pro-vesti u praksi. Stoga onome tko restrukturiranje države bude i dalje unedogled odgađao možemo samo, bez mnogo mudrovanja, poručiti: možda ne bi bilo loše da pročita odgovore ekonomista Guste Santinija, predsjed-nika Uprave Euroherca Damira Zorića ili Ivana Kola-rića, predsjednika Uprave Tegre... L

Surađivali:

Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Alan Eder, Edis Felić i Miro Soldić

O

Rezanje državnih troškova prioritet je za hrvatski gospodarski oporavak. Stezanje remena podrazumijeva i temeljitu poreznu reformu, a izdvojili smo nužnu potporu poduzetnicima, osobito

izvozu i investicijama. Takav pothvat može napraviti samo stručna vlada u kojoj ne bi sjedili politički poslušnici, već

kompetentni, hrabri i nedodirljivi ljudi. To je sažetak Liderova velikog istraživanja među hrvatskim ‘opinion makerima’

DA STE

PREDSJEDNIK VLADE, ŠTO BI VAM BIO

PRIORITET BROJ 1? OVO PITANJE POSLALI SMO NA 200 ADRESA HRVATSKIH

'OPINION MAKERA'. DOBILI SMO 69

ODGOVORA piše JASMINA [email protected]

POTRAGA ZA HRVATSKIM

PRIORITETOM


P A R L A M E N T A R I Z A M

JAVNA NABAVAZA NAJNIŽU CIJENU I SABOR

DOBIVA OPREMU S TVORNIČKOM GREŠKOM

vojica belgijskih inženjera noćima u Saboru popravljaju tek instali-rani novi sustav za elektroničko glasovanje, ne bi li ga osposobili do ovog petka, kad zastupnici glasuju. Jesu li to mračne sile obuzele Sabor, da su pokvarile čak i sustav

za elektroničko glasovanje po tko zna koji put. Ne dje-luje baš uvjerljivo. No nije lako razabrati zbog čega taj sustav u našem parlamentu ne može zaživjeti, a bez teš-koća radi u svim zemljama Europske unije, pa i u nama susjednima, kao što je Srbija. Možda zastupnici doista izravnije pokazuju stranačku lojalnost jednostavnim di-zanjem ruke u zrak, iako zastupnik Branko Vukšić tvrdi da vladajući zadržavaju ručno glasovanje jer se tako može varati da je neki zakon prošao i bez dovoljno glasova. Kako god bilo, elektroničko glasovanje opet je 'riknulo', i to na otvorenju saborske i elektroničke sezone, pa su se zastupnici vratili zastarjelom načinu izglasavanja zakona. Dižu ruke u zrak, a onda saborski brojači glasova broje i ispisuju rukom rezultate na komadiću papira.

Kvar i u trećem pokušaju Sustav elektronič-koga glasovanja već se treći put pokušava uvesti u Sabor. Prvi pokušaj datira još iz davne 1996. godine. Sabor je najnoviju elektroničku opremu za glasovanje nabavio potkraj ovog ljeta, nakon raspisanog natječaja na kojem su taj posao za 1,7 milijuna kuna s PDV-om dobile tvrtke Laboratorij multimedijskih tehnologija i AS Kongresni sistemi. Lideru su iz saborske Službe za medije odgovo-rili da je natječaj na kojem su pobijedile te dvije tvrtke raspisan u kolovozu 2013. godine, a kriterij za odabir bila je najniža ponuđena cijena. U oglasniku javne nabave tad je navedeno da je procijenjena vrijednost posla na-bavke, isporuke i instaliranja konferencijskog sustava u Sabor tri milijuna kuna. Kako će se stvari odvijati dalje i hoće li vrijednost posla na kraju premašiti cijenu od 1,7 milijuna kuna tek treba vidjeti. Dobra vijest zasad je to

da će cijeli sustav biti plaćen 'tek kad se dokaže njegova potpuna pouzdanost', kako naglašavaju u Saboru, iako to može značiti baš svašta. Iz podataka iz Poslovne Hrvatske vidljivo je da je Labo-ratorij medijskih tehnologija lani imao prihode od oko 16 milijuna kuna, a dobit 223.000 kuna. Među zapaže-nijim poslovima koje je Laboratorij do sad radio, bilo je osiguravanje projekcije filmova na filmskom festivalu u Puli prije dvije godine. Direktor te tvrtke Zlatko Jelačić prije godinu dana pohvalio se opremanjem Centra za kulturu u Čakovcu opremom za kinoprojekcije u 3D teh-nologiji, a cijeli taj projekt opremanja nekoliko desetaka kina tom tehnologijom pod patronatom je Ministarstva kulture i HAVC-a. Drugi dobavljač, tvrtka AS Kongresni sistemi lani je imala prihod od oko 1,7 milijuna kuna, a dobit od 186.000 kuna. Tvrtka je specijalizirana za najam i prodaju kongresne opreme, a vlasnik Adem Suljić svuda ističe da se tim poslom bave desetljećima. Iz Sabora poručuju da je novi elektronički sustav pao zbog tvorničke greške na opremi, a ne uslijed nestruč-noga korištenja. Opremu je inače proizvela belgijska tvrtka Televic, koja je prema navodima saborske pre-ss-službe odmah poslala nove komponente sustava i dva inženjera koji otklanjaju kvar. Vjerojatno u strahu od još veće blamaže, kvar se nastoji što prije popraviti, pa se radi i noću jer se danju ne može zbog zasjedanja Sabora.

Repriza reprize To je déjà vu jer se sličan scenarij, samo s drugim akterima, odigrava još od 1996. godine. Tad je naime u Sabor prvi put uveden elektronički su-stav, a iz Sabora poručuju da taj sustav uopće nije imao performanse za glasovanje, nego je to bio sustav za ozvu-čenje u sabornici, za simultano prevođenje u jednoj dvo-rani te za ozvučenje u Maloj vijećnici, a ne i za glaso-vanje. Ta krnja oprema kupljena je od Siemensa nakon natječaja, a ugovor o nabavci sklopljen je s tvrtkom Te-lekom Varaždin, koja je u to vrijeme bila zastupnik Sie-mensa za Hrvatsku. Znakovito je da u Saboru napominju

piše BILJANA BAŠIĆ[email protected]

U Saboru su sretni što za kvar novog sustava za elektroničko glasovanje nisu krivi zastupnici, a najniža natječajna cijena od 1,7 milijuna kuna bit će plaćena

tek kada dobavljači otklone probleme. Dotad se i dalje glasuje ručno

Dda je taj sustav u cijelosti bio funkcionalan te da se nje-govi dijelovi i danas upotrebljavaju. Prvi sustav baš za elektroničko glasovanje kupljen je i ugrađivan u Saboru između 2002. i 2003. godine, a do-bavljač je opet bio Siemens. Sabor se tad nije odlučio za ugradnju sasvim novoga konferencijskog sustava koji bi uključio i elektroničko glasovanje, nego za nadogradnju postojećeg. Za taj posao Siemensu je plaćeno 2,2 mili-juna kuna. Takvu odluku donijelo je tadašnje Predsjed-ništvo Sabora i to zbog 'komplementarnosti i kompati-bilnosti postojećega konferencijskog sustava'.

Tomčić: To je misterij! Mnogi se još sjećaju 'po-vijesne' sjednice Sabora 2003. na kojoj se prvi put trebalo glasovati elektronički. Kad to nije uspjelo, tadašnji pred-sjednik Sabora Zlatko Tomčić izgubio je živce te poručio Siemensu da 'vrati novac'. Danas se prisjeća kako je tražio i službeno objašnjenje od saborskih službi zaduženih za uvođenje elektroničkoga glasovanja, ali odgovor nikad nije dobio. Sjeća se i da su dolazili Siemensovi stručnjaci i nešto popravljali, ali sve je ostalo na tome. Problemi s elektronikom nastavili su se i traju nesmanjenim inten-zitetom, a za Tomčića je sve skupa - misterij. Bilo je i apsurdnih situacija, jer su se zastupnici prije gla-sovanja trebali identificirati ključićem, a bizarno je da su se lomila koplja oko toga trebaju li zastupnici ključić no-siti sa sobom ili ostavljati u Saboru na čuvanju. Oko ko-košinjca, kako su tada posprdno zvali Sabor, još se više uskomešalo kad se doznalo da su saborski službenici, ku-harice i konobari uspješno testirali aparaturu za glaso-vanje, a zastupnicima to nikako nije polazilo za rukom. Siemensov elektronički sustav pokazao se tako potpuno disfunkcionalan, a zastupnici su samo nekoliko puta gla-sovali putem njega.Zanimljivo je da u Saboru sad kažu da su sve donedavno imali ugovor s dobavljačem o održavanju sustava za elek-troničko glasovanje što je, kako tvrde, dobavljač uredno ispunjavao. 'Ovdje se ne može govoriti o lošoj Siemen-

sovoj isporuci, budući da je ta tvrtka, nakon početnih teš-koća, dovela sustav do pune funkcionalnosti. Povremeni kvarovi imali su različite uzroke, ali dobavljač ih je uredno popravljao', navodi saborska press-služba. Paradoksalno, s obzirom na to da je sustav bio izvan upotrebe od ožujka 2012. godine. Tad se, kako ističu u Saboru, počelo raz-mišljati o tome da se postojeći analogni konferencijski sustav zbog tehnološke zastarjelosti 'obnovi i nadogradi novim funkcionalnostima u skladu s pozitivnim propi-sima o javnosti rada državnih institucija', a pod čime po-drazumijevaju poimenični prikaz rezultata glasovanja u realnom vremenu na mrežnim stranicama Sabora. Iz toga bi mogli iščitati i da je poenta da se rezultati glaso-vanja što prije objave na web-stranici Sabora, ali ne i ši-rokoj javnosti, ali to bi možda bilo cjepidlačenje.

Siemens: Nepravilna upotreba Lider je po-slao upit i Siemensu o (ne)ispravnosti njihova sustava za glasovanje, a dobili smo pomalo neočekivan odgovor: 'Siemensov sustav za elektroničko glasovanje nije se često kvario, nego je nakon kontrole i analize iz tvornice bilo ustanovljeno da se sustav ne koristi u skladu s uputama o upotrebi i pravilima pri elektroničkom glasovanju', piše u odgovoru iz hrvatske centrale Siemensa.E sad, Sabor je odlučio promijeniti Siemensov elektro-nički sustav ne zato što je gotovo bio neupotrebljiv, nego, kako u Saboru tvrde, 'zato što nadogradnja tog sustava nije bila moguća, a i tehnologija je u smislu digitalizacije toliko napredovala da je odlučeno nabaviti novi konfe-rencijski sustav, koji uz ostalo uključuje i novo ozvučenje i sustav za elektroničko glasovanje'. I nije to sve, nego novi sustav ima 'velike mogućnosti nadogradnje za even-tualne buduće potrebe'.Kako vidimo, ni novi sustav ne 'klapa'. Za sada gledamo sličan film kao i sa Siemensom, a ostaje samo nadati se da novac poreznih obveznika za elektroničko glasovanje neće biti uludo bačen. Pa makar i onaj s nakaradnim kri-terijem najniže cijene. L

Iskustva iz 2003. Saborski službenici, kuharice i konobari

uspješno su testirali aparaturu za glasovanje

vrijednu 2,2 milijuna kuna, a zastupnicima to nikako

nije polazilo za rukom. Siemensov elektronički

sustav ostao je tako potpuno disfunkcionalan,

a zastupnici su samo nekoliko puta glasovali s

pomoću njega

Dok sustav za elektroničko glasovanje ne proradi, dvojica brojača glasova u sabornici i dalje će biti nezamjenjiva. Oni su, čini se, važniji od svih neuspješnih sustava i od svih zastupnika

Foto: RATKO MAVAR


A K T U A L N O

inistarstvo financija u dva je navrata pokazalo zavidnu razinu transparentnosti - onda kada je objavilo listu poreznih dužnika i onda kada je objavilo listu tvrtki koje ne isplaćuju plaće rad-nicima. Dakle, onda kada su na tapeti neki tamo drugi. O transparentnosti s druge strane stola po-

nešto govori i najnovija lista... koja to nije. Naime, Ministarstvo je na svojoj internetskoj stranici postavilo 'Upit o plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima'. Načelom reciprociteta očekivalo bi se da su dobavljači koji nešto isporučuju državi (proizvod, uslugu, rad) is-pisani redom, pregledno, detaljno. Ali nisu. Za svaki upit koji vas za-nima morate znati OIB tvrtke. Koji ćete naći na nekoj drugoj stranici. I onda ga ukucavati posebno za 2013. i 2014. godinu. I tako za sve tvrtke koje vas zanimaju. Transparentno? Ne znajući kako pristupiti takvoj 'listi' pokušali smo je usporediti s li-stom poreznih dužnika. Od gotovo 4700 javno posramljenih tvrtki, što namjernim što slučajnim odabirom odvrtjeli smo uzorak od njih pet-stotinjak. I našli nekoliko dužnika koji su ujedno i dobavljači. Kako je to moguće? Iz Ministarstva financija odgovaraju: 'Projektom plaćanja iz državnog proračuna po dobavljačima nije predviđena prethodna pro-vjera jesu li isti ujedno porezni dužnici. Naime, sva državna tijela u po-stupku javne nabave navode obvezu ponuđača da imaju izmirene ob-veze po svim osnovama prema državnom proračunu', stoji u odgovoru.

Žmirenje države Pa kako se onda potkrala 'pogreška'? Očito su zbog općega kolapsa realnog sektora u nekim državnim tijelima zažmi-rili na tu činjenicu i pružili šansu neplatišama (o nekim drugim razlo-zima nećemo ovom prilikom). Tako je Elek-tropromet, koji državi duguje 23 milijuna kuna, za tu istu državu ove godine odradio nabavu tešku 3,7 milijuna. Voće Export Importu u stečaju s 20 milijuna kuna duga lani je kao dobavljaču država platila 640 tisuća kuna. Ili Poliklinika Medikol, koja je s deset milijuna kuna neplaćenih poreza za državu lani i ove godine odradila ugovore vri-jedne gotovo 800 tisuća kuna. Provjerili i kako s nabavom za državu stoje hr-vatske podružnice IT multinacionalnih kompa-nija koje je premijer Zoran Milanović pohodio na turneji po SAD-u. Iznosi su respektabilni: IBM je u 2013. i ovoj godini odradio ugovora vrijednih 20,9 milijuna, Microsoft 3,9 milijuna kuna, Oracle 6,2 milijuna i Hewlett Packard dva milijuna kuna. Cisco nije sudjelovao u javnoj nabavi kao dobavljač. Dakle, želite li kao poduzetnik provjeriti je li, recimo, neki vaš konkurent odabran kao dobavljač državi, morat ćete ciljano s OIB-om i 'pješice'. Doduše, postoje dva transparentnija načina, na dva internetska portala. Na portalu javne nabave (javnanabava.hr) registri su ugovora i okvirnih sporazuma. Ondje su popisani svi naručitelji (ne dobavljači!), ali bez detalja nabave - do tamo vas vode poveznice na internetske stranice naručitelja koji su dužni objaviti detalje ugovora (naručitelji koji ne-maju mogućnost objave registra na internetskim stranicama Upravi za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva dostavljaju registar koji se objavljuje na portalu javne nabave. Kod takvih naručitelja, u koloni 'Poveznica' naveden je portal javne nabave i broj pod kojim je dostav-ljeni registar objavljen u rubrici 'Pojedinačni registri ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma'). Transparentno i jednostavno, nema što!Anto Bajo s Instituta za javne financije uputio nas je na drugi zanimljiv portal: integrityobservers.eu, za čiji je sadržaj odgovorno Partnerstvo za društveni razvoj, a sufinanciran je uz potporu EU i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije. Portal obiluje zanimljivim informacijama i

analizama, ali ni ondje nema cjelovitog popisa svih dobavljača. Uz po-dosta skupnih grafova i podataka - recimo, u 2014. godini ukupna je vri-jednost gotovo pet tisuća ugovora javne nabave 10,5 milijardi kuna - može se iščitati samo top pet dobavljača prema glavnim djelatnostima ponuditelja. Tako su primjerice u djelatnosti 'Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila' ukupne vrijednosti 1,6 milijardi kuna najvažniji dobavljači TŽV Gredelj u stečaju, Končar-električna vozila, Remont i proizvodnja željezničkih vozila i Radionica željezničkih vo-zila Čakovec. Primjerice, u djelatnosti 'Gradnja cesta i željezničkih pruga', vrijednosti 650 milijuna kuna, za državu su se najviše naradili G.P.P. Mikić, Cesta, GP Krk, Skladgradnja (da, dobro ste pročitali) i Po-duzeće za ceste Split. Želite li znati ponešto detaljnije, morate kliknuti na svaku pojedinu tvrtku dobavljača i ondje čupati podatke. A nije za-nemarivo ni to što portal u javnosti baš i nije poznat, za njega je malo vjerojatno čuo neki poduzetnik željan transparentnosti javne nabave.

Antikorupcijski aktivist - optimist No Zorislav Antun Petrović, najpoznatiji antikorupcijski aktivist, začudo je - optimist.- Svaki korak koji omogućuje da porezni obveznici vide kako se gospo-dari njihovim novcem svakako treba pozdraviti pa tako i odluku Mini-starstva financija da objavi listu dobavljača koji su poslovali s državom. Istina je da bi ta lista mogla biti bolja, preglednija, s mogućnošću pre-traživanja, ali već sada je dostupno sasvim dovoljno javnih informacija da se bez prevelikog napora utvrdi je li netko poslovao s državom i kako je u tom poslovanju prošao. Iskreno se nadam da će ubrzo biti objav-ljeno još više podataka u pretraživoj formi, kao što je to slučaj u najra-zvijenijim tržišnim gospodarstvima. Tu nema mnogo filozofije: što je

veća fiskalna transparentnost, uspješnije se barata novcem poreznih obveznika, a to ima za poslje-dicu viši životni standard. Ako nema takve tran-sparentnosti, onda viši životni standard imaju obično samo oni koji zlorabe javne resurse za vla-stiti probitak. Ili probitak svojih kumova, rođaka, susjeda ili stranačkih kolega - poručuje Petrović.

Problematični rebalans Željko Lovrin-čević sa zagrebačkoga Ekonomskog instituta, me-đutim, ukazuje na paradoks: - Očekujemo da sve proračunske brojke i svi detalji budu transparentni u sustavu u kojemu je proces izrade i donošenja proračuna netransparentan. Niti postoje fiskalne smjernice kojih se držimo niti postoji planiranje.

U prikazanim rashodima nisu obuhvaćeni svi izdaci, primjerice ove će godine biti oko dvije milijarde takozvanih arrearsa, zaostalih dospjelih proračunskih obveza, ponajviše u zdravstvu. Radikalno se kasni i s objavom podataka koji tako gotovo potpuno gube uporabnu vrijednost. Čak se i ovaj rebalans ne radi kako treba, ne uspoređuje se plan s planom, izvršenje s izvršenjem nego kako kome odgovara. Transparentnost po aktivnostima i projektima čista je fikcija. Dobavljači se detaljnije mogu naći na portalu javne nabave, ali nedostaje ključna stvar: ispunjeni ugovor, sadržaj i što je na kraju stvarno odrađeno. Nedostaju uvidi u podugovaranje, cijepanje ugovora te odnos planiranih i stvarno utro-šenih sredstava - zaključuje Lovrinčević. Bolje vijesti ipak ne izostaju. MMF je nedavno objavio novi Kodeks fi-skalne transparentnosti, u kojemu je ključna novost - uključivanje gra-đana u odlučivanje o proračunu. Hrvatska je zasad miljama daleko od takve navade, ali prva dama Instituta za javne financije Katarina Ott u svome je osvrtu na Kodeks pohvalila neke lokalne jedinice (Labin, Ko-privnica, Duga Resa, Pula) koje su samoinicijativno, prije MMF-ova Kodeksa, otvorile svoje proračune biračima. Možda takva praksa za-razi i Markov trg. L

MDUŽNICIDRŽAVA NE

KONTROLIRA JAVLJAJU LI SE NA NATJEČAJE I

NEPLATIŠE POREZA

Porezni dužnici koji i dalje posluju s državom

Porezni dug Posao za državu

MD profili 25,1 mil. kn 18.388 kn

Elektropromet 23,2 mil. kn 3,7 mil. kn

Stanoing 22,2 mil. kn 50.598 kn

Voće Export Import u stečaju 20,3 mil. kn 640.500 kn

Novi Resort u stečaju 13,5 mil. kn 10.974 kn

Poliklinika Medikol 10,3 mil. kn 788.840 kn

Euro Alfa 2,6 mil. kn 2500 kn

Digitel 1,0 mil. kn 5500 kn

Media komunikacije 0,6 mil. kn 57.255 kn

Obveza je ponuđača da ima izmirene sve obveze prema državi, ali ako tvrtke prešute

porezni dug, država će i dalje poslovati s Elektroprometom, Medikolom…

piše GORDANA GELENČ[email protected]

Želite li provjeriti je li neki vaš konkurent

odabran kao dobavljač državi,

morat ćete ciljano s OIB-om i 'pješice'

BORIS LALOVAC Ministarstvo financija izbacilo je novi 'proizvod' - dobavljače za korisnike proračuna, ali bez očekivane transparentnosti


F E L J T O N

dluka jednog od najpoznatijih fon-dovskih menadžera na svijetu i au-tora bestselera iz 2008. 'When Mar-kets Collide' da odstupi s mjesta šefa

fonda PIMCO (Pacific Investment Management Co.) zato što je to njegova kćerkica tražila od njega kao da je stvorena za toplu obiteljsku fikciju iz holivudske radionice. Mohamed El Erian još je u siječnju ove godine iznenadno dao ostavku na vodeće mjesto u fondu vrijednom dva bilijuna dolara, ali tek se nedavno saznalo i zašto, odnosno jedna od verzija. Priča je sasvim neočekivano 'po-dgrijana' njegovim naknadnim pojašnjenjem tog poteza. Čovjek 'težak' oko sto milijuna dolara u osobnom bogatstvu ostavio je PIMCO iza sebe nakon svađe sa svojom 10-godišnjom kćerkom u vezi s pranjem zuba nakon čega je mu je ona pred-stavila popis svega što je u njezinom životu pro-pustio mlateći milijune. Pažljivo su tako bila po-brojena 22 događaja, sve redom prijelomni tre-nuci, od prvog dana škole do nogometnih uta-kmica. Ruka scenarista američke serije osrednje kvalitete bila je vidljiva u svakom retku, ali El Erian bio je izgleda preporođen. To je bio poziv na buđenje. 'Osjećao sam se užasno i postao defenzivan: imao sam izgovor za svaki od tih propuštenih događaja! Putovanja, važni sastanci, hitni telefonski pozivi, nešto što se neočekivano moralo obaviti… Ali po-stalo mi je jasno da ne shvaćam daleko važniju po-entu', napisao je u tekstu za časopis Worth još ljetos, ali tek je nedavno privukao pažnju šire jav-nosti. Takva priča nesumnjivo iz amerikanizirane

perspektive djeluje dirljivo i preslatko, ali oni koji ne žive u zemlji fantazija kreiranoj prema holi-vudskim standardima vjerojatno cijeli događaj vide malo drugačije. Igrati se tatice nešto je lakše kad imaš koju stotinu milijuna dolara u džepu, a još lakše kad možeš zadržati nešto fleksibilnije radno mjesto savjetnika u vlasniku PIMCO-a, nje-mačkom Allianzu. Neki drugi tate i nemaju pre-više izbora ako kćerkice i sinčići žele nove teni-sice, iPhone, vrhunske privatne škole, zimovanja, ljetovanja itd. Poznati ekonomist, dakle, imat će još uvijek sasvim respektabilan broj izvora zarade i bez PIMCO-a, u koji je išao raditi u 4.30 sati ujutro i iz kojeg se vraćao u sitne sate ili tek nakon neko-liko dana. Piše za mnoge ugledne medije, drži pre-davanja, savjetuje u Allianzu, predsjedava Glo-balnim razvojnim vijećem američkog predsjed-nika Baracka Obame, a s vremena na vrijeme na-piše i pokoji bestseler. Ovdje disneyjevska serija ili film završavaju i počinje nešto manje atraktivna stvarnost, u kojoj za njegov odlazak postoje daleko prozaičniji razlozi.

Sukob dvaju ega Mediji su nakon objave odlaska početkom godine nagađali o razlozima vrlo tajanstvene i sasvim neočekivane odluke, a jedan od ključnih razloga navodno je bila svađa sa sušefom za investicije i jednim od osnivača PIM-CO-a Billom Grossom, realno njegovim šefom. Prema tvrdnjama Wall Street Journala, dvojac je imao neke poprilično neugodne razgovore, netom prije El Erianove ostavke. 'Ja imam povijest vrhunskih investicija dugu 41 godinu, što ti imaš?', navodno je Gross priupitao kolegu u jednom trenutku, na što mu je ovaj od-govorio da mu je dosta čišćenja njegovih sranja. Sukobljavali su se u vezi s nizom stvari, od strate-

gije ulaganja, preko odluka o zapošljavanju do novih proizvoda i odnosa Grossa prema zaposle-nicima. Gore spomenuti razgovor o kojem je izvi-jestio Wall Street Journal navodno je rezultirao relativno pomirljivim dogovorom da će Gross po-raditi na svom pristupu ljudima.

Ulje na vatru Grossa je dugo vremena pratio ugled strogog autokrata koji zaposlenicima često prigovara zbog naoko nevažnih razloga poput za-boravljanja numeriranja prezentacija, a nije volio ni da mu se obraćaju u prostoru za trgovanje ili da ga gledaju u oči. Sudeći prema mnogim iskazima Gross je bio čudna biljka, pa sukob između njega i El Eriana ne iznenađuje. Jednom je bivšem me-nadžeru u PIMCO-u, Johnu Brynjolfssonu, pred-ložio da napiše ček na deset tisuća dolara za hu-manitarni fond PIMCO-a zato što nije stajao ti-jekom pokazivanja prostorija kompanije klijen-tima. Sasvim očekivano, val povlačenja investicija iz fonda samo je dolio ulje na vatru tih tinjajućih sukoba, što je u konačnici kulminiralo El Eria-novim odlaskom. Njegova obavijest o ostavci za-poslenicima kompanije donekle potvrđuje tu ver-ziju, kako su je novinarima ispričali neimenovani izvori. U tom memorandumu El Erian je naglasio svaki 'ja', 'mi' i 'vi', sugerirajući kako je u pozadini sukob ega. 'No važnost 'ja' blijedi u usporedbi s 'mi' ili 'vi'. Kolektivno, kao tvrtka, mi smo postigli ne-vjerojatne stvari za svoje klijente diljem svijeta', napisao je El Erian među ostalim.

Odlazi i ekscentrični šef Drugi razlog za naglo aktualiziranje naoko odavno zavr-šene priče prošlotjedni je, jednako iznena-đujući, odlazak prozvanoga Grossa. Nakon četiri desetljeća dizanja fonda u jedan od naj-

F E L J T O N

Jedan od najpoznatijih fondovskih menadžera, donedavno šef fonda PIMCO, svoj je odlazak objasnio slatkom holivudskom pričom o kćeri koja mu je napravila popis onoga što je do sada propustio u njezinu odrastanju. No od ljeta, kad se priča počela vrtjeti, do sada procurilo je da to ni približno nije jedini razlog, svakako ne najvažniji. Ozbiljan sukob dvojice glavnih ljudi fonda vrijednog dva bilijuna dolara razlog je odlaska obojice

O

piše VANJA [email protected]

OHAM

ED

Odlasku iz PIMCO-a presudila svađa sa šefom, a ne ljutita kći

EL ERIAN

TEMA TJEDNA26POTRAGA ZA HRVATSKIM PRIORITETOM NO. 1

20122012

Glavni urednik Miodrag Šajatović [email protected] glavnog urednika Manuela Tašler [email protected]

Izvršni urednik Goran Litvan [email protected]

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald [email protected]

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa [email protected] Web-izdanje Branimir Kovač [email protected]

Dizajn Halid Malla/Fingere [email protected]

Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Ivica Grčar, Željka Laslavić, Kata Pranić, Ratko Peter, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti Dino Ivan Dogan, dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović, mr. sc. Ante Žigman

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović [email protected]

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić [email protected]

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 [email protected] Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 [email protected] Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 [email protected] Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 [email protected] Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 [email protected] Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 [email protected] Ivan Troskot T +385 1/6333-541; F +385 1/6333-596 [email protected]

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 [email protected]

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 [email protected]

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 [email protected]

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

ŠIBENIK, 12. - 14. studenoga 2014.

6. GODIŠNJI SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA

Kontakt telefon: 01/6333-530/536; *LIDER (*54337); e-mail: [email protected]; www.liderpress.hr/konferencije/

Organizatori

48 SATI 2014 OGLAS.indd 1 10/7/14 1:19 PM

5Lider /// www.liderpress.hr

eposredno prije početka Liderova Kluba izvoznika, održanog prošli petak u pro-storima riječkog JGL-a, Đuro Njavro (dekan ZŠEM-a, člana Kluba izvoznika) dao mi je isprintanu, pa uvezanu knjigu. Zaokupljen predstavljanjem četvero eu-

roparlamentaraca (Maletić, Picula, Stier, Škrlec) hr-vatskim izvoznicima, nisam ni pogledao o kakvom je naslovu riječ. Tek nakon povratka u Zagreb pročitao sam naslov 'How Latvia Came through the Financial Crisiss' (hm, pa to je već stara priča…). Autori: Andres Aslund i Valdis Dom-brovskis (nešto ih se ne sjećam...). Izdavač: Peterson In-stitute for International Economics, Washington DC (ni za njih nešto nisam čuo…). Datum izdavanja: svibanj 2011. (a mogao je Đuro donijeti i nešto novije…).

Sve je već izmišljeno Ipak sam počeo listati tih 150 stranica i vrlo brzo bilo mi je jasno zašto mi je knjiga stavljena u ruke. U prošlim Ekonomalijama iznio sam tezu da bi 'ekonomski stratezi' hrvatskih stranaka prije pisanja programa trebali napisati (ili od nekog stručnjaka naručiti) knjigu/studiju na temelju koje će se praviti program. A ne da programi budu bez znanstveno-stručne podloge kao što su redovito do sada bili. Knjiga o tome kako je Latvija prošla kroz financijsku krizu dokaz je da je na svijetu sve već izmišljeno. Nakon izbijanja teške financijsko-ekonomske krize u Latviji, početkom 2009. pala je aktualna vlada i u tri tjedna ime-novana nova (desnog centra - to se Njavri vjerojatno isto svidjelo dok je čitao knjigu). Za premijera je postav-ljen 37-godišnji europarlamentarac (prije toga makro-ekonomist u središnjoj banci, pa od 2002. do 2004. mi-nistar financija) gorespomenuti Valdis Dombrovskis. Unatoč ekonomskom znanju koje je imao, pozvao je u pomoć Andresa Aslunda, koji je o tranziciji iz komu-

nizma u kapitalizam napisao 11, a uredio još 16 knjiga. Aslund je u to vrijeme radio za Peterson Institute u Was-hintonu, gdje su odlučili proizvesti traženu knjigu.Koja je onda poslužila mladom premijeru da u kratko vrijeme stabilizira nacionalnu ekonomiju i provede strukturne reforme. Godine 2010. Latvija je izašla iz recesije, a glavni drajver rasta bio je, vjerujem da pret-postavljate - snažan rast izvoza.

Devet pouka Analizirajući što je napravljeno, Aslund i Dombrovskis došli su do devet pouka: 1. Devalvacija nije nužna ako se umjesto nje provede 'interna devalvacija', odnosno smanji javna potrošnja za čak 11 posto u samo jednoj godini.2. Fokusirati se na dva prioriteta - zadržavanje tečaja i rušenje proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a.3. Teške stvari obaviti u kratko vrijeme.4. Rezanje primanja višim državnim službenicima jako je popularno među glasačima.5. Prihvatiti što je moguće veću međunarodnu pot-poru. MMF može biti saveznik, a ne strašilo za široke narodne mase. 6. Demokratski sustav nije zapreka za oštro rezanje proračuna. 7. Važnije je imati odgovarajuću nego stabilnu vladu, što je posebno zanimljiv pristup. Nestabilne koalicije mogu biti vrlo korisne u krizi jer dovode do bržih promjena vlada! 8. Kad nastupi ozbiljna kriza, populisti na izborima ne moraju proći dobro. 9. Strani analitičari mogu biti jako u krivu. Nobe-lovac Paul Krugman Latviji je predvidio sudbinu Ar-gentine…Naravno da Latvija 2009. nije što i Hrvatska 2014. Uzroci nisu isti. Naše puzajuće propadanje, čini se, lošija je varijanta od njihova naglog urušavanja. Men-talitet građana Hrvatske i Latvije vrlo je različit… Ali krajnje je vrijeme da se iz metodologije pristupa nešto nauči. To što je HDZ angažirao njemački institut (hoće li morati napisati knjigu ili se sve svodi na flu-idno savjetovanje s manje odgovornosti?) jest na-predak na političkoj sceni, ali je pitanje mogu li nje-mački ekonomisti predvidjeti svu kompleksnost me-diteransko-balkanskog mentaliteta. Hrvatska bi za novog premijera napokon trebala do-biti ekonomista (pravnici, politolozi, teatrolozi već su se izredali, ekonomist sigurno neće napraviti veću štetu…). On bi trebao znati tko će mu napisati 'pri-ručnik za upotrebu'. U suprotnom, jedino nam ostaje nadati se da vrijedi poslovica o sedam debelih i sedam mršavih godina. To bi značilo da recesija završava 2015. Uzdanje u debele i mršave godine nije baš znan-stvena teorija, ali za zemlju u kojoj ne vole prave stručnjake - ništa čudno. L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ [email protected]

E K O N O M A L I J E

U Latviji su 2009. naručili knjigu, radili po njoj i izašli iz krizeHrvatska bi za novog premijera napokon trebala dobiti ekonomista. On bi morao znati tko će mu napisati 'priručnik za upotrebu'. U suprotnom ostaje nada da vrijedi ona o sedam debelih i sedam mršavih godina

To što je HDZ angažirao njemački institut jest napredak na političkoj sceni, ali pitanje je mogu li Nijemci predvidjeti svu kompleksnost mediteransko-balkanskog mentaliteta

@Msajatovic N

lider - koji je hrvatski prioritet broj 1?

Documents