www.islamski.com rijeČ izdavaČa hvala allahu koji je

8/14/2019 Www.islamski.com RIJE IZDAVAA Hvala Allahu Koji Je

1/45

www.islamski.com

1

RIJE IZDAVAA

Hvala Allahu koji je rekao: Mi u Knjizi nismo nita izostavili. i neka je salavat i selamna Poslanika koji je ovjeanstvo uio dobru.

Krv koja izlazi izlazi iz ene, prouzrokovana menstruacijom ili nifasom nakon poroda,je jedno od iskuenja kojim su iskuane Ademove keri. Ova krv u erijatu ima razliitepropise i velikom broju naih sestara i majki ti propisi nisu jasni. Povod tome sunedostatak znanja ili stid da se postavljaju pitanja vezana za ovo. Allah bio zadovoljannaom majkom Aiom kad je rekla: Divne li su ene Ensarijke, stid ih nije sprijeio danaue vjeru. Do ovoga dolazi kad se ustali iman u srcima i onda tim srcima nema drugogcilja izuzev zadovoljstva Allaha, a Njegovo zadovoljstvo ne moemo zadobiti ako Ga ne

budemo oboavali kako je propisao.Plemenita sestro, pred tobom je knjiga koja se specijalno pozabavila pitanjima krvi

koja izlazi iz ene i propisima vezanih za nju, uz 60 pitanja na tu temu sa odgovorima nanjih od strane ejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina, r.a. Knjiga je jako korisna, te jetoplo preporuujemo. Mi molimo Gospodara da nagradi sve koji su uestvovali urealizaciji ovog projekta.

Izdava:

Aktivna islamska omladina


2/45

www.islamski.com

2

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Hvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo. Njemu tevbuinimo i Njemu se utjeemo od zla nas samih i od zla naih djela. Koga On uputi, taj neezalutati, a koga u zabludu odvede, njega niko uputiti ne moe. Svjedoim da nema bogaosim Allaha Jedinog, Koji nema suparnika i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i

Njegov poslanik, neka je salavat i selam na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i onekoji ih slijede u dobroinstvu do Sudnjeg dana.

Krv koja se pojavljuje kod ene, to jest hajz, istihaza i nifas, vana je pojava koja zasobom povlai potrebu objanjenja, poznavanja njenih propisa i razluivanja pogrenih odispravnih stavova uenjaka o njoj. A oslonac za one stavove koji se u pogledu togasmatraju ispravnijim, ili slabijim, treba biti Kuran i Sunnet, zato to su oni osnovni izvorina kojima se grade Allahovi propisi putem kojih Mu Njegovi robovi robuju i kojim ih jeOn obavezao. U oslanjanju na Kuran i Sunnet jeste smirenje za srce, vedrina za grudi iugoda za duu i izvravanje obaveze. Sve osim Kurana i Sunneta zahtijeva argumentacijuu svoju korist, a samo ne moe biti argument, jer argument moe biti samo u Allahovomgovoru i govoru Njegovog Poslanika. Takoer, po ispravnijem miljenju, stavovi uenihashaba mogu biti erijatski dokazi, ali uz dva uvjeta. Prvi, da se taj stav ne suprotstavljaKuranu i Sunnetu i drugi, da tom stavu ne proturjei stav drugog ashaba. Pa, ako u

Kuranu i Sunnetu bude neto to se suprotstavlja tom stavu, obaveza je uzeti ono to je uKuranu i Sunnetu, a ako tom stavu bude proturjeio stav drugog ashaba, trai se miljenjekoje vie preovladava i ono se uzima za punovano. A Uzvieni kae:

A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha ionaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa, 59.)

Ovo je saeta studija o neophodnim pojanjenjima u vezi s krvlju, koja se pojavljujekod ena, kao i propisa o njoj. Studija sadri sljedea poglavlja:

Prvo poglavlje:

ZNAENJE HAJZA I NJEGOVA SVRSISHODNOSTDrugo poglavlje:

VRIJEME HAJZA I NJEGOVO TRAJANJE

Tree poglavlje:

NEOEKIVANE (NEUOBIAJENE) POJAVE U HAJZU

etvrto poglavlje:

PROPISI O HAJZU

Peto poglavlje:


3/45

www.islamski.com

3

ISTIHAZA I PROPISI O NJOJ

esto poglavlje:

NIFAS I PROPISI O NJEMUSedmo poglavlje:

UPOTREBA ONOGA IME SE SPRJEAVA ILI IZAZIVA HAJZ I IME SESPRJEAVA ZAEE ILI IZAZIVA POBAAJ


4/45

www.islamski.com

4

Prvo poglavlje:

ZNAENJE HAJZA I NJEGOVA SVRSISHODNOST

Rije hajz ( ) u arapskom jeziku znai teenje i curenje neega. U erijatskompravu to predstavlja krv koja se javlja eni u vezi s njenom prirodom, bez uzroka i uodreeno vrijeme. To je normalna krv, kojoj nije uzrok bolest, rana, pobaaj ili porod. Sobzirom da je to normalna krv, ona je razliita u skladu sa stanjem ene, mjestom u kojem

boravi i klimom. Zbog toga postoji oita i vidljiva razlika meu razliitim enama.

Svrsishodnost

Plod u majinoj utrobi ne moe se hraniti onim ime se hrane bia van utrobe, a ninjegova majka ne moe da mu d neto od hrane. Zato je Uzvieni Allah stvorio u enikrvne izluevine, kojima se plod hrani u majinoj utrobi bez potrebe za hranom i

probavom. Te izluevine dou u njegovo tijelo preko pupane vrpce, gdje krv prodire unjegove vene i tako ga hrani. Pa neka je slavljen Allah, najbolji Stvoritelj. To jesvrsishodnost hajza, i zato kad ena zatrudni, prekida joj se hajz, osim u rijetkimsluajevima. Takoer, mali broj ena koje doje imaju hajz, a naroito u prvom periodudojenja.


5/45


6/45


7/45

www.islamski.com

7

Hajz i neugodnost su prisutni, a neugodnost je pravni uzrok i on je isti i na poetku i nakraju, tokom svih dana hajza. Kako se onda moe praviti razlika izmeu dana i dana, iakou svim danima postoji isti uzrok.

Peti dokaz: Razliitost stavova u odreivanju te granice. Ovo dokazuje da u vezi sovim pitanjem nema kategorikog dokaza koji se treba uzeti kao punovaan. To su samosudovi zasnovani na idtihadu uenjaka (mogu biti ispravni ili pogreni) i ni jedan nije

prei od drugog da se slijedi.

Kod razilaenja neophodno je kao izvor uzeti Kuran i Sunnet. Ako se pokae da je jaistav onaj kojim se ne odreuje donja niti gornja granica, taj stav je preovlaujui. Znaj dasvaka normalna krv koja se pojavi kod ene, a kojoj uzrok nije rana niti tome slino, to jekrv hajza, bez obzira na vrijeme ili godine, izuzev ako je to krvarenje neprekidno ili se

prekine dan ili dva u mjesecu. Tada je to istihaza o kojoj e biti kasnije govora.

Ibn Tejmijje kae: Osnovno miljenje u vezi svega to izlazi iz rodnice jeste da je tohajz, dok se ne javi neto to ukazuje da je to istihaza. On, takoer, kae: Kakva god krvda se pojavi, to je hajz, osim ako to nije krv iz vene ili rane.

Ovaj stav, koji je ispravniji s obzirom na argumentaciju, takoer je blii shvaanju irazumijevanju, i laki je za primjenu, za razliku od onog to su spomenuli oni koji

postavljaju vremensku granicu hajzu. On je prei da se prihvati jer je u duhu vjere Islama injegovog principa, a to je lahkoa. Uzvieni Allah kae:

I u vjeri vam nije nita teko propisao. (El-Hadd, 78.)

A Allahov Poslanik a.s. rekao je:Zaista je vjera lagahna, i nee niko biti strog i ekstreman u primjeni vjere, a da ga vjeranee svladati. Zato, vi radite ispravno, iskreno i umjereno i radujte se. (Biljei ga El-Buhari)

Jedna od Vjerovjesnikovih a.s. osobina bila je i ta da bi uvijek kada bi imao mogunostizbora izmeu dvoga, izabrao ono to je lake, s tim da to ne bi spadalo u grijeh.

Hajz trudne ene

U veini sluajeva trudnicama se prekida hajz. Imam Ahmed, Allah mu se smilovao,

rekao je: ene znaju da su zatrudnjele po prestanku pojave hajza. Pa ako se eni pojavikrv na dva ili tri dana prije poroda, i uz to ima trudove, to je nifas. Ali ako se to desi nadue ili krae vrijeme prije poroda, a pri tome nema trudova, onda to nije nifas. Meutim,da li je to hajz, za kojeg inae vae propisi hajza, ili je to krv koja nije mjerodavna i zakoju ne vae propisi hajza?

Po ovom pitanju ulema se razilazi.

Ispravno je da je to hajz, jer osnov je, ukoliko se eni pojavi krv, da je to hajz, osimako ne postoji uzrok koji to negira. A u Allahovoj Knjizi i Sunnetu Allahovog Poslanikaa.s. ne navodi se nita to negira hajz eni koja je trudna. To je mezheb Malika i afije, i


8/45

www.islamski.com

8

izbor ejhul-Islama Ibn-Tejmijje. Na strani 30. u djelu El-Ihtijarat, on kae: To prenosiEl-Bejheki od Ahmeda, odnosno da se povratio na taj stav.

Na osnovu ovog, za hajz ene koja je trudna vai isto to i za enu koja nije trudna,osim u dva sluaja:

Zabranjeno je dati razvod eni koja je u hajzu, a nije trudna, dok to nije zabranjenoeni koja je trudna. To je zato to je razvod ene koja je u hajzu, a nije trudna, opreanrijeima Uzvienog:

Vi ih u vrijeme kada su iste pustite. (Et-Talak, 1.)

A to se tie razvoda ene koja je trudna, a ima hajz, to nije opreno ajetu zato toputena ena, koja je trudna, mora ekati na udaju jedno odreeno vrijeme (iddet), bezobzira da li je ona bila u hajzu (u toku trudnoe) ili ne. To vrijeme jeste vrijeme trudnoe,

te zbog toga nije zabranjeno pustiti tu enu nakon spolnog odnosa s njom, za razliku odene koja nije trudna.

ekanje (iddet) ene koja je trudna ne zavrava se hajzom, zato to se ono zavravasamo poroajem, svejedno da li je ona imala hajz ili ne. To se temelji na rijeimaUzvienog:

Trudne ene ekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4.)


9/45

www.islamski.com

9

Tree poglavlje:

NEOEKIVANE (NEUOBIAJENE) POJAVE U HAJZU

1. Poveano ili smanjeno trajanje hajza u odnosu na uobiajeno, kao kad, naprimjer,eni hajz traje est dana, pa joj se hajz produi do sedmog dana ili da joj traje sedam dana

pa prestane estog dana.

2. Pomjeranje perioda u kojem se javlja mjeseni ciklus, kao da, naprimjer, budeuobiajeno da ena ima hajz na kraju mjeseca, ali joj se on javi na poetku mjeseca, ili da

joj se hajz uobiajeno javlja na poetku mjeseca, pa joj se javi na kraju mjeseca.

Ulema se razilazi u pogledu erijatskog tretmana ove dvije vrste neoekivanih pojava.Kada ena ugleda krv, treba znati da to predstavlja hajz, a kada joj prestane, onda je ista,

bez obzira da li se hajz produio ili skratio te da li se javio prije ili kasnije.

Dokaz za to je naveden u prethodnom poglavlju, jer je Zakonodavac propise o hajzuuinio ovisnim o postojanju samog hajza, to jest krvi. Ovo je mezheb afije i stav ejhul-Islama Ibn-Tejmijje, a to podupire i autor djela El-Mugni, pa kae: Da je uobiajenost utrajanju hajza ono to je mjerodavno, to bi Vjerovjesnik a.s. objasnio svome Ummetu i ne

bi imao pravo da to odgaa, s obzirom da njegove supruge i druge ene u svakom vremenuimaju potrebu da to znaju. Zbog toga, on nije mogao zanemariti objanjenje toga, a to je

spomenuo samo u vezi ene koja ima istihazu.3. ukasta ili smekasta (tamna) tekuina; tako da ena vidi ukastu krv, kao kod

zagnojene rane, ili da vidi smekastu krv (izmeu ute i crne). Ako se ovo pojavi u tokuhajza, ili se nastavi na hajz prije nego se ena oisti, to je hajz i za to vae propisi hajza.Ako se javi nakon to se ena oisti, to nije hajz, na osnovu rijei Ummu Atijje, r.a.:Nismo pridavali vanost ukastoj ili smekastoj krvi nakon to bi se oistile. (Hadis

biljei Ebu-Davud s vjerodostojnim lancem prenosilaca.)

Hadis biljei i El-Buhari, ali bez rijei nakon to bi se oistile. El-Buhari je taj hadisstavio pod naslov O ukastoj i smekastoj krvi izvan perioda hajza. U komentaru El-

Buharijeva djela Fethu-l-Bari, usklaujui hadis koji prenosi Aia, r.a., u kojem stoji: dok ne vidite bijeli iscjedak, i spomenuti hadis koji prenosi Ummu Atijje, autor kae dase hadis koji prenosi Aia, r.a., odnosi na to kada ena vidi ukastu i smekastu krv utoku hajza. Meutim, izvan perioda hajza postupa se onako kako je rekla Ummu Atijje.

Hadis koji prenosi Aia, r.a., El-Buhari navodi kao muallek (predanje bez seneda), aliu aktivnoj formi. U tom hadisu stoji da su ene slale Aii, r.a., uloke (ed-derede) nakojima je bilo malo pamuka, na kojem je bila ukasta krv, pa bi im Aia, r.a., govorila:Ne urite (s kupanjem) prije nego vidite bijeli iscjedak. (To je ono to izae iz rodnice

po prestanku hajza).


10/45

www.islamski.com

10

4. Prestanak krvi tokom hajza, tako da jedan dan ena vidi krv, a drugi ne, i tomeslino. Ovo se moe javiti u dva oblika:

da je to kod ene stalna pojava i to je istihaza, i za enu kojoj se ovo pojavi vae propisiistihaze i da to kod ene ne bude neprekidno, nego se javlja povremeno, a period u kojem

je ista normalan je.

Ulema se razila u tome da li je taj prekid krvi period istoe ili za njega vae propisihajza. Mezheb afije stoji na stanovitu da se tada primjenjuju propisi hajza i da je to hajz.To je stav i ejhul-Islama Ibn Tejmijje, autora djela El-Faik, a to je stav i Ebu-Hanife, jerse nije pojavio bijeli iscjedak. Kada bi se to smatralo periodom istoe, period prije i

poslije toga bio bi hajz, a to niko ne smatra. Takoer, ako bi se spomenuti period smatraoistoom, kupanje bi predstavljalo potekou svaka dva dana, a, hvala Allahu, nema

potekoe u erijatu.

Poznati stav u hambelijskom mezhebu jeste taj da je period kada tee krv, period hajza,a kada prestane, to je period istoe. Tako nije u sluaju kada oba ova perioda prelazenajdui uobiajeni period hajza, i sve to pree preko tog perioda smatra se istihazom.

U djelu El-Mugni stoji: Kao ispravno namee se to da ako krv prestane na manje odjedan dan, to nije period istoe, a na osnovu onoga to smo rekli o nifasu da se ne obazirena period manji od jednog dana. Ovo je, ako Bog da, tano, zato to krv jedanput tee adrugi put prestane. Naredba kupanja za onog ko se oisti poslije svakog sata bila bi teka.Kae Uzvieni:

I u vjeri vam nije nita teko propisao. (El-Hadd, 78.)Ako se hajz prekine na manje od jednog dana, to nije period istoe, osim ako vidi

neto to dokazuje da je hajz prestao ili da je ena vidjela bijeli iscjedak.

Ove rijei autora djela El-Mugni predstavljaju sredinu izmeu dva stava, a Allahnajbolje zna ono to je ispravno.

5. Isuenost krvi, tako da ena vidi samo obinu vlanost. Ako se ovo vidi u vrijemehajza ili se ono nastavlja na njega, prije nego se ena oistila, to je hajz, a ako se javinakon to se ena oistila, to nije hajz. U tom sluaju to se moe pridruiti situaciji kadaeni tee ukasta ili smekasta krv i isto se tretira.


11/45

www.islamski.com

11

etvrto poglavlje:

PROPISI O HAJZUPostoji vie od dvadeset propisa o hajzu, a spomenut emo one za koje mislimo da su

najpotrebniji.

Namaz. Zabranjen je namaz, kako obavezni tako i dobrovoljni, eni koja je u hajzu i nebi bio valjan ako se obavi. Ona nije duna naklanjati proputene namaze, osim onaj namazu ijem vremenu bude ista onoliko koliko bi mogla obaviti jedan potpuni rekat. Takavnamaz ena je obavezna naklanjati bilo da se radi o poetku ili kraju namaskog vremena.

Primjer za prvo jeste sluaj kada ena dobije hajz nakon to je od zalaska sunca prolo

vrijeme u kojem je mogue klanjati jedan rekat. Ona je obavezna taj namaz (akam)naklanjati nakon to se oisti.

Primjer za drugo jeste sluaj kada se ena oisti od hajza prije izlaska sunca za vrijemeu kojem je mogue klanjati jedan rekat. Ona je obavezna naklanjati sabah-namaz nakonto se oisti.

Meutim, ako to vrijeme ne bude dovoljno za obavljanje jednog potpunog rekata,naprimjer da ena dobije hajz nakon to od zalaska sunca proe jedan trenutak, ili da

postane ista prije izlaska sunca na jedan trenutak, tada nije obavezna naklanjati namaz.Ovo se temelji na rijeima Allahovog Poslanika a.s.:

Ko stigne da klanja jedan rekat od namaza, stigao je cijeli namaz. (Muttefekun alejhi)

Iz ovog se razumije da ko ne stigne na kraju namaskog vremena obaviti u cjelosti jedanrekat nije stigao obaviti namaz.

Ukoliko enu zadesi od ikindijskog vremena onoliko za koliko je mogue klanjatijedan rekat, da li je duna klanjati i podne s ikindijom, i ukoliko je zadesi od jacijskogvremena onoliko za koliko je mogue klanjati jedan rekat, da li je duna klanjati i akam s

jacijom?

U ovome se ulema razila, a ispravno je da je obavezna klanjati samo onaj namaz u

ijem vremenu je bila ista onoliko za koliko se moe obaviti jedan rekat u cijelosti. Uovom sluaju, to je ikindija i jacija, na osnovu rijei Allahovog Poslanika a.s.:

Ko stigne da klanja jedan rekat od ikindije, prije nego to zae sunce, stigao je klanjaticijelu ikindiju. (Muttefekun alejhi)

Allahov Poslanik a.s. nije rekao da je takav ovjek stigao i podne i ikindiju, te da jeobavezan klanjati podne, a ono to je osnova jeste neobaveznost (dok se ne ustanovi netoto obavezuje). Ovo je stav Ebu-Hanife i Malika koji se navodi u komentaru na djelo El-Muhezzeb.


12/45

www.islamski.com

12

A to se tie zikra velianja, slavljenja i hvaljenja Allaha d.. izgovaranja bismilleprije jela i u drugim situacijama, itanja hadisa, fikha, uenja dove i njeno popraanjerijeju amin i sluanja Kurana, to nije zabranjeno.

U dva Sahiha i u drugim hadiskim zbirkama potvreno je da je Allahov Poslanik a.s.uio Kuran, a bio je naslonjen u krilu Aie, r.a., koja je bila u hajzu. Takoer, u obaSahiha zabiljeeno je da je Ummu Atijje, r.a., ula Allahovog Poslanika a.s. da kae:

Neka izau starice, djevojke i one u hajzu na Bajram da bi prisustvovale dobru i pozivuupuenom vjernicima, a one s hajzom neka se udalje od musalle.

to se tie toga da ena u hajzu ui Kuran gledajui ili uei u sebi bez izgovorajezikom, kao naprimjer da stavi Kuran na neto i da gleda u ajete uei ih u sebi, to nesmeta. En-Nevevi u komentaru djela El-Muhezzeb kae da je to doputeno bez razilaenja.

Meutim, ako u

enje bude izgovaranjem jezikom, to je po ve

ini uleme zabranjeno. El-Buhari, Ibn-Derir et-Taberi i Ibn el-Munzir kau: To je doputeno. Takav stav

zastupaju Malik i afija (prvobitni njegov stav), a biljei ga autor djela Fethu-l-Bari.

El-Buhari, bez lanca prenosilaca, navodi od Ibrahima en-Nehaija da je rekao: Nesmeta da proui ajet. ejhul-Islam Ibn-Tejmijje u Fetvama koje je sakupio Ibn el-Kasimkae: U Sunnetu, u osnovi, nema nita ime se zabranjuje uenje Kurana eni u hajzu, aizreka: Neka ena s hajzom i dunup ne ui nita iz Kurana jeste slab hadis, oko egasu se sloili hadiski uenjaci. S obzirom da su ene u doba Allahovog Poslanika a.s.dobivale hajz, pa da im je uenje Kurana zabranjeno kao to je namaz, to bi AllahovPoslanik a.s. obznanio svome Ummetu i to bi znale majke vjernika, pa bi se to prenosilomeu ljude. Poto niko od Allahovog Poslanika a.s. ne prenosi zabranu o tome, nijedoputeno da se to zabrani, znajui da to on nije zabranio. Ako to on nije zabranio, i poredinjenice da je hajz postojao i u njegovo vrijeme, tada se zna da to nije zabranjeno.

Ono to trebamo rei, nakon to smo saznali za razilaenje uleme, jeste: pree je daena u hajzu ne ui Kuran izgovarajui ga jezikom, osim u nudi, kao naprimjer da jeuiteljica, pa je potrebno da poduava uenice, ili prilikom ispita, kada je potrebno dauenice ue zbog polaganja ispita i tome slino.

Post. Zabranjeno je eni da posti za vrijeme hajza obavezni i dobrovoljni post i on joj

ne bi bio ispravan ukoliko bi postila. Meutim, ona je duna napostiti obavezni post, naosnovu rijei Aie, r.a.: Dobivale smo hajz, pa nam je nareivano napatanje posta, a nijenam nareivano naklanjavanje namaza. (Muttefekun alejhi)

Ako ena u momentu dok posti dobije hajz, post joj je pokvaren, pa makar hajz dobilana trenutak prije akama. Ona je duna napostiti taj dan ako se radilo o obaveznom postu.

Ako ena osjeti dolazak hajza prije akama, ali ga ne dobije do poslije akama, post jojje potpun i nije pokvaren. To je ispravniji stav jer krv u unutranjosti stomaka nemanikakvog erijatskog tretmana (znaaja), te zato to je Allahov Poslanik a.s. kada je bioupitan da li se treba okupati ena koja vidi u snu ono to vidi u snu mukarac, rekao: Da,

ako vidi tekuinu. Tako je Allahov Poslanik a.s. propis uinio ovisnim o vienju sperme


13/45

www.islamski.com

13

ili tekuine kod ene, a ne o pomjeranju toga u utrobi ovjeka. Takav je sluaj i sa hajzom.Njegovi propisi vae tek poto krv izae iz rodnice, a ne dok je krv jo u utrobi.

Ako svane zora, a ena bude u hajzu, nije joj ispravan post tog dana, pa makar seoistila od hajza jedan trenutak nakon svitanja zore.

A ako joj prestane hajz prije zore, pa je postila taj dan, post joj je ispravan, pa makar sei ne okupala do izlaska zore. Takav je sluaj i osobe koja je dunup. Ako zanijeti da posti,a dunup je, i okupa se nakon izlaska zore, post joj je ispravan, na osnovu izreke Aie, r.a.,koja kae:

Allahovog Poslanika a.s. tokom ramazana zaticala je zora, a bio bi dunup zbog spolnogodnosa, a ne zbog snovienja, zatim bi postio. (Muttefekun alejhi)

3. Tavaf oko Kabe. Zabranjeno je eni tavafiti oko Kabe, bio taj tavaf obavezan ili

dobrovoljan, i ne bi joj bio ispravan ako bi ga uinila u vrijeme hajza, na osnovu rijeiAllahovog Poslanika a.s. upuenih Aii, r.a., kada je dobila hajz:

Radi to rade hadije, osim tavafa oko Allahove kue, dok se ne oisti.

to se tie ostalih radnji i drugih obreda hadda i umre, kao to je saj izmeu Saffe iMerve, boravak na Arefatu, na Muzdelifi i Mini, bacanje kamenia i drugo, nisu jojzabranjeni (haram). Ne smeta ako ena obavi tavaf dok je ista, a zatim dobije hajz odmahnakon to je obavila tavaf ili u toku obavljanja saja.

4. Oprosni tavaf. Ako ena upotpuni obrede hada i umre, a zatim dobije hajz prije

odlaska iz Mekke i hajz joj se nastavi sve do odlaska, onae oti

i (iz Mekke) bezobavljenog tavafa, na osnovu izreke Ibn-Abbasa, r.a., koji je rekao:

Nareeno je ljudima da svoje zadnje vrijeme boravka u Mekki provedu kod Kabe, osimto ena u hajzu ima olakicu u vezi toga. (Muttefekun alejhi)

eni u hajzu nije mustehab da prilikom naputanja Mekke doe do vrata Harema i daui dovu, jer se to ne navodi od Allahovog Poslanika a.s., a ibadeti se temelje na onometo se od njega navodi. Ono to se navodi od Allahovog Poslanika a.s. ukazuje nasuprotno. Naime, poto mu je reeno da je Safija dobila hajz nakon obavljenog tavaful-ifade, rekao je: Neka ide. (Muttefekun alejhi) On nije naredio dolazak do vrata Harema,

a da je to nareeno, bilo bi i obznanjeno.5. Boravak u mesdidu (damiji). Zabranjeno je eni koja je u hajzu boraviti u

mesdidu, pa ak i u musalli gdje se klanjaju bajram-namazi, na osnovu hadisa kojiprenosi Ummu Atijje, r.a. Ona je ula Allahovog Poslanika a.s. da kae:

Neka izau starice, djevojke i one u hajzu na Bajram da bi prisustvovale dobru i pozivuupuenom vjernicima, a one s hajzom neka se udalje od musalle. (Muttefekun alejhi)

6. Spolni odnos. Zabranjeno je njenom muu da spolno opi s njom i njoj je zabranjenoda mu to dopusti, na osnovu rijei Uzvienog:


14/45

www.islamski.com

14

I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je neprijatnost. Zato ne opite sa enama zavrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. (El-Bekara, 222.)

Pod rijeju el-mehid - - u ajetu misli se na vrijeme trajanja hajza kao i namjesto gdje se javlja, a to je enski spolni organ, jer Allahov Poslanik a.s. kae:Radite ta god hoete (s enama u hajzu), osim spolnog akta. (Muslim)

A i muslimani su se sloili oko zabrane openja u spolni organ ene dok je u hajzu.Ljudima koji vjeruju u Allaha i Sudnji dan nije doputeno odvaiti se na ovaj gnusni in, ana iju zabranu ukazuje Kuran, Sunnet Allahovog Poslanika a.s. i konsenzus muslimana,

pa da tako budu jedni od onih koji su se suprotstavili Allahu i Njegovom Poslaniku a.s. ida slijede put suprotan putu vjernika.

U djelu El-Medmu, komentaru na djelo El-Muhezzeb, (str.374, tom II) En-Nevevi

kae: afija je rekao: Ko uini tako neto poinio je veliki grijeh. Uenjaci naegmezheba, a i drugi, kau: Ko dopusti spolni akt sa enom u hajzu on se tretiranevjernikom.

Doputeno je ovjeku, Allahu hvala, udovoljiti svojoj strasti putem ljubljenja, grljenja isnoaja izvan spolnog organa, ali je pree izbjegavati dio tijela izmeu pupka i koljena,osim ako to bude prekriveno. To se temelji na rijeima Aie, r.a.:

Nareivao bi mi Allahov Poslanik a.s. da pokrijem donju polovinu tijela, pa bi mi sepribliio, a ja sam bila u hajzu (Muttefekun alejhi)

7. Razvod braka. Zabranjeno je muu pustiti enu koja je u hajzu, na osnovu rijeiUzvienog :

O Vjerovjesnie, ako putate ene, putajte ih u vrijeme kada su iste. (Et-Talak, 4.)

To znai, u stanju u kojem mogu stupiti u odreeno vrijeme postrazvodnog ekanja.Znai da je mu pusti trudnu ili istu od hajza, ali prije odnosa s njom. To je zato to akose ena pusti u stanju hajza, ona ne stupa u taj period s obzirom da se hajz u kojem je

putena ne rauna u period ekanja-iddet.

A ako je pusti istu, ali nakon odnosa s njom, tada nee biti poznat period kojeg eekati, budui da on ne zna da li je ona ostala nakon tog odnosa trudna, pa da se broji

ekanje na osnovu trudnoe, ili nije ostala trudna, pa da broji period ekanja na osnovuhajza. Kada nije sigurno o kojoj vrsti ekanja je rije, njemu je haram pustiti je dok to ne

bude poznato.

Razvod je u stanju hajza zabranjen (haram), na osnovu prethodno navedenog ajeta, a ina osnovu onoga to se od Ibn-Omera, r.a., navodi u oba Sahiha, a i u drugim hadiskimzbirkama. Naime, on je pustio enu za vrijeme hajza, pa je Omer, r.a., obavijestioAllahovog Poslanika a.s. o tome, te se on zbog toga naljutio i rekao:


15/45


16/45

www.islamski.com

16

8. Uzimanje u obzir hajza u pogledu iddeta. Ako ovjek pusti enu nakon to je imaoodnos ili se osamio s njom, ona je obavezna ekati tri puna mjesena pranja, ako bude

jedna od onih koje imaju hajz, a ne bude trudna, na osnovu rijei Uzvienog:

Rasputenice neka ekaju tri mjesena pranja. (El-Bekara, 228.)Iddet trudne ene traje sve dok se ne porodi, bez obzira da li to bilo nakon kraeg ili

dueg vremena, na osnovu rijei Uzvienog:

Trudne ene ekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4.)

Ako ne bude imala hajz zato to je mlada i nije poela dobijati ga, ili zato to nemahajza zbog starosti, ili zbog toga to je odstranila rodnicu operacijom, ili nema hajz zbogneeg drugog zbog ega joj se nee povratiti hajz, u tom sluaju iddet traje tri mjeseca, naosnovu rijei Uzvienog:

A one ene vae koje su nadu u mjeseno pranje izgubile i one koje ga nisu ni dobile,one trebaju ekati tri mjeseca, ako niste znali. (Et-Talak, 4.)

Ako ena bude jedna od onih koje imaju hajz, ali joj on kasni zbog poznatog razloga,kao to je bolest ili dojenje, ona e ostati u iddetu dok ne dobije hajz, makar se to vrijemeoduljilo i raunat e ekanje na osnovu njega (tog hajza).

U sluaju da nestane uzrok, ali se hajz ne vrati, onda e ona ekati cijelu godinu odtrenutka kada joj je nestao taj uzrok. Ovo je ispravan stav koji je u skladu sa principimaerijata. U ovom sluaju ovaj problem se tretira kao sluaj ene kojoj je prestao hajz bez

poznatog uzroka. U tom sluaju enino

ekanje trajat

e cijelu godinu dana: devet mjeseciu sluaju trudnoe koja najee toliko traje i tri mjeseca, inae predvienih za ekanje-

iddet.

Meutim, ako se razvod desi nakon sklapanja braka, a prije spolnog odnosa iosamljivanja sa enom, tada ena nee uope stupati u iddet, bilo da je putena u hajzu iline, na osnovu rijei Uzvienog:

O vjernici, kada se vjernicama oenite, a onda ih prije odnosa s njima pustite, one nisudune ekati odreeno vrijeme koje ete vi brojati. (El-Ahzab, 49.)

9. Propis vezan za utvrivanje zaea i nepostojanja ploda u rodnici ene. Za ovo se

vee nekoliko propisa, kao to je sljedee: ako umre neko od eninih blinjih, a koga njenodijete ima pravo naslijediti, i ta ena ima mua, njen mu nee imati s njom odnos sve dokona ne dobije hajz ili se ne pokae da je trudna. Ako se pokae da je trudna, propisuje senasljedstvo na osnovu postojanja trudnoe u vrijeme smrti onoga ko se nasljeuje, a akodobije hajz, tada nema naslijea na osnovu nepostojanja ploda.

10. Obaveznost gusula-kupanja. Obaveza je eni kada joj prestane hajz, okupati se takoto e oprati cijelo tijelo, na osnovu rijei Allahovog Poslanika a.s. upuenih Fatimi bintEbi-Hubej:

Pa ako ti doe hajz, ostavi namaz, a kada proe, okupaj se i klanjaj. (El-Buhari)


17/45

www.islamski.com

17

Najmanje to je obavezno u vezi gusula jeste to da se opere cijelo tijelo, pa ak i ispodkose, a najbolje je da to bude onako kako je opisano u hadisu u kojem je Allahov Poslanika.s., kada ga je Esma bint ekl upitala o gusulu nakon hajza, rekao:

Neka uzme svaka od vas svoju vodu i sidr pa se dobro oisti. Zatim neka polije svojuglavu trljajui dobro tjeme, a zatim neka polije po sebi vodu i uzme pamuni komad platnana kojem je misk i oisti se njime. Esma je upitala: Kako da se njime oistim? On jerekao: Subhanallah?!, na to je Aia rekla: Slijedi trag krvi. (Muslim)

Ona nije obavezna rasplitati kosu osim ako je kosa vrsto upletena tako da se boji davoda nee dospjeti do korijena kose. U Muslimovom Sahihu stoji da je Ummu Seleme,r.a., upitala Allahovog Poslanika a.s.:

Ja sam ena koja uplie svoju kosu, pa da li u je rasplitati prilikom gusula od

denabeta? (u drugom predanju stoji: prilikom gusula od hajza i denabeta?) Rekaoje: Ne, dovoljno ti je da pospe po glavi tri pregrti vode i da polije po sebi vodu i takose oisti.

Ako eni prestane hajz u toku nekog namaskog vremena, ona je obavezna pouriti skupanjem kako bi stigla obaviti namaz u njegovom vremenu. Ako bude na putu i nemavode, ili ima ali se boji da e joj nakoditi ako je upotrijebi, ili je bolesna pa e jojnakoditi kupanje, ona e uzeti tejemum kao zamjenu za gusul, sve dok ne nestane zapreka(za gusul) i tada e se okupati. Nekim enama prestane hajz u vrijeme nekog namaskogvremena i one odgaaju kupanje do isteka tog namaskog vremena, te kau da ne moguupotpuniti kupanje u tom vremenu. Meutim, ovo nije dovoljan razlog, jer one moguskratiti kupanje na ono to je obavezno pri kupanju i tako mogu obaviti namaz u njegovovrijeme. A kasnije, kada budu imale vremena, upotpunit e svoje kupanje.


18/45


19/45


20/45

www.islamski.com

20

1. Da se zna da nije mogue da ona dobije hajz nakon operacije, kao npr. da seoperacijom odstrani materica ili se ona zatvori tako da iz nje ne moe izai krv. Ova enane tretira se kao ena sa istihazom, nego kao ena koja vidi ukastu ili tamnobojnu

(smekastu) krv ili tenost nakon to se oistila. Ona nee ostaviti namaz niti post i nije jojzabranjen spolni odnos niti joj je obavezan gusul zbog ove krvi, ali kada hoe klanjati,mora oprati krv i na spolni organ staviti krpu ili neto drugo (vatu, uloak), kako bisprijeila prolazak krvi na odjeu. Ona e se abdestiti za svaki namaz nakon to nastupinjegovo vrijeme, ako su u pitanju namazi koji imaju odreeno vrijeme, kao to je petdnevnih namaza. U suprotnom, ona e se abdestiti kada htjedne obaviti neki namaz, kaoto je sluaj sa nafilama openito.

2. Da se ne zna sigurno da ena poslije poroaja nee imati hajz, nego postojimogunost i jednog i drugog. U ovom sluaju ova se ena tretira kao ena s istihazom.

Dokaz za to su rijei Allahovog Poslanika a.s. upuene Fatimi bint Ebi-Hubej: To je krvkapilara i nije od hajza, pa ako ti doe hajz, ostavi namaz!

Njegove rijei ako ti doe hajz, ukazuju na tretiranje one ene kod koje je mogu hajzi kod koje bude i proe, kao ene s istihazom. A to se tie ene kod koje ne postojimogunost hajza, krv koja se kod nje javlja, u svakom sluaju, jeste krv iz kapilara.

Propisi vezani za istihazu

Prethodno smo saznali kada je krv hajz a kada istihaza, pa kada je hajz, za njega vaepropisi hajza, a kada je istihaza, za nju vae propisi istihaze.

Prethodno smo spomenuli i vane propise hajza, a to se tie propisa vezanih zaistihazu, oni su kao i propisi koji vae za istu enu. ena s istihazom ne razlikuje se odiste ene, osim u sljedeem:

Obavezna je abdestiti se za svaki namaz, na osnovu rijei Allahovog Poslanika a.s.upuenih Fatimi bint Hubej:

zatim se abdesti za svaki namaz. (Buharija u poglavlju Sapiranje krvi)

Ovo znai da e se abdestiti za namaze koji se obavljaju u odreenom vremenu, nakonto nastupi njihovo vrijeme. Meutim, ako nije u pitanju namaz koji se obavlja uodreenom vremenu, ona e se abdestiti kada htjedne da ga obavi.

Kada se htjedne abdestiti, oprat e trag krvi i stavit e pamuk (uloak) ili slino naspolni organ kako bi zaustavila krvarenje. Ovo se temelji na rijeima Allahovog Poslanikaa.s. upuenih Hamni:

Objasnit u ti. Stavi pamunu krpu, jer to zaustavlja krv. Rekla je: Ono (krvarenje) jejae od toga. Rekao je: Pa, uzmi komad platna. Ono je jae od toga, ree ona. Pritegnito, ree on.

Ne smeta ono to izae nakon toga, na osnovu rijei Allahovog Poslanika a.s. upuenihFatimi bint Ebi-Hubej:


21/45

www.islamski.com

21

Ostavi namaz u danima u kojim ima hajz, zatim se okupaj i abdesti za svaki namaz, aonda klanjaj, pa makar i kapala krv na prostirku. (Ahmed, Ibn-Made)

3. Spolni odnos. Ulema se razila oko doputenosti spolnog odnosa za vrijeme istihazeako bi u njegovom izostavljanju dolo do potekoa. Ispravno je da je on openitodoputen zato to je mnogo ena (deset ili vie) u vrijeme Allahovog Poslanika a.s. imaloistihazu, a Allah d.. kao ni Njegov Poslanik a.s. nisu zabranili spolni odnos tim enama.ak, rijei Uzvienog; Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, dokaz su danije zabranjeno opiti sa suprugom u stanjima izvan hajza. S obzirom na to da je eni sistihazom namaz doputen, onda je i spolni odnos, koji je manje bitan u odnosu na namaz,takoer, doputen.

Upotrebljavati analognu komparaciju izmeu spolnog odnosa sa enom u ovakvomstanju i enom u hajzu neispravno je, jer sluaj ove dvije ene nije isti. To ak smatraju i

oni koji smatraju zabranjenim spolni odnos sa enom u stanju o kojem je rije. Analogija(kijas) nije ispravna ako postoji razlika izmeu stanja (stvari) koja se porede.


22/45

www.islamski.com

22

esto poglavlje:

NIFAS I PROPISI O NJEMU

Nifas je krv prouzrokovana porodom, a koja izlazi iz rodnice, bez obzira da li se krvjavila uporedo s porodom, poslije njega ili prije njega na dva ili tri dana uz postojanjekontrakcija (trudova).

ejhul-Islam Ibn-Tejmijje je rekao: Ono to vidi ena kada joj nastupe poroajnibolovi jeste nifas. Ibn-Tejmijje to nije ograniio s dva ili tri dana, a pod poroajnimbolovima misli na one koji se javljaju neposredno pred sam poroaj.

Ulema se razila oko toga da li nifas ima donju i gornju granicu trajanja. ejhTekijjuddin u svojoj poslanici O pojmovima za koje je Zakonodavac vezao erijatske

propise, na strani 37. kae: Nifas nema najniu niti najviu granicu. Ako bi sepretpostavilo da kod neke ene postoji krvarenje 40, 60 ili 70 dana, ali uz prekid, to jenifas. Meutim, ako se to krvarenje nikako ne prekida, onda je nifas 40 dana jer je tokrajna granica u veini sluajeva, a koju spominju predanja. Krvarenje preko 40 dana, uovom sluaju, nije mjerodavno.

Na temelju ovoga kaem: Ako se eni produi krv nakon 40 dana, a uobiajeno je dajoj poslije toga prestane ili vidi neke znakove koji joj ukazuju na blizinu prekida krvarenja,

saekat e dok se ono ne prekine. U suprotnom, okupat e se kada se napuni 40 dana, zatoto je tako u veini sluajeva, osim ako se tada ne poklopi vrijeme hajza. U tom sluajuona e saekati dok se ne zavri hajz. A ako se prekine (krvarenje) poslije toga, to trebasmatrati kao ono to je kod nje uobiajeno i prema tome e u budunosti postupati.Meutim, ako se krvarenje nastavi poslije toga, to je istihaza i za nju vrijede propisiistihaze. Ako se ena oisti prije 40 dana tako to joj prestane krvarenje, nakon to seokupa, ona postaje ista pa e klanjati, postiti i njen mu e moi imati odnos s njom. Onanije ista u sluaju da joj se krvarenje prekine u periodu manjem od jednog dana i taj

prestanak krvarenja nema nikakvog erijatskog tretmana. Ovako se navodi u djelu El-Mugni.

Smatra se da je ena u nifasu i u sluaju da rodi plod na kojem se ocrtavaju kontureljudskog bia. Ako plod koji ena rodi bude mali i na njemu ne budu vidljive kontureljudskog bia, tada krv koja joj se pojavi nije krv nifasa nego krv iz kapilara i za nju vae

propisi istihaze.

Najmanje vrijeme za koje se moe uoiti da su formirane konture ljudskog bia jeosamdeset dana od poetka trudnoe, a u veini sluajeva to je devedeset dana. Ibn-Tejmijje kae: ena se nee obazirati na krv koja se pojavi sa kontrakcijama prije

poroaja. Meutim, ako se krv pojavi poslije, ona e prestati sa obavljanjem namaza i

postom. Ako se nakon poroaja ustanovi stanje suprotno onome to je uobiajeno


23/45

www.islamski.com

23

(uoljivo), ona e poeti ponovo klanjati i postiti i nadoknadit e ono to joj je prolo. Usluaju da se ne utvrdi drugaije stanje, ona e postupati na osnovu onoga to je kod njeuoljivo i nee nadoknaivati proputene namaze i post. (Komentar djela El-Ikna)

Propisi vezani za nifasPropisi su nifasa kao i propisi hajza, osim to se razlikuju u sljedeem:

1. Iddet; on zavisi od rastave braka, a ne od nifasa, jer ako rastava braka bude prijenego ena rodi, iddet e prestati samim poroajem, a ne nifasom. U sluaju da se razvoddesi poslije poroaja, ekat e se pojava hajza, kao to je to ve prethodno pojanjeno.

2. El-Ila, a to je kada se ovjek zakune Uzvienim Allahom da sa svojom suprugomnee opiti due od etiri mjeseca. Ako se on zakune, a supruga htjedne s njim opiti, date mu se da saeka 4 mjeseca, a poslije treba s njom ili da opi ili da je pusti na njen

zahtjev. Razlika izmeu ekanja el-ila u sluaju ene s hajzom i ene u nifasu jeste da seperiod nifasa ne rauna u ova etiri mjeseca koja mu treba ekati, dok se vrijeme u kojemena bude u hajzu uraunava u spomenuta etiri mjeseca.

3. Punoljetnost nastupa hajzom, a ne nifasom, zato to ena ne moe zatrudnjeti prijenego dobije hajz.

4. Ako se prekine krvarenje hajza, a zatim se povrati dok je jo vrijeme hajza, to jehajz, kao naprimjer da eni inae hajz traje osam dana, ali joj se javi krv etiri dana, zatimse prekine dva dana, a onda se opet javi u sedmom i osmom danu. Krv koja se ponovo

javila, bez sumnje, jeste hajz i za njeg vae propisi hajza. A to se tie perioda prilikom

prestanka krvarenja nifasa prije isteka etrdeset dana, a zatim se vrati u toku tih etrdesetdana, to je ono to dovodi u nedoumicu i ena je obavezna klanjati i postiti ono to je farzkoji je propisan u odreeno vrijeme i njoj je zabranjeno ono to je zabranjeno eni u hajzui nifasu, osim farzova koje e opet nadoknaditi nakon to se oisti. Ovo je poznati stav

pravnika hambelijskog mezheba.

Tano je da ako se krv vrati u vrijeme kada je mogue da je to nifas, onda je to nifas, usuprotnom to je hajz. Osim ako se krvarenje nastavi (nakon 40 dana), onda je to istihaza.Ovo je blizu stava imama Malika koji je prenesen u djelu El-Mugni. Imam Malik kae:Ako ena vidi krv nakon prekida od dva ili tri dana, to je nifas. U suprotnom, to je hajz.

Ovo je u skladu sa stavom Ibn-Tejmijje. U skladu je i sa stvarnou i ne moe se rei da upogledu krvi postoji nekih nedoumica. Nedoumica je relativan pojam i ljudi se u pogledutoga razlikuju s obzirom na njihova znanja i shvaanja.

U Kuranu i Sunnetu objanjeno je sve i Allah nije nikom naredio da posti dva puta ilida tavafi dva puta, osim ako pri prvom putu postoji neki nedostatak koji ne moe otkloniti,osim da ga nadoknadi. to se tie toga da kada ovjek obavi ono ime je zaduen u skladusa svojim mogunostima, tada je s njega spala odgovornost, kao to Uzvieni Allah kae:

Allah nikog ne optereuje preko mogunosti njegovih. (El-Bekara, 286.)

Bojte se Allaha koliko moete. (Et-Tegabun, 16.)


24/45

www.islamski.com

24

Ako se ena oisti od hajza prije nego to joj inae traje hajz, doputeno je njenommuu opiti s njom i to nije mekruh. A to se tie nifasa, ako se ena oisti od njega prijeisteka etrdeset dana, mekruh je njenom muu opiti s njom i to je poznato u

hambelijskom mezhebu.Ispravno je, meutim, da to nije mekruh i veina uleme smatra tako jer je kategorija

mekruh erijatska norma i za nju je potreban dokaz. A o ovome postoji samo ono tobiljei imam Ahmed ibn Hanbel, a to je da je ena Osmana b. Ebi el-Asa dola kod njegaprije nego to je napunila etrdeset dana, pa joj je on rekao: Ne pribliuj mi se.Meutim, ovo nije dokaz da je to mekruh, zato to je ovjek rekao eni da mu se ne

pribliava iz predostronosti, ili zbog toga to je mislio da ona nije sigurna da li se oistila,ili se bojao da joj se ne pojavi krv prilikom odnosa, ili zbog neeg drugog. A Allahnajbolje zna.


25/45

www.islamski.com

25

Sedmo poglavlje

UPOTREBA ONOGA IME SE SPRJEAVA ILI IZAZIVA HAJZ I IME SESPRJEAVA ZAEE ILI IZAZIVA POBAAJ

Upotreba onoga ime se spreava hajz doputeno je eni uz dva uvjeta:

- da nema bojazni da e joj natetiti. Pa, ukoliko postoji bojazan da e joj natetiti, ondaupotreba toga nije doputena, na osnovu rijei Uzvienog:

I sami sebe u propast ne dovodite. (El-Bekara, 195.),

i jedni druge ne ubijajte! Allah je, doista, prema vama milostiv. (En-Nisa, 29.);

- da to bude uz doputanje mua, ako on ima veze s tim; naprimjer da ona bude razvedenaod njega, ali na nain koji ga obavezuje da je materijalno izdrava. Nije dozvoljeno eniupotrebljavati sredstva koja spreavaju hajz kako bi se produilo vrijeme njenog prieka, atime i njegova skrb o njoj, osim uz doputenje mua. Takoer, ako je potvreno da seupotrebom onoga to spreava hajz spreava i trudnoa, onda je nuno da to bude uzdozvolu mua. Bolje je ne upotrebljavati ta sredstva, osim u nunoj potrebi, zato to je

preputanje da se stvari odvijaju same po sebi blie zdravlju i ispravnosti.

to se tie upotrebe onoga to izaziva hajz, to je doputeno uz dva uvjeta:

- da putem toga ena ne nastoji izbjei vadibe, kao naprimjer da to upotrijebi malo prijeramazana kako ne bi postila ili klanjala i slino;

- da to bude s dozvolom mua, zato to hajz njemu spreava potpuni uitak, pa nijedoputeno upotrebljavati ono to spreava njegovo pravo, osim s njegovim zadovoljstvom.

U sluaju da bude putena, upotrebljavajui ta sredstva ena ubrzava prolazakmuevog prava da je vrati, ako bude imao pravo da je vrati (tj. ako se ne radi odefinitivnom razvodu).

Postoje dvije vrste upotrebe onoga to spreava trudnou, a to je:

- da se time trajno spreava zaee i to nije dozvoljeno, jer zbog toga nema trudnoe, atako ni potomstva. Ovo je suprotno namjerama erijata, a to je irenje islamskog ummeta.Ovo nije doputeno i zbog toga to ena nije sigurna da nee umrijeti njena djeca koju veima, pa bi mogla ostati bez djece;

- da se time privremeno spreava zaee, kao naprimjer da ena esto ostaje trudna itrudnoa je preoptereti, pa ona eli planirati svoju trudnou svake dvije godine, ili tomeslino. Ovo je doputeno, ali uz odobrenje mua i da u tome ne bude tete po nju. Postojidokaz da su ashabi u vrijeme Resulullaha a.s. prilikom snoaja sa svojim enama, ponekadejakulirali izvan rodnice, zbog toga da im ene ne bi ostajale trudne i to im on nije

zabranjivao. (Za ovakav postupak u arapskom jeziku upotrebljava se termin el-azl).


26/45

www.islamski.com

26

to se tie upotrebe sredstava koja izazivaju pobaaj, ona mogu biti koritena s razliitimnamjerama:

- da se njima namjerava pobaaj kako bi ena izgubila plod. Ako to bude nakon to plodoivi, to je bez sumnje haram, zato to je bespravno ubijanje zabranjeno po Kuranu,Sunnetu i konsenzusu muslimana. A ako to bude prije nego to plod oivi, u tom sluajuulema se razila oko njegove doputenosti. Neki od njih su to dopustili, neki zabranili, dokneki kau: Dozvoljeno je ako plod ne bude ugruak (alekah), to jest da nije napunioetrdeset dana. Neki pak kau da je to dozvoljeno u sluaju da plod nije poprimio ljudskekonture tijela. Ispravnije je da je zabranjeno izvriti pobaaj ploda osim u nunoj potrebi,kao naprimjer da je majka bolesna i ne moe da nosi plod i tome slino. Tada jedozvoljeno pobaciti plod, ali ako je prolo vrijeme u kojem je mogue da su se oblikovalekonture ljudskog tijela, tada je to zabranjeno. A Allah najbolje zna.

- da se tim odstranjivanjem ploda ne namjerava njegov gubitak, tako da taj pokuajodstranjivanja ploda bude na kraju trudnoe i blizu termina poroaja. Ovo je doputeno

pod uvjetom da u tome ne bude tete za majku niti za dijete i da nema potrebe zaoperacijom (carskim rezom). Postoje etiri stanja kod kojih je neophodna operacija:

- da je iva i majka i dijete. Nije doputeno izvriti operaciju, osim u nunosti, tj. pritekom porodu, tako da je operacija nuna. To je zato to je tijelo emanet ovjekov i nemoe raspolagati s njim po svom nahoenju u sluaju da postoji bojazan za njega. Tomoe uraditi u sluaju da to za njega ima veliku korist i zato jer moda smatra da nemanikakve tete u operaciji, a pokae se suprotno;

- da su mrtvi i majka i dijete. Tada nije doputen hirurki zahvat kako bi se dijeteodstranilo, jer u tome nema koristi;

- da majka bude iva, a dijete mrtvo. Tada je doputeno izvriti operaciju kako bi se dijeteodstranilo, osim ako postoji bojazan za majku. Ono to je skoro vjerovatno, a Allahnajbolje zna, jeste da ako plod umre, on ne moe izai bez operacije. Njegov boravak umajinoj utrobi spreavao bi narednu trudnou i predstavljao bi tegobu za nju;

- da je majka mrtva, a dijete ivo. Ako ne postoji nada za njegov ivot, nije doputenoizvriti operaciju, a doputeno je ako postoji nada. U sluaju da iz utrobe izae jedan dio

djetetovog tijela, ili ne izae nita, onda e se dijete izvaditi operativnim putem. Uenjacinaeg mezheba smatraju da nije doputeno izvaditi dijete operativnim putem jer je tomasakriranje tijela. Ispravno je, meutim, da se to moe uraditi ako plod ne moe samizai. Ovaj stav odabire Ibn-Hubejre koji u djelu El-Insaf kae da je ovo pree. Ja kaemda je to pree, naroito u naem vremenu i to nije masakriranje tijela, jer se nakonoperacije stomak zaije i zato to je nepovredivost ivog prea od nepovredivosti mrtvog,te to je spaavanje nevinog od stradanja obaveza, a plod u utrobi je nevin (bezgrijeaninsan) i obaveza ga je spasiti, a Allah najbolje zna.


27/45

www.islamski.com

27

UPOZORENJE

U prethodno spomenutim situacijama u kojim je doputeno pobacivanje ploda,neophodna je saglasnost onoga kome taj plod pripada, to jest, mua (oca).

Ovim smo zavrili ono to smo htjeli napisati o ovoj vanoj temi. U temi smo seograniili na osnovna pitanja i ope postulate, a inae ogranci i partikule i ono to sedeava enama, kada je rije o ovim pitanjima, more je bez obala. Meutim, onaj ko je

pronicljiv moe ogranke rjeavati na osnovu temeljnih pitanja, a partikularna pitanja naosnovu generalnih i opih. Analogija se upotrebljava u sluaju slinih pitanja.

Bilo koji muftija treba znati da je on neka vrsta spone izmeu Allaha i Njegovihrobova u pogledu dostavljanja i pojanjavanja onoga to su donijeli poslanici. On jeodgovoran za ono to se nalazi u Kuranu i Sunnetu, a oni su erijatski izvori koje jeovjek duan razumijevati i raditi po njima. Sve to je opreno njima, pogreno je, dunostga je odbaciti i nije doputeno raditi u skladu s time. Iako onaj koji zastupa pogrean stavmoe biti mudtehid i bit e mu oproteno, a imat e nagradu od Allaha za svoj idtihad,drugom koji zna tu njegovu pogreku nije doputeno da je prihvati.

Muftija mora imati iskren nijjet u ime Allaha i On mu mora biti oslonac u svemu to sedesi i od Njega treba traiti postojanost i uputu ka onome to je ispravno. Ono to emuftija uzimati u obzir mora biti Kuran i Sunnet. Njih e prouavati i istraivati, kao toe prouavati stavove uenjaka koji mu mogu pomoi da spomenute izvore bolje razumije.

esto se deava da ovjek neko pitanje trai u govoru uenjaka, ali ne pronae ono to biga zadovoljilo u vezi propisa o tom pitanju. tavie, moda ne nae uope tome spomena,a kada se ponovo vrati Kuranu i Sunnetu postane mu potpuno jasan propis o tome, a sve uskladu sa njegovim ihlasom, znanjem i razumijevanjem.

Muftija je duan ekati i ne uriti s fetvom u sluaju kada postoji nedoumica, jermnogo je ishitrenih sudova i fetvi koje su iznijele neke muftije, a zatim im je postalo

jasno da su pogrijeili. Poslije toga slijedi kajanje, a moda i ne budu mogli popraviti fetvekoje su dali. Kada ljudi upoznaju da neki muftija ne uri sa fetvama i da dobro razmisli,oni imaju povjerenja u njegove rijei. Ako vide da daje ishitrene fetve, a takav ovjek

grijei, izgube povjerenje u njega i njegove fetve i tako on svojom urbom uskrati sebe idruge za znanje koje posjeduje, kao i za ispravan stav.

Molimo Uzvienog Allaha da nas i nau brau muslimane uputi na Njegov pravi put ida nas uva od pokliznua. On je plemenit i dareljiv. Neka je salavat i selam naemvjerovjesniku Muhammedu a.s., njegovoj porodici i svim njegovim ashabima. Neka jehvala Allahu, ijim se blagodatima upotpunjuju dobra djela.


28/45

www.islamski.com

28

60. PITANJA O PROPISIMA HAJZA I ODGOVORI NA NJIH

PROPISI ISTOE VEZANI ZA NAMAZ

1. Pitanje: Ako eni prestane hajz odmah nakon izlaska zore, da li e ona postiti taj dan ida li joj je primljen, ili ga mora napostiti?

Odgovor: to se tie posta dana u kojem se ena oistila nakon izlaska zore, postoje dvastava uleme.

Prvi stav: Obavezna je postiti ostatak tog dana, ali joj taj dan posta nije primljen, nego jeduna da ga naposti. Ovo je poznati stav u mezhebu imama Ahmeda. Allah d.. mu sesmilovao!

Drugi stav: Ne mora da posti ostatak tog dana jer joj post tog dana nije ispravan, zato toje ona na poetku dana imala hajz i nije bila jedna od onih koji poste. Pa ako joj nijeispravan post, nema koristi ni od ostatka posta. Taj period u vezi nje nije neprikosnoven

jer joj je nareeno da naposti. tavie, zabranjeno joj je postiti taj period. A erijatski postje, kao to znamo, ustezanje od onog to ga kvari u vremenu od izlaska zore do zalaskasunca. I ovaj stav, kao to se vidi, pretee u odnosu na prvi, a po jednom i drugom stavu,obaveza je napatanje tog dana.

2. Pitanje: Ako eni prestane hajz i ona se okupa nakon to nastupi vrijeme sabah-namaza,a zatim klanja i upotpuni post toga dana, da li je obavezna napostiti taj dan?

Odgovor: U sluaju da eni prestane hajz prije nastupanja zore, makar i na jednu minutu, auvjeri se da je hajz proao, ona je obavezna postiti ukoliko se to desi tokom ramazana i

post toga dana joj je ispravan. Ona nije obavezna taj dan napatati, jer ga je (zapostila i)postila u stanju kada je bila ista od hajza, makar se okupala nakon to je nastupila zora. Uovome nema smetnje kao to ne smeta da se mukarac koji je dunup od spolnog odnosa

ili polucije sehuri, pa da se okupa nakon nastupanja zore. Post je takvog ovjeka ispravan.Ovim povodom elim skrenuti panju na drugo pitanje koje se tie ena, a to je pojavahajza kod ene koja posti. Naime, neke ene misle da im je post pokvaren ako dobiju hajznakon to su se iftarile, a prije nego su klanjale jaciju. Ovo nema nikakva osnova. tavie,njihov je post ispravan i potpun, makar dobile hajz samo jedan trenutak nakon zalaskasunca.

3. Pitanje: Da li je obaveza eni kojoj je prestao nifas prije napunjenih 40 dana da posti iklanja?


29/45

www.islamski.com

29

Odgovor: Kada prestane nifas prije 40 dana, obaveza je eni postiti ako to bude uramazanu i obaveza joj je klanjati. Njenom je muu doputeno opiti s njom i ne postojineto to zabranjuje post, namaz i spolni odnos.

4. Pitanje: Kakav je propis za enu kad koje hajz uobiajeno traje sedam ili osam dana, azatim joj se jednom ili dvaput produi preko toga vremena?

Odgovor: Ako eni hajz traje est ili sedam dana, a zatim se produi i traje osam, devet,deset ili jedanaest dana, ona i dalje nee klanjati sve dok joj hajz ne prestane. To je zatoto Allahov Poslanik a.s. nije postavio odreenu granicu u trajanju hajza, a Uzvieni Allahkae:

I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je neprijatnost.

I sve dok postoji krvarenje ena e postupati onako kako treba u takvom stanju sve dok jojkrvarenje ne prestane i dok se ne okupa. Nakon toga ona e obavljati namaze (i sve drugoto je duna). Ako joj hajz sljedeeg mjeseca bude trajao krae od prethodnog, ona e seokupati kada joj on prestane, pa makar i ne trajao koliko prethodni. Za enu je vano da neklanja kada ima hajz, bez obzira da li se trajanje tog hajza podudara s trajanjem

prethodnog ili je due ili krae u odnosu na njega, a kada joj prestane, ona e poetiobavljati namaze i sve drugo.

5. Pitanje: Da lie ena koja je u nifasu ostaviti namaz i post

etrdeset dana ili je znakprestanka nifasa kod ene prestanak pojave krvi, te e se ona okupati i klanjati kada joj

ona prestane? Koji je najkrai period koji je potreban da bi se ena oistila od nifasa?

Odgovor: Za enu koja je u nifasu nema odreene vremenske granice za njegovo trajanje.Sve dok ima krvarenje ena nee klanjati, postiti, niti e njen mu imati odnos s njom.Ako se oisti prije nego to istekne etrdeset dana, pa makar joj nifas trajao pet ili desetdana, ona e klanjati, postiti i imati odnos sa svojim muem i u tome nema nikakvesmetnje. Vano je da je nifas pojava koja je uoljiva i za njega vae propisi u ovisnosti odnjegovog postojanja ili nepostojanja. Onda kada nifas postoji, za enu vae njegovi

propisi, a kada joj on prestane, prestaju i njegovi propisi. Meutim, ako se produi prekoezdeset dana, onda je u pitanju istihaza. Tada e ena saekati jo onoliko vremena koliko

joj inae traje hajz, nakon ega e se okupati i klanjati.

6. Pitanje: Ako se eni u danima ramazana pojave male kapljice krvi i to se nastavi tokomramazana, a ona posti, da li je ispravan njen post?

Odgovor: Da, post joj je ispravan, a to se tie ovih kapljica krvi, one su iz kapilara.Zabiljeeno je od Alije ibn Ebu-Taliba, r.a., da je rekao: Kapljice koje su poput krvarenjaiz nosa nisu hajz.


30/45

www.islamski.com

30

7. Pitanje: Ako prestane hajz ili nifas prije zore, a ena se okupa nakon svitanja zore, da lijoj je ispravan post (tog dana) ili nije?

Odgovor: Da, ispravan je post eni kojoj prestane hajz prije izlaska zore, a ona se okupaposlije izlaska zore, a to vai i za enu kojoj je prestao nifas, jer je ona u to vrijeme bilaposta. Ona je kao i dunup koji je osvanuo kao takav i njegov post je ispravan na osnovurijei Uzvienog: Zato se sada sastajte s njima u elji da dobijete ono to vam je Allah veodredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore. Pa jeUzvieni Allah dopustio sastajanje mua i ene sve dok se mogne razlikovati zora; iz toga

proizlazi da kupanje bude nakon svitanja zore. I na osnovu hadisa Aie, r.a., koja je rekla:Allahovog Poslanika a.s. bi zaticala zora, a bio bi dunup od sastajanja (odnosa) sasvojim enama, a postio bi. Znai da se Poslanik a.s. nije kupao od dunupluka do poslije

svitanja zore (a prije izlaska sunca).

8. Pitanje: Ako ena osjeti hajz ili bolove hajza, ali se krv ne pojavi prije zalaska sunca, dali joj je ispravan post tog dana ili je duna napostiti ga?

Odgovor: Ako ena koja posti osjeti nastupanje hajza ili bolove hajza, ali se on ne pojavisve do poslije zalaska sunca, njen je post ispravan i nije obavezna napatati ga ako je u

pitanju obavezan post, niti joj propada nagrada ako je u pitanju dobrovoljan post.

9. Pitanje: ta je s postom ene kojoj se pojavi krv, a ona nije sigurna da je to krv hajza?

Odgovor: Njen je post tog dana ispravan jer je osnov da nije hajz dok se ne ustanovi da jeto hajz.

10. Pitanje: Desi se da ponekad primijeti trag krvi ili veoma male kapljice u razliito dobadana, nekada u vrijeme hajza, a nekada u vrijeme istoe. Kakav je propis posta u ta dvastanja?

Odgovor: Prije smo odgovorili na slino pitanje, ali preostalo je jo da se kae da ako se tekapljice pojave u vrijeme kada ena treba imati hajz i ona ih smatra hajzom, onda je to

hajz.

11. Pitanje: Da li ena s hajzom i nifasom jede i pije u danima ramazana?

Odgovor: Da, jede i pije u danima ramazana, ali pree je da to bude tajno ukoliko kod njeu kui bude neko od djece, kako kod njih ne bi izazvala zbunjenost i nedoumicu.


31/45


32/45

www.islamski.com

32

Odgovor: Oito je da ta istoa, odnosno suhoa koja joj se desila u danima hajza, spada uhajz i ne smatra se istoom. Na osnovu ovoga zabranjeno joj je ono to je zabranjeno enis hajzom. Neki od uenjaka kau: Ko vidi u jednom danu krv, a u drugom istou, ta krv

je krv hajza, a bez krvi je istoa sve dok ne stigne do 15. dana. A kada stigne do 15. dana,krvarenje vie od toga je istihaza. Ovaj je stav poznat stav u mezhebu imama Ahmeda ibnHanbela, Allah mu se smilovao.

16. Pitanje: U zadnjim danima hajza, a prije istoe, eni se ne javi krv. Da li e onapostiti taj dan s obzirom da joj se nije javio bijeli iscjedak ili ta e uiniti?

Odgovor: Ako je obiaj kod nje da ne vidi iscjedak kao to je to kod nekih ena, ona epostiti, a ako je obiaj kod nje da vidi iscjedak ona nee postiti dok on ne prestane.

17. Pitanje: Kakav je propis uenja Kurana ene u nifasu ili hajzu gledajui ili ueinapamet, u sluaju potrebe, kao npr. uenice ili uiteljice?

Odgovor: Ne smeta eni koja ima hajz ili nifas uiti Kuran ako je potrebno da ga ui kaoto je to sluaj kod uiteljice i uenice ili pak one koja svakodnevno ui dio iz Kurana. Ato se tie uenja Kurana traei uenjem nagradu i sevape, bolje je to ne initi zato tomnogi uenjaci ili veina njih smatra da eni s hajzom nije doputeno uiti Kuran.

18. Pitanje: Da li ena koja ima hajz mora promijeniti svoju odjeu nakon to se oisti, stim da na nju nije dospjela krv?

Odgovor: Ne mora, zato to hajz ne ini neistim tijelo, a krv hajza oneiuje samo onamjesta na koja dospije. Zbog toga je Resullulah a.s. naredio enama ako im doe krv nanjihovu odjeu, da je operu i da klanjaju u njoj.

19. Pitanje: ena nije postila sedam dana ramazana zbog toga to je bila u nifasu i nastupioje drugi ramazan, a ona nije napostila te dane. Zatim je propustila sedam dana od drugog

ramazana jer je dojila dijete i nije ih mogla napostiti zbog bolesti koju je imala. ta ta enatreba uraditi s obzirom da je skoro nastupio trei ramazan? Posavjetujte me, Allah vasnagradio!

Odgovor: Ako je ova ena bila bolesna, kako je spomenula, i nije mogla napostitiproputene dane, ona e ih napostiti kada to bude u mogunosti, makar i nakon to proedrugi ramazan, zato to za to ima opravdan razlog. Meutim, ako ne bude imalaopravdanje i bude traila olakicu i opravdanje, nije joj doputeno odugovlaiti napatanjeramazana tako da nastupi drugi ramazan. Aia, r.a., rekla je: Imala sam napostiti odreeni

broj dana ramazana, pa nisam mogla to napostiti osim u mjesecu abanu. Na osnovuovog, ena treba sagledati svoje stanje i ako ne bude imala opravdan razlog, ona je


33/45

www.islamski.com

33

grjena, treba se pokajati Allahu i napostiti ono to je propustila. A nije joj grijeh odloitinapatanje posta godinu ili dvije, ako bude imala opravdan razlog.

20. Pitanje: Neke ene zatekne drugi ramazan, a one nisu ispostile dane iz prologramazana, ta im je obaveza?

Odgovor: Obaveza im je da se pokaju Allahu d.. od ovoga to su uradile, zato to nijedoputeno onome ko ima da naposti od ramazana da to odgaa do drugog ramazana osim srazlogom, na osnovu rijei Aie, r.a.: Imala sam napostiti od ramazana, pa nisam moglada ga napostim osim u abanu. Ovo dokazuje da se post ne moe odgaati do poslijedrugog ramazana. Na njoj je da se pokaje Uzvienom Allahu i da naposti te dane koje jeduna napostiti nakon drugog ramazana.

21. Pitanje: Ako se eni pojavio hajz u jedan sat popodne, a ona nije klanjala podne im jenastupilo vrijeme podne-namaza, da li je obavezna naklanjati ga kada se oisti?

Odgovor: U ovome postoji razilaenje meu ulemom. Ima onih koji kau da nije obaveznanaklanjati taj namaz zato to joj nije prolo cijelo njegovo vrijeme i nije grjena budui da

je doputeno da odgaa namaz do kraja njegovog vremena. A ima onih koji kau da jeobavezna da ga naklanja (openito), zbog openitosti rijei Resulullaha a.s.: Ko stigne(klanjati) jedan rekat od namaza stigao je taj namaz. Takoer, sigurnije joj je naklanjatiga, jer u naklanjavanju jednog namaza nema tekoe.

22. Pitanje: Ako se eni pojavi krv na dan ili dva prije poroda, da li e ostaviti namaz ipost zbog toga i ta treba uraditi?

Odgovor: Ako se trudnoj eni pojavi krv prije poroda na dan ili dva, a ima trudove, to jenifas. Zbog toga e ostaviti namaz i post. A ako (s tom krvlju) ne bude trudova, to jenemjerodavna i nevaea krv, i nije joj zabranjen post niti namaz.

23. Pitanje: ta mislite o uzimanju tableta da bi se sprijeila pojava hajza zbog posta uvrijeme kada svi poste (tj. ramazana)?

Odgovor: Ja upozoravam da se to ne ini zbog toga to su ove tablete veoma tetne, to supotvrdili ljekari. eni treba rei da je ovo neto to je Allah d.. propisao kerimaAdemovim i budi uvjerena u ono to ti je Allah propisao. Posti sve dok ne bude opravdanezapreke, pa ako nae zapreku, onda prekini zadovoljavajui se onim to ti je UzvieniAllah odredio.


34/45

www.islamski.com

34

24. Pitanje: Dva mjeseca nakon to se udala i nakon to se oistila od hajza, eni su sepoele pojavljivati male kapljice krvi. Da li e ta ena ostaviti post i namaz, i ta da radi?

Odgovor: Problemi udatih ena u vrijeme kada imaju hajz jesu more bez obala, a uzroktome je upotreba kontracepcijskih tableta i tableta koje spreavaju pojavu hajza. Ljudi

prije nisu imali ovakvih nejasnoa i problema. Tano je da su nejasnoe prisutne odvremena poslanstva Allahovog Poslanika a.s., odnosno od postanka ena. Meutim,mnogobrojnost tih nejasnoa naspram ijeg rjeavanja ovjek ostaje zbunjen, alosna jestvar. Ali, ope pravilo jeste to da tek udata ena, kada se oisti od hajza i uvjeri se da joj

je hajz prestao, nema smetnje da obavlja namaz, posti i ima spolni odnos sa svojimsuprugom. Pod prestankom hajza podrazumijevam izlazak bijelog iscjetka, a to je bijelatenost koju ene poznaju kao ono to dolazi po prestanku hajza, bilo da se javi u vidusmekaste, ukaste tekuine, kapljica ili mokrine. Sve ovo ne spada u hajz. Ummu Atijja

je rekla: ukastu i smekastu krv nismo niuto ubrajale. Hadis biljei El-Buhari, a kodEbu-Davuda stoji dodatak: nakon to bi se oistile. Sened (lanac prenosilaca) ovogahadisa je vjerodostojan. Na osnovu ovoga kaemo da sve to se od navedenog pojavi kodene, nakon to se uvjeri da joj je prestao hajz, ne smeta joj niti je spreava od obavljanjanamaza, posta i spolnog odnosa s njenim muem. Meutim, obavezna je da ne uri dok jojhajz ne prestane (kada vidi uobiajene znake za to), zbog toga to neke ene poure iokupaju se im im prestane krv, a prije nego to im prestane hajz. Zbog ovoga su eneashaba slale Aii, majki vjernika, uloke od pamuka na kojima je bilo krvi, pa bi im onagovorila: Nemojte uriti (s kupanjem) dok ne vidite bijeli iscjedak.

25. Pitanje: Neke ene stalno imaju krvarenje, a nekad se prekine dan ili dva pa se nastavi.Kakav je propis u ovom sluaju u odnosu na post i namaz i ostale ibadete?

Odgovor: Poznato je kod mnogih uenjaka to da ena koja ima ciklus, a zatim joj sezavrio, ona e se okupati, klanjati i postiti i ono to se javi nakon dva ili tri dana nije hajzzato to ta ulema smatra da je najmanje trajanje istoe 13 dana. Neki kau da kada vidikrv, to je hajz, a kada joj prestane, to je istoa, pa makar i ne bilo izmeu dva hajza 13dana.

26. Pitanje: ta je pree eni, klanjati u noima ramazana u svojoj kui ili u mesdidu, aposebno ako tamo budu predavanja i poduke? ta savjetujete onim enama koje klanjaju(teravija-namaz) u damijama?

Odgovor: Pree je klanjati u svojoj kui, zbog openitosti rijei Resulullaha a.s.: injihove kue su im bolje. Dodatni razlog za to jeste taj to izlazak ena dovodi dosmutnje u mnogo sluajeva, pa je eni bolje ostati u svojoj kui i ustegnuti se od izlaenjaradi namaza u mesdidu. A predavanja i govore (poduku) moe dobiti posredstvom kaseta,a moj savjet onima koje klanjaju u mesdidu jeste taj da kad izlaze iz svojih ku a, ne

pokazuju svoju ljepotu ukraavanjem niti otkrivanjem.


35/45

www.islamski.com

35

27. Pitanje: Kakav je propis u vezi s pitanjem kuanja hrane u ramazanskim danima, dokena posti?

Odgovor: Ne smeta, u sluaju potrebe, ali da ispljune ono to je okusila.

28. Pitanje: Desila se saobraajna nesrea eni koja je bila u poetku trudnoe, pa jepobacila plod, a sve je to bilo popraeno estokim krvarenjem. Da li joj je doputenoprekinuti post ili e zavriti post? A ako je prekinula post, da li je grjena?

Odgovor: Kaemo da ena koja je trudna ne dobiva hajz, kao to to kae imam Ahmed,nego ene znaju da su trudne na osnovu prestanka hajza. A hajz je, kao to kau uenjaci,stvorio Uzvieni Allah iz mudrosti hranjenja ploda u majinoj utrobi. Pa ako nastanetrudnoa, prekida se hajz, ali nekim enama nastavi se hajz u vrijeme kada su trebale imatihajz kao to je bilo prije trudnoe. Hajz kod ovakve ene tretira se kao ispravan(normalan) hajz, zato to joj se nastavio i ne utjee na njega trudnoa. Ovaj hajzzabranjuje, zahtijeva i skida obavezu eni kao i hajz van trudnoe. U stvarnosti, te krvikoja izlazi iz ene koja je trudna ima dvije vrste. Prva vrsta koja je hajz jeste ona koja senastavila javljati kao to je bio sluaj i prije trudnoe. Znai da trudnoa ne utjee nanjega. I druga vrsta jeste krv koja se javi trudnoj eni uslijed saobraajne nesree, ilinoenjem neega, ili padanjem s neega i slino tome. Ova krv nije hajz nego je to krv izkapilara, pa joj se na osnovu ovoga ne zabranjuje namaz niti post, za nju ak vae propisi

koji vae za iste ene. Meutim, ako saobraajna nesrea prouzrokuje pobaaj ploda,onda za to postoje, na osnovu stavova uenjaka, ove mogunosti: Ako je plod poprimioljudske konture, krv koja se pojavi poslije pobaaja jeste nifas. ena e za to vrijemeostaviti namaz i post, i njen mu nee imati spolni odnos s njom sve dok se ne oisti. Ako

plod nije poprimio ljudske konture, to nije krv nifasa nego krv koja nije mjerodavna, i nijejoj zabranjen namaz, niti post, a ni ostalo pored njih. Kau uenjaci da najmanje vrijemekoje je potrebno da plod dobije ljudsku konturu jeste 81 dan zato to je plod u majinojutrobi, kao to kae Abdullah ibn Mesud, r.a.: Priao nam je Allahov Poslanik a.s., a onistinu govori i potvruje mu se njegova istinitost: ovjek se stvara u utrobi majke 40 danakao sjeme. Zatim, bude isto toliko vremena zakvaak, pa bude isto toliko kao komadmesa. Potom, Allah d.. poalje meleka da mu udahne duu i naredi da mu zapie etiristvari: nafaku, duinu ivota, njegova djela i da li e na Ahiretu biti nesretan ili sretan. Inije mogue da se formiraju konture ljudskog bia prije toga. Preovladavajue je miljenjeda se konture ne vide prije 90 dana, kako kau neki uenjaci.

29. Pitanje: Ja sam ena koja je prije godinu dana pobacila plod u treem mjesecutrudnoe. Nisam klanjala dok mi nije prestalo krvarenje, kada mi je reeno da sam trebalaobavljati namaze. ta da radim, s obzirom da ne znam taan broj dana u kojima sam

propustila namaze?


36/45

www.islamski.com

36

Odgovor: Poznati stav uleme jeste taj da ena koja pobaci plod od tri mjeseca ne klanja,zbog toga to je krv koja se pojavi kod ene koja pobaci uoblien plod, krv nifasa i ona unifasu nee klanjati. Ulema smatra da su ljudske konture kod ploda uoljive kada on

napuni osamdeset jedan dan, a to je manje od tri mjeseca. Ako se ena uvjeri da jepobacila plod prije nego je napunio tri mjeseca, krv koja joj se pojavi nije mjerodavna iona nee zbog nje izostavljati namaze. Ova se ena treba sjetiti kada je pobacila plod, paako se to desilo prije nego je napunio osamdeset dana, ona treba naklanjati proputenenamaze. A ako ne zna koliko je namaza propustila, ona e pretpostaviti i naklanjati eonoliko koliko po njenom miljenju preovlada da je propustila.

30. Pitanje: Jedna ena kae da ona otkako joj je obavezan post, posti ramazan, ali nenapata post onih dana koje je mrsila zbog hajza i zbog toga to ne zna broj dana koje je

mrsila. Ona trai uputu ka onome to je sada obavezna uraditi?Odgovor: alosti nas da se ovako neto zbiva meu enama muslimankama. Ovoostavljanje, mislim na ostavljanje onog to treba napostiti, moe biti iz neznanja ilinemarnosti, a oboje je nesrea. Za neznanje lijek je znanje i pitanje, a to se tienemarnosti i neodgovornosti, za to je lijek bogobojaznost, osjeaj Allahovog nadzora,strah od kazne i hitanje ka onome u emu je Allahovo zadovoljstvo. A na ovoj eni je dase pokaje Allahu d.. od onoga to je uinila, da trai oprosta, te da odredi i proraunakoji su to dani koje je propustila, te da ih, u skladu s mogunostima, naposti. Time e s njespasti obaveza, a molimo Allaha d.. da joj primi dovu (tevbu).

31. Pitanje: Kakav je propis ako je ena dobila hajz poslije nastupanja namaskog vremena,da li je obavezna naklanjati taj namaz kada se oisti, a isto tako ako se oisti prije prolaskanamaskog vremena?

Odgovor: Prvo: ako je ena dobila hajz nakon to je nastupilo namasko vrijeme, obavezajoj je da kada se oisti, naklanja taj namaz u ijem je vremenu dobila hajz, ako ga nijeklanjala prije nego je dobila hajz. A sve to na osnovu rijei Resulullaha a.s.: Ko stignerekat od namaza, stigao je namaz. Ako je od namaskog vremena bilo dovoljno za jedan

rekat, a zatim ena dobila hajz prije nego je klanjala, njoj je obaveza da ga naklanja kadase oisti.

Drugo: ako se oistila od hajza prije prestanka namaskog vremena, duna je naklanjati tajnamaz. Ako se oistila prije izlaska sunca za onoliko vremena u kojem je mogue klanjati

jedan rekat, obaveza joj je naklanjati sabah-namaz, a ako se oistila prije zalaska sunca zaonoliko vremena koliko je dovoljno za jedan rekat, obavezan joj je ikindija-namaz, a akose oistila prije polovine noi, za onoliko koliko je vrijeme jednog rekata, obaveza joj jenaklanjati jacija-namaz. A ako se oistila poslije ponoi, nije obavezna da naklanja jaciju-namaz, a obaveza joj je naklanjati sabah-namaz kada nastupi njegovo vrijeme. Rekao je

Uzvieni Allah: A u sigurnosti obavljajte molitvu u potpunosti, jer je vjernicima


37/45

www.islamski.com

37

propisano da u odreeno vrijeme obavljaju molitvu. Tj. farz namaz obavlja se u odreenovrijeme i nije doputeno ovjeku klanjati ga van njegovog vremena, niti poeti s njim prijenjegovog vremena.

32. Pitanje: ta da radim s obzirom da sam u toku namaza dobila hajz? Da li trebamnaklanjati namaze koje sam propustila dok sam imala hajz?

Odgovor: Ako ena dobije hajz nakon to nastupi neko namasko vrijeme, npr. dobije hajzpola sata nakon zevala (kada je sunce na polovini neba), ona e nakon kupanja naklanjatinamaz u ijem joj je vremenu prestao hajz, na osnovu rijei Uzvienog: Namaz jevremenski odreena obaveza vjernika. Ona nee naklanjati namaze koji su joj proli dok jeimala hajz, na osnovu rijei Allahovog Poslanika a.s. iz jednog dugog hadisa, a koje glase:

Zar nije tako da ena u hajzu ne klanja i ne posti?! Ulema se slae da ena ne trebanaklanjati namaze koji su joj proli dok je imala hajz. Meutim, ako joj hajz prestane, a odnamaskog vremena ostane onoliko vremena za koliko se moe klanjati samo jedan rekat ilivie od toga, ona e naklanjati taj namaz u ijem joj je vremenu prestao hajz, na osnovurijei Vjerovjesnika a.s.: Ko stigne (klanjati) jedan rekat od ikindije prije nego zaesunce, stigao je ikindiju. Ako eni hajz prestane u vrijeme ikindije ili prije izlaska sunca,a do zalaska ili izlaska sunca bude preostalo vrijeme u kojem je mogue klanjati samo

jedan rekat, ona e u prvom sluaju klanjati ikindiju, a u drugom sabah.

33. Pitanje: Osoba pita: Moja majka ima 65 godina i 19 godina nema djece, a tri godineima krvarenje to je izgleda bolest koja je poela da joj dolazi u to vrijeme. S obzirom dadolazi vrijeme posta, molim Vas da me posavjetujete kako da ona postupi?

Odgovor: Propis za enu kao to je ona koju snae krvarenje jeste to da e ostaviti namaz ipost onoliko koliko joj je trajala menstruacija prije ovog dogaaja koji je zadesio. Ako jojmenstruacija doe prvog svakog mjeseca u trajanju od 6 dana, npr. onda ona od prvogsvakog mjeseca nee klanjati niti postiti 6 dana. A kada se zavri, okupat e se, klanjat e i

postiti. Namaz e obaviti tako to e potpuno oprati svoj spolni organ i zatititi gahigijenskim ulocima, a zatim e se abdestiti i ovako e raditi nakon to nastupi vrijeme

obaveznog namaza i tako e raditi ako bude htjela klanjati nafilu (izvan vaktova u kojimaje namaz farz). U ovakvim stanjima zbog tekoe njoj je doputeno sastaviti podne-namazs ikindija-namazom i akam-namaz s jacija-namazom. Ona e to (pripremu za namaz)uraditi jednom za dva namaza podne i ikindiju, jedanput za akam i jaciju i jedanput zasabah. Umjesto da to radi 5 puta, ona e to raditi 3 puta. I kaem, ponavljajui drugi put.Kada htjedne postii istou (abdestiti se), oprat e svoj spolni organ i zatititi gahigijenskim ulokom ili neim slinim, zatim e se abdestiti i klanjati. Klanjat e 4 rekata

podne, 4 ikindije, 3 akama, 4 jacije, i 2 rekata sabah-namaza. Naime, ona nee skraivatinamaz, kao to pretpostavljaju neki neuki ljudi, ali joj je doputeno spojiti podne i ikindiju,akam i jaciju. Podne s ikindijom bilo u podnevsko ili ikindijsko vrijeme, a isto tako


38/45

www.islamski.com

38

akam s jacijom u akamsko ili jacijsko vrijeme. Ako bude htjela klanjati nafilu s ovimabdestom, doputeno joj je.

PROPISI HAJZA KOJI SE ODNOSE NA NAMAZ I POST

34. Pitanje: Kakav je tretman boravka u Haremu (El-Mesdidul-haramu) ene koja imahajz kako bi sluala hadise i hutbu?

Odgovor: eni koja ima hajz nije doputeno boraviti u Haremu, niti u bilo kojem drugommesdidu. Meutim, doputeno joj je da proe kroz mesdid kako bi uzela neto iz njega itome slino, kao to je Poslanik a.s. naredio Aii, r.a., da mu donese serdadu. Ona je reklada je serdada u mesdidu i da ona ima hajz. Na to je on rekao: Hajz nije u tvojoj ruci.eni koja ima hajz nije grijeh proi kroz damiju ako je sigurna da krv nee pokapati podamiji. Ukoliko ona, meutim, eli ui u mesdid i sjediti u njemu, to joj nije doputeno.Dokaz za to jeste to je Poslanik a.s. naredio enama da na bajram-namaz izau starice,djevojke i one koje su u hajzu, s tim da ove zadnje ne ulaze u musallu (tj. damiju). Ovo jedokaz da eni koja ima hajz nije doputeno boraviti u mesdidu (damiji) kako bi slualahutbe, dersove ili hadise.

35. Pitanje: Da li je bijela ili uta tekuina koja izlazi iz ene ista ili ne? Da li je obavezna

zbog toga abdestiti se, imajui u vidu da izlazi neprekidno? Kakav je propis ako se tatekuina javlja u prekidima, posebno to veina ena, a naroito obrazovane, smatraju da

je to prirodna mokrina i da zbog nje nije potreban abdest?

Odgovor: Oigledno je nakon to sam istraivao da ta tenost koja izlazi iz ene, ako neizlazi iz mokrane beike ve iz maternice, ona je ista, ali kvari abdest iako je ista. To jezato to nije uslov za ono to kvari abdest da bude neist. Tako npr. putanje vjetrovakvari abdest. I na osnovu ovoga, ako neto izae iz ene, a ona ima abdest, pokvaren joj jeabdest i duna je obnoviti ga.

A ako to izlazi neprekidno, ne kvari abdest, ali e se ena abdestiti za namaz kada nastupi

njegovo vrijeme, klanjat e u tom vremenu u kojem je abdestila farzove i nafile, uit eKuran i radit e od onog to joj je doputeno. Tako kau uenjaci o ovomnekontrolisanom izlaenju mokrae. Ovo bi bio tretman tekuine. Sa stanovita istoe,ona je ista, a sa aspekta kvarenja abdesta, ona kvari abdest, izuzev ako izlazi neprestano,a ako izlazi stalno, onda ne kvari abdest, ali ena ne treba da abdesti dok ne nastupinamasko vrijeme i treba na to paziti (stavljajui higijenska zatitna sredstva). A ako budeisprekidano i uobiajeno da se prekida u vrijeme namaza, ona e saekati sa namazom dovremena kada se to prekine, ako se ne boji da e proi namasko vrijeme. A ako se boji

prolaska namaskog vremena, onda e se abdestiti, staviti higijenska zatitna sredstva,paziti na svoj problem i klanjati. Nema razlike izmeu male i velike koliine, zato to sve


39/45

www.islamski.com

39

to izlazi iz prirodnih otvora na tijelu na koje se vri nuda, kvari abdest, bilo ga malo ilipuno, za razliku od onog to izlazi iz ostalog dijela tijela, kao to je krv i povraanje, nekvari abdest bilo da ga je malo ili puno.

to se tie toga da neke ene smatraju da ne kvari abdest (izlazak tekuine), ja ne znam zato osnove, osim stava Ibn Hazma, Allah mu se smilovao. On kae da to ne kvari abdest, alinije spomenuo nijedan dokaz, a da je imao argument za to iz Kurana, Sunneta ili izgovora ashaba, to bi bio dokaz. ena je duna bojati se Allaha d.. i teiti za istoom, anamaz nije primljen bez istoe pa makar klanjala i stotinu puta. ak, neki od uenjakakau da ne vjeruje onaj koji klanja bez prethodnog ienja, zato to je to ismijavanje sAllahovim d.. ajetima.

36. Pitanje: Ako se ena kojoj tekuina stalno izlazi abdestila za obavezni namaz, da li jojje ispravno klanjati ta hoe od nafila ili uiti Kuran s tim abdestom, do drugog namaskog

vremena?

Odgovor: Ako se ena abdestila za obavezni namaz na poetku namaskog vremena, onamoe klanjati ta hoe od onog to joj je obavezno i dobrovoljno i uit e Kuran sve dokne nastupi vrijeme za drugi namaz.

37. Pitanje: Da li je ispravno da ta ena klanja duha-namaz sa sabahskim abdestom?

Odgovor: Nije ispravno, zato to duha-namaz ima odreeno vrijeme, pa se ona moraabdestiti nakon nastupanja njegovog vremena, i zato to je ova ena kao i ena koja ima

istihazu, a naredio je Resulullah a.s. da se ena koja ima istihazu abdesti za svaki namaz.Podnevsko vrijeme nastupa kada sunce bude na polovini neba pa sve do ikindije. Vrijeme

je ikindije od nastupanja ikindijskog vremena pa dok sunce ne pouti (priblii se zapadu),a u sluaju nude, do zalaska sunca. Vrijeme je akama od zalaska sunca do nestankarumenila. A vrijeme je jacije od nestanka rumenila do polovine noi.

38. Pitanje: Da li je ispravno da ta ena klanja kijamu-lejl (noni namaz), ako je prolo

pola noi s abdestom od jacije?Odgovor: Ne, ako je prolo pola noi, obaveza joj je obnoviti abdest. Postoji drugi stavkoji kae da ne mora obnavljati abdest i on preovladava.

39. Pitanje: Koje je zadnje vrijeme jacije i kako se moe prepoznati?

Odgovor: Zadnje je vrijeme jacije do ponoi, a zna se tako to se podijeli napola izmeuzalaska sunca i izlaska zore. Zavretkom prve polovine zavrava se vrijeme jacije, a druga

polovina nije namasko vrijeme nego meuvrijeme izmeu jacije i sabaha.


40/45


41/45


42/45

www.islamski.com

42

49. Pitanje: ena stupi u ihram za umru i nakon to je stigla u Mekku, dobije hajz. Njen jemahrem bio primoran putovati odmah, a ona nema nikog da bi mogla ostati u Mekki.Kakav je propis?

Odgovor: Putovat e s njim i ostat e u ihramu, zatim e se, kada se oisti, vratiti. Ovo je usluaju ene iz Saudijske Arabije zato to je povratak lahak i nema tekoe s pasoem itome slino. A ako bude strankinja i teko joj je vratiti se, ona e zatititi spolni organhigijenskim sredstvima, uiniti tavaf, saj, skratiti kosu i zavriti umru u tom putovanju. Utom sluaju njen je tavaf bio u nudi, a u nudi doputeno je ono to je inae zabranjeno.

50. Pitanje: Da li je ispravan hadd eni muslimanki koja je dobila hajz u danimahadda?

Odgovor: Nije mogue odgovoriti na ovo pitanje dok se ne sazna kad je dobila hajz, zatoto neke obrede hadda nije zabranjeno obaviti eni koja ima hajz, a neke jeste. Tavaf nemoe obaviti osim ako je ista, dok ostale obrede hadda moe obaviti u stanju hajza.

51. Pitanje: Obavljala sam hadd prole godine, i obavila sam sve obrede osim tavaful-ifade i oprosnog tavafa, jer me je od toga sprijeilo erijatsko opravdanje, pa sam se vratilakui u Medinu s tim da se vratim jedan dan da obavim tavaful-ifadu i oprosni tavaf. I zbogmoga nepoznavanja vjerskih naredbi uradila sam sve to je inae zabranjeno osobi koja jeu ihramu. Zatim sam pitala o mom povratku u Mekku radi obavljanja tavafa, pa mi je

reeno da mi nije ispravno da obavim tavaf, ve da mi je pokvaren i da obavim hadddrugi put sljedee godine, s tim da zakoljem kravu ili kamilu. Da li je ovo tano? Da li imaneko drugo rjeenje i kakvo je? Da li mi je hadd pokvaren? Da li je na meni da ga

ponovim? Odgovorite mi to sam duna, Allah Vas blagoslovio.

Odgovor: Ovo je, takoer, jedna od nevolja koja je prouzrokovana davanjem fetvi bezznanja. Tebi je obavezno vratiti se u Mekku i obaviti samo tavaful-ifadu. A to se tieoprosnog tavafa, ne treba ga obaviti ako si imala hajz do izlaska iz Mekke, to je zato toena s hajzom ne mora obaviti oprosni tavaf, po hadisu od Ibn-Abasa, r.a.: Nareeno jeljudima da zadnje svoje vrijeme boravka u Mekki provedu kod Allahove kue, osim ene

koja ima hajz, koja ima olakicu u vezi s tim. U rivajetu kod Ebu-Davuda stoji: danjihovo zadnje vrijeme kod Allahove kue bude tavaf. Kada je Allahov Poslanik a.s.obavijeten da je Safija obavila tavaful-ifadu, rekao joj je: Neka ide. Ovo je dokaz daoprosni tavaf spada sa ene koja ima hajz, a ti treba obaviti tavaful-ifadu. Poto si se izneznanja oslobodila svega onoga to je zabranjeno u ihramu, to ne smeta, jer kada onajkoji ne zna uradi neto to je zabranjeno onom to je u ihramu, nema mu grijeha, naosnovu rijei Uzvienog: Gospodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehoticeuinimo. I Njegove rijei: Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je ako to namjernouinite. Sve to je Uzvieni Allah zabranio onom ko je u ihramu, ako ga uradi iz neznanja i


43/45

www.islamski.com

43

iz zaborava, ili pod prisilom, nema mu grijeha. Meutim, u trenutku kada nestaneopravdanih razloga, on mora prestati initi ono u to se bio upustio.

52. Pitanje: Ako eni pone nifas dan prije Arefata i ona obavi ruknove hadda osimtavafa i saja, dok nije primjetila da joj se poeo nifas zavravati 10 dana poslije. Da li ese okupati i obaviti rukn koji je ostao, a to je tavaf?

Odgovor: Nije joj doputeno da se okupa i tavafi dok ne bude sigurna da se oistila, a izpitanja se razumije da se zavrava (znai da nije vidjela potpunu istou), a to je ono to jeneophodno. Onda kada postane ista, okupat e se, obaviti tavaf i saj. Ne smeta ako jeobavila saj prije tavafa, jer je Resullulah a.s. upitan od onoga koji je obavio saj prijetavafa, pa je rekao: Ne smeta.

53. Pitanje: ena je stupila u ihram iz Sejla (mjesto u S. Arabiji) radi obavljanja hadda, aimala je hajz. Nakon to je stigla u Mekku, otila je u Didu, oistila se od hajza, okupala iieljala kosu, a zatim je dopunila haddske obrede. Da li joj je hadd ispravan? Da li

podlijee nekim sankcijama?

Odgovor: Hadd joj je ispravan i ne treba da podlijee nikakvim sankcijama.

54. Pitanje: Krenula sam na umru i prola sam mikat, a imala sam hajz i nisam stupila u

ihram. Ostala sam u Mekki dok se nisam oistila od hajza, zatim sam stupila u ihram uMekki. Da li je ovo doputeno, i ta da uradim i ta mi je obaveza?

Odgovor: Ovo nije doputeno. eni koja hoe obaviti umru nije doputeno da proe mikata da ne stupi u ihram, pa i ako ima hajz. Ona e stupiti u ihram iako ima hajz i njen ihram

je ispravan. A dokaz za to jeste sluaj Esme bint Umejs, ene Ebu-Bekra, r.a., koja seporodila, a Resulullah a.s. bio je na Zul-hulejfi radi oprosnog hadda. Ona je poslalanekoga do njega da ga pitaju ta da radi? Rekao je: Okupaj se, stavi krpu na spolni organi obuci ihram. A krv hajza je kao krv nifasa. eni koja ima hajz, a hoe da obavi umru ilihadd, kaemo da kada doe u mjesto mikata, da se okupa, da zatiti svoj spolni organ

higijenskim sredstvima i da stupi u ihram bilo za hadd ili umru. Kada stupi u ihram istigne u Mekku, nee ii u Harem i nee obilaziti (tavafiti) Kabu dok se ne oisti. Zbogtoga je rekao Resulullah a.s. Aii, r.a., koja je dobila hajz u vrijeme umre: Radi sve torade haddije osim tavafa oko Allahove kue dok se ne oisti. (Prenosi Buharija iMuslim.) Takoer, u Sahihu Buharije spominje se da je Aia, r.a., kada se oistila, uinilatavaf oko Allahove kue i saj izmeu Safe i Merve. Ovo dokazuje to da ena koja jestupila u ihram radi hadda ili umre, a ima hajz ili je dobila hajz prije tavafa, ona ga neeobaviti, niti e obaviti saj dok se ne oisti i okupa. Meutim, ako je obavila tavafista, inakon to je zavrila tavaf dobije hajz, nastavit e s obavljanjem saja iako ima hajz,odrezat e kosu i zavriti s umrom zato to za saj izmeu Safe i Merve nije uslov istoa.


44/45

www.islamski.com

44

55. Pitanje: Ja i moja ena smo krenuli iz Jenbua (grad u S. Arabiji) da obavimo umru.Ali kada smo stigli u Didu, moja ena je dobila hajz. Ja sam nastavio obavljati umru sm

bez ene. Kakav je propis u odnosu na moju enu?Odgovor: Tvoja ena treba saekati da se oisti, a onda obaviti umru, zato to jeResulullah a.s. kada je Safija, r.a., dobila hajz, rekao: Je li nas to ona sprijeila (da sevratimo)? Rekli su: Ona je obavila tavaful-ifadu. Rekao je: Onda neka ide. RijeiResulullaha a.s.: Je li nas to ona sprijeila?, jesu dokaz da je obaveza eni koja dobijehajz prije tavaful-ifade saekati da se oisti, a zatim obaviti tavaf. Tako je i u sluajutavafa prilikom umre koji je kao tavaful-ifada, zato to je on rukn umre. Ako ena kojaobavlja umru dobije hajz prije tavafa, saekat e da se oisti, a zatim e obaviti tavaf.

56. Pitanje: Da li mjesto obavljanja saja spada u Harem, i da li mu se moe pribliiti enakoja ima hajz? Da li je obavezno da onaj ko ue u Harem sa strane gdje se obavlja saj daklanja tehijetul-mesdid?

Odgovor: Ono to je oigledno jeste to da mjesto gdje se obavlja saj ne spada u mesdid izato su napravili niski zid koji njih dvoje dijeli. Nema sumnje da je ovo dobro za ljude. Ada je mjesto saja unutar Mesdida, eni koja je dobila hajz izmeu tavafa i saja bio bizabranjen saj. Moj sud (fetva) jeste taj da ako ena dobije hajz poslije tavafa, a prije saja,ona e obaviti saj zato to njegovo mjesto ne spada u Mesdid. A to se tie tehijetul-

mesdida, moe biti reeno da ukoliko je ovjek obavio saj nakon tavafa, a zatim sevratio u Mesdid, on e ga klanjati. A ako ne klanja tehijetul-mesdid, nema grijeha, ali jebolje da iskoristi priliku i da klanja dva rekata, zbog vrijednosti namaza koji se klanja uHaremu.

57. Pitanje: Kada sam obavljala hadd dobila sam hajz, pa me je bilo stid da o tome ikogobavijestim. Ula sam u Harem i klanjala, obavila tavaf i saj. ta sam duna u vezi s tim,imajui u vidu da mi je hajz doao nakon nifasa?

Odgovor: Nije doputeno eni s hajzom ili nifasom klanjati bilo u Mekki ili u svojoj ku iili na bilo kom drugom mjestu, na osnovu rijei Resulullaha a.s. o eni: A zar nije tako daena koja dobije hajz ne posti i ne klanja!?

www.islamski.com rijeČ izdavaČa hvala allahu koji je

Documents