nezavisno glasilo sindikata pomoraca hrvatske...

Pitanja i odgovori / 14 razloga zašto brodari vole filipinske pomorce / Dogovoreno povećanje plaća s NSA

Plovput

Traži se povećanjeplaća

br. 64 prosinac 2010 godina 16

Svim članovima SPH, članovima obitelji i svim pomorcima želimo Sretnu Novu 2011. godinu!str.7str.14

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Nema plaća, nema hraneNastavlja se agonija pomoraca ukrcanih na brodovima na kojima je posrednik za zapošljavanje Split Ship Management d.o.o.

str.2

Zajedno smo jače!U uredu SPH u Rijeci sastale su se stare i nove članice Sekcije žena s ciljem aktualiziranja tekućih problema s kojima se žene susreću na brodu, ali i na radnim mjestima na kopnu.

str.8-9

Niže osnoviceU Narodnim novinama je objavljena Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2011.

str.3

Veza između piratstva i opasnog otpada

Problem piratstva rješavati na kopnu

str.4

br. 64 • prosinac 20102

Na brodu „Glory I“ se nalazi indijska posada, a brod je

duže vrijeme na sidrištu pred indi-jskom lukom Visag. Lokalne vlasti upozorile su hrvatsko veleposlanst-vo u New Delhiju i zatražile reakciju i svojevrstan pritisak na splitsku kompaniju kako bi se problem što prije riješio. Prema podacima indijske agencije Blue Light Star Maritime Services, posada broda koji je arestiran u luci Visag, koju čine Indijci, Ukrajinci i jedan Crnogorac ostala je bez opskrbe električnom energijom, a hrane su početkom prosinca imali još samo za jedan dan. Brod je na sidrištu, bez mogućnosti komunikacije, a vlasnik je, navodi agencija, već obja-vio kako nema sredstava za isplatu potraživanja zbog kojih je brod arestiran. Prema podacima Equasisa vlasnik broda je tvrtka Andromeda Shipholding Ltd (care of Split Ship Management Ltd, Boktuljin put 16, PP 305, 21000 Split), a manager Split Ship Management Ltd, Boktuljin put 16, PP 305, 21000 Split).

Pomorci na brodu „Swift Split“ (posada iz Hrvatske, Ukrajine i Mianmara) odavno su napustili luku Owendo i doplovili do kamerunske luke Douala gdje je iskrcan preo-

stali teret, ali su problemi ostali. Hrvatski dio posade javio je SPH da im vlasnik SSM-a R. Božić duguje četiri plaće, pa je dio posade prestao raditi i traži repatrijaciju. Procjen-juje se da potraživanje vlasnika tereta doseže vrijednost broda, pa posada strahuje da će poslodavac jednostavno napustiti posadu i

brod. Istovremeno posada je u strahu za osobnu sigurnost, jer je Douala na glasu kao vrlo opasna luka (otmice). Zalihe hrane su nešto bolje nego dok su bili u Gabonu, ali klimatizacijski sustav je u kvaru, brodski rashadnik za čuvanje hrane je u kvaru pa se ne mogu stvarati zalihe hrane, a ima i drugih kvarova koje posada nastoji otkloniti. Brod je zasad vezan u luci.

Vlasnik tvrtke SSM pomorcima

se opravdava da – vlasnik ne vodi računa o brodu, predstavljajući se isključivo kao posrednik pri njiho-vom zapošljavanju, iako postoje vrlo ozbiljne indicije da je brod njegovo vlasništvo. Prema Equasisu vlasnik broda je Swift Split Ltd iz Glen Heada u SAD, a manager Grace Line Ltd iz Glen Heada u SAD.

Zapovjednik broda kap. Ivo Škerlj je javio: Božić mi je obećao isplatu zaostalih plaća i povratak kući nakon iskrcaja tereta u Douali, ali to nije ispunio. Poslao mi je obavijest da mogu ići kući, ali da mi nema čime isplatiti četiri zaostale plaće. Na brodu je još troje Hrvata koji također od srpnja nisu dobili ni centa. Stanje na brodu je jako loše. Dio posade odbija raditi i zahtjeva povratak kući, zbog

neisplaćenih plaća i loših uvjeta na brodu. Ne znam što će se dalje zbivati. Božić je ovdje mnogima dužan. Potraživanja vlasnika tereta i drugih tolika su da sigurno dosežu vrijednost broda, tako da ne vidim tko bi to mogao platiti. Ne vidim ni mogućnost sretnog raspleta za posadu, posebno ako brod ostane tu i Božić potpuno digne ruke od nas.

Zapovjednik i posada izloženi su i velikim pritiscima kamerunskih vlasti, budući da je naručitelj tereta koji od SSM-a potražuje veliku odštetu. Zbog toga su na brodu svakodnevno prisutni vojska, policija i lučke vlasti. Zasad je brod vezan, a zapovjednik poručuje da neće pristati ni pod koju cijenu na premještaj na sidrište, iako su

vlasti to već nagovijestile. - Prije ću iskrcati cijelu posadu na obalu pa neka rade s nama što hoće. Sidrište u Douali je iznimno opasno, svakodnevno harače pljačkaši i otmičari, a ljudi nestaju s brodova.

Stanovište SPH je da SSM nastavlja po svom: ne ispunjava obveze prema posadama, a dokaz

tome je i „šetanje“ petorice mian-marskih pomoraca koji su nekoliko puta odlazili do lokalne zračne luke, jer im je rečeno da su im plaćene avionske karte za povratak kući, što očito nije bilo točno, jer su se vraćali na brod. Postoje dokazi da SSM i dalje posreduje u zapošljavanju pomoraca te da maltretira pomorce kojima je nešto isplaćeno tražeći da - vrate novac! • (dp)

Nastavlja se agonija

pomoraca ukrcanih

na brodovima na ko-

jima je posrednik za

zapošljavanje Split

Ship Management d.o.o.

kojem je Ministarstvo

mora oduzelo dopus-

nicu za rad, ali je ostala

obveza da se brine za

ukrcane pomorce.

Umjesto uvodnika

U posljednju luku uplo-vio je naš počasni član,

novinar, publicist, književnik, odanik mora, pomoraca i SPH Gradimir Radivojević- Grande. Napustio nas je u 74. godini…U početku rada SPH vodio je brigu o informiranju – uređivao je prve brojeve Pomorskog vjesnika. I postao počasni član, uvijek vjeran i dobrodošao u SU Rijeka, gdje je redovno znao navraćati na razgovor o moru i pomor-cima ili da najavi svoju novu knjigu, bez obzira na tešku bolest. Napisao ih je čak 21, među kojima i šest romana, i sve knjige bile su posvećene moru i pomorcima. U prošlom broju Pomorskog vjesnika objavili smo da je izašla njegova knjiga „Dva brodolomca na oceanu“. Tada je najavio nove projekte…

A rođen je daleko od mora, u Lukovu kod Niša. U Rijeku je došao kao dopisnik beograd-ske Mladosti gdje je i objavio prve novinske tekstove, upoznao svoju buduću supru-gu Marinu i – zauvijek ostao u Rijeci. Do umirovljenja bio je dopisnik zagrebačkog Vjesnika, pratio pomorstvo, pa čak i zaplovio.

Ostalo je zapisano da mu je legendarni direktor Jugolinije Jure Vukasović omogućio putovanje na brodu „Zagreb“ pod zapovjedništvom Slavka Pezelja iz Kostrene do luka Bliskog istoka . I tada je Grande upoznao plovidbu uz rt Matapan i zaključio da - more voli, ali ga ne podnosi.

Ljubav prema moru usadio je svojim i Marininim sinovi-ma Feđi i Hariju koji plove kao časnici na brodovima stranih kompanija. Upravo na sjednici SO SPH koja je održana na Plitvicama, Feđa nam je pričao da se čeka iskrcaj Harija krajem godine, da se obitelj okupi…

Malo osobnih sjećanja: odlaskom u mirovinu ( i nestankom Jugolinije/Croa-tia Linea) putevi su nam se razišli, ali samo nakratko, ubrzo sam, došao u SPH i nastavio tamo gdje je on stao. Uvijek na raspolaganju savjetom…

Odani čitatelji njegovih napisa, feljtona, knjiga, romana su Grandeu vjerovali, jer je iz svakog retka izbijala ljubav prema moru i pomor-cima. Čvrsto sam uvjeren da ću često posezati za njegovim knjigama …

Grande, neka ti je mirno more u posljednoj luci!

Nema plaća,nema hrane

SSM

“Glory I“

“Swift Split“

br. 64 • prosinac 2010 3

OSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA UMEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA 2011. GODINU

Kategorija Radna mjestaOsnovica

osiguranja2010

Osnovica osiguranja

2011

Mjesečna davanja35,5 %

1Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjed-

nik osoblja, upravitelj osoblja u strojarnici7.173,00 7.118,00 2.526,89

2

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja,

rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji),

liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnos-

nu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu

okoliša

5.290,00 5.249,00 1.863,40

3

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći

časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje

(direktori), frižiderist, operater postrojenja za

ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta,

zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta,

operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja

na jahti

3.997,00 3.966,00 1.407,93

4

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže

na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik,

više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko

osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar,

časnik plovidbene straže u strojarnici

3.702,00 3.673,00 1.303,91

5

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više

tehničko osoblje (niži časnici), električar,

mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa

palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki

(pumpman), vozač na RO-RO brodovima,

medicinska sestra, alatničar, dizaličar, bušač,

ronilac, bravar, cjevar, varioc

3.470,00 3.443,00 1.222,26

6

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),

član plovidbene straže u strojarnici (mazač),

hotelsko osoblje, tehničko osoblje

3.232,00 3,207,00 1.138,48

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.963,00 2.940,00 1.043,70

8

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali

vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladić

kuhinje, pomoćnik električara, pomoćnik

mehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki

(pumpman), pomoćno hotelsko osoblje,

pomoćno tehničko osoblje

2.700,60 2.679,95 951,05

Nakon što je MMPI zatražio mišljenje socijalnih partnera (uključujući i SPH), u Narodnim novinma je obja-vljena Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2011. godinu.

Visina mjesečne osnovice za dopri-

nose pomoraca u međunarodnoj plovidbi usklađuje se svake godine s iznosom najmanje mjesečne osnovice propisane Naredbom ministra financija o iznosima osnovica za obračun dopri-nosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.

Naredba se primjenjuje od prvog siječnja 2011. godine. (dp)

Šestoga prosinca na brodu „Kraljica mora“ u Splitu,

prilikom obilježavanja Dana po-moraca i blagdana sv. Nikole, pred-stavnici SPH (V. Svalina i A. Malger) sastali su se s ministrom B. Kalme-tom s kojim su razgovarali o izmje-nama i dopunama Pomorskog za-konika, potrebi očuvanja hrvatskog brodarstva i radnih mjesta za hrvatske pomorce, pomoći Vlade u pokrivanju troškova obveznih do-prinosa pomoraca te zapošljavanju vježbenika.Predstavnici SPH su, istoga dana, u Zadru i Šibeniku, kao što je već tradicija, organizirali polaganje vijenaca u spomenim preminulim pomorcima te prigodne druženja s predstavnicima pomorske privrede. (bm)

Izmjene PZ-a naći će se na dnevnom redu sjednice Vlade do Božića, a biti će

na dnevnom redu prve sjednice Sabora u 2011. godini, najavio je kap. Babić naglašavajući da su najvažnije izmjene uvođenje tzv. beneficiranog staža za zanimanje pomorac, uvođenje tonnage tax sustava za brodare te dodatne pojed-nostavljenja u praktičnoj primjeni socijalne reforme za pomorce.

Kap. M. Babić je objavio i da je mini-star B. Kalmeta potpisao prijedlog

izmjena i dopuna Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca što znači da se čeka objava u Narodnim novinama nakon čega je otvoren put za početak rada tzv. alternativnog obrazovan-ja pomoraca za najviša zvanja.

U višesatnoj otvorenoj raspravi članovi SO SPH su državnog tajnika podsjetili na zahtjeve SPH: da se bez odlaganja uvede tzv. beneficirani staž i tonnage tax sustav koji uključuje obvezu brodara na ukrcaj određenog broja vježbenika; da se osigu-raju radna mjesta hrvatskim pomorcima na brodovima pod hrvatskom zastavom; da se konačno započne s pregovorima za zaključenje kolektivnog ugovora u javnom linijskom obalnom prometu uz prijedlog SPH da ukoliko neki brodari odbiju prego-varati, da se odlukom ministra primjena kolektivnog ugovora proširi i na njih; da se striktno primjenjuje pravilo da se nijedan brodar ne može natjecati za dobivanje koncesije u trajektnom i brodskom prijevo-zu ukoliko nema dogovoren formacijski sastav posade sa SPH; da se odmah odrede datum i cijena pojedinih modula u tzv. alternativnom obrazovanju pomoraca za najviša zvanja te da se omogući da pomorac pohađa i polaže module na onom fakultetu koji mu trenutno odgovara s obzi-rom na ukrcanje… • (dp)

Za 2011. nešto niže osnovice

Doprinosi

U radu devete sjednice

Središnjeg odbora SPH koja

je održana 15. i 16. prosinca

na Plitvicama sudjelovao je i

državni tajnik MMPI za more

kap. M. Babić koji je pozvan da

iznese planove MMPI u svezi

zahtjeva SPH za izmjene Po-

morskog zakonika (PZ), ali i

drugih otvorenih pitanja.

Beneficirani staž tek na proljeće ?

Sjednica SO SPH

Susret s ministrom

V. Svalina, B. Kalmeta i A. Malger

V. Svalina, M. Babić i N. Melvan


Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika, u čijem

radu sudjeluje i P. Brazzoduro, nakon što je razmotrio svih sedam prijedloga (četiri u momčadskoj i tri i pojedinačnoj konkurenciji) jednoglasno je donio odluku da se priznan-je dodijeli posadi tankera „San Fernando“ koja je, pod zapovjedništvom kap. Denisa Bonette, spasila njemačku nautičarku Angelike R. kod Nizozemskih Antila nakon što je 13 dana plutala u splavi i nakon što su joj pirati ubili muža te opljačkali i potopili jedrilicu kod obala Venecuele. Posada tankera je, unatoč valovima i veličini broda, primijetila malu splav i prim-

jerenim manevrima uspjela spasiti iznemoglu nautičarku. Na tankeru je jedriličarka na primjeren način medicinski zbrinuta (dehidracija) te je prevezena do najbliže luke.

U pojedinačnoj konkuren-ciji vrpca je dodijeljena dubrovačkom kapetanu Ž. Puliću, zapovjedniku konte-jnerskog broda „Safmarine Zambezi“ koji je svojom umješnošću u mjesec dana izbjegao tri piratska napada unatoč tome što su na brod ispaljene četiri raketa iz ručnog bacača što je izazvalo požar. Plava vrpca Vjesnika dodijeljena je dobitnicima 22. prosinca u marini u Ičićima.• (dp)

MMPI je u prosincu objavio u Narodnim novinama

Pravilnik o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljen-osti pomoraca čime je otklon-jena posljednja prepreka za uvođenje tzv. alternativnog načina stjecanja najviših zvanja u Hrvatskoj.

Iako je u Pravilniku objavljen kompletan program obra-zovanja, ostaje nejasno kada će početi takav način obra-zovanja (najava za proljetni semestar), način organiziranja predavanja i ispita odnosno fleksibilnost da pomorac može, ovisno o tome kada je kod kuće sluša odnosno polaže na onom fakultetu koji mu u tom trenut-ku pruža takvu mogućnost. I što ja najvažnije: još uvijek nije objavljena cijena tzv. alter-nativnog načina obrazovanja pomoraca. • (dp)

Na sjednici SO SPH posebna točka dnevnoga reda

posvećena je problemu pirat-stva. Svoja iskustva iznio je kap. Ž. Pulić koji je u nepunih mjesec dana doživio tri piratska napada te je održana prezentacija o načinu pripreme jednog tankera za ulazak u rizično područje. Dr. N. Nikolić govorio je o zdravstvenim rizicima posade ukoliko bude oteta i duže vrijeme zadržana u rukama pirata, a p: Brazzo-duro je podnio izvješće o svom sudjelovanju na drugoj konfer-enciji o piratstvu koja je u studenom održana u Londonu.

Tijekom 2010. godine SPH je inicirao osnivanje Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučajevima ugroze hrvatskih brodova i pomoraca u međunarodnoj plovidbi, orga-nizirao je potpisivanje peticije u sklopu akcije ITF-a „Piracy: Enough is Enough“, te pred-stavnik SPH sudjelovao na dvije međunaeordne konfer-encije o sigurnosti na moru i borbi protiv piratstva.

Istaknuto je da se SPH zauzi-ma za: rješavanje uzroka pirat-tsva koji se kriju u strukturama korumpiranih, nedemokratskih i kriminalnih vlasti pojedinih zemalja; rješavanja pitanja odlaganja radioaktivnog i otrovnog otpada koji se godinama zbrinjava na kopnu i podmorju pojedinih zemalja što je uništilo kolalni ekosus-

tav i zdravlje stanovništva; osiguranje šire međunarodne pomoći onim državama koje su sikreno spremne za borbu protiv pirattsva; da države zastave brodova preuzmu

aktivniju ulogu u pomoći oslobađanju posada i brodova; da se u rješavanje problema jače uključe domicilne države pomoraca; da se dodatno informiraju i obuče pomorci u svezi postupaka u slučaju piratskog napada i otmice; da se osigura efikasna suradnja svih partnera u brodarstvu u borbi protiv piratstva; da se posade niukom slučaju ne

smiju naoružavati te da na brodu se ne ukrcava naoružana pratnja; da se jasno defini-raju odgovornosti ukrcanih zaštitara u odnosu prema zapovjedniku broda. • (dp)

Pirati odredili dobitnike

Plava vrpca Vjesnika

Problem piratstva rješavati na kopnu

Sjednica SO SPH

Objavljen Pravilnik –početak naproljeće ?

Reforma sustava obrazovanja

Izmjene Pravilnika – pomorski dodatak isti ! Ministarstvo financija je krajem listopada objavilo novi Pravilnik

o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Unatoč argumentima i dokazivanjima SPH, Hrvatske udruge brodara i podrške MMPI nisu prihvaćeni prijedlozi o povećanju iznosa pomorskog dodatka za pomorce članove posade brodova koji plove u nacionalnoj plovidbi, pomorce članove posade brodova u međunarodnom linijskom pomor-skom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora i pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda. Nije prihvaćen niti prijedlog SPH o uvođenju mogućnosti prenošenja u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupni broj dana plovidbe, dodatnih, ali neiskorištenih

(djelomično ili u cijelosti) dana za putovanje, dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu i stvarne dane zbog liječenja (bolest ili ozljeda). Preostaje nada da će se dio tih zahtjeva riješiti putem izmjena i dopuna Pomorskog zakonika.• (dp)

Uplate u mirovinski fond – neoporezive SPH je od početka primjene mirovinske reforme koja je omogućila

stvaranje dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup) predlagao da se na primitke koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, a koji se odnose na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ne plaća porez na dohodak. Taj prijedlog podržale su udruge poslodavaca, sindikati, osiguravatelji…

Posljednjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak prihvaćen je taj prijedlog: porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja; poslodavac iste uplaćuje na svoj teret u korist radnika; uplata je moguća jedino na tuzemno dobrovoljno mirovinsko osiguranje; omogućeno je plaćanje do 500 kn mjesečno odnosno 6.000 kn godišnje; poslodavac mora obvezno voditi evidenciju o uplaćenim premijama i Poreznoj upravi dostavljati izvješće; primici koje radnik po ovoj osnovi prima smatraju se plaćom po osnovi nesamostalnog rada; i – društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premi-jama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak.

SPH je preuzeo zadatak da se što prije ocijeni u kojim domaćim odnosno stranim kompanijama postoji mogućnost da se pregovorima oko izmjena kolektivnog ugovora ugovori plaćanje od strane poslodavca premija osiguranja u dobrovoljni mirovinski fond. • (dp)

D. Bonetta, predstavnik Vjesnika i Ž. Pulić

Kap. Ž. Pulić


Nakon detaljne analize naprav-ljene na brodovima i u

agencijama/uredima razmatrani su svi pomorci (427) i svi radnici na kopnu (117), koji imaju zasnovane ugovore o radu na određeno vrijeme, Uprava je odlučila da se u radni odnos na neodređeno vrijeme primi 98 pomoraca + 3 (na sastanku je zajednički odlučeno izmijeniti tri ugovora o radu za tri sobarice, koje zadovoljavaju kriterije (prvi potpisani UOR 2003. godine i ranije, potreba za zvanjem i službena ocjena) i 39 radnika zaposlena na kopnu. Osim toga, Uprava je zaključila da popis radnika na kopnu ne bude konačan, s obzirom da je trenutno „na prekidu“ više radnika, koji zadovol-javaju kriterije, te će se s njihovim povratkom potpisati još desetak ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što sindikati podržavaju. SPH podružnica Jadrolinija će se i dalje boriti kako bi se preostali ugovori o radu na određeno vrijeme, vremenom preveli u ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Dogovoreno

je, da će nakon kupnje dva nova broda (jedan za međunarodne linije i jedan za lokalne linije) ujesen 2011. godine, ponovo doći do izmjena većeg dijela ugovora o radu na određeno u ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Potrebno je skrenuti pozornost da je jedan od osnovnih kriterija za to službena ocjena rada.

Isplata božićnica upitna,

pokloni za djecu nisu, naknada za bolovanja…

Kako financijska tvrtke situ-

acija nije baš dobra, upitna je isplata božićnice, dok će se dodijeliti sredstva za poklon-bon djeci pomoraca i radnika. Pohvalno je da su isplaćena sredstva predviđena za drugi dio božićnice svim radnicima, koji su

bili na prekidu, a sada su ponovo zaposleni u Jadroliniji. Napokon se ponovo započelo s isplatom naknade za bolovanja duža od tri mjeseca. Savjetujemo svima, koji su na bolovanju preko tri mjeseca, da pisanim zahtjevom upućenim kadrovskoj službi, zatraže isplatu financijske pomoći.Predviđena sredstava za otprem-nine prilikom odlaska u prijevre-menu mirovinu biti će ista kao i prošle godine, dok će se za otpremnine za invalide naprav-iti poseban plan isplate nakon razgovora sa svakim invalidom u Jadroliniji.

SPH protiv izdvajanja linija !

Sa sastanka održanog drugog studenog izdvajamo zaključak da brodovi Jadrolinije ne smiju izaći iz trajektnog sustava i ostati bez hrvatske zastave. Podružnica SPH Jadrolinija zaražili je da svi brodari primjenjuju na brodovima i kroz ostale obveze poslodavaca, iste ili slične uvjete za posade kao Jadrolinija radi izbjegavanja nelojalne konkurencije, a to se može postići primjenom NKUHP na sve brodare, nakon potpisivan-ja Protokola o izmjenama NKUHP i izrade istog. Dobro je znati da Uprava Jadrolinije neće odustati od međunarodnih linija te da će imati maksimalnu podršku podružnice SPH Jadrolinija, jer izdvajanje međunarodnih linija iz sustava Jadrolinije značilo bi i „tihu smrt“ Jadrolinije.

Radno vrijeme, SPH traži ista prava za sve zaposlenike

Podružnica SPH jadrolinije stal-no ukazuje na stalne probleme s radnim vremenom u agencijama, gdje do izražaja dolazi samovolja pojedinih rukovoditelja što izaziva nezadovoljstvo radnika. Naime, nije prihvatljivo da se dnevni fond vremena umanjuje i zaokružuje na 15 minuta. Slični problemi su vidljivi i na brodovima, gdje postoji više načina tumačenja radnog vremena. Zbog toga Podružnica SPH jadrolinija traži da se ponovo aktivira Povjerenst-vo za donošenje Odluke o radnom vremenu u Društvu Jadrolinija, čija je zadaća izrada nacrta odluke s kojom će se točno defini-rati radno vrijeme na brodovima (plovidba i remont), u agenci-jama, uredima i radionicama, koji će biti prihvatljiv Upravi društva. Želja i pravo podružnice SPH Jadrolinija je da odnosi u Društvu Jadrolinija budu spram svih budu isti, te da svi pomorci i radnici imaju ista prava po osnovi rada i radnog vremena. • (bm)

Anketa

Da li smtrate da se podstan-dardnim brodovima treba zabraniti ulaz u hrvatske luke?

DA: 88.89 %NE: 11.11 %

Na anketu je odgovorilo 36 ispitanika.

Izmjene Ugovora o radu s određenog na neodređeno vrijeme

Podružnica Jadrolinija

In memoriam Dugogodišnji član SPH,

časnik stroja u Jadroliniji, Mladen Čurčija iz Kukljice napustio nas je u razdo-blju između tiskanja dva Pomorska Vjesnika

Obitelji izražavamo sućut, a dugogodišnjeg člana zadržati ćemo u trajnoj uspomeni.


1. Zar se nebi polaznicima pomorskih škola moglo izaći u susret da čim prije obave kadeturu, i da ne moraju mislit kako će skupiti potrebnih 30 000 kuna za poručnički ispit recite uz prosječnu plaću od 500 eura? Uzmimo u obzir da se i na brodu mora živjeti, kupovati vodu po novome, a i hranu u zadnje vrijeme. I na kraju svega platiti još mirovinsko i zdravstveno. I još samo jedno pitanje: zašto se dopušta kvazi agentima koji obećavaju ukrcaje uz naknadu i hrvatskim agencijama koje uzimaju i do više do 60% zaslužene plaće na brodu, zašto i kako to mogu radit?

Poštovani,

Svakako da bi se moglo. Dapače, moralo.

Nažalost to ne ovisi o nama već o ljudima koji nemaju osjećaj za pomorstvo, a nažalost nalaze se u poziciji da donose odluke čije posljedice mi moramo ispaštati. „Nedovoljno“ plaćeni predavači na raznim srednjim, višim i visokim školama, koji kroz institucije dokazuju potrebu za vlastitim postojanjem, a najmanje im je stalo do budućih i sadašnjih pomoraca, moraju si osigurati dodatne prihode, jer se od „plaćice“ neda živjeti. Kako ne znaju drugu mogućnost do li guliti pomorce i dalje ćete plaćati njihove potrebe za većim primanjima.

Moj je stav da se školska, visokoškolska i/ili fakultetska obuka mora sastojati od kvalitetne prakse bilo na brodu ili na simula-torima visoke kvalitete. Nakon takove obuke nije potrebno više od šest mjeseci prilagodbe na brodu pod trgovačkim operacijama i s dnevnikom u kojem su obrađena teoretska znanja u praksi. Nakon toga se automatiz-mom izdaje svjedodžba časnika straže (jer zašto se netko četiri ili šest ili osam godina školovao da bi ga se ponovno ispitivalo ono što je već pokazao da zna. Besmislica. Osim jasno zarade za „potplaćene“ ispitivače.

No moram ponoviti. Problem rješavaju pomorci kroz Sindikat pomoraca Hrvatske. Zajedničkom akcijom. SPH može pomoći u artikuliranju zahtjeva i pronalaženju onih u političkim tijelima u državi, koji će ideje podržati i provesti.

Što se tiče posrednika u zapošljavanju pomoraca i tu je vaša uloga veća od moje. Ja kad god čujem za takove posrednike pokušam nabaviti dokaze i tražim od Ministarstva mora akciju. U ovom trenutku prijavio sam tri posrednika koji nemaju dozvole za rad, a rade kao posrednici. Nadam se da će uskoro biti primjereno kažnjeni.

Ako znate za neke, javite. Ako vas traži novac, javite. Riješiti ćemo ih se.

2. Moj suprug će uskoro napu-niti 61 godinu života. Plovi na stra-nom brodu. Zanima me da li će imati pravo da plovi do svoje 64- 65 godine života ako ga zdravlje posluzi?

Nema zakona koji ograničava plovidbu godinama. Vaš suprug bi mogao ploviti do godina za mirovinu (redovnu) prema zakonodavstvu zastave broda, a to negdje znači i do 70 godina ili više gdje ne postoji nikakav limit. U praksi kompanije postav-

ljaju limit na 60 godina života, najčešće zbog osiguranja koje su kompanije obvezne priskrbiti pomorcu. Ograničenje je zdravst-vena sposobnost za navigaciju, koja se, kao i godine, vezuje uz zakonodavstvo zastave broda, odnosno u Vašem slučaju za naš zakon obzirom da se svjedodžbe o sposob-nosti izdaju u RH.

Zašto kažem ovisno o zastavi broda?

U praksi se pokazuje velika razlika u primjeni međunarodnih instrumenata kojima se određuje zdravstvena sposob-nost pomoraca. Drastičan primjer nam je zapovjednik broda s drvenom nogom (nije iz filma o gusarima, već na brodu s posadom iz Ukrajine, čije su svjedodžbe međunarodno priznate).

Nadam se da sam Vam pomogao.

3. Poštovani, plovio sam na splits-koj kompaniji Jadroplov od 1974-1976g, da li sam ostvario pravo na benificirani staž za to vrijeme.

Poštovani,

Naravno da ste stekli pravo na „benefici-rani staž“ – staž s povećanim trajanjem, za te godine.

Problem je u zakonu. Kako ste vi plovili od 1974 do 1976 godine, imate pravo na 1974. – 2 mjeseca, 1975. – 2 mjeseca i 1976. – 2 mjeseca (uz uvjet da je Jadroplov, sve te godine, cijelu godinu – 12 mjeseci za vas plaćao dodatno osiguranje). Nažalost prema zakonu N.N. 71/99, spadate pod osiguranike navedene pod 1. (navedeno ispod) i praktično ne dobivate ništa u sman-jenju godina za mirovinu jer niste ostvarili najmanje 6 godina koje bi vam dale pravo na umanjenje od 1 godine.

4. Pomorac s dvojnim državljanstvom, živi u USA i plovi s hrvatskim dokumen-tima. Sve plaća u USA, jer ima i njihovo državljanstvo (tamo se to mora). Kod produženja svjedodžbi što sve treba priložiti? Može li certificate obnoviti u Konzulatu u New Yorku?

Nažalost svjedodžbe se mogu obnoviti isključivo u lučkim kapetanijama, tako da Vam diplomatska predstavništva nisu od koristi.

Kod obnove Svjedodžbi trebaj Vam uobičajeni papiri: ovjerena pomorska knjižica i liječnička svjedodžba. S obzi-rom da najvjerojatnije nemate ovjerenu navigaciju u HR Pomorskoj knjižici, treba donijeti dokaze da ste plovili u određenom periodu u zvanju za koje tražite obnovu. Na primjer stranu pomorsku knjižicu, iskrcajne liste, ugovore, avio karte i slično. Što više dokumenta to bolje, brže je rješenje.

5. Poštovani, zanima me ako firma iskrca pomorca prije isteka njegovog ugovora zbog gubitka menagmenta nad tim brodom, dali je ona duzna platiti basic placu za sve te mjesece koliko

pomorcu treba da zavrsi potpisani ugovor ili ga mogu poslat na drugi brod na firmi i ako mogu u kojem periodu mora imati taj ukrcaj? 2. pitanje. ako je moj ugovor 6+/- a iskrcaju me nakon 4 mj. dali imam pravo na 1 ili 2 basic place(tj. dali se racuna 6mj ugovor ili 5mj ugovor zbog ovog +/-) hvala lijepa unaprijed na odgovoru!

Poštovani,

Točan odgovor na Vaš upit mogu dati tek kad mi kažete o kojem se brodu radi i o kojem se Kolektivnom ili individualnom ugovoru radi.

Načelni odgovor je:

Na brodovima pod Kolektivnim ugovorom ITF/SPH, kompanija Vam je dužna osigu-rati izvršenje, odnosno nastavak ugovora na drugom brodu u razumnom roku. ITF/SPH razumni rok tumači vremenom zarađenog godišnjeg odmora do vremena iskrcaja. Kako svaki mjesec na brodu znači 7 dana godišnjeg odmora, to bi nakon jednog mjeseca poslodavac morao osigurati nastavak ugovora u roku od tjedan dana. Upozoravam da ćemo prihvatiti i svaki razuman dogovor između pomorca i poslo-davca, neovisno o iznesenom tumačenju.

U protivnom s osnova ugovorne odgovor-nosti brodara pripada Vam dvije osnovne plaće naknade i to neovisno koliko je ostalo do ispunjenja ugovora. I kad je do kraja ugovora ostalo još mjesec dana, ili deset dana ili tri mjeseca, pomorac ima pravo na dvije osnovne plaće iz ugovorne naknade.

Pomorac ima i otvorenu mogućnost utuženja za naknadu štete koja bi se ogledala u izgubljenoj dobiti, plaći za svo vrijeme trajanja ugovora o radu. S tog osnova onaj kome je ostalo mjesec dana do

kraja ugovora mogao bi potraživati razliku između dvije osnovne plaće i ukupne plaće za mjesec dana. Onaj kome je ostalo tri mjeseca imao bi pravo potraživati razliku između dvije osnovne plaće i tromjesečne pune plaće.

Uvijet za ostvarenje ovih prava je da poslodavac nije ponudio prekrcaj ili isti nije uslijedio u razumnom ili dogovorenom roku.

Što se tiče trajanja ugovora, kad je isti predviđen sa 6 plus/minus mjesec dana, a za slučaj iskrcanja s broda ugovor traje 5 mjeseci. Plus minus jedan mjesec je dat na upotrebu poslodavcu.

Nadam se da Vam ovo pomaže, a molim da držite na umu da se navedeno ograničava na ITF/SPH kolektivni ugovor.

6. Plovim kao časnik na njemačkoj kompaniji, i kompanija ima 20-ak brodova od kojih je odredeni posto-tak pod njemačkom zastavom i kada sam ukrcan na brod pod njemačkom zastavom kompanija mi plaća soci-jalno, zdravstveno i mirovinsko osigu-ranje u Njemačkoj, a za isti taj ukrcaj ja dobivam uplatnice od Hrvatskog zavoda za osiguranje. Moja dva pitanja su: 1. Da li sam dužan platiti te uplatnice ako kompanija već to isto plaća u Njemačkoj i ja imam dokaze o uplati? 2. Da li je moguće da ne budem u mogućnosti produžiti časničku sviedodžbu u slučaju da ne platim te doprinose? Hvala.

Ne morate platiti, ali ste dužni prijaviti Lučkoj kapetaniji da ste ukrcani na brodu pod Njemačkom zastavom i da kompanija plaća zdravstveno i mirovinsko. Potvrdu o uplati s citiranjem niže navedenog članka Međunarodnog sporazuma sa SR Njemačkom osloboditi će Vas plaćanja.

Produženje svjedodžbe nema veze sa plaćanjem obveznih osiguranja. Za produženje svjedodžbe Vama je potreban dokaz da ste u zadnjih 5 godina imali najmanje 1 godinu navigacije, a to se dokazuje pomorskom knjižicom.

OBVEZA OSIGURANJA POMORACA

(1) Za osobe zaposlene na pomor-skom brodu koji plovi pod zastavom jedne od država ugovornica, vrijede pravni propisi te države ugovornice.

(2) Ako je zaposlenik koji prebiva na području suvereniteta jedne države ugovornice privremeno zaposlen na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom druge države ugovornice, kod poslodavca koji ima sjedište na području suvereniteta prve države ugovornice a nije vlasnik broda, tada u pogledu obveze osiguranja vrijede pravni propisi prve države ugovor-nice, kao da je zaposlenik zaposlen na njenom području suvereniteta. •

Sva vaša pitanja i nedoumice šaljite putem elektronske pošte na: [email protected] ili se javite u središnji ured SPH putem teleona na 051/325340

Pitanja i odgovori

NN 71/99

(1) Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ovisi o dužini razdoblja za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i stupnju povećanja staža osiguranja.

(2) Osiguranicima iz članka 4. i 5. ovoga Zakona kao i osiguranicima kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 30. Zakona o mirovinskom osigu-ranju i to:

1) po jednu godinu za svakih 6 godina za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 14 mjeseci,

2) po jednu godinu za svakih 5 godina za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci,

3) po jednu godinu za svake 4 godine za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 16 mjeseci,

4) po jednu godinu za svake 3 godine za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa 12 mjeseci kao 18 mjeseci.

(3) Osiguranicima – invalidnim osobama iz članka 7. ovoga Zakona snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju po jednu godinu za svakih pet godina provedenih u osiguranju koje se računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci.

Tekuće vijesti bez cenzure možete pratiti na službenom blogu kapetana Brazzodura.

http://predragbrazzoduro.com/


Izdavanje mjere zabrane uplovljavanja stranih brodova u luke članice Pariškog memoranduma, tzv. baniranje broda temelji se na ispun-javanju kriterija za baniranje utvrđenih sukladno nadzoru države luke (Port State Control) Pariškog memoran-duma. Uz države članice Europske unije, članice Pariškog memoranduma su i Norveška, Island, Kanada, Rusija i Hrvatska.

Od prvog siječnja 2011. godine na razini članica Pariškog memoranduma na snagu stupa novi inspekcijski režim (NIR) koji ima za svrhu eliminiranje tzv. ispodstandardnih

brodova uz uvođenje strožih kriterija prema brodovima i kompani-jama koji ne budu ispunjavali zahtjeve međunarodnih pomorskih konven-cija (IMO). Jedna od novih mjera koje se uvode novim inspe-kcijskim režimom je i trajan izgon ispod-standardnog broda iz luka članica Pariškog memoranduma. Inspekcija sigurnosti plovidbe u Republici Hrvatskoj u potpu-nosti je pripremljena za početak primjene ovog novog inspekci-jskog režima.

Ujedno, u skladu s Međunarodnom konvencijom o uklanjanju podrtina iz 2007. godine (Nairobi International Conven-tion on the Removal

of Wrecks, 2007), u nacionalnom zako-nodavstvu Republike Hrvatske Pomorskim zakonikom je propi-sano da domaći brod u međunarodnoj plovidbi i strani brod bruto tonaže veće od 300 bruto tona, koji namjerava uplo-viti u hrvatsku luku mora pružiti dokaz o sklopljenom osiguran-ju ili drugom finan-cijskom jamstvu, kao što je jamstvo banke ili slične institucije, radi pokrića troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine. Ovom mjerom želi se osigurati mogućnost nadoknade troškova koje imaju nadležna tijela Republike Hrvatske u slučajevima uklanjanja brodskih podrtina. (dp)

Hrvatska Transportna Federacija - sve bliže cilju!

Petnaestog rujna se u prostorima SPH u Rijeci održala sjednica Naciona-lnog koordinacijskog odbora hrvatskih transportnih sindikata (NKO HTS). U raspravi u kojoj je sudjelovalo 11 čelnika hrvatskih transportnih sindikata (željezničari, cestovni i zračni promet, pomorci i lučki radnici) donijeto je nekoliko zaključaka.

Dogovoreno je sljedeće: - da će se do slijedeće sjednice raspraviti do kraja ovaj prijedlog Statuta, - da će se izraditi Prijedlog poslovnika o radu Kongersa, - da će se izraditi Prijedlog odluke kojom izražavamo spremnost za organiziranjem HTF-a i organiziranje 1 osnivačkog Kongresa. - da će se 1 osnivački Kongres održati najdalje u ožujku 2011. godine i - da će se slijedeća sjednica NKO HTS održati u drugoj polovici listopada 2010. Mjesto će biti naknadno određeno. Svrha udruživanja transportnih sindikata u RH jest zajedničko djelovanje i sporovođenje akcija sa zajedničkim ciljem: poboljšati status transportnih radnika u Hrvatskoj. (dp)

Plaća i podrška obitelji pomoraca za vrijeme otmice

Dogovor između sindikata i industrijski najveće pregovaračke grupe o tretiranju otetih pomoraca i podrške obiteljima uskoro će se primjenjivati na sve kolektivne ugovore. Za sada su International Transport Worker’s Federation (ITF) i International Employers Committee (IMEC) prošlog su krajem listopada dogovorili cijeli niz preporuka u svezi plaćanja pomoraca dok se nalaze

u rukama otmičara kao i u svezi podrške obiteljima.

Steven Cotton (ITF) je izjavio da će se dogovor sada proširiti na tisuće brodova koji plove pod ITF ugov-orima, a čemu će se raspravljati na slijedećim sastancima. ITF i IMEC su dogovorili i da ponovno započnu s pregovorima o plaćama početkom slijedeće godine nakon 18 mjeseci zamrznutosti zbog svjetske recesije iako IMEC tvrdi da mnogi sektori pomorstva i dalje “pati” i da to sugeri-ra da se plaće trebaju i dalje držati na sadašnjoj razini.

S. Cotton je izjavio: Pomorci moraju imati istu zaštitu od piratstva ili posljedica ratnih djelovanja bez obzi-ra na vrstu kolektivnog ugovora koji ga štiti. ITF Fair Practices Committee Steering Group (FPC SG) će odlučiti da li da priloži manadmane na (non-IBF) ITF Uniform TCC i Stan-dard ugovore slijedećeg mjeseca, a uključiti će u ugovore i popis rizičnih područja (piratstvo i ratna ili ratu slična djelovanja). (dp)Predsjednica Radničkog vijeća

Vanja Poljičak podnijela je izvješće o radu Radničkog vijeća u protekloj godini. Direktor se osvrnuo na stanje u društvu. Naglasio je da je financijsko stanje u Plovputu iznimno dobro, da Društvo završava 2010. godinu pozitivnim rezultatom od preko deset milijuna kuna, što je uspjeh koji nije bio predviđen ni najoptimističnijim planom rada društva za 2010 godinu. Društvo pokreće proceduru nabavke novog radnog broda, najvjerojat-nije u hrvatskom brodogradilištu, a čime bi se poboljšalo održavanje objekata sigurnosti plovidbe na Jadranu.

Predsjednica i članovi Radničkog vijeća su iznijeli prigovor na djelomični nedostatak suradnje uprave i Radničkog vijeća i nedostatak izvješćivanja od strane uprave te na činjenicu da je u tijeku postupak imenovan-ja pet pomoćnika i savjetnika direktora iz kruga dosadašnjih rukovoditelja što smatraju nepotrebnim troškom za društvo i nepotrebnim činom, jer društvo nije toliko brojno da bi trebalo imati veći broj radnika s poseb-nim ugovorom.

Predsjednik SPH Vladimir Svalina osvrnuo se na važnu ulogu Plovputa u jačanju sigurn-osti plovidbe na Jadranu te je izrazio zadovoljstvo da društvo, koje je donedavno bilo na niskim granama i pred evidentnom priva-

tizacijom, a protiv čega se SPH javno borio, danas posluje iznim-no dobro. Iznio najnovija saznan-ja vezana uz interese pomoraca i drugih radnika društva. Također je govorio o općem stanju u RH, odnosima sa MMPI te većom potrebom za solidarnošću među radnicima u Hrvatskoj.

Neven Melvan je, kao pred-sjednik pregovaračkog odbora sindikata u društvu, najavio pokretanje pregovora za izmjene kolektivnog ugovora u društvu s ciljem povećanja plaća.Također je najavio pritisak prema Vladi RH radi povlačenja odluke o zamrzavanju plaća u društvima u pretežitom vlasništvu RH. Nema razloga da društvo koje posluje pozitivno, smanjilo je broj radni-ka te time povećalo opseg poslova ostalim radnicima u društvu, ne poveća plaće. Očekuje se podrška Radničkog vijeća i Sindikata Plovput u ostvarenju tog cilja. Još jednom je izrazio podršku radnicima koji stanuju u tzv. stanovima za službene potrebe u rješavanju tog problema na zadovoljstvo radnika, a očekuje i podršku Nadzornog odbora, skupštine i uprave društva kako bi se dogovorom riješilo to staro i otvoreno pitanje.

Nakon što je pružena prilika svim radnicima da iznesu primjedbe i postave eventualna pitanja, skup radnika je okončan zajedničkom prigodnom zakus-kom svih sudionika. •(dp)

Plovput

Traži se povećanje plaća

Od 1. siječnja 2011

Pojačani nadzor ispodstandardnih brodova

Dvadeset i trećeg prosinca održan je u prostorijama

Baze u Stinicama skup radnika Plovputa na kojem

su nazočili su predsjednica i članovi Raničkog vijeća,

cjelokupna uprava na čelu s direktorom Matom

Perišićem, predsjenik SPH Vladimir Svalina te povjere-

nik SPH u Plovputu Neven Melvan.

Info-korner SPH/ITF u luci Gruž

Foto vijest

Fond solidarnosti SPH

Pomoć članovima u Transa-driji d.d.

S obzirom na kašnjenje plaća i ostalih materijalnih prava u tvrt-ci Transadria dd iz Rijeke i neiz-vjesne sudbine tvrtke, iz Fonda solidarnosti SPH je članovima SPH u Rijeci, Šibeniku i Puli isplaćena pomoć od po tisuću kuna. Istovremeno je radnicima Transadrie dd isplaćena druga četvrtina plaće za kolovoz, dok naknada za prijevoz im nije isplaćena od lipnja. Račun tvrtke je blokiran zbog neispunjavanja financijskih obveza.

O situaciji u tvrtci i akcijama koje poduzimaju SPH i Sindikat trgovine Hrvatske (jedina dva sindikata u tvrtci) u posljednje vrijeme je raspravljano na više sastanaka (sindikalnih i na zborovima radnika), radnici traže od rukovodstva tvrtke da konačno poduzme efikasne mjere za deblokadu računa i stvaranje uvjeta za izlazak iz krize uz objavu realnih rokova u kojima će se isplatiti zaostale plaće i ostala materijalna prava, a za sada se protive pokretanju stečaja. (dp)

Brodospas

Trećega prosinca u Splitu je potpisan sporazum između uprave tvrtke Brodospas d.d. i SPH o novim posebnim dodacima Nacionalnom kolek-tivnom ugovoru za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. S obzirom da je flota tog brodara smanjena za jedan brod snabdjevač – „Brodospas Ibis“, a da je flota sve starija, nije postignut dogovor oko traženja SPH da se plaće povećaju. No, dogovoreno je da će svaki pomorac u sklopu mjesečne plaće dobiti i naknadu za plaćene obvezne doprinose. Naknada će se isplaćivati na devizni račun pomoraca u dolarima. Potpisani sporazum stupa na snagu prvog siječnja 2011. Godine i vrijedi do kraja godine. (dp)

Tvrtka nadoknađuje doprinose pomorcima

8 1. Predstavite se članovima SPH i čitateljima Pomorskog vjesnika :).

O: Ja sam Tatjana Božić, na Jadro-liniji radim nepunih 6 godina na radnom mjestu sobarice.

2. Možete li nam opisati jedan vaš tipičan radni dan na brodu?

O: Ovisi o brodu i pruzi koju vozi, radi se u smjenama kroz dnevno i noćno dežurstvo, uključujući prih-vat putnika kod ukrcaja u garaži i na recepciji. Održavanje i uređenje putničkih kabina i prostora su svakodnevne obveze i rade se tijekom cijeloga dana.

3 Kakav je tretman žena na brodovima Jadrolinije? Kakav je život žene pomorca u Hrvatskoj?

O: Tretman je različit, a najveći je problem što kod nas još uvijek nije razvijena svijest, još se vuku ideologije iz prošlih vremena te je nažalost osjetna diskriminacija na radnom, ali i u ekonomskom položaju žene. Sadašnji položaj žene je podčinjen u odnosu na muške kolege na brodu, psihološki gledano za ženu neugodan jer većina želi učiti i napredovati, a ne ostati na najnižoj razini. Život žene pomorca u HR je doista težak jer te žene, majke, djevojke nisu socijalni problem jer to i ne žele biti, nisu teret društvu već su radnice koje su često premalo plaćene s obzi-rom na prirodu posla i odvojenost

od kuće i obitelji. U srcu sam prvo majka u duši sam žena, u životu žena pomorac. Drušštvo u kojemu žživimo nam je dalo zakonske okvire koji štite žene, no nažžalost sustav jošš ne funkcionira kako bi trebao. Biti žena pomorac nikako

nije olakotna okolnost, pogotovo ako ste samohrana majka.

4. Vi ste uputila pismo javnosti i SPH u kojemu jasno i glasno navodite probleme u svome poslu. Zbog kojih ste se odlučila o svemu progov-oriti u javnosti?

O: Žalosno je gledati naše vrijedne i pametne djevojke, žene, ali i mlade ljude općenito, koji ne napreduju u struci. Žalosna je također činenica da smo zaposlenice na Jadrolin-iji koje smo u radnom odnosu na ODREĐENO vrijeme zapravo

građani drugoga reda, ne pripada-mo nigdje i nemamo mogućnosti kao ostali građani koji rade na neodređeno vrijeme, zbog čega smo zapravo na svim razinama društva diskriminirane. Primjer-ice kada i ukoliko dođem u banku zatražiti kredit za školovanje djeteta ili bilo koji drugi, ne mogu ga dobit ili dobijem odgovor „može do isteka vašeg radnog ugovora“. Naš ugovor se produžuje na dva, tri mjeseca ili više, ovisno koliko u datom momentu kompaniji trebate. Bolne su te nepravde. Proces primanja što više zaposlenih na kompaniji u radni odnos na neodređeno vrijeme je primarni cilj sindikalnog rada, koji će nadam se u budućnosti uključivati i nas samohrane majke koje smo već nekoliko godina u svojevrsnom statusu quo, čekajući da i za nas pravda zakuca na vrata.

5. Mislite li da je moguća promjena na bolje?

Na koji način?

O: Da, naravno sve je moguće ukoliko postoji razumijevanje, a ja vjerujem da možemo napraviti kompromis na obostrano zadovoljst-vo, radnika i kompanije. Moramo postupno uvoditi promjene, sistem-atizacijom radnih mjesta, modern-izirati poslovanje i vratiti ljudima dostojanstvo, stimulirati ih te će rezultati biti pozitivni.

6. Zašto ste se odlučila postati aktivnim članom Sidnikata pomoraca Hrvatske? Što vas je navelo na to?

O: Jednostavno. Tu nam je kuća, tu smo doma, netko nas razumije i spreman nam je pomoći. Sindikat postoji zbog nas pomoraca. Tu su ljudi koji su prošli mora i najbolje nas razumiju.

7. Imate li planova za buduće aktivnosti unutar SPH?

Nova predsjednica Ženske sekcije unutar SPH govori

o svakodnevici žene pomorca u Hrvatskoj...

Tatjana BožićOsobna iskaznica

Nakon višesatnog razgovora kroz koji je 7 žena s nama

podijelilo svoja loša iskustva i tešku svakodnevicu u specifičnom poslovnom okruženju, odlučili smo nakon donešenih zaključaka

krenuti u realizaciju rješavanja i provođenja istih, te je done-sena odluka da se gđa. Tatjana Božić postavi kao nova predsjed-nica Ženske sekcije, a Bojana Manojlović na funkciju tajnice.

Tatjana Božić je sobarica zapo-slena u Jadroliniji proteklih 7 godina. Ponukana upitnim tret-manom na brodovima, na kojima ostaje i po 3 mjeseca (napominje da je to najkraći rok rotacije dosad, bilo je primjera kada je na brodu bila i po 6-10 mjeseci), uputila je protestno pismo SPH kroz koje traži poboljšanja i nove mogućnosti u radnoj funkciji koju obavlja u Jadroliniji. Prob-lemi s kojima se žene sobarice susreću na najvećoj nacionalnoj kompaniji su širokog spektra; od uvjeta života na brodu (sman-jene/prerađene kabine, odvojene

blagovaonice za žene i muškarce, neprikladne i preskupe uniforme koje se obnavljaju jednom u 3

godine i na koncu 12-16 sati rada dnevno) , zatim nedefiniranog opsega poslova na brodu (sobarice obnašaju SVE funkcije koje se od njih u datom trenutku naređenja od strane šefa kabine ili bilo kojih nadređenih očekuju, uključujući posao recepcionerke, carinice u garaži broda, prevoditeljice, itd.) do primjera mobinga i naravno šovinizma s obzirom da je struk-tura nadređenih isključivo muškog roda. Nemogućnost napredovanja ili usavršavanja je za Tatjanu jedan od ključnih problema, uz napo-menu da se sobaricama ne dopušta

niti prekvalifikacija u brodskog konobara jer su ta radna mjesta rezervirana za muškarce?

Sljedeći korak u realizaciji rješavanja istaknutih problema je bio dopis predsjedniku Uprave Jadrolinije sa sljedećim zahtjevima:

• Činjenica je da u Društvu od ukupno 40-45 žena pomoraca koje su ukrcane na brodove i trajektima Jadrolinije a na radnim mjestima sobarica I servirki ima onih koje već 17 godina rade na ugovor o radu na

Piše: B. Manojlović

Zajedno smo jače!

U utorak, 9. studenog

2010. u uredu SPH u Rijeci

sastale su se stare i nove

članice Sekcije žena s

ciljem aktualiziranja

tekućih problema s ko-

jima se žene susreću na

brodu, ali i na radnim

mjestima na kopnu.

SPH

“ U srcu sam prvo majka u duši sam žena, a u životu žena pomorac.”

Sa zadovoljstvom ističemo da su 3 sobarice na sas-tanku predsjednika Uprave i koordinatora podružnice SPH Jadrolinija zapovjednika Dragomira Mucića, nakon upućenog dopisa, primljene u radni odnos na neodređeno radno vrijeme.

br. 64 • prosinac 2010 9Dubrovnik, 05. 10. 2010. godine

OTVORENO PISMO JEDNE SOBARICE:

Puna vjere, samopouzdanja i nade učlanjujem se u SPH prije par mjeseci. I evo me, prvi sastanak u Dubrovniku…, ima nas impozantan broj.Gledam, ne komentiram, zapažam i po tko zna koji put bivam iznenađena ljudskom neupućenosti,

nezainteresiranošću…. Ali, čuditi se mogu do sutra…, u sebi mislim pa ljudi radi se o nama, učinimo nešto“ i kako teče sastanak zahvaljujem bogu da postoje ljudi koji znaju, i umiju nauči adekvatno rješenje, kompromis, na obostrano zadovoljstvo u „braku“ između Jadrolinije i radnika/pomoraca.

Ukratko predlažem:- promjena naziva SOBARICA u HOSTESA.- zaposlenim ženama omogućiti mogućnost napredovanja i rada na drugim radnim mjestima.- dodatna edukacija, posebno u stranim jezicima.- primanje u stalni radni odnos izmjenom UOR s određenog na neodređeno vrijeme.- povećanjem plaća i ostalih primanja.

Vidim da pomorac Jadrolinije nije imućan čovjek (što se je uvažavalo davno prije u onoj narod-noj „pomorac je, on ima“), da nažalost pomorac danas nema što pružiti svojoj obitelji. Školuje djecu, plaća režije iz minusa po tekućem računu, ako nije blokiran, da bi po dolasku s broda i pada dohotka na minimalnu plaću, nastupila rapsodija u plavom … trči, posuđuj, podmiruj minus u banci koja ti je „dobrodušno“ i s interesom dozvolila da živiš unaprijed. I gle čuda, pokušavate podići kredit, kada vas šalterski radnik spusti na zemlju objašnjavajući vam kako „vi, građani drugog reda, s UOR na određeno vrijeme ne možete podići kredit“.Ma sramota nas je, ljudi smo, imamo razloge i prava na život dostojan čovjeka. Šutimo, radimo

i cijenimo posao koji imamo (do kada, tražimo odgovor, nadajući se da će to biti još jedan mjesec dana i t d), a svjedoci smo sve težih vremena oko nas.Svjedoci smo teških životnih situacija, nemojmo dozvoliti da i nas zadesi sudbina naših

kolegica iz „Kamensko“. Pa kada već mijenjamo „agregatno“ stanje od sobarice, uljudne domaćice, čistačice, recepciona-rke, zar ne bi bilo, priznajte, mnogo kulturnije i realnije zvati nas HOSTESAMA. Vjerujemo da će nam zakonodavstvo biti naklonjeno, te nam omogućiti UOR na neodređeno vrijeme.

Znam da nisam pogriješila što sam član SPH i zato s punim povjerenjem pišem ove riječi.Podržimo jedni druge da svakako zadržimo radna mjesta, pošto radimo svi i više nego što treba,

jer volimo i želimo zadržati kruh naš svagdašnji. Zaslužujemo Ugovore o radu na neodređeno vrijeme, želimo i zaslužujemo bolji život mi i naša djeca. Ne želimo biti građani drugoga reda.Mislim da sam dotakla samo mali dio problema nas žena – sobarica, nas običnih radnika –

pomoraca, možda malo grubo, možda malo komično ili, u dubini duše tragično. Želimo svi da nam bude bolje, a u konačnici s nama u zajedništvu naš zajednički moto dobiva na

snazi.

Srdačni pozdravi svim pomorcima i radnicima!

„ZAJEDNO SMO JAČI“

Sobarica, domaćica, recepcionarka - HOSTESA

O: Svakako. Žene su vrijedne članice i naša sekcija ima planove koje ćemo postupno realizirati, ali prije svega moramo pora-diti na dobrom i blagovremenom informiranju, pošto je u današnjem svijetu informacija sve. Pomagati ćemo ženama u nevolji, pokušati poraditi na konkretnim potezima, primjerice organizaciji medicin-skih pregleda unutar kompanije i mogućnosti savjetovališta za žene pomorce, itd. U svakom slučaju, ne odustajemo, boriti ćemo se dok ne dobijemo zasluženi položaj i tret-man kako na radnom mjestu, tako i u društvu općenito!

8. Što biste za kraj željela poručiti svim ženama pomor-cima? :)

Pozivam sve pomorce da nam se pridruže, žene nemojte se bojati, budite glasne i recite sve što vas muči, zajedno možemo riješiti sve probleme. Čuti će netko jer mora biti bolje. •

UDRUZI ZA PROMICANJE DOSTOJANSTVA LJUDSKOG ŽIVOTA I OBRANE NEROĐENOG DJETETA „CENTAR ZA NEROĐENI ŽIVOT – BETLEHEM“

U ovim predblagdanskim danima s tugom u srcu posebno se prisjetimo svih onih koji su nemoćni, kojima je potrebna tuđa pomoć.

Ovim putem šaljemo moral-nu potporu vama trudnicama – budućim majkama koje ste unatoč bespomoćnosti i bijedi u kojoj se nalazite odlučile na svijet doni-jeti male anđele, koje ste našle utočište u domu za samohrane majke i djecu u Kamenskom pokraj Karlovca.

Sekcija žena Sindikata Pomoraca Hrvatske prikupila je već neke novčane priloge a u tijeku je akcija priku-pljanja dječije odjeće, pele-na, hrane i ostalih dječijih potrepština, koje ćemo vam dostaviti.

Uz poruku da niste same, u ime sekcije žena Sindikata Pomoraca upućujemo vam riječi nade, ufanja i radosti uz želje za blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2011. godinu vama i vašoj rođenoj i nerođenoj djeci.

Dom za samohrane majke i djecu u Kamenskom pokraj Karlovca je utočište za trudnice koje su ostale same. u velikoj potrebi za odjećom, pelenama, hranom i svime ostalim za bebe, traže bilo koji oblik pomoći djeci koja tek stižu na svijet i koje su majke prihvatile unatoč bijedi u kojoj se nalaze.

Ako imate odjeću, hranu, pelene, kolica, krevetiće, dekice ili bilo šta drugo za novorođenčad, slobodno se javite na sljedeće brojeve telefona:

Blaženka (098 540152)Željka (098 994 1063)

Ako netko želi pomoći i finan-cijski pa makar i samo 5 kuna, novce može uplatiti na :

udruga za promicanje dostojanstva ljudskog života i obrane nerođenog djeteta “centar za nerođeni život-betlehem”

mat.br. 2397315, razred djelatnosti: 9499,Kamensko 53. žiro račun u reiffeisen banci 2484008-1104754353

određeno vrijeme. Ženska sekcija SPH zabrinuta je za njihovu sadašnjost a brine nas i njihova budućnost. Tražimo da se preispi-ta mogućnost zapošljavanja na Ugovor na neodređeno radno vrijeme i da se pri tome vodi računa o ženama s najdužim radnim stažem.

• Tražimo da se u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta Jadrolinije promjeni naziv radnog mjesta šifra I naziv 43612 SOBARICA u DOMAĆICA.

• Za takvo što opravdanje nalazimo u činjenici da su one u pravom smislu riječi Domaćice na brodu.

• Tražimo ispitivanje mogućnosti da se na teret Društva organizira ili omogući pohađanje tečajeva stranih jezika za sobarice i servirke (po mogućnosti u mjestu prebivališta ili blizini istog), a što bi u konačnici podiglo razinu i konkurentnost usluga na brodovima a i mogućnost napredovanja s radnog mjesta servirke na radno mjesto konobara.

• Tražimo mogućnost istog napredovanja kao i za muškarce za žene koje su na radnim mjestima časnica palube. • (bm)

Slučaj br.1

NAPADNA ČASNICU

Još uvijek se čeka presuda u slučaju navodnog napada na časnicu iz Šri Lanke Bhanu Lakshanthi, kojeg je prema njezinim riječima počinio kapetan broda Lake Maja u

noći 30. listopada 2010. na putu iz Indonezije u Australiju. U organizaciji Međunarodne federacije transportnih radnika (The International Transport Workers Federation) u Londonu, pokrenuti su svi napori da bi se čim prije rješio ovakav incident koji uključuje žrtvu/člana posade ženskog spola, ali i zbog činjenice da se tragičan

događaj odvio dok je brod bio u međunarodnim vodama. U istragu se uključila i agencija Wallen Lanka iz glavnoga grada Šri Lanke Colomba, koja je promptno uključila u akciju da se žrtvi kompenziraju sve nužne beneficije.

Predstavnik ITWF-a u Colom-bu, Ranjan Perera potvrđuje isto uz objašnjenje:” Otpočeli su pregovori s agencijom Wallen Lanka. Međutim, ipak će biti potrebno određeno vrijeme dok se situacija ne razjasni i popravi jer se žrtva iskrcala s broda u Mumbaiju. No, bez obzira na tu činjenicu žrtvi pripada stopostotna kompen-zacija, neovisno o luci u kojoj je žrtva podnijela zahtjev za iskrcaj.”

Potvrđeno je da je žrtvi pružena maksimalna medicin-ska pomoć u privatnoj bolnici u Colombu nakon čega je poslana na daljnji oporavak uz kućnu njegu.

Kapetan pakistanskog podrijetla Liaquat Chowdhury koji je trenutno pod istragom zbog optužbi za spomenuti napad je pušten na slobodu uz jamčevinu od 6 tisuća austral-skih dolara te čeka suđenje koje je zakazano za ožujak 2011.

Slučaj br.2

SUMNJIVA SMRT MLADE KADETKINJE

Tijelo mlade Akhone Geveze je pronađeno u lipnju u Jadranskom moru kraj otoka Cresa, satima nakon što je navodno bila silovana od strane ukrajinskog časnika na brodu Safmarine Kariba. Tvrdi se da je kadetkinja prije smrti prijavila silovanje kolegi kadetu i zapovjedniku broda. Geveza je bila jedna od 100 mladih žena koje su uključene u tkz. Transnet National Ports Authority pomorski studijski program. Slučaj još uvijek nije rješen, ali se u Velikoj Britaniji vodi opsežna istraga pod inici-jativom pomorskog sindikata Nautilus.

“Društvo u kojemu živimo nam je dalo zakonske ok-vire koji štite žene, no nažalost sustav još ne funkcionira kako bi trebao.”


Prijelazno razdoblje do 2016. godine za linijski putnički promet

Hrvatska je petog studenog

zatvorila još tri poglavlja pris-tupnih pregovora s EU-om tako da nam je ostalo još samo 10 otvorenih poglavlja. Zatvoreni su pregovori u poglavljima 4 - Sloboda kretanja kapitala, 14 - Prometna politika i 34 - Insti-tucije. Time se broj zatvorenih poglavlja popeo na 25, a preostalo je zatvoriti još devet poglav-lja, odnosno 10 ako se računa i poglavlje Ostala pitanja.

U poglavlju Prometna politika, Hrvatska je dobila važna prijelaz-na razdoblja koja će omogućiti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržištu.Za područje pomorskog linijskog prometa, Hrvatska je dobila prijelazno razdoblje do 2016. godine, a za neredovite pomorske linije do 2014. godine.

Spriječiti nelojalnu konkuren-ciju preko leđa pomoraca

Na sastanku socijalnih partnera

(MMPI, brodari i sindikati), koji je održan 10. studenog, postignut je konsenzus o uvjetima i kriteri-jima za utvrđivanje formacijskog sastava članova posade brodova u javnom linijskom obalnom pomorskom prometu.

Treba podsjetiti da su praksu pregovaranja o formacijskom broju članova posade započeli SPH i brodari članovi Mare Nostruma (Rapska plovidba, Mediteranska plovidba i Jadrolin-ija) zaključivanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima još 1998. godine. Ta pionirska praksa kasnije se proširila na sve sudionike u javnom linijskom putničkom prometu i postala je

jedan od instrumenata obrane hrvatskih interesa koji će doći do punog izražaja ulaskom Hrvatske u EU.

Stav je SPH (uz poziv svim sudi-onicima u pomorskoj djelatnosti da se priključe) da treba zajednički utvrditi hrvatska pravila i zahtjeve u pogledu obavljanja javnog linijskog pomorskog prometa koje će morati zadovoljavati svi brodari (strani ili iz zemalja EU) koji će raspisivanjem koncesija za obavl-janje javnog linijskog pomorskog prometa doći u Jadran.

Sindikate pomoraca (SPH, NSPPBH i HSP) će kod utvrđivanja formacijskog sastava predstavljati povjerenstvo kojeg će međusobno utvrditi sindikati. To povjerenstvo će utvrđivati formacijski sastav sa svakim brodarom za svaki brod pojedinačno (posebno za vrijeme sezone odnosno za ostali dio godine) prema utvrđenim kriterijima.

Stav je SPH da treba osigurati

potpuno zapošljavanje hrvatskih pomoraca u tom sektoru, sačuvati hrvatsku zastavu i spriječiti nelojalnu konkurenciju koja bi se temeljila na broju članova posade.

SPH protiv smanjen-ja broja članova posade

Članovi SPH u Povjerenstvu za

određivanje formacijskog broja članova posade brodova na svojoj sjednici održanoj 28. prosinca u Rijeci zalažu se i traže da se prihvati optimalna zaposlenost pomoraca na brodovima koji održavaju linije M. Lošinj-Srakane Vele-Unije-Susak-Ilovik (linija 310), Vodice-Prvić Šepurine-Prvić, Luka-Zlarin- Šibenik (505) i Luka Šipanska-Suđurađ-Lopud-Koločep-Dubrovnik (807), ali i na ostale tri brodske linije za koje Agencija za obalni lini-jski pomorski promet priprema objavljivanje Javnog natječaja za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu (dodjeljivanje koncesije).

Stav je članova SPH u Povjeren-stvu da neće podlijeći pritiscima brodara da se smanji postojeći broj članova posade brodova koji sada održavaju iste linije i koji će se vjerojatno kandidirati na natječaju. Podsjećamo da je sadašnji broj članova posade rezultat prethodnih pregovora s brodarom. Svako smanjenje broja članova posade pod izlikom tzv. smanjenja troškova u stvari dovodi do povećanja fonda sati rada i povećava umora posada čime se ugrožava sigurnost posade, putnika i broda.

Medicina rada – obiteljskim liječnicima

Od početka 2011. godine , paci-

jenti zbog ozljeda na radu i profe-sionalne bolesti više neće odlaziti specijalistu medicine rada, već svom obiteljskom liječniku. Naime, ukinut je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, a njegovo ulogu ponovno preuzima HZZO. Zbog manjka specijalista medi-cine rada taj se zavod pokazao promašenim, pa je Vlada odlučila ukinuti ga u posljednjem valu mjera štednje.

Devetnaestog listopada u Dubrovniku održani su redovni pregovori između SPH i norveške udruge brodara (NSA) oko dva kolektivna

ugovora: za hrvatske pomorce na brodovima pod NIS zastavom i model ugovora za hrvatske pomorce na brodovima pod kontrolom norveških brodara bez obzira na zastavu. Pregovori su ocijenjeni uspješnima s obje strane, a novi ugovori počinju važiti od početka siječnja 2011. i traju do do 31. prosinca 2012. godine (2 godine), s time da će se socijalni partneri sastati prije prvog studenog slijedeće godine kako bi procijenili provođenje ugovora.

Na pregovorima su sudjelovali: V. Svalina, B. Berlan, P. Brazzoduro i V. Glavočić (SPH), Pal Tangen (glavni pregovarač NSA) i Oivind Staerk (Head of Maritime Personel kompanije Hoegh LNG) te Bernhard Lie-Nielsen i Line Heimstad (norveški sindikati pomoraca NMOA/NUME i NSU). Na pregovorima je iznijet podatak da trenutno kod norveških broda-ra plovi preko 400 hrvatskih pomoraca, uglavnom časnika (bez pomoraca koji plove na off-shoreu).

Treba napomenuti da oba ugovora o kojima se pregovaralo određuju minimume ispod kojim niti jedan norveški brodar ne može ići, a svaki brodar određuje nove plaće (ovisno o stanju, tipu brodova, tradeu i inter-noj politici brodara) uzimaju u obzir dogovoreno povećanje.

Dogovoreno je: da se plaća na svim pozicijama od početka slijedeće godine poveća za tri posto (iako je SPH tražio veće povećanje); da se povećaju naknade u slučaju smrti s 82.500 na 85.000 $; da se povećaju naknade u slučaju smrti za svako dijete s 16.500 na 17.000 $; da se maksimalna naknada u tom slučaju poveća sa 66.000 na 68.000 $; da se primjenjuje ugovor o naknadi za plovidbu u ratnim zonama koji su potpisali norveška udruga brodara i norveški sindikati pomoraca (o čemu smo već pisali)i pojačana je pozicija pomoraca koji imaju stalni ugovor u slučaju bolesti/ozljede tako da brodar ne može raskinuti ugovor u bilo koje vrijeme već će to ovisiti od slučaja do slučaja.

Otvorena je rasprava, na prijedlog SPH, da se smanji razlika na razumnu mjeru između dogovorene minimalne plaće i stvarnih plaća koje isplaćuju norveški brodari.Prihvaćen je prijedlog SPH da se ubuduće tarifni dio kolektivnog ugovora pregovara prema tipu brodova (do sada dry i tankeri, a ubuduće posebno za LNG/LPG, chemical/product i off-shore).

Prihvaćen je poziv SPH norveškim brodarima da zadrže i povećaju broj hrvatskih pomoraca na svojim brodovima s posebnim naglaskom na ukrca-vanje vježbenika palube i stroja. •

U organizaciji ILO-a i ETF-a početkom studenoga je u međunarodnom trening centru (ITC) u Torinu održan prvi u nizu seminara na temu „Decent work- training for Trainers“. Na seminaru su sudjelovali sindi-kalni predstavnici zemalja novih članica EU te zemalja kandidata

( iz Hrvatske predstavnik SPH N. Melvan i Sindikata željezničara Hrvatske).Seminar je vodila E. Toth, voditeljica ITC-a koja je dugi niz godina radila u SSSH.

Iz velikog broja obrađenih tema treba istaknuti: učlanjivanje i učešće mladih radnika u trans-portnoj industriji, problemi transportnih radnika-vozača

u EU i izvan EU, problemi žena na radu u transportnoj indus-triji.Od učesnika seminara se očekuje da rade na učlanjivanju mladih radnika i da daju poticaj za sudjelovanje istih u tijelima sindikata.

Drugi dio seminara održan je početkom prosinca u Olimiji

(Slovenija), a na tom seminaru u radu su se pridružili i predstavnici sindikata članova ITF-a iz Srbije te je povećan broj učesnika iz Malte, Makedonije,

Slovenije i Hrvatske, a kao gosti sudjelovali su predstavnici sindi-kata Češke i Turske.

Slijede seminari u Latviji (u ožujku) gdje će N. Melvan, pred-stavnik SPH sudjelovati kao jedan od predavača. Slijede seminari u Turskoj, Bugarskoj i Mađarskoj dok će završni seminar biti održan naje-sen 2011. godine u Bruxellesu. •

Dogovoreno povećanje plaća s NSA

Trening za trenere

Sudionici seminara

Pomorska pustinja ?

- Rizikujemo da Europa postane pomorska pustinja,

upozorio je Philippe Alfonso, politički tajnik ETF-a na seminaru koji je održan u Genovi sredinom studenog o budućnosti zapošljavanja na brodovima u Europi u čijem je radu sudjelovao i V. Svalina (SPH).

Na dnevnom redu bili su problemi nedostatka časnika i nezaposlenost ostalih članova posade. ETF je pripremio studiju, u suradnji s univerz-itetima u Londonu, groningenu i Nantesu, kako bi se shvatilo „kako pomoći obrazovanje i zapošljavanje u europskoj pomorskoj industriji“. Jedno od predloženih rješenja je obrazovanje visoke razine i podupirajuća sredstva za povećanje zapošljavanja europ-skih pomoraca. S takvim prijed-logom sindikati će se obratiti EU: prijedlog je da se zatraži veća razina od propisanih STCW konvencijom kako bi se mladi opredjeljivali za profe-siju pomorac. Jedan od razloga zbog čega mladi iz EU ne žele biti pomorci je onaj da, jednom ukrcani, ne mogu promijeniti posao i raditi na kopnu. Istak-nut je primjer da brodski časnik stroja koji na brodu „proizvodi“ na tone pare, kada želi raditi na kopnu u nekoj kotlovnici to ne može, jer mora ishodovati novo ovlaštenje.

Studija demantira da post-oji kriza – pomorske škole su prepune, ali problemi nastaju kada treba nastaviti karijeru.


To je učinilo da taj slučaj bude poseban, ali i to da je to bio prvi put da su brod i teret pronađeni neoštećeni s piratima koji su još bili na brodu.

Dvanaestog rujna 1995. godine brod “Anna Sierra” je isplovio pod ciparskog zastavom iz Ko Si Changa, luke 50 milja južno od Bangkoka u Tajlandu s 12.000 tona šećera u vrećama. Plovio je prema Manili na Filipinima. Imao je posadu od 23 člana (iz Grčke, Jugoslavije, Sri Lanke i Egipta).

Slijedećeg dana, u tri sata

ujutro brod se nalazio na poziciji 11° 15’ N i 102° 00’ E u tajland-skom zaljevu. Napalo ga je 30 naoružanih pirata automatskim puškama. Pirati su se brodu približili brzim gliserom dok je brod plovio svojom maksimalnom brzinom. Pirati su se probili u nadgrađe koje je bilo zatvoreno. Pirati su otvorili vatru na vrata nadgrađa kako bi prisilili posadu da izađe iz kabina. Posada, već pod kontrolom pirata, je vezana i smještena u dvije male kabine. Ostatak je zaključan u kabinama

slijedeća dva dana.U ranim satima 15. rujna, na

poziciji 08° 20’ N i 107° 14’ E, 60 milja od obala Vijetnama, osam članova posade je dovedeno na palubu gdje im je zapriječeno smrću. Nasilno su ukrcani na mali čamac unatoč nemirnom i valovitom moru, bez hrane, vode ili navigacijskih instrumenata. Nekoliko sati kasnije, ostatak od 15 članova posade prisiljeno je da se ukrca u splav. “Ana Sierra” je s piratima otplovila…

Osam članova posade je spasio vijetnamski ribarski brod tri sata i dvadeset minuta kasnije. Odvedeni su u Vung Tau…

16. rujna 1995. godine, zapovjednik je iz Vung Taua tele-fonom obavijestio vlasnika broda koji je uzbunio ciparske vlasti. Ciprani su kontaktirali Interpol, američki regionalni centar za traganje, spašavanje u Honoluluu te američko ratno zrakoplovstvo te AMVER (American Mutual Vessel Search and Rescue).

18. rujna vlasnik je kontaktirao IMB koji je odmah organizirao

široku potragu za brodom. Opis broda i njegova fotografija odaslana je lučkim kapetanima i brodarskim agencijama u regiji. Pozamašna nagrada je ponuđena od strane osiguravatelja za bilo kakkvu informaciju o brodu.

5. listopada 1995. godine IMB je dobio informaciju da je brod viđen u luci Bei Hai u južnoj Kini. Istražitelji IBM-a otišli su u Kinu da bi se na licu mjesta uvjerili u istinitost informacije.

8. listopada IMB istražitelji su u luci pronašli brod “Artic Sea” koji je bio vezan na vezu broj četiri. Identificirali subrod “Anna Sierra”.. Izvorno ime broda – “Diagara” još je bilo zavareno na pramcu i na krmi, a obrisi imena “Anna Sierra” još su bili vidljivi. Brod je stigao na sidrište Bei hai u 10 sati 20. rujna bez prethodne najave vlastima!

Dokumenti koje je predočio zapovjednik u ime broda “Artic Sea” bili su falsificirani. Samo jedan član posade imao je valjane

pomoračke svjedodžbe. Između falsificiranih dokumenata bio je i teretni list (bill of lading), na kojem je pisalo porijeklo tereta (Tajland) koji je ukrcan u – Brazilu! Pronađeno je i da je teret šećera ilegalno prodan trgovcu u Bei Hai početkom rujna 1995. godine – prije piratskog napada i otimanja broda!

U međuvremenu su kineske granične obrambene vlasti (Chinese Frontier Defence Author-ity- Banfong) uhitile brod. Čuvala su ga dva naoružana stražara. Četrnaestočlana “posada” je uhićena zajedno s brodom. Njih 12 imalo je indonezijske putovnice, a dvojica malezijske. Putovnice su pokazale da je svih 14 ušlo u Tajland na aerodromu u Bang-koku sedmog kolovoza 1995. godine, a doletjeli su zrakoplovom Thai Airwaysa iz Singaporea. Na putovnicama nije bilo pečata službe za migrante da su napustili Tajland.

Zapovjednik “Artic Sea” sam je sebe nazivao: kap. Bekas. Izjavio je da su se on i njegova posada ukrcala na brod “Polaris” u Bang-koku te da su isplovili za Manilu. Na sidrištu u Manili prekrcali su se na “Artic Sea” koji nije imao posadu, 16. rujna te da su odmah isplovili za Bei Hai gdje su stigli 20. rujna. Pregled nautičkih karata je pokazao da “Artic Sea” nije mogao prevaliti taj put u četiri dana.

nastavlja se

Slučaj “ANNA SIERRA” je tipičan primjer broda koji je otet u jugoistočnoj Aziji. Svrha tog napada bio je da se netko domogne broda i tereta.

Piše: D.Prestint

1. Pomorci po prirodi

Filipini imaju vrlo dugačku obalu (36.289 km) što je više od SAD (19.924), UK (12.429), Kine (14.500), Francuske (4.668), a nešto manje od Rusije (37.653). Treba znati da filipin-ski arhipelag broji čak 7.107 otoka. Filipinci imaju prirodni

pomorački instinkt i uvijek rade uz veliki elan unatoč što su mjesecima odvojeni od obitelji. Rijetko pokazuju nostalgiju za domom. Ukoliko izlaze na kopno, umjesto odlazaka u barove, uobičavaju potrošiti slobodno vrijeme u Internet punktovima pišući e-mailove ili razgovarajući online sa svojim najbližima.

2. Privrženost i disciplina

filipinski pomorci rade s privrženošću i vrlo su disci-plinirani. Uz to oni su vrlo svjesni svojeg ponašanja pogotovo kada silaze s broda u lukama. Brodari često prib-jegavaju uskraćivanju prava, bespravnoj praksi u kojoj pomorac potpiše ugovor o radu koji je kasnije zamjenjuje drugim, obično kada dođe na brod. Broj godina servisa u istoj kompaniji brodari ne

uvažavaju, ali filipinski pomorci teško mijenjaju brodara.

3. Teški rad

filipinski pomorci rade fizički mnogo više od drugih naciona-lnosti, pa često imaju ozljede leđa ili hernije (bruh) zbog dizanja teških tereta. Veliki dio brodara odbija prihvatiti odgov-ornost za povrede pomoraca.

4. Fleksibilnost

filipinski pomorci rado obavljaju poslove koji nisu dio njihova ugovora te brodari od takvog ponašanja izvlače korist. Često imaju preveliki broj radnih sati.

5. Pouzdanost i lojalnost

kako su filipinski pomorci pouzdani i lojalni, brodari često odugovlače s plaćanjem otkupnine ukoliko ih otmu somalijski pirati. Oko 120 filipinskih pomoraca na 11 broda pod raznim zastavama oteto je od strane somali-jskih pirata u razdoblju od travnja do rujna ove godine. Naknada za plovidbu u takvim rizičnim zoni iznosi “dvostruka” osnovna plaća za plovidbu kroz nesigurna područja Aden-skog zaljeva kod Somalije.

6. Rad za manju plaću

filipinski pomorci su često plaćeni manje nego što im je obećano.

7. Tečan engleski jezik

filipinski pomorci se dobro služe engleskim jezikom i imaju dobre komuni-kacijske vještine.

8. Dobro istrenirani i prila-godljivi u promjeni okruženja

filipinski pomorci se lako prilagođavaju novim tehnologi-jama i promjenama okruženja.

9. Sposobni rješavati probleme

svi, uključujući i zapovjednika, pokazuju naivnost pri rješavanju problema, npr. tehnički zastoj zbog pomanjkanja rezervnih dijelova. Brodari često ne nalaze za shodno da na brodu imaju dovoljno rezervnih dijelova.

10. Ponašanje

filipinski otoci bili su španjolska kolonija od 16. stoljeća. Miješani kolonijalni utjecaj omogućio je filipinskim pomorcima da se lako sprijateljuju sa strancima, a njihova kombinirana azijsko-španjolska kultura pretvorila ih je u najpoželjnije pomorce.

11. Prate i pridržavaju se zakona

U 2006. i 2007. godini, 12 filipinskih pomoraca s motor-nog tankera “Clipper Trojan” i motornog broda “Windsor Castle” pomogli su svojim svjedočenjem u sudskom progonu brodara i manag-era B.Navi Ship Manning

Services i Clipper Marine Services zbog protuzakonitog ispuštanja otrovnog otpada u ocean. Pridržavali su se naredbe filipinskog senata.

12. Strpljivi i tolerantni

unatoč rasnoj diskrimi-naciji na brodovima, fili-pinski pomorci nastavljaju raditi strpljivo i tolerantno.

13. Žrtvovanje svog života

u eksploziji na brodu “Norway”, jednom od najvećih nesreća na brodovima za krstarenje u SAD, sedam od osam stradalih bili su Filipinci. Poznat je i slučaj da nasljed-nik Anthonya Allasa koji je preminuo od raka prostate nije želio nikakvu naknada od brodarske kompanije, iako je sud to odredio.

14. Ženski pomorci

Filipinke često rade kao konobarice na brodovima za krstarenje za manje od 50 dolara na mjesec. One povećavaju svoju malu plaću napojnicama od putnika. Brodarske kompanije daju prednost konobaricama u odnosu prema konobarima, jer oni imaju veću plaću.

“Diagara”IMO 7117955GRT 7.402DWT 12.934dužina 140,1 / širina 17,6izgrađen 1971Brodogradilište: Porsgunds M.V., PorsgrunnNovogradnja br. 1281979 - Alexandra T.1985 - Akti1987 - Anna Sierra

Očito je tekst o 17 razloga objavljen u prošlom

broju naišao na neodobravanje kod dijela javnosti

– tekst je napisan (razloga ima još, a ne samo 17)

da izazove reakcije, ali su one izostale. Očito ćemo

morati napisati x razloga zbog čega treba ići na

more kao pomorac i tu očekujemo vašu pomoć…

Još jednom: ukoliko se ne slažete s navedenim tvrdnjama u

tekstu, pošaljite nam svoje mišljenje, rado ćemo to objaviti.

14 razloga zašto brodari vole filipin-ske pomorce

U listopadu 2008. godine predsjedatelj International Mari-ners Management Association of Japan je izjavio da su filipinski pomorci prvi izbor japanskih brodara i manag-era. Činjenica je da trećinu svjetske pomoračke radne snage čine Filipinci. Zašto brodarske kompanije (ne samo japanske) traže filipinske pomorce ? Evo 14 razloga:

Slučaj: “Anna Sierra”

Tajne mora, more tajni


355 centara za pomoć pomorcima

International Association of Marine Institutions je preporučila da se osigura da njihovi treninzi uključe integraciju pilota u bridge team. International Committee on Seafarers’ Welfare (ICSW), nevladina organizacija utemeljena 1976. godine koja se bavi dobrobiti pomoraca i čiji su članovi Interna-

tional Shipping Federation (ISF), International Transport Workers’ Federation (ITF) i International Christian Maritime Association (ICMA) objavila je knjižicu pod naslovom Seafarers’ Centres Direc-tory, vodič namijenjen pomorcima koji sadrži podatke o 355 centara diljem svijeta koji pružaju pomoć

pomorcima.- Directory je vrlo koristan i dijeli

se besplatno pomorcima. Naš je cilj da se taj vodič redovito ažurira i objavljuje, izjavio je direktor ICSW-a Roger Harris.

Directory je tiskan u početnoj nakladi od 50.000 primjeraka od strane ITF Seafarers’ Trusta, a biti će podijeljeni besplatno brodarskim kompanijama, organizacijama koje se bavi pružanjem pomoći pomor-cima i drugim organizacijama koje ga budu tražile na adresu [email protected]. Svi oni koji nisu članovi ICSW-a moći će dobiti Directory uz plaćanje troškova dostave.

Directory se može dobiti i u Središnjem uredu SPH u Rijeci.

• Prosinac 2009: sudar bulk carriera “Alam Pintar” (IMO 9296858, gt 46.982, dwt 87.052) i ribarskog broda “Etoile des Ondes” u Engleskom kanalu – kompanija Malaysian Bulk Carriers nije izvršila nikakav formalni trening u bridge team managementu za svoje zapovjednike i časnike palube.

• Rujan 2009: kontejnerski brod “Maersk Kendal” (IMO 9332999, gt 74.642, dwt 84.771) nasukao se u Strait of Singapore – otkriven nedostatak u bridge team work. AP Moller-Maersk je poduzeo korake da osigura svim časnicima palube crew resource management

trening. International Chamber of Shipping proizveo je dokument koji snažno podupire potrebu da časnici palube pohađaju bridge team manage-ment trening.

• Veljača 2009: oil product/chemical tanker “Valler-mosa” (IMO 9251559, gt 25.063, dwt 40.218) udario je o dva oil tankera koji su iskrcavali na Fawley Marine Terminalu – zapovjednik i časnici palube nisu dovoljno pažljivo pratili akcije pilota. Napisane su preporuke kako bi se definirala očekivanja od časnika palube i pilota. Maritime & Coast Guard Agency je preporučila da se brodarskoj industriji daju detaljnije informacije u odnosu prema očekivanim razinama podrške koje dobivaju časnici palube kada je ukrcan pilot. •

Duga razdoblja izolacije, produženo eksponiranje atmos-ferskim utjecajima, suživot u uskim zonama rada i neadekvat-na ishrana – samo su neke od teškoća koje karakteriziraju aktivnosti pomoraca. Teškoće koje su, prema nekim aspektima, povezane s prirodom života na moru i koje, često, se pret-varaju s vremenom u ozbiljno narušavanje zdravlja.

Prema najnovijim istraživanjima koje su prove-dene u Italiji (sto tisuća zain-

teresiranih, među kojima veliki broj stranaca čiji je broj moguće procijeniti na deset posto, ali čiji broj doseže i 40 % kod pojedinih brodara) došlo se do identikita prototipa pomorca: srednjih godina (49,4 godina), oženjen (76% slučajeva), s reumatskim patologijama (59%) koje se pripisuju uvjetima rada, ima malo patologije koščanog sustava (14%) i još manje infektivnih bolesti (9%). Uz to istraživanje pokazuje da ima preveliku težinu,da redovno jede konzer-

viranu hranu i sirovu ribu što povećava mogućnost infekcija.

Vrlo je zabrinjavajući podatak podatak o postotku sunčevih opeklina: najmanje 76 % ispi-tanika je imalo takve opekline, a 32 % je prijavilo da je imalo više od pet slučajeva opek-lina uzrokovanih izloženošću sunčevim zrakama. No, cijela kategorija je podložna riziku opeklinama uzimajući u obzir dnevnu izloženost od oko 5,5 sati). Štetu koju sunčeve zrake mogu uzrokovati nisu prepoznate od strane pomoraca: kod čak 90 posto pregledanih ustanovljen je fotoaging ( starenje kože), samo 12,5 % pomoraca se štiti od zraka i koristi kreme, a njih 75 % se nikada nije povrglo dermatološkom screeningu. Valja upozoriti na potpuni nedostatak informacija pomoraca iz istočne Europe o mogućnosti pojave raka kože zbog predugog eksoniranja sunčevim zrakama.

I na kraju: infektivne i paraz-itske bolesti, štete zbog pretjer-anog izlaganja suncu, buci i pogrešna ishrana su najznačajniji rizici za zdravlje pomoraca. •

(dp)

Prevencija i rizici

Infekcije, opekline: rizici za zdravlje pomoraca

Ispodstandardni operatori koji tiču luke EU od siječnja slijedeće godine biti će klasificirani i upisani u javni registar, objavila je Europ-ska komisija 14. rujna. Pod pojmom operatori podrazumijevaju se imena kompanija koja su navedena u International Safety Management certifikatu. Novi registar uzimati će u obzir tip broda, nedostatke i zaustavljanja na području koje pokriva Paris Memorandum of Understanding. Podatke će priku-pljati Thetis, baza podataka Europe-an Maritime Safety Agency (EMSA). Novi inspekcijski sustav i priku-pljeni podaci, prema direktivi EU iz 2009. godine o Port State Controlu (PSC), postao je zakonski zahtjev i zamjenjuje postojeće nacionalne sustave PSC-a

Najavljuje se da će operatori s dobrim karakteristikama biti nagrađeni rjeđim pregledima, dok se Komisija nada da će ispodstan-

dardni brodari i brodovi biti potpu-no izbačeni iz EU voda. Unatoč tome što se smatra da je vrlo jednostavno promijeniti zastavu, vlasnika, operatora i ime broda, u Bruxellesu vjeruju da će novi sustav biti vrlo efikasan. Briselska direktiva je, dodatno, uspostavila nove kriterije za potpunu zabranu ulaska ispod-standardnih brodova u EU vode.

Europska komisija smatra da objavljivanjem imena ispodstan-dardnih brodara neće naštetiti europskim brodarima s obzirom da su oni uvijek u vrhu kvalitete, a na udaru će se najviše naći brodovi čije kompanije imaju sjedište u Aziji, posebno na području Crnoga mora.

Tijekom lipnja i kolovoza ove godine, predstavnici iz 39 država koje potpadaju pod Paris MoU uključujući Kanadu, Hrvatsku u Rusiju sudjelovali su na jednotjed-nim seminarima u organizaciji EMSA-e. • (dp)

Ispodstandardnioperatori u javnost imenom !

Humanost na djelu

SPH brine za djecuDa SPH ne zaboravlja svoje članove dokaz je i briga za sinu svog pokojnog člana Tomislava Burčula. S obzi-rom da se obitelj nalazi u teškoj materijalnoj situaciji, SPH je odlučio da se njegov-om sinu Anti, učeniku prvog razreda klasične gimnazije u Zadru pomogne snošenjem troškova prijevoza od mjesta stanovanja (Galovac) do škole. Iz sredstava Fonda solidarnosti SPH kupljena je godišnja učenička autobusna karta. Treba reći da su pred-savnici SPH i prošle godine za Božić obitelji uručili donaciju i darove.

Dodijeljenepomoći

Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana početkom rujna

donijeta je odluka o dodjeli pomoći: S. Strikić i I. Ćuk (Dunavski Lloyd), A. Grbeša ( Plovput), T. Carević ( LK Dubrovnik), I. Spaija (Brodospas) po 2.000 kuna, S. Vrdoljak (Plovput) i R. Jovanović ( Vugip) po 1500 kn, D. Nanić (Jadrolinija) 1000 kn te posmrtno obitelji J. Kuzmić 2000 kn, a obitelji S. Borić i I. Miletić 3.000 kn. Ž. Mariću (Jadrolinija) odobrena je pozajnica od 3000 kn.

Bridge resourcing pogreške

Top 10 Container Lines u rujnu 2010 (po TEU)

2010 2009 Kompanija Ukupno TEU Broj brodova

1 1 AP Moller-Maersk Group 1.969.504 509

2 2 MSC 1.642.955 396

3 3 CMA CGM 1.212.554 395

4 5 APL 591.913 144

5 4 Evergreen 586.723 161

6 7 Hapag-Lloyd 551.236 125

7 6 Coscon 545.379 145

8 16 CSAV 526.935 144

9 8 CSCL 469.006 122

10 10 Hanjin 439.358 95

Ukupno teu/brodova 8.535.563 2.236

Ukupno na svijetu TEU/brodovi 16.091.397 9.676


Prema podacima EU oko 2,6 milijuna tona opasnog otpada proizvede se na godinu u zemljama EU. Koristeći lošu političku situaciju u Somaliji, somalijsko kopno i more koriste se kao „kanta za otpatke“, a u cijeli „posao“ uključena je i tali-janska mafija. U tu „kantu“, prema podacima Greenpeace-a baca se godišnje oko 500.000 tona opasnog otpada.

Iznijeto je da je 2005. godine tsunami na kopno izbacio sprem-nike s opasnim, otrovnim i radio-aktivnim, otpadom podrijetlom najvjerojatnije iz zemalja EU, što je bio još jedan dokaz da se ne radi samo o špekulacijama. Bacanje u „kantu“ ne bi bilo moguće bez korumpiranih političara i državne administracije koji su izdavali dozvole za pohranjivanje opasnog otpada, pa su ribari odlučili da sami odbrane svoj izvor hrane i egzistencije. Izgubili su ribu, pa su počeli loviti brodove i posade što im je donijelo neophodna sredstva za preživljavanje. To je početak piratstva u somalijskim vodama.

Tek će budućnost pokazati sve negativne posljedice odlag-anja opadnog otpada na kopno i u more. Danas nitko se ne usuđuje istraživati posljedice po zdravlje i okoliš opasnog otpada., ali se zna da je stanovništvo najviše pogođeno dišnim i crijevnim boles-tima na području dvije manje luke sjeverno od Mogadiscia – Obbia i Warsheik.

Iako je piratstvo značajna prepre-ka slobodnoj plovidbi, rješenje problema je na kopnu: kada bi se stabilizirala politička situacija (rat traje punih 18 godina). Sve je počelo 1991. godine za vrijeme anarhije koja je trajala za vrijeme diktatora Mohameda Siada

Barrea. Malo je poznato, da je u to vrijeme Somalija ( i njene vođe) bila odlagalište svjetskog opasnog otpada i centar trgovine oružjem (ne zaboravimo nikada razjašnjeno ubojstvo talijanske tv-novinarke Ilarie Alpi i njenog snimatelja Mirana Hrovatina u Mogadisciu).

Dr. Ali S. Faqi je na nedavnoj konferenciji o sigurnosti na moru I borbi protiv piratstva koja je

održana u Londonu povukao jasnu vezu između piratstva I zbrinjavan-ja opasnog otpada u Somaliji.

Iz talijanskih obavještajnih izvora: “Nakon što je otpad stigao u Livorno ukrcan je na ribaricu ˝Osman Raghe˝, ribarica je isplo-vila te je prvih dana veljače 1993. stigla u novu luku u Mogadisciu (Somalija). Tamo su čekali ljudi koje je nabavio Giancarlo Marocchi-no, dobar prijatelj Mirka Martinija i u onom trenutku vrlo moćan u Somaliji. Iskoristio je kamione koji su bili u jednoj garaži na četvrtom kilometru ceste prema aerodromu. Osim otpada prevezeno je i oružje koje je predano u glavni stožer Ali Mahdija, dok je otpad premješten

na više lokacija. Četvrtina je zakopana na 150 kilometru ceste između Berbere i Sillila u priobal-noj zoni Bosasa, druga četvrtina na ušću rijeke Webi Jubba, blizu keni-jske granice, treća četvrtina je zako-pana pored ceste između Dhurba i Ceel Gaala (Bosaso), a četvrti dio je zakopan pod cestu Garoe-Bosaso na kilometru 37,700.”

Ahmedou Ould-Abdallah, pose-ban predstavnik generalnog tajnika UN-a, izjavio je u londonskom Independentu da devet milijuna Somalaca gladuje u godinama nakon rata. U priobalju su počele bolesti, ljudi su dobivale osipe, a djeca su se rađala s deformitetima.

U listopadu 2007. godine talijan-ska La Repubblica piše: Mafijaška organizacija uskladištavala je radio-aktivni otpad u Somaliji za račun talijanske ustanove za energiju (ENEA) koja je mogla čak proizves-ti plutonij. Protumafijaški tužitelj u Potenzi Francesco Basentuni podignuo je deset optužnica, osam protiv bivših upravitelja ustanove ENEA u mjestu Rotondolla na jugu Italije, te dvije optužnice protiv dvojice pripadnika ‘ndraghete, mafijaške organizacije iz regije Calabrija. Mafijaška organizacija je došla do radioaktivnog otpada tako što je jedan od bivših direktora ENEA-e u Rotondelli, Tommaso Candelieri, jedan od osmorice protiv kojih je podignuta optužnica, dao pripadnicima ‘ndraghete posao zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Jedan od bivših članova mafijaške organizacije, Francesco Fonti, u međuvremenu postao pokajnik i surađuje s pravosuđem, izjavio je kako mu je direktor Candelieri 1990-tih godina dao 800 milijuna lira za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Somaliji. No, otpad nije stizao samo iz Italije nego i iz drugih zemalja: Švicarske, Fran-cuske, Njemačke i SAD. Posao slanja brodovima radioaktivnog

otpada u Somaliju organizirao je mafijaški šef Roberto Palazzolo, koji živi negdje u Južnoj Americi.

Oluja je 2005. godine izbacila na somalske plaže bačve s otrovnim otpadom (uključujući kadmij i živu) - počele su bolesti i neobjašnjive smrti. Lokalni ribari su tada počeli formirati grupe nazvane Somali-jska obalna straža i Nacionalna dobrovoljačka obalna straža. Ubrzo su postali pravi pirati…

Nedavno je snimatelj bugarske televizije snimio dokumentarac u Eylu- glavnom gradu pirata i Bossasu gdje se pirati opskrbljuju oružjem, satelitskim telefonima, brodicama i drugom opremom za napade. Ističe se: Postati pirat je nešto poput promaknuća za običnog ribara. Pirate čine tri grupe ljudi- obični ribari koji dobro poznaju more, prijašnji ustanici i vojnici koji napadaju brodove i pojedinci koji govore više jezika i vični su moder-noj tehnologiji.

Trenutno čak 164 ratna brod patrolira tim područjem – tisuće vojnika protiv 300-500 pirata, a rješenja nema. Dr. Ali S. Faqi tvrdi: Somalija je u rukama međunarodne mafije, somalijskih korumpiranih političara, raznih milicija…

Jennifer Giroux istraživačica iz Švicarske tvrdi da nije pronašla potvrdu o vezi između pirata i Al-Qaide, a svima je jasno da se novac od otkupnina investira izvan Somalije (Kenija, Dubai…).

I dok se vode rasprave, traže uzroci, pirati I dalje otimaju brodove i drže kao taoce pomorce. • (dp)

Veza između piratstva i opasnog otpada

Na marginama 2. konferencije o sigurnosti na moru i borbi protiv piratstva

Nedavno je u Londonu održana 2. Konferencija o sigurnosti na moru i borbi protiv piratstva. Između ostalih somali-jski dr. Ali S. Faqi (tok-sikolog) je ustvrdio je da se profit od prihvaćanja opasnog otpada u Africi, poglavito u Somaliji, procjenjuje na 124 mili-jarde dolara, a da je upravo taj „posao“ u biti uzrok pojave pirata.

Brod Vrsta DWT OtkupninaDatum

oslobađanja

Sirius Star VLCC 319.430 3m $ 1/2009

Saldanha Bulk carrier 75.707 1.9m $ 3/2009

De Xin Hai Bulk carrier 76.432 3.5m $ 12/2009

Maran Centaurus VLCC 300.294 6m $ 1/2010

Al Khaliq Bulk carrier 38.305 3.1m $ 2/2010

Talca Reefer 11.055 2.5m $ 5/2010

Motivator Product tanker 13.065 1.5m $ 7/2010

Al Nisr al Saudi Product tanker 5.136 2.0m $ 8/2010

Samho Dream VLCC 319.430 9.5m $ 11/2010

Golden Blessing Product tanker 14.445 9.0m $ 11/2010

Napadnut prvi LNG Q-flex LNG brod “Umm Al Amad”

(izgrađen 2008.) jedan je od neko-liko brodova koji su napadnuti u nedavnim napadima u Južnom kineskom moru.

Singapurski Regional Co-operation Agreement on Comating Piracy and Armed Robbery against Ships in Asia (ReCAAP) Information Sharing Centre objavio je da je brod kapaciteta 210.000-cbm kojeg kontrolira K Line pod J5 partnerstvom s Qatar’s Nakilat napadnut 21. kolovoza dok je plovio preporučenom rutom kod Natuna Islands. Elektronski podaci pokazuju da je brod plovio prema Incheonu u Južnoj Koreji pod teretom.Zamjenik direktora ReCAAP-a, Nicholas Teo je potvrdio da je to prvi napad na jedan LNG brod u tom području te je dodao da je primarni motiv napada, prema svemu sudeći, pljačka te da je nekoliko sličnih napada zabilježeno prijašnjih tjedana.Napad se dogodio 20 do 50 nautičkih milja od obale pa se pretpostavlja da mali brodovi koji napadaju operiraju s broda-matice. ReCAAP je odmah alarmirao brodske kompanije i upozorio ih na moguće noćne napade malim brodicama koji obično slijede brodove.Iako nije objavljen sastav posade, SPH raspolaže pouzdanom informacijom da se na brodu nalazi nekoliko hrvatskih pomoraca.

Piratski trag Dvadesetak sati nakon neuspjele

otmice broda “Magellan Star”

početkom rujna – posada je primijen-ila taktiku da je ugasila glavni motor i zatvorila se u za tu svrhu zaštićeni prostor - operatora broda (Dr. Peters) u Njemačkoj nazvali su pirati i na tečnom engleskom pitali gdje je posada i zašto motor ne radi !

Operator je, nakon što je zapisao broj s kojega je došao poziv odgovorio da je posada otišla na godišnji odmor zbog kvara motora.

Anti-piratsko rješenje Na tržištu se pojavio novi proizvod

za odvraćanje pirata od napada na brodove: propeller arrester koji je dizajniran tako da stvara neprobojnu zonu oko broda. Ako se prijeđe ta zone sustav isključuje brodski pogon. Proizvođač, Merchant Maritime Warfare Centre (MMWC) iz V. Britani-je, da novi proizvod nudi, po prvi put, nesmrtonosnu protumjeru koja je sposobna da zaustavi napad na brod/brodove tako da spriječi napadače time da posada bude alarmirana prije nego što pirati imaju mogućnost da se popnu na brod.

Otet hrvatski pomorac Somalski pirati su 10. studenog oteli

chemical tanker „Hannibal II“ (zastava Panama) na kome je ukrcan hrvatski upravitelj stroja. Na brodu je 31 član posade, a do trenutka tiskanja nema vijesti o oslobađanju. Nekoliko dana kasnije somalski pirati napali su brod „Northern Value“ na kojem je bilo šest hrvatskih pomoraca. Napad je uspješno odbijen.


DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, dis-kete i CD se ne vraćaju.

Foto vijest

Gruž vanjaGruška luke desetog listopada 2010. godine - brodovi su poredani kako slijedi : “Nona Ana”, “Porozina”, “Dubrovnik”, “Arion”, “Regatta”, “MSC Musica” i “Queen Victoria”. Na sidrištu Gruž je cruiser “Gemini”. Ono što je interesantno je da su svi “pokriveni” Nacionalnim kolektivnim ugovorom ili ITF ugovorom. Na sidrištu Lokrum su još dva cruisera: “Royal Clipper” i “Costa Serena”.

V. Glavočić

Deset europskih sudaca odlučilo je da

je Španjolska s pravom odredila jamčevinu od 3 milijuna eura za puštanje kap. Mangourasa iz zatvora nakon incidenta broda “Prestige” u 2002. godini !

Kap. Apostolos Mangouras izgubio je žalbu pred Veli-kim vijećem Europskog suda za ljudska prava (ECHR). Krajem rujna viši suci poduprli su raniju odluku da prava zapovjednika tankera “Prestige” nisu povrijeđena utvrđivanjem jamčevine od

3 milijuna eura za njegovo puštanje iz zatvora. On je proveo 83 dana u zatvoru nakon što je njegov brod potonuo uz sjeverozapadnu obalu Španjolske uzrokujući veliko onečišćenje. Brodar-ska industrija je odmah reagirala proglašavajući odluku “velikom grješkom”, “krivcem bez dokaza o nevinosti”, “žrtveni janjac”, “strašna presuda”. U pismu EU transportnom komesaru Siimu Kallasu, generalni tajnik sindikata Nautilus International Mark Dick-

inson je presudu okarak-terizirao kao: “ temeljno nepoznavanje odnosa između zapovjednika i njegovog/njegovih poslo-davaca”.

Zapovjednik u mirovini kap. Peter Newton ističe: “ Ljudi na kopnu imaju vrlo pretjeranu ideju o važnosti i odgovornosti zapovjednika broda, i to je vjerojatno razlog takve odluke suda. Prosječna osoba na kopnu misli da zapovjednik broda ima potpunu kontrolu nad brodom te da je on potpuno

odgovoran u slučaju onečišćenja, nenam-jernog ili ne,te da on odlučuje samostalno, a on je pod stalnim pritiskom brodskog managera.

Bjorn Hojgaard (Thome Ship Management): Zapovjednici se i dalje kriminaliziraju i prava je šteta da se svjetska trgovačka flota doživljava kao zločinačka organizaci-ja, a mnogi dobri ljudi i žene služe kao žrtveni janjci kada nešto pođe po zlu!” • (dp)

Kriminalizacija

Pretpostavljena krivica

„NYK Aquarius“ spasio 26 kineskih pomoraca

luke Da Nang. Brod je isplo-vio iz luke Shekou (Kina) za Vung Tau (Vijetnam) i u 16 sati je primio poziv upomoć s tonućeg broda, a kontak-tirao ga je i Hong Kong Maritime Rescue Coordina-tion Centre. Na brodu je bilo 23 člana posade (iz Indije, Filipina te hrvatskim upravi-teljem stroja Božidarom Godovićem iz Dubrovnika). Akcija spašavanja trajala je sve do 20 sati kada je 26 od 27 pomoraca spašeno, a posljednji je spasio drugi brod koji se pridružio akciji spašavanja. Spašeni pomorci nisu ozlijeđeni, a iskrcani su u Vung Tau.

Devetog studenog, kontejnerski brod „NYK Aquarius“ (zastava PAN, GT 75.484) spasio je 26 kineskih mornara s bulk carriera koji je tonuo u Južnom kineskom moru ispred vijetnamske


Brod „Solin“ izgrađen 1913. godine u brodogradilištu Dundee Shipbuilding Co. Ltd. (novogradnja 248) plovio je u sastavu tri hrvatska brodara: Jadranske slobodne plovidbe, Jugolinije i Kvarnerske plovid-be. Izgrađen je pod imenom „Llanely Trader“ za poznatog brodara Furness, Withy & Co. Ltd. iz West Hartlepoola. Imao je samo 965 tona nosivo-sti uz dužinu od 64,2 i širinu od 9,6 metara. Deset godina nakon izgradnje mijenja ime u „Yorkshire Coast“ i plovi u floti Coast Lines Ltd. iz Liverpoola, a 1938. godine kupuje ga Paro-brodarsko poduzeće I.L. Bulić i postaje „Solin“. Početkom rata preuzima ga talijanska vlada i postaje „Marino“, 1944. ponovno je „Solin“ i plovi u sastavu JRM. Dvije godine kasnije je nacionaliziran da bi 1947. godine „smješten“

u flotu Jadranske slobodne plovidbe. U flotu Jugolinije uplovljava 1949. godine, a 1957. ulazi u flotu novoos-novane Kvarnerske plovidbe. Mijenjanjem zakona, 1963. vraća se u flotu Jugolinije. No, već 23. kolovoza završeava svoja putovanja u splitskom rezalištu Brodospasa.

„Partizanku“ kupuje Jugoslavija 1947. godine za prijevoz emigranata iz Australije od tvrtke od Iberian Star Lines gdje je plovila kao „City of Lisbon“, a izgrađena je kao „Shawnee“ za tvrtku Angwilline u brodogradilištu Newport News Shipbuilding u Newport Newsu (novogradnja 307). Bio je jedan od šest istih brodova koji su nosili imena indijanskih plemena. Bio je dug 120,3 i širok 19,0 metara uz 6.209 tona, a pored putnika mogla je prevesti i

600 tona tereta. Zadatak da kupi brod uspješno je priveo kraju kap. Teodor Tijan (cijena

2,2 milijuna dolara), brod je završio u floti riječke Jugo-linije, a Portugalci su ga se htjeli riješiti što brže nakon sudara (i popravka) u Gibral-taru. Brod je bio prepoznatljiv po velikom natpisu sa stro-fom pjesme „Ostajte ovdje“ poznatog pjesnika Alekse Šantića. Imao je 195 članova posade (za 750 putnika) i svi su tijekom rata bili u partizanima. Osim komplet-nog časničkog kadra cijelu organizaciju života na brodu

pratilo je i 15 političkih komesara. S vremenom iselje-nika za prevesti je bilo sve manje: nikada nije razjašnjen požar od 12. kolovoza 1949. godine dok je brod bio na popravku u brodogradilištu Vicko Krstulović u Splitu. Trup broda je još neko vrijeme korišten kao teglen-ica (MA-101) koja je 1954. završila u splitsko rezalište. Zanimljivu priču zapisao je N. Jerković iz Dubrovnika prema kazivanju ing. B. Bona glavnog projektanta hotela Jadran u Tučepima čija je izgradnja kasnila jer nije bilo cijevi za vodovodne instalacije – nakon požara na „Partizanki“ s broda su demontirane sve vodo-vodne i kanalizacijske cijevi i ugrađene u taj hotel. Kako do danas, odavno zapušteni i zatvoreni hotel, nije rekon-struiran u njemu se još uvijek nalaze ugrađeni dijelovi odav-no otpisane „Partizanke“. •

(dp)

Iz meandara

povijesti ovoga puta

izvlačimo priče o nekim

pomalo zaboravljenim

brodovima hrvatskih

brodara.

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected];[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]; [email protected]

Adresar

Sudbina: sv. Kajo

Moreplov

Broj pomoraca ( + pas) koje je američka Obalna straža (US Coast Guard) spasila s obalnog broda „Mystic“ koji je potonuo u vodama Bahama.

10+1

nezavisno glasilo sindikata pomoraca hrvatske...

Documents