MINISTAR5lVA PROSVJETE I SPORTA REPUBLIKE HRVATSKE

POSEBNO IZDANJE BROJ 4 ZAGREB RUJAN 1996

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

ODGOJA I SI(OLOVANJA

UCENIKA S TESI(OCAMA

U RAZVOJU

Zagreb 1996

GlASNIK MINISTARSlVA PROSVJETE I SPORTA REPUBUKE HRVATSKE

Posebno izdanje br 4 I 1996

Nakladnik Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske

Za nakladnika

LjiIja Vokic prof

G1avni urednik Ivan Mrkonji~ prof

Urednica Dubravka Subi~ prof defektolog

Pripremljeno u Upravi za programiranje udfbenike i razvo]

Ministarstva prosvjete i spona Republike Hrvatske

Tisak raquoKustoslaquo lliea 257a Zagreb

Tel I fax 01 I 571-392

I

(

I I

I I

c bull

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

ODGOjA I OSNOVNOG SKOLOVANjA

UCENIKA 5 TESKOCAMA U RAZVOjU

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

Na temelju tlanka 24 stavka 1 Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 50190 2693 2793 i 796) i Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju (Narodne novine broj 231991) rninistar prosvjete i spona donie je

ODLUKU

o Okvimim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj

odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama u razvoju u redovnoj Skoli i

- odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skolama

I Donose se Okvirni nastavni planovi i programi odgoja odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skotama u Republici Hrvatskoj

II Nastavnim planovima utvrdu]u se

- nastavni predmeli redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima

- broj sali za izbome predmete i izvannastavne aklivnosli

- broj sali posebnosli u posebnim pedagosko-defektoloskim postupcima rehabilitacijskirn postupcima i produzenom strucnom postupku

Okvirnim programima odreduju se svrha i zadaca te sadrfaji pojedinih nastavnih predmeta

m o provedbi Okvimih nastavnih planova i programa odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj skolt skrbit ce se Ministarstvo prosvjete i sporta Okvirne programe rada za odgoj i skolovanje ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj Skoli Ministarstvo prosvjete i sporta izradit ce naknadno

IV

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju vrijediti Izmjene i dopune nastavnog plana i programa osnovne skole za ucenike s teskocama u razvoju (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske broj 81992)

V

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u Glasniku Ministarstva prosvjete i sporta

MINISTAR

IJiIja Void prof

KLASA 602-0296-0111190

URBROJ 532-03-Oln--1 71 ) 1()(pound

UVODNE NAPOMENE

Odgoj skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena odgovoma i

humana djelatnost Uostvarivanjuprograma rada sposebnoutvrdenim sadriajima zadacamai ciljevima sudjeluju

ucitelji nastavnici strucni suradnici i roditelji

Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

pozornost PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

skolovanja na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 5090) pripremljeni su provedbeni

propisi nastavni planovi i programi opci i specifiLn struini naputci

Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

za sve ucenike s teskocama u razvoju

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~

GlASNIK MINISTARSlVA PROSVJETE I SPORTA REPUBUKE HRVATSKE

Posebno izdanje br 4 I 1996

Nakladnik Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske

Za nakladnika

LjiIja Vokic prof

G1avni urednik Ivan Mrkonji~ prof

Urednica Dubravka Subi~ prof defektolog

Pripremljeno u Upravi za programiranje udfbenike i razvo]

Ministarstva prosvjete i spona Republike Hrvatske

Tisak raquoKustoslaquo lliea 257a Zagreb

Tel I fax 01 I 571-392

I

(

I I

I I

c bull

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

ODGOjA I OSNOVNOG SKOLOVANjA

UCENIKA 5 TESKOCAMA U RAZVOjU

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

Na temelju tlanka 24 stavka 1 Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 50190 2693 2793 i 796) i Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju (Narodne novine broj 231991) rninistar prosvjete i spona donie je

ODLUKU

o Okvimim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj

odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama u razvoju u redovnoj Skoli i

- odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skolama

I Donose se Okvirni nastavni planovi i programi odgoja odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skotama u Republici Hrvatskoj

II Nastavnim planovima utvrdu]u se

- nastavni predmeli redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima

- broj sali za izbome predmete i izvannastavne aklivnosli

- broj sali posebnosli u posebnim pedagosko-defektoloskim postupcima rehabilitacijskirn postupcima i produzenom strucnom postupku

Okvirnim programima odreduju se svrha i zadaca te sadrfaji pojedinih nastavnih predmeta

m o provedbi Okvimih nastavnih planova i programa odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj skolt skrbit ce se Ministarstvo prosvjete i sporta Okvirne programe rada za odgoj i skolovanje ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj Skoli Ministarstvo prosvjete i sporta izradit ce naknadno

IV

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju vrijediti Izmjene i dopune nastavnog plana i programa osnovne skole za ucenike s teskocama u razvoju (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske broj 81992)

V

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u Glasniku Ministarstva prosvjete i sporta

MINISTAR

IJiIja Void prof

KLASA 602-0296-0111190

URBROJ 532-03-Oln--1 71 ) 1()(pound

UVODNE NAPOMENE

Odgoj skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena odgovoma i

humana djelatnost Uostvarivanjuprograma rada sposebnoutvrdenim sadriajima zadacamai ciljevima sudjeluju

ucitelji nastavnici strucni suradnici i roditelji

Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

pozornost PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

skolovanja na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 5090) pripremljeni su provedbeni

propisi nastavni planovi i programi opci i specifiLn struini naputci

Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

za sve ucenike s teskocama u razvoju

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~

I

(

I I

I I

c bull

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

ODGOjA I OSNOVNOG SKOLOVANjA

UCENIKA 5 TESKOCAMA U RAZVOjU

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

Na temelju tlanka 24 stavka 1 Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 50190 2693 2793 i 796) i Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju (Narodne novine broj 231991) rninistar prosvjete i spona donie je

ODLUKU

o Okvimim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj

odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama u razvoju u redovnoj Skoli i

- odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skolama

I Donose se Okvirni nastavni planovi i programi odgoja odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skotama u Republici Hrvatskoj

II Nastavnim planovima utvrdu]u se

- nastavni predmeli redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima

- broj sali za izbome predmete i izvannastavne aklivnosli

- broj sali posebnosli u posebnim pedagosko-defektoloskim postupcima rehabilitacijskirn postupcima i produzenom strucnom postupku

Okvirnim programima odreduju se svrha i zadaca te sadrfaji pojedinih nastavnih predmeta

m o provedbi Okvimih nastavnih planova i programa odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj skolt skrbit ce se Ministarstvo prosvjete i sporta Okvirne programe rada za odgoj i skolovanje ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj Skoli Ministarstvo prosvjete i sporta izradit ce naknadno

IV

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju vrijediti Izmjene i dopune nastavnog plana i programa osnovne skole za ucenike s teskocama u razvoju (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske broj 81992)

V

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u Glasniku Ministarstva prosvjete i sporta

MINISTAR

IJiIja Void prof

KLASA 602-0296-0111190

URBROJ 532-03-Oln--1 71 ) 1()(pound

UVODNE NAPOMENE

Odgoj skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena odgovoma i

humana djelatnost Uostvarivanjuprograma rada sposebnoutvrdenim sadriajima zadacamai ciljevima sudjeluju

ucitelji nastavnici strucni suradnici i roditelji

Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

pozornost PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

skolovanja na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 5090) pripremljeni su provedbeni

propisi nastavni planovi i programi opci i specifiLn struini naputci

Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

za sve ucenike s teskocama u razvoju

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

Na temelju tlanka 24 stavka 1 Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 50190 2693 2793 i 796) i Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju (Narodne novine broj 231991) rninistar prosvjete i spona donie je

ODLUKU

o Okvimim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj

odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama u razvoju u redovnoj Skoli i

- odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skolama

I Donose se Okvirni nastavni planovi i programi odgoja odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnim skotama u Republici Hrvatskoj

II Nastavnim planovima utvrdu]u se

- nastavni predmeli redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima

- broj sali za izbome predmete i izvannastavne aklivnosli

- broj sali posebnosli u posebnim pedagosko-defektoloskim postupcima rehabilitacijskirn postupcima i produzenom strucnom postupku

Okvirnim programima odreduju se svrha i zadaca te sadrfaji pojedinih nastavnih predmeta

m o provedbi Okvimih nastavnih planova i programa odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s teskocama

u razvoju u redovitoj Skoli i odgoja i osnovnog skolovanja ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj skolt skrbit ce se Ministarstvo prosvjete i sporta Okvirne programe rada za odgoj i skolovanje ucenika s vecim teskocama u razvoju u posebnoj Skoli Ministarstvo prosvjete i sporta izradit ce naknadno

IV

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju vrijediti Izmjene i dopune nastavnog plana i programa osnovne skole za ucenike s teskocama u razvoju (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske broj 81992)

V

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u Glasniku Ministarstva prosvjete i sporta

MINISTAR

IJiIja Void prof

KLASA 602-0296-0111190

URBROJ 532-03-Oln--1 71 ) 1()(pound

UVODNE NAPOMENE

Odgoj skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena odgovoma i

humana djelatnost Uostvarivanjuprograma rada sposebnoutvrdenim sadriajima zadacamai ciljevima sudjeluju

ucitelji nastavnici strucni suradnici i roditelji

Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

pozornost PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

skolovanja na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 5090) pripremljeni su provedbeni

propisi nastavni planovi i programi opci i specifiLn struini naputci

Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

za sve ucenike s teskocama u razvoju

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~

UVODNE NAPOMENE

Odgoj skolovanje i rehabiiitacija djece - uienika s teskocama u razvoju ambito je sloiena odgovoma i

humana djelatnost Uostvarivanjuprograma rada sposebnoutvrdenim sadriajima zadacamai ciljevima sudjeluju

ucitelji nastavnici strucni suradnici i roditelji

Republika Hrvatska programima odgoja i JkoloMnja uiienika s teskocama u razvoju daje osobitu strucnu

pozornost PoJtujuci specijiine potrebe uienika s teikocama u razvoju za ostvarivanje primjerenog odgoja i

skolovanja na temelju Zakona 0 osnovnom skolstvu (Narodne novine broj 5090) pripremljeni su provedbeni

propisi nastavni planovi i programi opci i specifiLn struini naputci

Sadriajpripremljen u ovom materijalu cinipodlogu za ustroji uspostavuprograma odgoja iosnovnog Jkolovanja

za sve ucenike s teskocama u razvoju

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~

PRAVILNIK 0

UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

CLanak 1

Ovim pravilnikom utvrduje se postupak utvrdivanja psihofizickog stanja djece prije upisa u osnovnu skolu razlozi zbog kojih se moze odgoditi upis u toj godini i pristup utvrdivanju primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocama u razvoju

CLanak 2

Prije upisa u osnovnu skolu obvezatno je utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta

Psihcfizicko stanje djeteta utvrduje Komisija koju tine lijecnik psiholog i pedagog defektolog i ucitelj

Komisiju osnivaju opcinsko tijeJo uprave nadlezno za poslove skotstva i opcinski organ nadlezan za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolsrva i tijelo uprave nadlefno 73 poslove zdravstva grada Zagreba

Komisija utvrduje psihofizicko stanje djece doraste za upis u osnovnu skolu u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja svake godine

Komisija utvrduje psihoflzicko stanje lljeteta u pravilu u zdravstvenoj organizaciji koja provodi zdravstvenu zastitu ucenika skole u koju se dijete treba upisati

Ako je dijete u vremenu od 1 travnja do 30 lipnja na bolnickorn lijecenju na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi iii obiteljskom domu pa ne mote pristupiti kornisijskom pregledu roditelj iii staratelj obvezatan je 0 tome donijeti potvrdu Komisiji koja utvrduje psihofizicko stanje djece dorasle za upis u osnovnu skolu

Canak 3

Opcmsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva i opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva i tijelo uprave nadlezno za poslove zdravstva grada Zagreba dufni su utvrditi gdje ce se utvrditi psihofizicko stanje djece s Obzirom na njihova mjesto stanovanja

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba obavjestava roditelje i staratelje djeteta 0 mjestu vremenu i rasporedu pregleda djeteta

Popis djece dorasle za upis u osnovnu ~kolu na obrascu 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnilca (Prilog tjopcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba dostavlja zdravstvenoj organizaciji u kojoj ce Komisija utvrdivati psihofizicko stanje djece

Za dijete koje do 1 travnja tekuce godine ne navrsi sest godina Zivota roditelj iii staratelj moze podnijeti zahtjev opcmskom tijelu uprave nadieznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznorn za poslove skolstva grada Zagreba da dijete uvrsti u popis iz stavka 3 ovog clanka kako bi Komisija utvrdila [e i ono sposobno za skotu

Komisijskom pregledu obvezatno prisustvuje roditelj iii staratelj djeteta odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 4

za dijete obuhvaceno bilo kojim oblikom predskolskog odgoja voditelj predskolskog programa dostavlja misljenje 0 njegovim razvojnim potrebama

za dijete koje je bilo obuhvaceno zdravstvenim rehabilitacijskim ili socijalnim postupkom dokumentacija se takoder dostavlja Komisiji

Dokumentaciju iz stavka 1 i 2 ovog clanka donosi roditelj iii staratelj odnosno osoba koja se brine za dijete

CLanak 5

Djecu koja ne budu odredenog dana komisijski pregledana treba pregledati najkasnije do 31 kolovoza

Clanak 6

Zdravstvena organizacija u kojoj Komisija uivrduje psihotizicko stanje djeteta izdaje potvrdu da je dijete psihofizieki sposobno za upis u skolu

Potvrda se izdaje prema obrascu 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2)

o ishodu utvrdivanja psihofizickog stanja djeteta daju se rezultati roditelju iii staratelju a za ~kolu se obvezatno u rubriku ilNapomenaO upisuju napuci 0 primjeni odgovarajucih pedagoskih postupaka i mjera koje zahtijeva psihofizicko stanje djeteta

Clanak 7

Privremeno a najduze za jednu skolsku godinu oslobadaju se od pohadanja osnovne ~kole

1 djeca koja boluju od zaraznih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihovog zdravstvenog stanja zbog pohadanja ~kole iii prijenosa bolesti na drugu djecu

2 djeca koja boluju od drugih bolesti iii su rekonvalescenti poslije takvih bolesti ako postoji opasnost pogorsavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohadanja skole i unatoc tome ~to su osigurani uvjeti iz ~Ianka 46 stavka 2 Zakona 0 osnovnom ~kolstvu iii ako [e potrebno intenzivno lijecenje i ne postoji mogucnost pohadanja skole dulje od tri mjeseca nakon pocetka nastave

Orijentacijska lista bolesti iz tOCke 1 i 2 stavka t ovog t1anka sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 3)

Ctanak 8

Kad Komisija utvrdujuci psihofizicko stanje djeteta prije upisa u osnovnu skolu ocijeni da dijete iz razloga navedenih u clanku 7 stavku 1 ovog Pravilnika ne mote pohadati skolu prijedlog da se dijete oslobodi obveze pohadanja ~kole najduze za jednu skolsku godinu upisuje se u odgovarajucu rubriku popisa iz clanka 3 stavka 3 ovog Pravilnika

za djecu za koju se u razdoblju od 1 travnja do 1 srpnja ne mote donijeti konacna odluka obvezatan je ponovni pregled tijekom kolovoza

Komisija daje prijedlog da se dijete privremeno oslobodi od pohadanja skole na obrascu 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika (prilog 4)

Opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove ~kolstva

grada Zagreba donosi rjesenje 0 oslobadanju djeteta od obveze pohadanja skole na temelju prijedloga Komisije

Djeca privremeno oslobodena od obveze pohadanja skole slijedere godine ponovno pristupaju komisijskom pregledu

Clanak 9

AIm Komisijadrii da u djeteta postoje takve psihofizicke teskoce zbog kojih vise od godinu dana ne moze bili ukljueeno u redovitu nastavu pokrece postupak za utvrdivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja za to dijete i 0 tome obavjestava opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skotstva grada Zagreba

Radi utvrdivanja psihofizickog stan]a djeteta iz stavka 1 ovog ~Ianka Komisija dijete upucuje na specljalisticke preglede u odgovarajuce zdravstvene organizacije po svojem nahodenju iii u dogovoru s roditeljem iii starateljem

AIm Komisija procijeni da su socijalne okolnosti obitelji iii teskoce u djeteta takve prirode da ce biti potrebno ~kolovanje izvan prebivalista odnosno u posebnoj organizaciji iii pak ostvarivanje prava s osnove socijalne skrbi upulit ce roditelja u nadlefni centar za socijalni rad da pribavi odgovarajucu dokumentaciju

Zdravstvenu i socijalu dokumentaciju roditelj odnosno staratelj dostavlja Komisiji najkasnije do 15 srpnja

Ctanak 10

Na temelju prikupljene dokumentacije Komisija predlaze opcinskom tijelu uprave nadlemom za poslove r ~kolstva odnosno tijelu uprave nadlefuom za poslove ~kolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete na obrascu 3 (prilog 4) iii dijete upucuje na pedagosku opservaciju

Ctanak 11

Ako Komisija upucuje dijete na pedagosku opservaciju obrazac 4 koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5) dostavlja roditelju iii staratelju ~koli u kojoj ce se opservacija provoditi i opcinskom lijelu uprave __ -1_X bull -__--- 1_ 1_

U pravilu pedagoska se opservacija provodi u ~koli koja je najbliza prebivalistu djeteta a moze trajati najduze tri mjeseca

Skola u kojoj se provodi opservacija mora imati

1 pedagoga iii psihologa osiguranu suradnju defektologa lijecnika i socijalnog radnika

2 prostor opremu specificna nastavna sredstva i pomagala ovisno 0 vrsti teskoce djeteta

3 osiguran prijevoz i pratnju ako to zahtijeva teskoca djeteta

Pedagosku opservaciju provodi ucitelj koji nije pocetnik u suradnji sa strucnjacima iz stavka 3 tocke 1 ovog clanka

Clanak 12

Skola u kojoj se provodi opservacija duzna je izraditi program opservacije

Program opservacije zajednicki izraduju clan Komisije koja je dijete uputila na opservaciju defektolog pedagog iii psiholog ucitelj u ~koli i lijecnik u primarnoj zdravstvenoj zastitl a po njegovoj ocjeni i lijecnik odgovarajuce specijalnosti socijalni radnik i dr

Canak 13

Program opservacije obuhvaca pracenje uspjesnosti djeteta u svladavanju programskih sadrza]a izbor specificnlh metoda i oblika rada s djetetom pracen]e psihickih i fizickih osobina emocionalnih i socijalnih osobina djeteta suradnju roditelja odnosno staratelja i ucitelja te vrijeme trajanja opservacije

Strucne upute za provoden]e pedagoske opservacije izradit ce Zavod za skolstvo

Clanak 14

Na osnovi dokumentacije i evidencije koju vodi skola u kojoj se provodi opservacija ta skola izraduje izvjesta] i strucno misljenje 0 obrazovnim mogucnostima djeteta te daje obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja naobrascu 5 koji je sastavnidio ovog Pravilnika (Prilog6) Izvjesta] strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog odgoja i obrazovanja dostavlja se Komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

Canak 15

Komisija na temelju kompletne dokumentacije predlaze na obrascu 5 (Prilog 6) opcinskom tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjereni oblik odgoja i obrazovanja za dijete te skotu odnosno organizaciju u kojoj ce dijete nastaviti obrazovanje

Prije donosenja prijedloga 0 primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta Komisija se obvezatno savjetuje s roditeljem iIi starateljem djeteta Ako se roditelj iii staratelj ne odazovu pozivu na konzuItaciju Komisija ce samostalno predloziti opcinskorn tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva odnosno tijelu uprave nadleznom za poslove skolstva grada Zagreba primjeren oblik odgoja i obrazovanja za dijete

Clanak 16

Na temelju prijedloga Komisije 0 primjerenorn obliku odgoja i obrazovanja za dijete iz clanka 15 ovog Pravilnika opcinsko tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva odnosno tijelo uprave nadlezno za poslove skolstva grada Zagreba donosi rjesenje

Clanak 17

Protiv rjesenja opcinskog tijela uprave nadleznog za poslove skolstva odnosno tijela uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba moze se Ministarstvu prosvjete i kulture izjaviti zalba u roku od 15 dana

Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo zdravstva osnivaju drugostupanjsku komisiju koja daje strucno misljenje u slucaju zalbe iz stavka 1 ovog clanka

Komisiju tine Iijecnik odgovarajuce specijalnosti pedagog psiholog defektolog socijalni radnik i ueitelj

Ministarstvo prosvjete i kulture prema pribavljenom misljenju Komisije iz stavka 2 ovog clanka donosi rjesenje

Canak 18

Dokumentaciia i evidenciia 0 dieci s teskocarna u razvoiu vodi se u zdravstvenoi orzanizaciii on koioi

Janak 19

U nedovrsenim predmetima u kojima nije doneseno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rjesenje postupak ce se nastaviti prema odredbama ovog Pravilnika

Clanak 20

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika predstaje vaziti Pravilnik 0 zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne moze pohadati skolu i 0 provoden]u lijetnitkog pregleda (IlNarodne novineo broj 2786) i Upute 0 provodenju opservacije djece s poteskocama u razvoju i 0 izradi programa opservacije (IlNarodne novineo broj 2786)

Clanak 21

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama

Prilog 1 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 1

(velicina 29 x 21 em)

POPIS djece dorasle za upis u I razred osnovne Skole

za ~kolslw godinu 19

Redni broj

Prezitae (ocevo iii majc~ino imc) i imc Spol Datum rodrnia

Adresa stanavanja Prijcdlog komisijc

1 2 3 4 5 6 1

2 3

itd

30

Prilog 2 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

Obrazac 2

(velifin 21 x 14S em)

Naziv zdravstvene organizacije

POTVRDA o pregledu djeteta prije upisa u I razred

osnovne skote

1 Prezime (ime oca iii majke) i ime _ Spol _ Datum i mjesto rodenja _ Adresa _

2 Dijete mote - ne mote pohadati skolu (ncpotrebno precrtati)

Napomena _

Prilog 3 Pravilniku 0 upisu djeee u osnovnu skolu

ORIJENTACIJSKA LISTA bolesli koje uvjeluju privremeno oslobadanje djece od pohadanja osnovne skole

a) ZARAZNE BOLESTI Aktivna tuberkuloza bilo kojeg organa otkrivena u razdoblju od tri mjeseca prije pocetka nastave (ne drli se kontraindikacijom ranije otkrivena tuberkuloza lijecena dulje od tri rnjeseca i dokazano nezarazna)

b) NEZARAZNE BOLESTI

Neoplazme Akutna leukemija ako Iijecenjem nisu uvedene u dugotrajniju remisiju Maligni tumori djetje dobi prije provedenog kirurskog i drugog Iijecenja Bolesti Wjelda s unutrasnjorn sekrecijorn bolesti mijene tvari i poremecaji imuniteta Tezi oblid rane djecje hipertireoze do postignute remisije botesti

Dusevniporemecaji Infantilni autizam u akutnoj fazi Bolesti nervnog sustava Subakutni sklerozirajuci encefalitis

Bolesti oka Akutne ulcerozne promjene na roznici Uvietisi u lIoridnoj fazi Akutni horioretinitis centralni iii periferni Prodromalni stadij kongenitalnog glaukoma Ozljede prednjeg iii straznjeg segmenta oka

Bolesti UM i smetnje U gooro Subsurditas razne etiologije kod djece koja su u rehabilitacijskom postupku ali jo~ nisu svladala govor u mjeri dovoljnoj za redovito $kolovanje Rhinolalia poslije operativnih zahvata na nepeu kod djece kod koje usprkos dosadasnjo] rehabilitaciji govor jo~ nije razvijen u rnjeri dovoljnoj za redovito skolovanje Disfazije razne etiologije kod kojih usprkos dosadasnjoj rehabilitaeiji govor jo~ nije razvijen u mjeri dovoljnoj za redovito skolovanje

Bolesti krvotibwg sustava Reumatski endo i miokarditis - tezi i evolutivni oblici s kardiomegalijom i znakovirna dugotrajnije upalne aktivnosn Kardiomiopatije druge (nereumatske) etiologije sa znakovima progredijentne odnosno kronicne insufieijeneije srca kod kojih se simptomi insuficijencije javljaju vee pri blazim uobieajenim flzickim aklivnostima Prirodene pogreske srca u kojih se simptomi srcane insufieijendje iii teze hiposkopije (eijanoze) javljaju vee pn blaZim uobicajenirn fizickim aktivnostima Nadalje prije operativnog lijerenja a poslije operacije ako nije doslo do zadovotjavajuceg izljecenja odnosno olaksanja bolesli

Bolesti diSnog sustava Empijem pleure - Apsees pluca - Bronhiektazije - svjeze otkriveni s predvidenim trajanjem lijecenja vi$e od tri mjeseca Mukoviscidoza (kongenitalna cisticna fibrioza) tezi pulmonalni obliei bolesti s pojavom dispeneje vee nakon Iaksih fizickih opterecenja

Bolesti probavnog sustava Teli obliei kronicno aktivnog (agresivnogj hepatitisa Ciroza jetre u stadiju dikompenzaeije iii tezih komplikaeija (ascites portonalna hipenenzija s hernoragijom hepatorenalni sindrom i dr)

Bolesu urogeniJabwg sustava Te~ki oblici subakutnog iii kronicno progradijentnog nefritisa s losim opcim stanjern i tefim ostecenjem bubreznlh funcija Idiopatski nefrotski sindrom - s duzim i res tim relapsima bolesli kao i s kronicno-upalnom progresijom bolesti kronicne nefropatije razne eliologije - leti oblici s vee izrazenim znakovima kronicne renalne incuficijencije

Bolesti miSicno-kostarwg sistema Kronicm reurnatoidnl artritis -~ ev~lulivnoj fazi iii s ~eim egzacerbacijama bolesti

middot Prilog 4 Pravlniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

MISWENJE o psihofizitkom staoju djeteta u svezi s pohadanjem Skole

1 Prezime i ime _ 2 Spol _

3 Dan mjesec i godina rodenja 4 Mjesto opcina i repubtika rodenja _

5 Adresa (stalnog boravka) mjesto ulica kucni broj posta

Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod

6 Osnova zdravstvenog osiguranja

7 Podaei 0 djetetu dobiveni od 8 lme prezime godina rodenja i zanimanje oca _ 9 lme prezime godina rodenja i zanimanje majke _

10 Status djeteta u obitelji (bracno izvanbracno posvojeno) _ 11 Anamneza _

111 Obiteljska

112 0 drugim osobama zajednickog kucanstva ili okoline u kojoj stalno pnvremeno boravi _ 113 Prenatalna dob _

114 Porod koji je po redu __ u rodilistu kod kuce sa srrucnom pomoci - lijdnika primatje kod kuce bez strucne pomoci i u kojim okolnostima rodeno u __ mjesecu trudnoee normalan-da ne - vrsta komplikacija i poduzete mjere ofivljavan - ne da i kako _______________ tezina __ grama __ duzina _ em __ patoloske promjene - nisu jesu utvrdene i koje _

patoloski ikterus ne da i poduzete mjere _

115 Razvoj prvi zubi __ mj sjedenje __ mj prollodalo _ mj prve rijeCi _ prve recentce razvo] govora pravilan nepravilan --------_-_

kontrota-snnktera u godini nema kontrole sfinktera desnjak Ijevak ambidekSter

(Tijek razvoja preboljele bolesti utvrdene anomalije traume konvulzija opservacije i dr uz naznaku godine)

12 Postupak utvrdivanja ostecenja u razvoju proveden u godini od strucne komisije Naziv dokumenta _

Broj i datum _

Dijagnoza i preporuka _

Provedene mjere _

13 Nacin prehrane _

14 Tko je sudjelovao u odgoju djeteta i je Ii bilo ukljureno u drustveno organizirani predskolski odgoj

Mffiljenje roditelja skrbnika odnosno odgojitelja u ponasanju i sposobnostima djeteta

15 Status praesens Tjelesna tezina Kola i kosa

Datum Tjelesna visina --shy _

_ Ishranjenost T _

Oti __

Vid na boje Uho Sluh _

_

Nos _

Usta i zdrijelo _

Zubi Govor _

Vrat _

Stitna zlijezda Pluta _

Srce

PuIs i krvni tlak

Trbuh

Spolni organi

Tjelesno drzanje

Kostur i muskulatura

Glava

Kraljeznica Prsni kog

Ekstremiteti gornji

Ekstremiteti donji -

Funkcionalne ispade nema ima i koje

Drugi patoloski nalazi i stigmata

Dojam 0 psihickom stanju

Laboratcrijski nalazi SE Urin

KKS

_

_

_

_

_

_

_ _

Drugi laboratorijski nalazi _

16 Ponasanje djeteta prigodom pregleda _

17 Dijagnoza (dijagnoze) na temelju koje je donesena odluka opis zdravstvenog stanja te potrebne mjere lijecenja odnosno rehabilitacije _

18 Popis fotokopija iii prijepisa nalaza i misljenja koji se daju u prilogu _

Datum _

Lijecnik

Prezime ime i specijalnost

(tiskanim slovima i potpis)

Prilog 5 Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu

ZDRAVSTVENA ORGANlZACIJA

S1RUCNA KOMISIJA

Broj evidencije 0 strucnoj komisiji

OBRAMe 4 za provodenje pedagoske opservacije djece s te~koCama u razvoju

1 Ime i prezime spol _

2 Dan mjesec i godina rodenja 3 Mjesto opcina i republika _

4 Adresa (stalnog boravka) mjesto uliea kucni broj posta

5 Ime i prezime majke

6 Ime i prezime oca

7 Tko se brine 0 djetetu 8 Stanuje kod roditelja da ne stanuje kod _

9 Izvadak iz dokumentacije 0 utvrdenom stanju u svrhu provodenja opservacije

10 Utvrdene specificne teskoce

11 U opservaciji je narocito potrebno obratiti pozornost na

12 U koje rehabilitacijske postupke dijete mora bili obvezatno ukljuceno tijekom postupka _ opservacije

13 Koja speciticna nastavna i rehabilitacijska pomagala moraju biti osigurana u skolt radi provodenja opservacije (npr tiflotehnicka sredstva i pomagala pomagala za tjelesne invalide i dr) _

14 Stalna struena suradnja strucnjaka odredenog proftla (defektolog lijecnik socijalni radnik)

potrebno je osigurati svakodnevno tjedno iii mjesecno (navesti uz to profil strucnjaka) _

IS U koji dio prograrna opservacije mora obvezatno biti ukljucena obitelj _

16 Predvideno vrijeme opservacije

17 Ime prezime i tocna adresa strucnjaka tlana strucne komisije za izradu i pracenje prograrna __ opservacije _

19 __

Predsjednik komisije

Prilog 6 Pravilniku a upisu djece u asnavnu skolu

Obrazac 5

NAZlV SKOLE - _

Adresa

Skolska godina LISTA

pracenja djeteta na opservaciji

1 Prezime i ime djeteta

2 Datum i mjesto rodenja

30ptina 4 Adresa roditelja iii skrbnika _

5 Teskoca u razvoju zbog koje [e dijete upuceno na opservaciju

7 Datum pres tanka opservacije djeteta

8 Podaci 0 osobama (strucnjacirna) koje su pratile dijete tijekom opservacije

[me i prezime Funkcija

a) U ~koli

b) U komisiji

9 Tijekom opservacije suradivali su

lme i prezime Funkcija Radna organizacija

10 Izvjesta] 0 ostvarivanju programa opservacije

11 Strucno misljenje i obrazlozeni prijedlog oblika odgoja i obrazovanja za dijete odnosno organizacija u koju bi trebalo ukljutiti dijete

U 19

Potpis osoba koje su provodile program opservacije

Napomena lzvjdtaju se prilate program opservacije djeteta -~ trnn mi~Ini i nhnr7Imfni nriledloe

UPUTE ZA PROVEDBU PRAVILNIKA o UPISU DJECE U OSNOVNU SKOLU

Pravilnik 0 upisu djece u osnovnu skolu objavljen je u Narodnim novinama broj 13 od 21 ozujka 1991 i stupio je na snagu danom objave

Temeljem tlanka 2 Pravilnika opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo i opcinski organ uprave nadlezan za zdravstvo te organi uprave za skolstvo i zdravstvo Grada Zagreba trebaju osnovati komisije za utvrdivanje psihofizickog stanja djeteta prije upisa u osnovnu skolu

Pojedine opcine koje su smjestene na vecem geografskom podrucju iii Grad zagreb mogu osnovati vtse kornisija ako procijene da je to potrebno

Zajednicki rad clanova komisije najbolje je realizirati u zdravstvenoj ustanovi ali se moze organizirati i u odgovarajucim prostorima skole Rad komisije moze se organizirati u jednoj prostoriji a lijecnik moze raditi i izdvojeno od ostalih clanova komisije

Preporucujemo da komisija obavi svoj zadatak tako da roditelji iii staratelj u slijedu jednokratnim posjetom zavrse pregIed djeteta Nakon sto lijecnik pregleda dijete ostali clanovi komisije najjednostavnijim metodama ispitaju dijete a u pojedinirn slucajevima ostecenja zdravlja iii teskoca u razvoju komisija moze dodatno dijete pregledati

Raspored rada komisija raspored tlanova komisije tijekom samog postupka utvrdivanja psihofizitkog stanja djece mjesto i vrijeme odreduje opcinski organ uprave nadlezan za skolstvo

Predlazemo da se u komisije imenuju lijeenicispecijalisti Skolskemedicine pedagozi iii psiholozi defektolozi i ucitelji koji izravno rade sa Skolskom djecom tlanovi komisija obavljaju svoj zadatak u okviru redovnih radnih obveza

Znacenje timskog rada komisija jest i u tome Sto one obavljaju funkciju prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje primjerenog odgoja i obrazovanja djece s teskocarna u razvoju Stoga je u clanku 18 Pravilnika propisano da se dokumentacija i evidencija 0 djeci s teskocarna u razvoju vodi u zdravstvenoj ustanovi pri kojoj komisija djeluje

Komisija ce tijekom cijele Skolske godine ovisno 0 potrebi raditi za ucenike kod kojih tijekorn osnovnog Skolovanja nastupe teskoce koje onemogucavaju dalje Skolovanje pod redovnim uvjetima sto je obveza iz tlanka 62 Zakona 0 osnovnom SkolslVU (Narodne novine broj 591990)

Ove komisije takoder prema tlanku 19 Pravilnika preuzimaju obvezu da u nedovrsenim predmetima kada nije doneseno prvostepeno rjesenje za djecu s teskocama u razvoju nastave postupak prema odredbama ovog Pravilnika Stoga je potrebno da opcinski organi uprave nadlezni za SkolslVO upute zahtjev prvostepenim strucnim komisijama iz clanka 90 stavka 2 Zakona 0 socijalnoj zastiti i obavijeste i zatraze od nadleznog centra za socijalni rad da ustupe zapocete predrnete na rjesavanje novoosnovanim komisijama

Molimo da se svim clanovlma komisija osiguraju primjerci Pravilnika 0 upisu djece u osnovnu skolu s pratecim prilozima objavljenim u istom broju Narodnih novina

ZADACE CLANOVA STRUCNOG TlMA ZA IZRADU I OSTVARIVANJE PROGRAMA PEDAGOSKE OPSERVACIjE

U osnovnoj Skoli se za potrebe izrade i ostvarivanja programa pedagoske opservacije uspostavlja djelovanje strucnog lima

Strucni tim djeluje u sastavu - ucitelj razredne nastave - nastavnik predmetne nastave - defektolog (ucitelj strucni suradnik) - psiholog - pedagog - lijecnik - clan komisije koja je uputila dijelte-ucenika na opservaciju S obzirom da svaka skola ne raspolaze svim navedenim strucnjacima (osobito lijecnicima) preporucu]e

se ostvariti suradnju s potrebnim strucnjacima u pocetku prilikom izrade prijedloga programa pedagoske opservacije i na znacajnijim strucnim sjednicama

Preporucu]e se da tijekom izrade programa pedagoske opservacije a osobito lijekom njegova ostvarivanja u svim etapama sudjeluju roditelji djeteta-ucenika Tako uspostavljenim radom osiguralo bi se osposobljavanje roditelja za razumijevanje psihofizickog statusa djeteta posljedica na mogucnosti i sposobnosli djeteta na sirem psiho-pedagoskom planu kada postoje odstupanja iii ostecenja (teskoce) u razvoju i na rad i ponasan]e u obiteljskom okruz]u Osim toga roditelj tada postaje zaista jednakopravan clan strucne ekipe cime se u mnogome smanjuju problemi u suradnji i prihvacanju primjerenog oblika odgoja i skolovanja djeteta (roditelji ponekad nisu sugIasni s prijedlozima za odgoj i skolovanje na nacin koji predlaze strucna ekipa)

S obzirom na cinjenicu da znacajan bro] ucenika u osnovnoj Skoli pretpostavlja specifican pristup u radu a to se narocito odnosi na djecu s teskocarna u razvoju strucni tim priprema program svog djelovanja Uobicajeno je da se takav program imenuje kao - program rada strucnog tima (strucno-razvojne sluzbe) u kojem se tocno razraduju nacin] i sadrza] rada

Zadace clanova strucnog lima za izradu i ostvarivanje programa pedagoske opservacije odnose se na procjenjivanje zadovoljavanje i pracenje opcih i specificnih potreba u odgoju skolovan]u i rehabilitaciji djeteta-ucenika u uvjetima oblicima i nacinima koji ce potaknuti razvitak postojecih sposobnosti i mogucnosti

Voditelj strucnog tima za provodenje te stozene i nadasve odgovorne zadace u pravilu [e defektolog (ucitel] iIi strucni suradnik) Osnovne Skole u kojima nije uspostavljen rad defektologa za voditelja imenuju pedagoga iii psihologa

Voditelj strucnog tima

Zadace voditelja strucnog tima su - predlaze nacine oblike i sadrza] rada clanova strucnog tima - izraduje program rada strucnog tima za odnosnu skolsku godinu - uspostavlja suradnju s ~imbenicima mjerodavnim za osiguravanje primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja

djece - ucenika s teskocama u razvoju - uspostavlja sustav dokumentacije i evidencije za odredeno dijete - ucenika u postupku pedagoske

opservacije - uspostavlja nacin i sadrzaj izvjescivanja Izrazavanja sveobuhvatnog misljenja i obrazlozenja prijedloga

oblika odgoja i skolovanja izrazavanja porrebe za zadovoljavanjem specificnih zahtjeva - prema potrebi upucuje i ponce clanove strucnog lima na kvalitetno ostvarivanje pojedinacnih zadaca

predlaze poduzimanje novih mjera i postupaka kada je to opravdano - uspostavlja program rada strucnog lima za izradu programa odgoja i skolovanja za ucenika nakon

zavrsetka ostvarivanja programa pedagoske opservacije Zadace pojedinih clanova strucnog lima

1 Ucitelj

Buduci da je dijete s odredenom teskocom u razvoju naj~ee na opservaciji na pocetku skolovan]a dakle u I razredu ucitelj u odnosu prema njemu i ostvarivanju opservacije ima ove zadace

- temeljito proucava dokumentaciju 0 djetetu i informalivni obrazac za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- upoznaje dijete i njegove roditelje (skrbnike)

_

- u zajedmstvu s defektologom-strucnim suradnikom pedagogom psihologom i Iljecnikom izraduje program opservacije

- tijekom opservacije a u skladu sa specificnim potrebama djeteta odredene vrste i stupnja teskoce u razvo]u izraduje potrebne didakticke materijale nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa-strucnog suradnika

- vodi zabiljeske 0 znacajkama problemima i rezultatima rada s djetetom odredene vrste teskoce u razvoju

- sudjeluje na sastancima strucnog tima i izvjesrava 0 rezultatima i problemima na koje je naisao tijekom provodenja opservacije

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije za pojedino dijete

2 Razrednik-predmetni nastavnik

zaucenike kod kojih do vecih teskoca u psihofizickom razvoju dode tijekornosnovnog obrazovanja Skola je obvezna utvrditi primjerene uvjete odgoja i obrazovanja

Prema tomu i za te se ucenike organizira opservacija u kojoj obvezno sudjeluje razrednik ucenika s teskocama u razvoju i ima ove poslove i zadace

- temeljito prouciti dokumentaciju 0 uceniku i informativni obrazac za provodenje opservacije - objasniti roditeljima ucenika svrhu opservacije - sudjelovati u izradi programa opservacije uz obvezno konzultiranje nastavnika pojedinih

odgojno-obrazovnih podruqa u kojima je dijete pokazalo naglaseno zaostajanje i teskoce u svladavanju sadrzaja

- suradivati s defektologom i drugim strucnim suradnicima u ~koli u izradi programa pracenju rezultata i ostvarivanju opservacije priprematt a prema potrebi i izradivanspecificna nastavna sredstva i pomagala predlozena od defektologa i pedagoga voditi zabiljeske 0 problernima znacajkama i rezultatima opservacije

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije te stvaranju strucnog misljenja i prijedloga najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja u koji treba svrstati dijete nakon postupka dijagnostike

3 Pedagog

Pedagog osnovne skole u kojoj su na opservaciji djeca s teskocama u razvoju ima ove zadace - prouciti dokumentaciju 0 djetetu i informativni obrazac za provodenje opservacije a osobitu pozornost

posvetiti podacima od 9 do 17 tocke tog obrasca koji je ~koli uputila komisija - upoznati dijete i njegove roditelje - roditeljima objasniti cilj i zadace postupka opservacije i upoznati ih sa svim mjerodavnim postupcima

koje ce osnovna skola primjenjivati tijekom opservacije radi razvoja njihova djeteta i upucivanja u najprimjerenije oblike odgoja i osnovnog obrazovanja sudjelovati u izradi programa pedagoske opservacije

- pratiti rad nastavnika razredne iii predmetne nastave davati strucnu pomoc i voditi zabiljeske 0 djetetu na opservaciji

- savjetovati se s defektologom strucnim suradnikom i drugim clanovlma strucnog tima u vezi s ostvarivanjem programa uvjetima i problemima koji su nastali tijekom opservacije i sl

- sudjelovati u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju opservacije a osobito u formiranju strucnog misljenja i prijedloga oblika odgoja i obrazovanja djeteta

4 Psiholog

Poslovi i zadace psihologa u osnovnoj ~koli koja organizira i provodi opservaciju djece s teskocama u razvoju su ovi

temeljito upoznati dokumentaciju 0 djetetu a u informativnom obrascu za provodenje opservacije posebnu pozornost posvetiti podacima naznacenim od rednog broja 9 do 17

- na osnovi tih podataka intervjuirati dijete i roditel]e

- sudjelovati u izradi programa opservacije - s obzirom na vrstu i stupanj teskoce u razvoju djeteta utvrdivati pratit~ i opservirati_speci~itn~

intelektualne motoricke emocionalne i voljne znacajke djeteta i dati mu pnmJerenu pomoc koristeci se specificnim psihologijskim instrumentarijem IQt~ti lt00 u(tlii of oiFtnln rn nD nnnnrTI liipiCniknm i sociialniIn radnikomft

- sUdjelovat~ u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije u kojem potvrduje dopunjuje odnosno obrazlaze jesu h utvrdene specificne teskoce u djeteta ublazene djelomicno otklonjene sanirane i dr tijekom provodenja pedagoske i zdravstvene opservacije

- na zahtjev strucne komisije daje i dodatna objasnjenja u vezi s psihologijskom obradom djeteta na opservaciji

5 Socijalni radnik ima ave zadace

- poduzima mjere radi zadovoljavanja socijalnih i socijalno-zastitnih potreba djeteta odnosno njegove obitelji organizira i provodi Individualni i skupni rad s roditeljima za vrijeme opservacije sudjeluje u limskoj evaluaciji 109 procesa sastavlja misljenje s prijedlogom 0 potrebnim uvjetima ivota i rada (u obitelji izvan nje) a kad treba t 0 mjerama koje je potrebno poduzeti radi zadovoljavanja socijalnih i socijalnozastitnih potreba sudjeluje u stvaranju zajednickog rnisljenja i prijedloga 0 najprimjerenijem obliku odgoja i obrazovanja

6 Lijeinik

Poslovi i zadace lijecnika koji u procesu opservacije provodt zdravstvenu opservaciju jesu - terneljito prouciti cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju 0 djetetu upucenom na-opservaciju

upoznati dijete j roditelje - sudjelovati u izradi programa opservacije odnosno izradivati program za zdravstvene opservacije - pratiti zdravstveno stanje djeteta njegov cjelokupan razvoj savjetovati se s roditeljima odnosno

skrbnicirna i dogovarati posjete djeteta lijecniku i lijecnika djetetu - dogovarati nacin suradnje s drugim strucnjacirna - sudjelovati u radu strucnog tima za opservaciju koji razmatra zapazanje svih svojih clanova 0 zdravstvenom

stanju djeteta njegovu ponasanjusposobnostima i napredovanju prema utvrdenom programu opservacije - brinuti se 0 provodenju konzilijarnih pregleda obavjestavati lijecnike konzultante 0 svojim zapazanjima

i dobivenim rezultatima te zapazanjima drugih strucnjaka koji provode opservaciju a prema potrebi zvati ih na sastanke strucnog lima

- u slucaju pojave bolesti zbog koje se opservacija privremeno ne rnoze provoditi obavjestavati koordinatora strutnog tima

- uslucaju promjenezdravstvenogstanja koje utjece na provodenje programa opservactje Iijecnik odnosno zdravstvena organizacija 0 tomu obavjestavaju koordinatora strucnog tima za opservaciju na osnovi temeljite evidencije koju vodi tijekom opservacije (nalazi zapaanja metode provodenja opservacije poduzete mjere i rezultati tih mjera odnos roditelja prema zdravstvenom stanju i dr) ispunjavati obrazac izvjestaja 0 pracenju zdravstvenog stanja djeteta kojemu prilae i sve dokumente o zdravstvenim pregledima i ispitivanjima Izvjestaj predaje koordinatoru strucnog tima koji ga s drugom dokurnentacijom prosljeduje strucnoj komisiji koja je dijete uputila na opservaciju

7 Predstavnik komisije koja je dijete uputila na opservaciju iii strucnjak kojega je ta komisija odredila (u pravilu strucnjak kojega strucni tim za opservaciju nema) obavlja ave zadace

- izvjcltuje clanove stucnog tima 0 specificnostima pojedinog djeteta i obrazlaze podatke iz informativnog obrasca za provodenje opservacije koji je uputila strucna komisija

- sudjeluje u izradi i provodenju programa opservacije - suraduje s clanovima strucnog tima

- pomaze koordinatoru strucnog tima u uspostavi stalne suradnje sa strucnom komisijom koja [e dijete uputila na opservaciju

- sudjeluje u izradi izvjestaja 0 ostvarivanju programa opservacije - na sastanku strucne komisije koja je dijete uputila na opservaciju interpretira izvjestaje i daje moguce

dodatne informacije 0 djetetu 0 organizaciji u kojoj je obavljeno promatranje i 0 clanovima strucnog tima za opservaciju i dr

8 Zadace defektologa - strucnih suradnika

81 Defektolog-struent suradnik u radu s djecom ostecenog vida U osnovnoj gkoli na poslovima i zadacama provottenja postupka pedagoske opservacije djece i mladezi

ostecena vida uz druge sudjeluje strucnjak defektolog-strucni suradnik osposobljen za rad s djecom i mladezi ostecena vida

__ _

Analizu dokumentacije

Za obavljanje postupka utvrdivanja vrste i stupnja teskoce u razvoju dijete odlazi na lijecnicke preglede i druga ispitivanja psiholoska pedagoska defektoloska Tako se ustanovljuje potrebna dokumentacija Zadatak je defektologa-strucnog suradnika da temeljito prouci dokumentaciju i tako stekne uvid u psihofizicke mogucnosti i sposobnosti djeteta te da procijeni potrebu za poduzimanjem specificnih mjera i postupaka u odgoju i obrazovanju djeteta

Zbog toga treba osobito pozorno analizirati - anamnesticke podatke - vrstu i stupanj ostecenja vida i stanje nakon obrade oftalmologa - posljedice ostecenja vida na socio-psiho-pedagoskom planu - funkciju intaktnih osjetila i mogucnosti kompenzacije - uvjete u djetetovoj obitelji Pri analizi dokumentacije defektolog-strucni suradnik savjetuje se i s drugim strucnjacima

Upoznavanje s djetetom i roditeljima (skrbnicima)

Radi sveobuhvatnog uocavanja i utvrdivanja specificnih potreba djeteta ostecena vida potrebno je upoznati njega i roditelje (skrbnike) S tim u vezi defektolog-strucni suradnik utvrduje nacine i oblike za ostvaren]e tog osobito vaznog zadatka

a) Inicijalno ispitivanje djeteta-ucenika provodi se radi utvrdivanja-procjenjivanja stanja i dobivanja dojma o psihofizickim mogucnosuma i sposobnostima djeteta Obuhvaca

Opce karakteristike - razvijenost govorne komunikacije pri cemu treba osobitu pozornost usmjeriti na izbor rijcei veliCinu

recenice i sadrfaj Utvrditi da Ii dijete govori s razumijevanjem i razumije Ii govor drugih Identificirati moguce teskoce i poremecaje u govorno-glasovnoj komunikaciji

- karakteristike Iikovnog izrazavanja s teilitem na Iikovnom izrazu motivima tehnici i orijentaciji na papiru

- je Ii usvojeno pisanje nekih iii svih slova iskazuje Ii recenice (kOO djece starije dobi) sadriaj koji je ueenik wlio izraziti kakvo je samostalno pisanje pisanje po diktatu prepislvanje I sl

- kakva je motiviranost ucenika interesi ~elje I sl - opafaju Ii se u uoenika neke karakteristiCne promjene u ponasanju (po~tenosl agresivnost stereotipl I sl)

SpecifiLne karakteristike - orijentacija i samostalno kretanje u poznatim I nepoznatim prostorima (otvorenim I zatvorenim) - stupanj razvijenosti I usvojenosti kulturnih I higijenskih navika - stupanj razvijenosti i usvojenosti samostalnog iii djelomicno samostalnog samoposlufivanja oblacenja

svlacenja odabira garderobe upotrebe pribora - ponasanje u skupini motivacije Interest ~elje Inicijativnost kreativnost ltd - Izgled djeteta odnos prema ostecenju drfanju tijela koordinacijl pokreta statickoj I dinamickoj

koordinacijl - upotreba I nacin koristenja optickih I drugih tehniekih pomagala - spremnost za trazenje pomoci 00 osoba u neposrednoj blizini

b) Razgovor s roditeljima (skrbnicima)

Razgovor s roditeljima djeteta ostecena vida iznimno je vafan da bi se ustanovile okolnosti u kojima dijete rasie Vamo je utvrditi stavove roditelja i obitelji prema djetetu I suprotno Stirn u vezi preporucuje se obaviti dodatni razgovor sa socijalnim radnlkom radi podrobnog uvida u socijalne okolnosti S roditeljima treba uspostaviti prisne I suradnicke odnose buduci da oni znatno sudjeluju u prikladnom ostvarenju programa pedagoske opservacije

Osim toga dobra suradnja s roditeljima u poeetku osnova je za dalji rad s njima Rad s roditeljima tijekom postupka pedagoske opservacije djeteta mora se OOvijati prema tocno utvrdenom programu Program rada temeljl se na zapafanjima defektologa 0 potrebama roditelja za djelotvornim zadovoljavanjem zahtjeva koji se namecu za vrijeme rada s djetetom Pri tomu defektolog mora mati ocijeniti kako ce roditelju dati jasnu informaciju 0 stanju djeteta I njegovim potrebama Bltno je da roditelj shvati situaciju svojeg djeteta I prihvati Cinjenicu da ce se ono optimalno razvijati sarno ako mu maksimalno pomafu Zbog ~oga ~ad s roditejjima mora imati savjetodavnl karakter Defektolog ce zbog toga prirediti upute za rad s roditeljima

r

RmJ defektologa-strucnog suradnika u strucnom timu u osnovnoj Jkoli

Strucni tim za provodenje pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli djeluje u sastavu pedagog pslh~log A~ lft A H 1 xI 1_ _1bull 14- t ~a i nrPli~t~vnlk 1rnntkiie 1cntSl tp

Voditelj strucnog tima za provodenje opservacije je defektolog iii pedagog On saziva sjednice strucnog rima dogovara nacine rada osigurava uvid u dokumentaciju dogovara poslove i zadatke pojedinih clanova tima pribavlja moguce dopunske podatke i informacije 0 djetetu

Sjednice strucnog tima moraju se organizirati pravodobno i raditi u punom sastavu a radu ctanova tima vodi se zapisnik

Clanovi strucnog tima zajednicki dogovaraju koncepciju i u skladu s njom izraduju prijedlog plana i programa pedagoske opservacije Pri tomu treba razlikovati

a) je li dijete polazilo program predskolskog odgo]a

b) uvodi li se dijete u prvi razred

c) je li dijete ucenik ostalih razreda

d) je li dijete slijepo iii slabovidno

Stirn u vezi obavlja se

a) Analiza programa odgoja i osnovnog obrazovanja za razred u koji se dijete upisuje sa stajalista njegovih mogucnosti i sposobnosti (procjena se radi na temelju spoznaja 0 djetetu analizom dokumentacije i razgovora strucnjaka)

b) Utvrdivanje specificnih potreba djeteta s obzirom na vrstu i stupanj ostecenja

c) Prilagodavanje programskih sadrzaja u dijelovima za tije je uspjesno svladavanje i usvajanje potreban vid

d) Uvrstavanje novih specificnih sadrzaja koji se odnose na - predvjezbe za pisanje Brailleova pisma - opismenjavanje Brailleovim pismom - Wanje Brailleova pisma - vjezbe taktiIne i auditivne percepcije - vje~be djelotvorne upotrebe vida - vjezbe za razvoj i koristenje intaktnih osjetila - vjezbe orijentacije i kretanja u funkciji samostalnog kretanja (izrada i upoznavanje s orijentirima

postavljanje orijentira na potrebna mjesta uvjezbavanje pamcenja mjesta gdje su orijentiri postavljeni)

e) Izbor oblika metoda i nacina rada te optickih i drugih tehnickih pomagala za rad s djetetom za vrijeme ostvarivanja programa pedagoske opservacije sto u prvom redu ovisi 0 stupnju ostecenja vida i programskim sadrzajima zadacama i ciljevima

U radu s djetetom ostecena vida za vrijeme optsmenjavanja mora prevladavati individualni oblik rada dok se kasnije izrnjenjuju individualni i individualizirani oblici Nastavna sredstva i druga tehnicka i opticka pomagala odabiru se prema potrebama programskih sadrzaja uz savjetovanje s oftalmologom

f) U izradi prijedloga programa pedagoske opservacije sudjeluju prema kompetencijama svi clanovi strucnog tima

g) Djetetovi roditelji moraju bili vrlo potanko upoznati s nalazima i podacima 0 stanju djeteta i mjerama koje je potrebno poduzeti za zadovoljavanje opcih i specificnin potreba Njima takoder treba na prihvatljiv i razumljiv naein objasniti znacenje pedagoske opservacije njezin program zadace i cilj

Tijek ostvarivanja programa pedagoike opservacije U ostvarivanju programa pedagoske opservacije sudjeluju svi clanovi tima svaki u skladu sa zadacama

koje proizlaze iz programa Osnovni nositelj programa je nastavnik odnosno nastavnici (ovisno 0 razredu u koji je ucenik svrstan) 0 ostvarenju programa pedagoske opservacije clanovi tima vode individalne zabiljeske o kojima raspravljaju na sjednicama tima S obzirom na ostvarenje programa odnosno ucenikova postignuca program se more izmijeniti i dopuniti Izmjene u programu obavljaju se uz sudjelovanje svih clanova tima nakon detaljnog obrazlozenja vrste i razloga potrebe za izrnjenama i dopunama u programu

Izrada miSljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnogobrazovanja

a) Nakon provedenog postupka pedagoske opservacije u osnovnoj ~koli (razredu) u skladu s programom opservacije a prema postignutim rezultatima usvaja se prijedlog misljenja 0 najpogodnijem obliku odgoja i osnovnog obrazovanja U stvaranju misljenja obvezno sudjeluju svi clanovi tima 0 misljenju se takoder obavjescuje roditelj djeteta

b) Za vrijeme rada tima na srvaranju misljenja vodi se detaljna evidencija

82 Defektolog-strueni suradnik u radu s djecom o~teCena sluha

Defektolog-strucni suradnik u postupku promatranja ucenika ostecena sluha u prvom bi se redu trebao temeljito upoznati sa svom dokumentacijom 0 takvorn uceniku koja je prikupljena do trenutka ostvarenja

prelingvalnom razdoblju (do druge godine zivota) vrlo je ozbiljno i utjece na ejelokupni razvoj i sazrijevanje U takvim je slucajevima receptivni slusni kanaI iskljucen kao daljinsko osjetilo za prijam zvucnih stimulacija Dijete nije bilo sposobno da spontano usvoji razvije oralno-glasovni govor Sposobnost djeteta ostecena sluha da pomocu artikulacije glasova i njihovih kvantitativnih pratilaca ostvari poruku koja je akusticki organizirana i [ezicki srnisljena znatno je oslabljena iii se uopce ne razvija na osnovi spontaniteta Rana ostecenja sluha onemogucuju djetetu da stekne slusnu i govornu zalihu spoznaja i da se razvija bez slusnog i govomog iskustva Spoznajna slika svijeta djece ostecena sluha vrlo je specificna Zato [e potrebno posvetiti osobitu pozornost razvoju predodzbenog i pojmovnog dozivljavanja radi spoznavanja prostora vrernena kolicine i odnosa Glavni problem ejelovitog odgojno-obrazovnog postupka pa tako i pedagoske opservacije s djeeom ostecena sIuha njihova je govornosocijalna kornunikacija Nuzno je prikladno poticati razvijanje vjestine komunikaeije jer se kroz nju optimalno razvijaju procesi odgoja obrazovanja i socijalizacije Uspjesna komunikacija povezana je s opcim sazrijevanjem kognitivnim razvojem i procesom ucenja pa neprikladnosti i teskoce u komunikaciji mogu dovesti do netocnih zakljucaka 0 opcoj spoznajnoj razvijenosti djeteta lsto tako potrebno je da defektolog procijeni kolika je mogucnost djeteta ostecena sluha da komunicira s okolinom oralno glasovnim govorom odnosno da se uspjesno slufi individualnirn slusnim aparatom ako raspolaze njime zbog prikladnog snalazenja u ucionici i govornog komuniciranja s nastavnikom i ucenicima Sve te podatke potrebno je vrlo savjesno dovoditi u vezu s podacima koje nudi postojeca medicinska i psiholoska dokumentacija 0 djetetu (audiograrni nalazi misljenja i sl)

Defektolog-strucni suradnik kroz pedagosku opservaciju treba vrlo savjesno promatrati dijete ostecena sluha kako bi uz pomoc takvog prornatranja i podataka iz dokumentaeije stvorio cjelovitu sliku 0 njemu Opravdano je pretpostaviti da ce odreden broj podataka i inforrnacija defektolog moci prikupiti tek od djetetovih roditelja Zato je veliku strucnu pozornost potrebno posvetiti radu s roditeljima djeteta ostecena sluha U tom radu defektolog treba dobro upoznati roditelje kako bi dopunio anamnesticke podatke odnosno prikupio informacije 0 djetetovim reakeijama u razlicitim socijalnim ustanovama prostornim uvjetima i sl lsto tako defektolog treba potanko izvijestiti roditelje 0 eilju i zadacama pedagoske opservacije 0 njezinu trajanju i njihovoj povezanosti da je poboljsaju ne u strucnom smislu nego u smislu inicijative i policaja kroz informacije 0 primjerenosti i uspjesnosti rada s njihovim djetetom Osobitu pozomost treba posvetiti informiranju roditelja 0 potrebi adekvatnog prihvacanja rjesenja najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja s jasnorn naznakom primjerenosli pojedinog oblika u odnosu prema sposobnoslima i mogucnostima njihova djeteta ostecena sluha Za vrijeme trajanja pedagoske opservacije potrebno je cesto organizirati razgovore s roditeljima zbog prikladnijeg i pravodobnog informiranja 0 radu i postignucima njihova djeteta

Nadalje defektolog treba vrlo aktivno zajedno s nastavnikom razredne (iii predmetne) nastave i pedagogom skote sudjelovati u kreiranju programa pedagoske opservaeije Dok opservaeija traje neposredno bi trebalo raditi s djetetom ostecena sluha kako bi mu pomogao u svladavanju obrazovnog programa odnosno kroz specificne oblike individualnog rada aktivno pridonosio razvoju oralno-glasovnog govora ucenika izvan nastavnog procesa koji ucenik ostvaruje u razrednorn odjelu s ucenicima bez ostecenja sluha Kroz vjezbe za razvoj slusanja i govora odnosno kroz vjezbe koncentracije osobitu pozornost treba posvetiti razvoju slusne percepcije pravilnoj artikulaciji glasova njihovu adekvatnom spajanju u rijeCi i recenice razvoju funkcionalnog rjecnika vezanom za imenovanje konkretnih predmeta i situaeija iz neposredne okoline i stvarnosti ucenika orijentaciji ucenika u vremenu i prostoru razvoju paznje i pamcenja socijalizaciji u ucenickom kolektivu i sl

o suradnji s razrednim iii predmetnim nastavnikom i roditeljima ucenika kao i 0 neposrednom radu s ucenikom defektolog treba voditi iscrpne zabiljeske Takve zabiljeske pomoci ce mu da se prikladno pripremi za sjednice opservacijskog tima kad ce se raspravljati 0 opservaciji ucenika i postignutim rezultatima Ujedno te zabiljeske trebaju posluZiti prilikom izrade strucnog misljenja s obrazlozenim prijedlogom za odabi najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike ostecena sluha

Defektolog-strucni suradnik mora raditi i na identifikaciji drugih ucenika koje zbog nemogucnosti pracenja odgojno-obrazovnog programa mozda treba upuliti na postupak dijagnostike i pedagoske opservacije Osnove informacije pritom sigurno ce mu dati razredni (iii predmetni) nastavnik iii pedagog ~kole

Nastavnik razredne (predmetne) nastave

Nastavnik razredne (predmetne) nastave najprije se treba potanko upoznati s dokumentacijom ucenika odnosno njegovim ostccenjem Dopunske informacije 0 ostecenju i posljedicama koje uvjetuje dat ce mu defektolog-strucnl suradnik dok bi detaljnije inforrnacije trebao steci kroz stalno strucno usamavanje Usporedno s tim nastavnik te upoznati ucenika s o~letenjem sluha promatrati njegove reakcije procjenjivati njegove sposobnosti i mogutnosti uz evrstu suradnju s defektologom-struenim suradnikom zbog stalnih dodatnih obj3Snjenja i uputa Jedan od najvamijih poslova nastavnika u procesu pedagoSke bpserva~ije jest priprema uceniekog kolektiva za prihvatanje ucenika oStetena sluha To je vrlo osjetljiv i odgavoran posao Priprema se nerijetko izvodi kroz informiranje ucenika Prikladnim razgovorom trebalo bHicenike bill smetnji u razvoju dovesti u stanje da prihvate einjenicu kako postoje djeca koja se razlikuj~ od nJiltt~l~ uceici mlade dobi tde te im biti objasniti Sto je to oStetenje sluha MoMa je u takvim sltuaeijalilldovOljno naglasiti da te u razredu biti ueenik koji ne euje iii otezano eUje a da je pritom i nje()vgIadovni go~or

na djetetov slusni aparat kako posljedica djecjih nestasluka ne bi bila njegovo ostecen]e iii u tezim slucajevirna ozljeda djeteta koji bi mogao izazvati razbijeni slusm aparat smjesten u uhu ili iza ucenikova uha Isto tako potrebno je upozoriti ucenike da se ne nadvikuju blizu ucenika sa slusnim aparatom i to svi u isti mah jer toponekad moze uzrokovati traumatska ostecenja ostataka sluha nemogucnosu slusnog aparata da sve zvucne podrazaje znatno pojacava

Osnovni cilj spomenute pripreme je unaprijediti prihvacanje ucenika ostecena sluha kao pojedinacne ncnosu koji su vi~e sticm drugim ucenicima negoli razliciti od njih Potrebno irn je objasniti neka ogranicenja koja narnece ostecenje Da bi ucenici 10 potpuno shvatili i doZivjeli ponekad ih je potrebno poticati da i sami steknu informacije i iskustva 0 ostecenju i posljedicama koje slijede

U novije doba sve se vise naglasava potreba sudjelovanja roditelja u postupku dijagnostike odnosno pedagoske opservacije S obzirom na to da roditelji snose odgovornost za svoje dijete pozvani su da sudjeluju u kreiranju odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog programa s aktivnorn ulogom kao informacijskcg medija U tomu im je potrebno pomoci zbog njihova obrazovnog statusa iii pornanjkanja prikladnih inforrnacija 0

o~tetenju i njegovim negativnim posljedicama ali i radi promjena u odnosima unutar obitelji Ustojbene i funkcionalne prornjene u obitelji u nasem drustvu trenutacno su vrlo velike Broj clanova obitelji se brzo smanjuje sve vise ih je necjelovitih sve je Yeti broj zaposlenih majki utrka za standardom sve je veca i sl S modernizacijom obitelji gube neke svoje bazicne funkcije na racun drugih stroke zasnovanih odgojnih politickih i ekonomskih institucija Ukratko obitelj nije vise dominantna socijalna institucija (Zasserman 1981)

Usporedno s tim cesto se susrecemo s ambivalentnim stavom roditelja koji mogu zeljeti protektivnu okolinu posebne - specijalizirane organizacije za svoje dijete a ipak ieze da ono ide u redovnu ~kolu da bi bilo u sto normalnijoj okolini (Stancic 1982)

Zato roditeljima trebaju pornoci nastavnici pedagog psiholog i socijalni radnik u redovnoj ~koli uz teste konzultacije defektologa posredno i neposredno

Treba naglasiti i potrebu rada s roditeljima drugih ucenika u razredu Njihove reakcije mogu biti vrlo razlicite prema nazocnosti ucenika ostecenog sluha u razredu u odnosu s njihovorn djecom Nerijetko navode bojazan da ce zbog toga njihova djeca poceti manje iii lo~ije govoriti da ce se u skoli rnanje utiti jer ce se svi programi prilagodavati sarno djetetu ostecena sluha i sl Ako se tim roditeljima objasni situacija odnosno daju informacije mogu postati vrlo kooperativni u postupku pedagoske opservacije ucenika ostecana sluha (Lewis1975)Sustavni rad i suradnja s roditeljima nudi nove oblike rada zavnjeme pedagoske opservaci]e i integracije ucenika ostecena sluha nastavniku razredne i predmetne nastave kao i drugim strucnjacima koji sudjeluju u 10m vrlo slojevitom i odgovornom poslu

Prikladno provoden]e pedagoske opservacije velikim dijelom ovisi 0 nastavniku kao izravnom sudioniku u 10m procesu Informiranost nastavnika 0 ucenikovu ostecen]u njegovim mogucnostima rada i postizavanju mogucin rezultata u odgojno-obrazovnom procesu u redovnim uvjetima vazan je cimbcnik u motiviranosti nastavnika za takav rad Na pocetku pedagoske opservacije nastavnik bi trebao imati potpun uvid u niz objektivnih strucnih argumenata 0 zrelosti i mogucnosti ucenika ostecena sluha za participaciju odgoja i obrazovanja u redovnim uvjetima kao sto su slusni status (stupan] oStetenja sluha vrijeme nastanka o~teeenja

sluha) koji nije odlu~ujuti ~imbenik u odnosu prema modelu i dometu odgoja i obrazovanja intelektualni status pedagoSkazrelost - pripremljenost ueenika za odgoj i obrazovanje socijalna zrelost obiteljski smjcltaj emocionalna stabilnost motivacijska uskladenost radne navike povezane sa zalaganjem i samostalnoStu u radu sigurnost u koriStenju individualnog sl~nog aparata Sto je neobi~no vazno za sluSnu i autokontrolu a potpomaze ispravljanje izgovora na zahtjev nastavnika iii drugih utenika u razredu i sl Najveti problem za nastavnika i utenika oSteeena sluha je glasovno-govorna komunikacija Prilikom uvodenja djeteta u redovni sustav ne bismo smjeli promatrati sarno njegovu govorno-jezi~nu komunikaciju vet ukupnu govorno-socijalnu komunikaciju S obzirom na 10 da te razredni uvjeti razliWo djelovati na djecu oStetena stuha potrebno je stalno promatrati potencijalne mogutnosti utenika kako u njegovu govornom razvoju tako i u ukupnom sUdjelovanju i rezultatirna u odgojno-obrazovnom radu Upravo toj razli~ilOsti i dinamici nastavnik treba prilagoditi svoj rad

Nadalje odredenu pozornost zahtijeva i smjcltaj utenika u u~ionici Po mogutnosti utenik o~teeena

sluha trebao bi sjediti u prvoj iii drugoj klupi u srednjem redu kako bi uz upotrebu individualnog sluSnog aparata la~e mogao uspostaviti komunikaciju s nastavnikom Taj pololaj bi mu omogutio da primanje informacijaosim sluSnimputem upolpuni i drugim sastavnicama vawim za komunikaciju (vizualno -o~itovanje

s lica i usana sugovornika i sl) Nastavnik bi trebao stvoriti naviku da je uvijek licem okrenut prema utenicima kad im se obraea govorom Lice bi uvijek trebalo bili dobro osvijelljeno i posve uo~ljivo Sto su utenici stariji naslavnik bi viSe gradiva trebao izloWi sjedeti ispred ueenika Selnje naslavnika po u~ionici

onemogueavaju ueeniku da odrfuva slalni vidni konlakt s naslavnikom SIO kod njega moze uzrokovati nemir lIuktuaciju painje preslanak sudjelovanja u daljem praeenju izlaganja nastavnika i ometanje drugih ueenika u radu Komunikacijski dio dojma trebao bi uteniku oStetena sluha biti omogueen preko vge kanala (sl~ni

vidni i sl) ako zelimo da bude uspjclan Tempo govora trebao bi biti umjeren a intenzitet primjeren i

i

iii

ii

Ii

I

Nastavnik bi se uz opec didakticko-metodicke aspekte u radu s ucenikom ostecena sluha trebao brinuti i za neke spedftcne didakticko-metodicke postupke koji bi uceniku na promatranju omogucili aktivnije i uspjesni]e pracenje nastavnog procesa Nastavni proces u takvirn situacijama niposto ne bi smio imati sarno frontalni karakter vee bi u radu trebao biti maksimalno zastupljen individualizirani pristup prema uceniku Svjesni smo da se nacelu primjerenosti u radu s ucenikom ostecena sluha tesko moze udovoljiti razrednim programom kroz frontalni rad pa bi zato trebalo izraditi program prilagoden sposobnostima i potencijalnim mogucnostima ucenika

Program hrvatskog jezika i knjifevnosti (scenske i filmske umjetnosti) vjerojatno ce u ostvarenju biti nesto specificniji u radu s ucenicima ostecena sluha Po~tujuCi sve opce i posebne ciljeve i zadatke u okviru redovnog programa u radu s djecom ostecena sluha mnogo pozornosti trebalo bi posvetiti njihovu opismenjavanju i pismenosti Ostecenje vaznog komunikacijskog kanala u ovom slucaju gtasovnoga onemogucavalo je spontano primanje govomih informacija njihovu upotrebu i automatizaciju Nastavnik ce opaziti da ucenici ostecena sluha la~e i brfe nauce oblikovati glasovei rijeci a mnogo tefe i kasnije usvajaju morfologiju i sintaksu S obzirom na to da se grarnaticnost ne da razviti bez slusanja a kod tefih ostecenja sluh [e gotovo nemoguce (l~e upregnutiO u usvajanje jezicnog sustava mogucnost i sposobnost pismenog izrazavanja i korespondiranja u sustavu verbalne komunikacije mogla bi se smanjiti a u najpovoljnijim slucajevima i otkloniti Pismenom izrazavanju za vrijerne pedagoske opservacije ucenika s ostecenjem sluha potrebno je pridati osobito znacenje u smislu razumijevanja specificnlh pogresaka koje su posljedica ostecenja sluha a koje zdravo dijete spontano ne ~ini Takticno kontinuirano upozoravanje na pogreske i njihovo ispravljanje maksimalno ce ublaziti pa i otkloniti te nedostatke

Matematika kao nastavni predmet [avlja se u razrednoj nastavi kao prirodni nastavak rada iz predskolskog odgoja Zbog toga se proces ucenja matematike u toj dobi temelji uglavnom i na vlastitoj prakticno] aktivnosti djeteta Metodicko nacelo intuitivnog pristupa u pocemo] fazi sarno [e priprema ucenika za kasniju sistematizaciju pojmova Nastava matematike treba se kretati dijalektickim putom apstrakcije kao dinamican proces Tako se u nastavi matematike usporedno s usvajanjem matematickih pojmova ideja i metoda ucenici osposobljava]u i za tehniku rafunanja i primjenljivosti matematickog znanja Djeca ostecena sluha u pravilu bez problema prate nastavu u okviru tog programa Potrebno im je ipak osigurati veci broj konkreta u obliku didaktiCkihsredstava i pomagala za uspjesno svladavanjepropisanog programa koji su im prtlagodeni Usvajanje specificnih naziva i pojmova vjerojatno ce trebati pojacati kroz intenzivniji individualni rad iii dopunsku nastavu s ucenikom ostecena sluha

Sto se tire programa prirode i drustva potrebno je naglasiti njegovu povezanost S programom hrvatskog [ezika odnosno bliskost tematskih podruqa tib predmeta koji zajednicki mogu izravno pridonijeti uspjesnom razvoju glasovnog govora ucenika ostecena sluha

U okviru programa svih predmeta ali posebno u sklopu programa prirode i drustva nastavnik bi osobitu pozornost trebao posvetiti pojavi i objasnjavanju nepoznatih rijeCi i pojmova za ucenika ostecena sluha Sto [e ostecen]e sluha ranije nastupilo to je ranije onemogucavato dijete da spontanim putom stekne slusno govorno i pojmovno iskusrvo Zato [e vazan i utjecaj nastavnika na siren]e pojmovno-spoznajnog svijeta takvih ucenlka Broj nepoznatih rijeC kod ucenika ostecena sluha u pravilu je velik Nastavnik bi trebao barem opcenito procijeniti koje su to rijeci pa se pri tumacenju i objanjenju koristiti najprikladnijim nastavnim sredstvima i pomagalima od konkretnib predmeta iz neposredne djeCje okoline do audiovizualnih nastavnih sredstava (filmovi dijapozitivi element-filmovi i sl) Najbolje objanjenje je ako nademo poznati sinonimni izraz ~to je dobro i zapisati na plocu AIco ne tada objanjenje nepoznate rijeCi treba biti ~to kraee i preciznije Op~imost u objanjavanju dovodi do joovereg nerazumijevanja urenika o~terena sluha dovodi u nemoguenost daljeg aktivnog praeenja i sudjelovanja u nastavnom procesu

U okviru tjelesno-zdravslVenog odgojno-obrazovnog podruga programi su identicni za djecu o~terena

sluha kao i za djecu bez o~terenja U praktirnom oSlVarenju nastavnik treba pripaziti ocituju Ii se naznake koje bi upueivale i na o~terenje osjeta ravnotefe U tom slucaju program bi trebao prilagoditi tako da se te naznake uklone iii smanje kroz sate korektivne gimnastike iii posebnim fizioterapeutskim vjefbama namijenjenim urenicima o~teeena sluha

OslVarenje svih programa u okviru razredne nastave (pa i predmetne) treba biti u funkciji usvajanja i razvijanja glasovnog govora i jezika kao bitnih preduvjeta uspj~nog odgoja obrazovanja i ~ire socijalne integracije urenika o~terena sluha

83 Defektolog-strutnl suradnik u radu 5 intelektualno Ispodprosjemom djecom osnovno~kolske dobl L

koja djeluje na razini lake mentalne retardacije

zadaee defektologa-strurnog suradnika su

- prouciti i temeljilo upoznati dokumentaciju 0 djetetu - upoznati dijele i njegove roditelje

upoznati roditelje s ciljem i zadacima pedago~ke i zdravslVene opservacije metodama i sredstvimarada za ~to uspj~niji razvoj njihova djeteta i priprema za najprimjerenije oblike odgoja i obrazovanja -- __ ~_lI_~lI _~ ~ __t_ _~_ _1_ __ _ _ _ XI I tirAti nrntr~1rI nn~rv~rilPlI__

a) razvoj higijenskih kulturnih i radnih navika

b) razvoj djeietova govora pravilna artikulacija pravilan izgovor rijeei i kratkih recenica funkcionalnog rjecnika na osnovi promatranja i imenovanja konkretnih predmeta i slika lih predmela

c) razvoj vizualne diskriminacije

d) razvoj auditivne diskriminacije

e) razvoj sposobnosti taktilnog njusnog i okusnog percipiranja

l) razvoj koordinacije pokreta fine motorike sake i prstiju

g) razvoj likovnog glazbenog i motornog izrazavanja

h) razvoj socijalnih osobina djeteta i

i) razvoj emodonalnih osobina

U programu pedagoske opservacije za intelektualno ispodprosjecnu djecu puna se pozornost posvecuje pracenju i razvoju intelektualnih osobina djeteta i 10

- sposobnostl percipiranja i predocavanja - vjezbama za razvoj paznje i pamcenja

jednostavnom analiziranju i sintetiziranju - razvoju sposobnosti primjene znanja vjestina i navika u novim zivotnim situacijama

Na osnovi primjene tih vjezbi i sadrzaja defektolog-strucni suradnik sudjeluje u izradi struenog mmjenja o rezultatima opservacije i opisuje senzomotorni i intelektualni razvoj djeteta tijekom opservacije s leiffilem na razvoju percepcije prostornoj i vremenskoj orijentaciji auditivnoj i vizualnoj diskriminadji fino] i krupnoj motorici paznji pamcenju i misljenju te sodjalizaciji

84 Defektolog-strumi suradnik u radu s tjelesnom invalldnom i kronieno bolesnom djecom

Prilikom dolaska tjelesno invalidnog i kronicno bolesnog ucenika u osnovnu skolu defektolog treba na temelju dokumentacije 0 djetetu i kroz razgovor s roditeljima i primjenu specificnih defektoloskih tehnika prikupiti podatke 0

sposobnosti komunikacije djeteta s okolinom - njegovu intelektualnom razvoju - specificnosnma u rnotorickom funkcioniranju - specificaostima u senzornom funkdoniranju - razini razvoja koncepta i percepcija - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurolosknn problemima

eventualnim specificnostima u dnevnom rasporedu djeteta (prehrana potreba za odmorom potreba uzimanja lijekova i tijekom boravka u ~koli i sl)

Defektolog-strucni suradnik treba - uspostaviti kontakt s lijecnikom koji vodi lijecenje djeteta i terapeulima koji sudjeluju u rehabilitaciji

ako je ucenik svrstan u neki od oblika medidnske rehabilitacije da bi se dobili podaci potrebni za uskladivanje odgojno-obrazovnih i medicinskih programa iz razgovora s roditeljima doznati kolika je njihova uloga kao clanova rehabilitacijskog lima i nastojali da ostanu aklivni sudionici u odgojno-obrazovnom i u rehabilitacijskom programu bez obzira na djetetovu dob upoznali nacm konstenja ortopedsldh pomagala ako ih dijete ima i zajedno s nastavnicima nastojati da ih redovito i pravilno koristi izvijesliti uciteljsko vijece 0 razvojnim sposobnostima i specitienim potrebama ucenika s tjelesnom invalidnesti iii kronienom bolesIi u suradnji s drugim tlanovima strucnog lima u kojem veliku vaznost ima nastavnik koji ce raditi s djetetom dogovorili izbor programskih sadrzaja iz propisanog programa odgoja i osnovnog obrazovanja u skladu s razvojnim sposobnostima ucenika i opremljenosti skole s nastavnicima koji rade s djetetom dogovarali metode i sredstva rada nabavu i izradu speciflcnih sredstava i pomagala kao i prilagodavanje postojecih didaktickih sredstava i materijala koji se koriste u ~koli prema mogucnostima ucenika organizirati individualni rad s ucenikom - ublazavanje i otklanjanje specificnib teskoca u ucenju koji naj~re obuhvaca

a) vjezbe vizualno-motorne koordinacije

c) vjezbe koncentracije d) vjezbe zaparncivanja e) poucanje djeteta da sarno nalazi kompenzatorne oblike u radu ako se ostecenje ne moze ukloniti

f) stalnu potporu djetetu i mladoj osobi u rjesavanju ~kolskih i izvanskolskih problema

Tijekom rada pratiti promjene u ponasan]u ucenika i primjerenost predvidenih sadrzaja razvojnim sposobnostima ucenika te mijenjati i prilagodavatl sadrza]e kada to bude potrebno U tom postupku posebno je vazna uloga ucitelja koji izravno radl s ucenikom i koji upowrava na promjene u njegovu ponasan]u te potrebu prilagodavanja postojeceg programa

Treba voditi urednu dokumentaciju 0 radu s naglasenom preciznoscu u pracenju djetetova razvoja na temelju rega se u odredenim razdobljima daje 0 tomu izvjestaj te predlazu sadrzaji i metode rada s ucenikom za iduce razdoblje

Defektotog-strucni suradnik izvjestavatce i druge strucnjake koji rade s djetetom u okviru rehabilitacijskog tima iii lijecenju 0 njegovu napredovanju (ako ti strucnjact nisu clanovi strucnog tima u ~koli)

Na sjednicama strucnog tima aktivno sudjeluje u izradi strucnog misljenja i predlaganju najprimjerenijeg oblika odgoja i obrazovanja za ucenike lndividualnim razgovorom s roditeljima upoznaje ih s prednostima i strucnom opravdanosti predlozenog oblika daljeg odgoja i obrazovanja njihova djeteta kao i 0 njihovoj ulozi u daljem radu

85 Defektolog-strucnt suradnik u radu s djecom s poreme61jima u pona~anju i Ii~nosti (organski uvjelovani poremecaji)

Defektolog-strucni suradnik treba

prouciu dokumentaciju 0 djetetu roditelje iii druge osobe koje se brinu za dijete upoznati s ciljem tijekom opservacije te njihOvim sudjelovanjem i zadacama u procesu opservacije

- sudjelovati u izradi programa opservacije te u vezi s time davati prijedologe vezane 13 organizaciju procesa opservacije

- sudjelovati u neposrednom radu s djetetom radi demonstriranja praktienog rada - aktivnosti namijenjeno odgojiteljima kao neposredna pomoc u ostvarenju individualiziranog plana i programa

- organizirati i provoditi individualni i skupni rad s roditeljima djeteta iii drugim osobama koje se brinu 13 dijete

- pomagati utitelju nastavnicima i strucnim suradnicima (osobito u odabiru najprimjerenijeg oblika metoda rada izradi i primjeni sredstava i pomagala)

- pratiti zdravlje djeteta (kontrolni pregledi medikamentozna i druga terapija) sudjelovati u evaluaciji individualnog plana i programa sveukupnog strucnog rada tijekom procesa opservacije

- izraditi strucno mi~ljenje s prijedJogom za najprimjereniji oblik odgoja i obrawvanja - sudjelovati u stvaranju 13jednitkog strucnog mi~ljenja s prijedlogom 13 najprimjereniji oblik odgoja i

obrawvanja

26

Na temelju tlanka 60 stavka 2 i clanka 61 stavka 2 Zakona 0 osnovnom skolstvu (6Narodne novineo broj 591990) ministar prosvjete i kulture donio je

PRAVILNIK

o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Clanak 1

Ovim praviInikom odreduju se obici integracije ucenika s teskocarna u razvoju u osnovne skole kriteriji prema kojima opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrduje skole uvjete i nacin osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani ucenici s teskocama u razvoju i skolovanje ucenika s teskocama u razvoju u posebnim skolama organizacijama socijalne skrbi iii drugim organizacijama

Orijentacijska Iista vrsta i stupnjeva teskoca l razvoju sastavni je dio pravilnika (Prilog 1)

I SKOLOVANjE UCENIKA S TESKOCAMA U RAZVOjU U REDOVNOj SKOLI

Clanak 2

Osnovno skolovanje ucenika s laksim teskocarna u razvoju provodi se u osnovnoj ~koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu iii djelomicnu integraciju

Clanak 3

Opcinski organ uprave nadlezan za poslove skolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove skolstva grada Zagreba utvrdit ce osnovne skole u kojirna ce se realizirati oblici integracije iz clanka 2 ovog pravilnika

Kriteriji prema kojima ce se utvrditi skole iz stavka 1 ovoga tlanka sadrzani su u republickom pedagoskom standardu iz tlanka 10 Zakona 0 osnovnom skolstvu

Clanak 4

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjem ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skole u praviIu od I do IV razreda

U razredni odjel mogu se ukljuciti do tri ucenika s teskocama u razvoju a takav odjel ne more imati sveukupno vise od 25 ucenika

Ucenik s teskocama u razvoju iz stavka 1 ovoga clanka svladava redovne iii priIagodene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoci defektologa odgovarajuce specijalnosti

Clanak 5

PriIagodeni program iz tlanka 4 ovoga praviInika je program primjeren osnovnim karakteristikama teskoce u djeteta a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadrzaja obogacenim specificnim metodama sredstvima i pomagalima

PriIagodeni program izraduje ucitelj u suradnji s defektologom odgovarajuce specijalnosti Posebna dodatna pomoc Iz clanka 4 ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u

skoli s defektologom odgovarajuce specijalnosti i trajnim iii povremenim ukljucivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija

Clanak 6

Za ucenike sa senzoricnim i motorickim ostecenjirna (vida i sluha tjelesna ostecenja sa cerebralnom paralizom) koji su integrirani na nacin iz clanka 4 ovoga pravilnika organizira se produzeni strucni postupak ovisno 0 stupnju ostecenja djeteta

Produzeni strucni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj ucenika s teskocama u razvoju u produzenom strucnom postupku moze biti od 6 do 10 Program produzenog strucnog postupka sastavni [e dio priIagodenog programa i posebnog programa

nrerna VNti i stunnin tp_~kntl II TtI7VOin Tp nrrscrnrne rlnnmd Minilturlttvn nrrnviptp i lrnllnre

Clanak 7

Za ucenike na stupnju lake rnentalne retardacije organizira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucenici iz stavka 1 ovoga ~lanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjelu

Dijelove nastavnog programa koje ucenici iz stavka 1 ovoga clanka ne mogu svladati svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za ucenike s lakom mentalnom retardacijom a preostali program u maticnom razrednom odjelu uz maksimalnu individualizaciju

Clanak B

Rad u odgojno-obrazovnim grupama iz ~lanka 7 ovoga pravilnika rea1izira se u specijaliziranoj ucionici s primjerenorn opremom prema republickom pedagoskom standardu

Programe u posebno] odgojno-obrazovno] grupi iz clanka 7 ovoga pravilnika osrvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti a dijelove programa u manenom razrednom odjelu ucitelj]

Rehabilitacijske programe koji su sastavni dio nastavnog plana i programa za ucenike s lakom mentalnom retardacijom iz ~lanka 7 ovoga pravilnika ostvaruju defektolozi odgovarajuce specijalnosti u fioli posebnoj organizaciji odgoja i obrazovanja iii organizaciji socijalne skrbi

Clanak 9

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se 1 kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj ucionici od 6 do 15 fiolskih sati do 3 dana tjedno 2 kao rad s promjenljivom grupom tako sto se u specijaliziranoj ucionici prema utvrdenom rasporedu

svakog dana preeuzima ucenike iz maticnih razrednih odjela Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu cine ucenici podjednake obrazovne razine a broj utenika

u grupi moZe bili od 5 do 10 U posebne odgojno-obrazovne grupe izclanka7ovoga pravilnika ukljutuju se u pravilu utenici s teskocama

u razvoju od V do VIIL razreda temeljem odluke uciteljskog vijeta

Cltznak 10

Za ucentke s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno fiolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~koli

U posebnim razrednim odjelima iz stavka 1 ovoga clanka ucenici svladavaju poseban program za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasan]u a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

Broj utenika u posebnom razrednom odjelu iz stavka 1 ovoga f1anka mole bili od 5 do 10 U redovnu osnovnu ~kolu moze se ukljuciti do 8 ucenika s organski uvjetovanim poremecajima u

ponasan]u u odnosu na ukupan broj utenika ~kole

Janak 11

Ucenici s teskocama u razvoju ukljucuju se u jedan od integracijskih oblika iz Clanka 4 6 7 i 10 ovoga pravilnika na temelju rjesenja opcinskog organa uprave nadlefnog za poslove skotstva odnosno organa uprave nadlefnog za poslove ~kolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 13fl991)

Ocentlnskiorgan uprave nadlezan za poslove ~kolstva odnosno organ uprave nadlezan za poslove ~kolstva

llradaZIIgreba utvrdit ce osnovne sectkolelli obYezatiposebollorJllnizacije na svom podruqu koje ce provoditi produzeni strucni postupak iz f1anka 6 stavka 1 i ~kole u kojima ce se ostvarivati integracijski oblici iz ~lanka 7i 10ovoga pravilnika j

I ~- 1 i _

1- I J ~- 1 ~I~

II SKOLOVANJE utOOKA S VECIM T~KOtAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ORGANIZACIjAMA

f QIlfIpJ ~-2I T K 0 l d

Za ucenike s vecim teskocama u razvdjiJo~rlb~3nil~a~)Jds~ruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja a moze se obavljali i u drug~l~g~fizacijama (zdravstva socijalne skrbi i pravosuda) I

Ucenici s veeim teskocama u razvoju su

-utehiii na stupnju lake mentalne retardacije siitj~dJffi6iI~ko6trti~ u razvoju

- utenicl na stupnju umjerene i teze mentalne retardacij~

- u~nici s ostecenjima vida i ~tjeCajnirti tclkoama u~~~oju

ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocama u razvoju

- autisticni ucenici s utjecajnim teskocarna u razvoju

- utjecajne teskoce iz stavka 1 ovoga clanka su teskoce koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne skole

U posebne odgojno-obrazovne organizacije ukljucuju se ucenici s vecim teskocama u razvoju iz stavka 2 ovoga clanka

Ctanak 13

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama iz clanka 12 ovoga pravilnika ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogucnosnma ucenika s vecim teskocama u razvoju u skladu s republickim pedagoskim standardom

Posebni plan i program mow biti modificirani redovni plan i program iIi posebno strukturirani program ovisno 0 stupnju teskoca u razvoju kojih je sastavni dio program produzenog strucnog postupka

Planove i programe iz stavka 1 ovoga clanka donosi Ministarstvo prosvjete i kulture a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuce specijalnosti

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rjclavaju odgojno-obrazovne zdravstvene socijalne i druge potrebe ucenika s vectrn teskocama u razvoju Tim cine Iijecnik i defektolog odgovarajuce specijalnosti psiholog fizioterapeut i socijalni radnik

Clanak 14

U razrednom odjelu iii grupi broj ucenika s vecirn teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju mow biti

a) za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teskocarna u razvoju od 5 do 9 b) za ucenike na stupnju umjerene i teze mentalne retardacije od 3 do 7 c) za ucenike s ostecenjima vida i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 d) za ucenike s ostecenjima sluha i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 e) za ucenike s tjelesnom tnvahdnoscu i utjecajnim teskocama u razvoju od 5 do 8 f) za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju i utjecajnim teskocarna u razvoju od

5 do 10 g) za autisticne ucenike s utjecajnim teskocama u razvoju do 3

Clanak 15

Za ucenike s vecim teskocama u razvoju skolovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama mow trajati do 2] godine ivota

Ucenici iz stavka I ovoga clanka tijekom osnovnog skolovanja mogu se istodobno i radno osposobljavati

Clanak 16

Utenici s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem rjesenja opcinskog organa uprave nadleznog za poslove ~kolstva odnosno organa uprave nadleznog za poslove skolstva grada Zagreba prema Pravilniku 0 upisu djece u osnovnu skolu (Narodne novine broj 131991)

Ctanak 17

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje va~iti Uputstvo 0 nacinu ukljucivanja djece s vecim teskocama u pslhickcm razvoju u posebne organizacije odgoja i obrarovanja (Narodne novine broj 91981)

Clanak 18

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama

K1asa 602-02-91101-79 Urbroj 532-02-41-91-03 Zagreb 10 travnja 1991 Ministar prosvjete i kulture

prof dr V1atko Pavletit vr

Prilog 1 Pravilniku deg osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TESKOCA U RAZVOJU

Vrste teskoca u razvoju su 1 ostecenje vida 2 ostecente sluha 3 poremecaji govorno-glasovne komunikacije i specificne teskoce u ueenju 4 tjelesni invaliditet 5 mentatna retardacija 6 poremecaji u ponasanju uvjetovani organskim faktorima iIi progredirajucim psihopatoloskim stanjern 7 autizam 8 postojan]e viSe vrsta i stupnjeva teskoca u psihofizickom razvoju

1 mtecenje vida jest sljepoca i slabovidnosi Sljepocom se smatra kada je na boljem oku s korekcijskim staklom ostrina vida 010 (10) i manje te s centralnim vidom na boljem oku s korekcijskim staklom do 025 (25) ali je vidno potje suzeno na 20 stupnjeva iIi manje

Prema stupnju ostecenja sljepoca se dijeli

a) na potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) iii na osjet svjetla bez projekcije iii na osjet svjetla s projekcijom svjetla

b) ostatak vida na boljemoku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii na boljem oku s korekcijskim staklom ostatak vida manje od 010 (10) ali sa suzenjem vidnog polja na 20 stupnjeva

c) ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom manjim od 010 (10) iii ostatak centralnog vida na boljem oku s korekcijskirn staklom do 025 (25) uz surenje vidnog polja na 20 stupnjeva iii ispod 20 stupnjeva

Stjepocom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vida na boljem oku s korekcijskim staklom do 005 (5) iii bez obzira na ostrinu vida nesposobnost citanja slova iii znakova velicine Jaeger 8 na bIizinu

Slabovidnoscu se smatra ostrina vida na boljern oku s korekcijskim staklom od 04 (40) i manje Prilikom odredivanja najmanje vidne ostrine i najvece dozvoljene vidne ostrine na boljem oku za pojedine kategorije sljepoce odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna ostrina koja je oznacena za minimalnu odnosno maksimalnu Na prirnjer ako je vidna ostrina na boljem oku odredena do 010 (660) tada se uzima kao mjerilo vidna ostrina 660 (010) a ne vidna ostrina od 009 odnosno 560 Ako postoji sljepoca na jednom oku a slabovidnost na drugom oku kategorija ostecenja odreduje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka

2 OSteeenje sinha jest gluhDta i nagluhost Gluhocom se smatra gubttak sluha od 81 decibel i viSe i kada se ni uz pomoc slusnih pomagala ne mole cjelovito percipirati gIasovni govor Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubhak sluha glunoca se razvrstava na

a) gubitak sluha bez usvojene vjestine gIasovnog sporazurnijevanja

b) gubitak sluha s usvojenom vjestinom gIasovnog sporazumijevanja

Nagluhoscu se smatra ostecenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomicno iii gotovo potpuno razvijen

Prema stupn]u ostecenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluhost se razvrstava na

a) laksi gubitak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a pod prirodno povoljnim uvjerimaslusanja spontanoje usvojen glasovni govor bez znaeajnih odstupanja

b) umjereni gubitak sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacirna sluha a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina gIasovnog sporazumijevanja

c) umjerent gubttak sluha (Iinearne kontinuirane redukcije) od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a nije spontano i pod prirodno povoljnim uvjetirna cjelovilo svladan gasovni govor

d) tefi gubitak sluha od 61 do 80 decibela a prije ostecenja sluha usvojena je vjestina glasovnog sporazumijevanja

e) leu gubitak sluha (linearrie i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha a spontani razvoj glasovnog govora znacajno je otezan zbog cega je potreban sistematski demutizacijski proees Izgradnje glasovnog govora

3 Poremecajima govorno-glasevne komunikacije (glas govor jezik ciranje pisanje) smatraju se oni kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sustavu komunikacija govora otezana ili ne postoji pa je stoga potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje i zastitu

Specificne teskoce u ucenju su srnetnje u podruqu citanja (disleksija aleksija) pisanja (disgrafija agrafija) te racunanja (diskalkulija akalkulija)

4 Tjelesnim invaliditetom smatraju se ostecenja deforrnacije funkcionalne iii motoricke smetnje zbog kojih je potrebna zastita i osposobljavanje za zrvot i rad pod primjerenim uvjetima

Uzroci ovog stanja jesu ostecenja lokomotornog aparata ostccenja centralnog nervnog sustava ostecenja perifernog nervnog sustava ostecenja nastala kao posljedica kronicnih bolesti drugih sustava

5 Mentalnom retardacijom smatra se stanje u kojem je znacajno otezano ukljucivanje u drustveni tivot a povezano [e sa zaustavljenim iii nedovrsenim razvojem intelektualnog funkcioniranja ~to je utvrdeno na osnovi medicinske psihologijske defcktoloske i socijalne ekspertize Inelektualna razina ispitana mjemim instrumentima priblizna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrdena izrazita emocionalna labilnost

Stupnjevi mentalne retardaci]e jesu

a) laka mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja odgovarajuceg socijalnog funkcioniranja osigurati prirnjerene uvjete za osposobljavanje Kvocijent inteligencije priblizno je u rasponu od 50 do 69

b) urnjerena mentalna retardacija zbog koje treba radi postizanja djelomicnog socijalnog funkcioniranja osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti Kvocijent inteligencije priblozno se krece u rasponu od 35 do 49

c) teza mentalna retardacija zbog koje treba radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijin radnih aktivnosti osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju njegu i pomoc Kvocijent inteligencije pribliZno se krece u rasponu od 20 do 34

d) teska mentalna retardacija koja zahtijeva trajnu njegu i zastitu Ovisno 0 stupnju sposobnosti moze se primjerenom rehabilitacijom doseci razina najjednostavnijih navika Kvocijent inteligencije priblizno se krece u rasponu od 0 do 20

Ii Poremecaj u ponasanju za koje je na temelju medicinske psihologijske pedagoske i socijalne ekspertize urvrdeno da su uvjetovani organskim faktorom iii progredirajucim psihopatoloskirn stanjern zahtijevaju osposobljavanje za zivot i rad u prirnjerenim uvjetima te primjenjivanje odgovarajucih socijalno-zastitnih oblika

7 Autizam je stanje kod kojegje dosto do poremecaja emocionalne stabilnosti inteligencije psihomotornih sposobnosti verbalne i socijalne komunikacije Osnovna znakovitost autizma je povlacenje u sebe poremecaji g1asovno-govorne komunikacije te nesvrhovita aktivnost i perseveracija

8 Postojanje vi~e vrsta i stupnjeva teskoca u pslholizickom razvoju ukljucuje dvije iii vi~e njih predvidenih ovom orijentacijskom listom

Postojanje vise vrsta teskoca ukljucuje jednu od njih izrazenu u stupnju predvidenom ovom orijentacijskom listom i jednu iii vtse onih koje nisu izrazene u stupnju odredenim ovom Iistorn ali njihovo istodobno postojan]e daje novu kvalitetu teskoca u razvoju

Postojanje ~e vrsta teskoca ukljucuje dvije iii vi~e njih od kojih ni jedna nije tzrazena u stupnju odredenom ovom cnjentacijskom listom ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za skolovanje i osposobljavanje

31

PROGRAM RADA

DEFEKTOLOGAmiddotSTRUCNOG SURADNIKA

Utvrdivanje i ostvarivanje specificnin strucnih zadaca utvrdenih Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskoeama u razvo]u glava I Narodne novine broj 231991)

1 Neposredni rad s ueenlclma s teskocama u razvoju

11 Ustroj i uspostava programa rada s uceniclma u postupku provodenja programa pedagoske opservacije

12 Uspostava i ostvarivanje rehabilitacijskog programa rada za ucenike s teskocama u razvoju

13 Uspostava i ostvarivanje programa posebnih odgojno-obrawvnih postupaka S ucenlcima s teskocama u razvoju

14 Profesionalno informiranje i profesionalna orijentacija ucenika s teskocama u razvoju

2 Ustroj uspostava i praeelle programa rada

21 Izrada cjelovitog godBnjeg plana i programa rada

- planovi i programi rada s ucenima - plan i program rada na zadacama programa pedagoske opservacije

- plan za osiguravanje specificnih potreba

- program rada s ueiteljima nastavnicima strucnirn suradnicima

- program sustava pracenja ftolovanja ucenika sustav evidencije i dokumentacije statistitki pokazatelji

22 Priprema za ostvarivanje programa neposrednog rada s ucenicima

- priprema za dnevni neposredni odgojno-obrazovno-rehabilitacijski rad za ucenike s teskocama u razvoju i ucenike s poremecajima u ponasanju

- priprema i sudjelovanje u radu strucnog tima

- izrada individualnog didaktitkog pribora

3 Rad s ueenikovim roditeljima

31 Upoznavanje roditelja s psihofizickim stanjem djeteta na temelju analize dokumentacije o djetetu prikupljene prilikom pregleda i ispitivanja

32 Upoznavanje s programom pedagoske opservacije

33 Osposobljavanje i poucavanje roditelja za primjeren rad s djetetom u obitelji

4 Ostali poslovl

41 Sudjelovanje u radu sjednica uciteljskog i razrednog vijeca

42 Ostvarivanje programa strucnog usavrsavanja

43 Zadace u svezi s pocetkom i zavrsetkom Skolske godine

44 Administrativni poslovi

45 Zadace utvrdene u tijeku Skolske godine

UKUPNO

25

10

2

3

40

_ _ _ _

SPECIFICNE POTREBE

UCENlKA S TESKOCAMA U RAZVOJU

Skolovanje ucenika s teskocama u razvoju polazi od zadovoljavanja njihovih specificnih potreba koje uvjetuju i oblik njihova odgoja i obrazovanja Oblici odgoja i obrazovanja ucenika s teskocarna u razvo]u razumijevaju skolovanje ucenika s teskocarna u razvoju prema odredenim modelima integracije u redovnoj osnovnoj koli i njihovo ukljucivanje u posebnu organizaciju odgoja i obrazovan]a

U redovnoj osnovnoj skoli ucenici s teskocama u razvoju mogu se ukijutiti u razlicite oblike odgoja i obrazovanja primjerice

- ucenici s teskocama u razvoju neovisno 0 vrsti ostecenja mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz osiguranje dodatne specifiene pomoct (u obliku rehabilitacije i posebnih odgojno-obrazovnih oblika rada)

- ucemci sa senzomotonckim i rnotorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha i motorike) mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

- ucenici na stupnju lake mentalne retardacije mogu se ukljuciti u redovni razredni odjel svladavajuci prilagodeni program iii izdvajanjem u posebnu skupinu 14 rad po posebnom programu iz nastavnih podrucja koja teze svladavaju (hrvatski jezik matematika i sl) dok preostale dijelove nastavnog programa (likovna tjelesna i zdravstvena kullura glazbeni odgoj) svladavaju u redovnom razrednom odjelu

- ucenici s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mogu se ukljuciti u posebne razredne odjele u kojima svladavaju cjeloviti posebni plan i program uz dodatnu specijaliziranu pomoc u obliku produljenog strucnog postupka

Kad se ucenik s teskocama u razvoju s obzirom na stupanj ostecenja ne moze ukljucitl u reodvnu skolu kroz nijedan navedeni integralivni oblik ukljucuje se u posebnu odgojno-obrazovnu organizaciju Svi navedeni oblici uredeni su Pravilnikom 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju

Da bi ucenik s teskocama u razvoju bio ukljucen u njemu najprimjereniji oblik odgoja i obrazovanja potrebno je provesti dijagnosticki postupak koji je ureden Pravilnikom 0 upisu ucenika u osnovnu skolu

Specificni uvjClti potrebni 14 kolovanje ucenika s teskocarna u razvoju odnose se na osiguravanje uvjeta 14 provodenje dljagnostickog postupka i uvjeta 14 ostvarivanje jednog od oblika odgoja i obrazovanja sto je uredeno navedenim pravilnicima

1 Specilitne potrebe kolovanja urenika s teskocama u razvoju u redovno] osnovnoj koli 11 Uvjeli 14 provodenje dijagnoslike i pedagoske opservacije ucenika s teskocama u razvoju ureduju se

pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu skolu 12 Uvjeti 14 ~kolovanje ucenika s laksim teskocama u razvoju u osnovnoj ~koli ureduju se prema

organizacijskim oblicima od potpune do djelomicne integracije prema Pravilniku 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskocama u razvoju

121 Potpuna integracija ureduje se u clanku 4 navedenog Pravilnika OPotpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljucivanjern ucenika s laksim teskocama u razvoju u razredni odjel osnovne skoleo (tlanak 4 stavak 1) Ostvarenje potpune odgojno-obrazovne integracije zahtijeva da se osiguraju sljedece specificne potrebe

Prostor Osim redovnog skolskog prostora 14 ucenike s teskocama u razvoju koji su integrirani prema navedenorn

obliku potrebno je osigurali i specijaliziranu prostoriju 14 rehabilitacijske i posebne odgojno-obrazovne oblike rada Specijalizirana prostorija treba bili takvog oblika i velicine da omogucava

- organizaciju rada s jednim do pet ucenika - organizaciju rada uz uporabu razlicitih tehnickih sredstava i pomagala 14 specificne rehabilitacijske

postupke (vjelbe vida sluha govora motorike i sl) Razrnjestaj opreme i radnih mjesta ucenika potrebno je organizirali prema sadrzaju i obliku rada Rasvjetu specijalizirane prostorije potrebno je urediti u skiadu s normalivima 14 redovni utionitki prostor

ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurali individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pomicne zastore na prozorima da bi se izbjegli kontrasti

U specijaliziranoj prostoriji potrebno je osigurali jednu zidnu povrsinu koja bi se koristila kao nastavno radna povrsina (14 plow ekran flanelograf i sl)

Namjestaj u specijaliziranoj prostoriji treba bili funkcionalan i prilagoden raznovrsnom radu s ucenicima te mora zadovoljiti higijenske ortopedske pedagosko-detekroloske estetske i tehnicke zahtjeve Radni stolovi stolci i ormari moraju bili oblih bridova kako bi se izbjegle ozljede ucenika U prostoriji je potrebno oslgurati z~ bullbull ~I I _~I1 ~ 4=X_ l - 1 lr I x 1

Speci[iCna oprema

Opremanje specijalizirane prostorije specificnom opremom ovisi 0 lome da li ce se u njoj ostvarivati sarno jedna vrsta rehabilitacijskog postupka iii vi~e razlicitih rehabilitacijskih postupaka

A - Specifiiru oprema za ostvarenje rehabililacijskih postupaka ucenika s oSleCenjem sluha i govora 1 Elektroakusticki aparati za skupni i pojedinacm rad (filterskog sustava) 2 Dva mikrofona 3 Slusalice (broj slusallca odreden [e brojem djece ostecenog sluha u skupini) 4 Individualni vibrator (broj vibratora odreden je brojem djece ostecenog sluha u skupini kojima je

to potrebno) 5 Vibrafon - aparat za stimulaciju pokreta jezika 6 Razvodne kutije 7 Magnetofon kasetofon 8 Zrcalo 9 Spalule

10 DELAY - aparat za terapiju mucanja 11 SUSlaV za vizualnu stimulaciju

- S-melar - nazometar

12 Elektroakusticka bezvucna oprema (aparati i slusalice) 13 Indikatori zvuka 14 Videokamera i videorekorder

U ~kolama u koje su ukljuceni ucenici s ostecenjem sluha nuzno je da ~kola posjeduje dijaprojektor kinoprojektor grafoskop i platno za projiciranje na stalku

B Specijilna pomagala i naslavna sredstva u odgoju obrazovanju i rehabiJitaciji ucenika s oSleCenjima vida 1 Specijalna ortoskopska povecala (pri~Cena uz radni stol) rucna povecala povecala s rasvjetom

povecala na stalku 2 Naocale (monokularne binokularne stenopeiene teleskopske periskopske bifokalne) 3 Specijalni mjerni instrumenti s optickim i zvucnim dodacima 4 Optakon aparat za crtanje cmo-bijelog tiska 5 Elektronicka racunala s Brailleovim znakovima 6 Komplet didaktickog materijala za vjefbe vida 7 Udzbenici tiskani uvecanim crnim tiskom i s ilustracijarna umjerene velieine bez detalja 8 Udfbenici pisani Brailleovim pismom s prikladnim reljefnim ilustracijama i prikazima 9 Reljefni globus zemljopisna karla modeli makete

10 Kompletan pribor za pisanje (~Iilo Brailleve lab lice Brailleov pisaci stroj olovke) 11 Papir blokovi mape za odlaganje tekstova 12 Biljefnice s jace otisnutim crtama i s veeim proredom na papiru mal boje 13 Pribor za reljefno crtanje

C Za ucenlkes teskocama u litanju pisanju ralunanju i ucenju specijaliziranu prostorijuuz redovna nastavna sredstva ipomagala moguceje koristuizaposebneodgojno-obrazovne i terapijske oblikerada (skupni i individualni

Specijalizirana prostorija moze se opremiti pri osnovnoj ~koli za ucenike - polaznike te ~kole iii na dogovorenim mjestima za ucenike - polaznike vtse ~kola Pri ~koli se osigurava i oprema specijalizirana prostorija kada je u njoj 30-50 ucenika kojima su potrebni odredeni rehabilitacijski postupci iii posebni odgojno-obrazovni oblici rada Kad u ~oli nema dovoljno ucenika kojima su potrebni navedeni oblici rada organizira se mjesto za vise skota Dogovoreno mjesto moze biti pri redovnoj ~koli posebnoj organizaciji odgoja obrawvanja i rehabilitacijee domu zdravlja i sl

122 U obliku potpune integraci]e s organiziranim produzenim strucnim postupkom za ucenike sa senzoricklm i motorickim ostecenjima (ostecenja vida sluha tjelesna ostecenja s cerebralnom paralizom) prema ~Ianku 7 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrawvanju ucenika s teskoeamau razvoju potrebno je osigurati sljedece

Prostor za navedene ucenike uz redovni ~olski prostor potrebno je osigurati i specijalizirane prostorije

a) za rehabilitacijske postupke

b) za produljene strucne postupke

Za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati prostoriju koja po obliku i velieini omoguCava - organizaciju rada u skupini do 10 ucenika - pracenje nastavnikova i ucenikova izlaganja - organizaciju rada uz uporabu razlicitih opcih nastavnih i speciflcnih sredstava i pomagala - sredivanje i pohrana pisanih matenjala i ostalih radova te knjiga zbirki literature i sl Rasvjetu prostonje za produljeni strucni postupak potrebno je urediti u skladu s normativima za redovni

ucionicki prostor ali ako se u njoj odvija rad s ucenicima ostecenog vida potrebno je osigurati individualnu rasvjetu ucenikova radnog mjesta izvora dolaska svjetlosti jakost svjetlosti i pornicne zastore na prozorima da bi se izbjegIi kontrasti Ploca na zidu i panoi moraju imati posebnu rasvjetu lokalnim izvorom svjetlosti koje mora biti najmanje dvostruko jare od opce rasvjete prostora

Kod izgleda ucionlce treba voditi racuna 0 tome da prednji zid sluzi za isticanje nastavno-radnih povrsina kojima se sluti ucitelj pri obradi nastavnoga gradiva (ploca ekran za projekciju f1anelograf i uredaj za izlaganje slika i sl)

Desni bocni zid dobro je predvidjeti za zidnu plocu koja ucenicima sluti za vjeibanje bilten-plocu od [ute pluta te rnagnetnu plocu koje ucemcima koriste pri ponavljanju i uvjeibavanju i sl Straznji zid dobro [e koristiti za stalne i povremene ucenicke obavijesti

Namjestaj prostorije za produljeni strucni postupak tine pokretni radni stol stolice za urenike uciteljski stol sa stolcem te niski ormari za odlaganje i pohranu sredstava Bridovi navedenog namjestaja trebaju biti obli kako bi se izbjeglo ozljedivanje ucenika

Prostoriju produljenog strucnog postupka potrebno je opremiti specificnom opremom prema vrsti senzorickog iii motorickog ostecenja Potrebna specificna oprema po vrsti ostecenja ucenika osigurava se kao i za specijaliziranu prostoriju u kojoj se ostvaruju rehabilitacijski postupci navedeni u tocki 121

U ~koli iii na dogovorenim mjestima produljeni strucni postupak organizirao bi se za navedene ucenike iz ~e ~kola

Skole koje bi organizirale bilo koji od navedenih oblika integracije za tjelesno invalidne ueenike trebaju osigurati prilaz ~koli i kretanje bez arhitektosnkih zapreka a za tivot i rad u ~koli potrebno je osigurati sljedecu specificnu opremu

1 Specijalni stolac - koji odgovara dobnoj skupini s mogucnostima prilagodbe naslona visine i okretanja te rukohvatima koji se takoder mogu namjestiti uz mogucnost za vezivanje djeteta uz stolac

2 Specijalni stolovi i klupe s mogucnoscu prilagodbe visina i nagiba s udubljenjima za prsa ogradeni rubnim letvicama za sprecavanje pada materijala i stvari s kukama za stake i stapove s vjesalicama za torbu s mogucnoscu ufu~cenja predloska - biljeznice lista iJi knjige s drzacirna za ruke

3 Pomagala za stajanje klecanje i letanje 4 Kolica za istovremenu voznju vise osoba (s razlieitim dodacima) 5 Hodalice stake stapovi raznih tipova 6 Velika zrcala na zidovima kako bi se ucenici mogli gledati i koliko je moguce provjeravati shy

ispravljati odredene pokrete i polozaje 7 Ploce za pisanje na zidu s mogucnoscu prilagodbe visine odmaknute od zida da ih mogu koristiti

djeca u kolicima s prikladnim rukohvatima 8 Hvataljke i drtaQ za predmete 9 Invalidska kolica - terenska i sobna elektromotorna i mehanicka s raznim dodacima

10 Ladice za vertikalno spremanje i odlaganje

Svu navedenu speciflcnu opremu za tjelesno invalidne ucenike kojima se organizira nastava u kuci takoder treba osigurati prema potrebi Najblita redovna osnovna skola u kojoj bi takav ucenik trebao biti polaznik treba osigurati 400 nastavnih sa Ii godisnje za neposredni odgojno-obrazovni rad Nastavu u kuci izvode ucitelji te skole

123 Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomlcna integracija prema tlanku 9 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju u kojem se navodi ()Za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije organlzira se i djelomicna integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama u osnovnoj skoli U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ucentci iz stavka 1 ovoga tlanka svladavaju dijelove nastavnog programa a preostali program u maticnom razrednom odjeluo

za oblik parcijalne integracije ucenika na stupnju lake mentalne retardacije potrebno je osigurati ucionicu za rad skupine od 10 ucenika koja treba zadovoljiti zahtjeve redovne ucionice za navedeni broj ucenika Rehabilitacijski postupci za te ucenike osiguravaju se na nacin koji je naveden pod oznakom 121

124 za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mote se takoder organizirati djelomicna

razvoju Za ucenike s organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju mole se zavisno od stupnja teskoce organizirati osnovno skolovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj ~oli

Za navedeni oblik djelomicne integracije potrebno je osigurati a) ucionicu i b) specijaliziranu prostoriju za produljeni strucni postupak Ucionica treba zadovoljiti uvjete iz normativa za opremanje redovne uctonice za skupinu do 10 ucenika

Od specificne opreme u ucionici je potrebno osigurati panoe za pregradivanje prostora u slucaju potrebe izdvajanja ucenika pri izvrsavanju specificnih zadataka

U specijaIiziranoj prostoriji za produljeni strucni postupak potrebno je osigurati podne tepisone zavjese neprobojna prozorska stakla zidna zrcala individualne lezajeve ugradene u zidu i ostalu redovnu opremu skole

2 Specifiine potrebe za sectkolovanje urenika s ~im tdkoeama u razvoju u posebnoj osnovnoj sectkoli

21 Uvjeti za provodenje dijagnostike i pedagoske opservacije ucenika s veCim teskocama u razvoju ureduju se Pravilnikom 0 upisu djece u osnovnu ~olu i Zakonom 0 socijalnoj za5titi

22 Prema Banku 14 Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ueenika s teskocama u razvoju ucenict s vecim teskocama u razvoju ukljucuju se u posebne organizacije odgoja obrazovanja socijalne skrbi zdravstva i pravosuda

U posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja potrebno je osigurali uz uvjete redovne osnovne skote i uvjete za ostvarenje rehabilitacijskih postupaka u skladu s vrstom i stupnjem tclkOCe u ucenika kao sto je navedeno u tOCki 1

23 Mjerila 0 broju ucenika u razrednom odjelu iii odgojnoj skupini ostvaruju se prema ~lanku 16 Pravilnika o osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teftocama u razvoju koji glasi U razrednom odjelu iii grupi broj urenika s vecim tdkocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju ostecenja moee bili

1 za ucenike na stupnju lake mentalne retardacije s drugim utjecajnim tclko6lma u razvoju od 5 do 9 2 za ueenike na stupnju umjerene i teske mentalne retardacije od 3 do 7 3 za urenike s osteeenjima vida i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 6 4 za ueenike s ostecenjima sluha i drugim utjecajnim teskocama u razvoju od 4 do 8 5 za urenike s organski uvjetovanim poreme6ljima u ponasanju i drugim utjecajnim teskocama u

razvoju od 5 do 10 6 za autisticne ucenike koji istodobno imaju mentalnu retardaciju iii druge utjecajne teskoce u

razvoju do 3

t

l

L

i

L

L

L

NASTAVNI PIANOVI I PROGRAMI ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA

ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

Ucenici s teskocama u razvoju ovisno 0 vrsti i stupnju teskoca u razvoju odnosno 0 prijedlogu primjerenog oblika ~kolovanja prema odredbama Pravilnika 0 osnovnoskolskom odgoju i obrazovanju ucenika s teskocama u razvoju ostvaruju nastavne planove i programe

1 Nastavni plan i program za I-IV i VmiddotVIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske broj 11995) koji program ueitelj-nastavnik ostvaruje

a) postupkom metodlcko-didakticke individualizacije (bez osobite prilagodbe) b) postupkom manje prilagodbe sadrzaja c) postupkom prilagodbe sadrzaja odabirom i koristenjem specificnth posebnih didaktickih sredstava

rehabilitacijskih pomagala uz pomoc strucnin suradnika d) postupkom vece prilagodbe sadrfaja primjenjenim metodicko-didaktickim pristupima koristenjem

rehabilitacijskih pomagala uz rad strucnog suradnika-defektologa (posebni odgojno-obrazovnoshy-rehabilitacijski postupci - prema programu rada strucnog suradnika defektologa)

e) radom s ucemkom u programu produzenog strucnog postupka kojim se pouce razvitak sposobnosti za svladavanje prilagodenog programa

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju no novedelUJ naline odnose se fUJ uhnike liji se odgoji lkolovanje usposraljaju premo lfanlw 2 3 4 5 6 i 10 Pravilnika

2 Nastavni plan i program za I-IV i V-VIII razred osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva prosvjete i ~porta Republike Hrvatske broj 11995) kojeg pojedine dijelove ucenici ostvaruju

a) u matienom razrednom odjelu zajedno s ostalim ucenicima dok pojedine dijelove programa u kojima imaju vecih teskoca ostvaruju u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini (program ostvaruje ucitelj)

b) dijelove programa ostvaruju prema posebnom programu za ucenike s Iakom mentalnom retardacijom (program ostvaruje defektolog)

Nastavniplanovi i programi koji se ostYaruju fUJ fUJvetklUJ naline odnose se fUJ ulmike liji se odgoji lkolavanje usposlllvljaju premo CJanJcu 7 8 i 9 Pravilniko

3 Nastavni plan i program za I-VIII razred za ucenike s vetim teskocama u razvoju (razina lake mentalne retardacije s dodatnim teskocama u razvoju) uz metodtcko-dldaktick pristup potreban u radu s ucenicima s ostecenjem vida s osteeemem sluha tjelesnom Invalidnoscu organski uvjetovanim poremecajima u ponasanju autizmom)

4 Nastavni plan i program za odgo] i osnovno fiolovanje umjereno i teze mentalno retardiranih ucenika do 21 godine nvota

Nastavniplanovi i programi koji se astYaruju fUJ fUJvedelUJ naline odnose se no rKenike liji se odgoji lkolovanje usposravljaju premo lfanlw 12 Prailniko

NASTAVNI PIAN ZA OSNOVNE ~KOLE U REPUBUCI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENIKE S TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 2 3 4 5 6 i 10 PRAVILNlKA (~kgodina 1996J97)

Nastami plan za osnome ~kole U Nastami plan za osnovne ~kole u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj od I do IV razreda od V do VITI razreda

111gti~~~~I~~~im=~ 1 Hrvatski jezik 6 6 6 6 2 Likovna kultura 1 1 1 1 3 Glazbena kultura 1 1 1 1 4 Strani jezik - - - 2

5 Matematika 5 5 5 5 6 Priroda i drustvo 2 2 3 3 7 Tjelesna i zdrav 3 3 3 2

kultura

Ukupno redovita 18 18 19 20 nastava

8 zborni predmeti 2 2 2 2

9 Izvannastavne 1 1 1 1 aktivnosti

10 Dopunska nastava 1+ 1 1+ 1 1+1 1+1 i dodalni fad

Ukupno moguta 22 22 23 24 opleretenost uCenika

liid middotmiddotiimiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot

middotmiddotmiddoti~~iIi~~pjyeni middotiPi bull bullbull~bull Ytjj

1 Hrvatski jezik 5 4 4 4

2 Likovna 2 2 1 1 kultura

3 Glazbena 2 2 1 1 kultura

4 Strani jezik 3 3 3 3

5 Matematika 4 4 4 4

6 Priroda 2 2 - -7 Biologija - - 2 2

8 Kemija - - 2 2

9 Fizika - - 2 2

10 Povijest 2 2 2 2

11 Zemljopis 1 2 1 1

12 Tel1nitka 2 2 1 1 kuUura

13 Tjelesna i 2 2 2 2 zdravstvena kultura

Ukupno redovita 2S 2S 26 26 naswva

14 Izborm 2 2 2 2 predmeti

15 Izvannastavne 2 2 1 1 aktivnosti

16 Dopunska 1+1 1+1 1+1 1+1 nastava i dodatni rad

Ukupno mogu~a 22 22 23 24 cptereeenost ueenika

10

3

5

do 12

Posebna dodatna pomoe defektolo a iii

Rehabilitacijski programi

Produfeni r-u-oonJ-middote_------_t------lstruem postupak Interesne skuplOe

Rehabilitacijski programi iii

2

I

I

I I I

I 1

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNE SKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNOSTIMA ZA UCENlKE S VECIM TESKOCAMA U RAZVOJU

PREMA CLANKU 12 PRAVILNlKA

bullbullbull~~ bullbullbullbull iibullbullbullbullbull bullbullbull ii middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotbullbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotiimiddotmiddot ~ r~ifmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotbullmiddotmiddotimiddot middotmiddotbullmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddotimiddotmiddot if Itf~lybull I ~middotbullbullbull Xll wmIi

Hrvatski jezik 6 6 6 5 4 4 4 4I

Likovna kultura 2 2 2 2 2 2 22 2

Glazbena kultura 1 1 1 13 1 2 12

Matemetika 44 4 4 4 4 34 3

Porada i drustvo 3 3 3 3 45 5 - -Priroda6 3 3- -- - - -Drustvo -7 3 3- - - - -Tehni~ka kultura 2 4 4 58 5- - -Tjelesna i zdravsrvena kultura 2 29 2 2 2 2 2 2

SVEGA REDOVlTA NASTAVA 18 18 19 2Z 13 13 1318

Izborni predmeti 10 2 2 2 22 2 2 2

Izvannasstavne aktivnosti 11 1 1 1 2 2 21 2

SVEUKUPNO 11 17 17 17Z1 Z1 16Z1

-f

POSEBNOSTI U NASTAVNOM PLANU OSNOVNE SKOLE ZA UCENlKE S VECIM mKOCAMA U RAZVOJU

I Sveukupna redovita nastava s 21 21 21 22 26 27 izbornim programom i izvannastavnim aktivnostima

[ VII l VIII

27 27

2 Posebni pedagcsko-defektoloski 4 4 4 3 4 3 3 3 postupci

3 Ukupno moguce opterecenje 25 25 25 26 30 30 30 30

4 Rehabilitacijslti postupci do 12 sat po razrednom odjelu iii

5 Produljeni strucni postupak od 6 do 18 sati po razrednom odjelu

NASTAVNI PLAN ODGOJA I OSNOVNOG SKOLOVANJA UCENlKA NA STUPNJU UMJERENE I TEZE MENTALNE RETARDACIJE

1 bullbullbullbullbull middotEPAlikiihi~fkji44Rei i middotmiddotmiddotmiddotmiddotmiddot1~~VNjfN1t~iJetimiddotmiddotmiddotmiddotmiddot bullbullbullbull

bMj pilJ7~zL gi i7 middotmiddotmiddotmiddotHtgltmiddotbullbullmiddotmiddotbullbullmiddotll4Siilt

Tjelesna i zdravsrvena kultura 6 4 4I 3

6Radni odgoj 4 62shy -44 4 33 Upozoavasnje ftole i radne okoline

3 3 24 Briga a sebi 3

4 4 4 35 Komunikacija

Razvoj kreativnosti (Iikovne i glazbene) 2 3 36 -7 Socijalizacija 1 1 1 1

Organizirano provodenje slobodnog 3 vremena (likovno glazbeno i radno izrazavanje)

8 - - -

129 lzobrazba u obavljanju poslova - - -14 15 15 17UKUPNO

18 18 18 1810 Produljeni stru~ postupak 4~_~nlIJPNO 4~42 4~