SadrajUvod Ekoloki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k Permakultura - trajna revolucija Pazi, h r a n a p a d a P r a k t i n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a Permakluturni dizajn Izumiranje naftnog dinosaura Zelena energija Energija sunca E n e r g i j a vjetra Transport Energija b i o m a s e Graditeljstvo Odrivo graditeljstvo Otpad Voda Organizacija K a k o h o d a t i njenije - gradske prie Prema p r a k t i n i m stazama odrivosti Literatura 5 8 15 22 26 33 57 66 76 79 94 104 107 127 1 32 153 162 174 1 82 191 202

2

3

UVODNajbolje Slijedee vrijeme bilo je za prije posaditi deset vrijeme je stablo godina. sad. najbolje

Kineska

poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali to da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali fanzine i ivali priivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je ao. U o s t a l o m , najljepa i najjaa iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k uradi s a m kultura - d a n a s je zaista priivena na naim srcima. I to e normalnije nego da mi nakon deset godina napiemo ovakvu knjigu. Z a t o jer je sad slijedee najbolje vrijeme. Prije etiri godine smo krenuli u stvaranje Recikliranog i m a n j a , naeg o d s a n j a n o g ivotnog prostora, ali i otvorenog edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previe znanja i vjetina kako izgraditi jednu takvu priu. Stvarno smo bili nabrijani dripci i dripice koje nita nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedniko putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakala put. No kao to je i do tada bilo sasvim ok da nema p o j m a svirati, a ipak uzme gitaru ili bubanj i kao svira, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti duinu kue i hvatati energiju sunca, krenuli stvarati na mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo ljude sa slinim vizijama i eljama i kod svih se pojavljivao problem manjka znanja i vjetina kako neto praktino napraviti. Polako se poelo s nabavkom literature, m e u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio je to super osjeaj. Z n a o si da kada g o d padne, uvijek su blizu ruke da te pridignu. Kada smo doli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super rije. Oznaava da se neto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome moe pokloniti dio sebe je neto najljepe na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a . Nekoliko je vanih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati to je vie m o g u e praktinih rjeenja za odrivi ivot. Premda i sami piemo o razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku vanije pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

4

5

sami piemo o biodizelu, s m a t r a m o kako je vanije nauiti kako, ovdje i sada, samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja, a ne ekati da se biodizel pojavi na benzinskim crpkama. M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rjeenja ili iekivanje i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji e spasiti svijet. Ne zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti alternativa "utrci prema d n u " koju vode politike i ekonomske elite. S obzirom na sve vee siromatvo i unitavanje prirode, ratove za naftu i druge resurse, s m a t r a m o kako je najvaniji oblik aktivizma o n a j koji e nas nauiti konkretnim t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, onaj koji e nas uiti kako stvarati drugaije svjetove. Dodue, treba otvoreno rei kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera u zelenom kapitalizmu gdje sve to je eko, bio, organski, prirodno, zeleno ili slino ima nevjerojatno visoku cijenu, neovisno da li govorimo o hrani, kozmetici, energiji ili gimnasticiranju. Kako li je s a m o ekipica nanjuila lovu. T i m e su od ekoloke prie uinili elitistiki hram za bogate novcem i odabrane d u h o m . Naa poruka je da v a m za odrivi ivot nisu potrebni niti opaki strunjaci, niti puno novaca niti samoproglaene voe. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s jednostavnim i praktinim receptima kako proizvesti, napraviti i primijeniti neku od inspirativnih mogunosti za odrivi ivot. Uz liicu osmijeha to to sve radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. U knjizi su sakupljena znanja i vjetine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. To je druga stvar koju elimo istaknuti. Veina od predstavljenih znanja i vjetina stvara se ovdje u Hrvatskoj ili ire u regiji. Nismo htjeli navoditi lijepe prie iz svijeta koje za nas ovdje postoje samo na slikama, ve prikazati kretanja prema odrivosti u naim zajednicama i susjedstvu. Nekoliko je razloga za t o . Od lijepih slika malo koristi u praksi ako ih ne m o e m o preslikati u stvarnost. Te lijepe slike ve postoje u literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjinice ( M A K ) koju vodi naa udruga - Zelena mrea aktivistikih grupa ( Z M A G ) . Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od podruja koje e m o spominjati, moete nas kontaktirati. Kao to smo ve rekli, osjeamo nedostatak knjige na naem jeziku sa primjerima iz nae regije. T a k o e v a m biti i lake povezivanje sa svim t i m priama i projektima, a ukoliko elite neto slino probati, imat ete modele koji su blizu. Od nae prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za proitati u dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu p u n u primjera iz naih ivota, m o e m o s a m o zakljuiti kako nije li to ba lijepo em prekrasno. H o d a m o polako, m a l i m , ali u p o r n i m koracima po praktinim stazama odrivosti. Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. Prvi je ekoloki otisak koji n a m opisuje koliko jako pritiemo nau planetu, odnosno koliko n a m je zemljine povrine potrebno da zadovoljimo sve nae potrebe. Ekoloki otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekoloku neodrivost naih drutava.

Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja naeg okolia uenjem od prirode. M o g l i bismo rei kako su socijalna pravda i odrivost na cilj, a permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. U knjizi e m o vidjeti kako n a m sve p e r m a k u l t u r a p o m a e smanjiti ekoloki otisak koji ostaje iza nas. U permakulturnim prirunicima i knjigama za dizajniranje, uglavnom su prikazani idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susree u stvarnosti. Stoga e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o stvarnog m o d e l a , a to je Reciklirano imanje, ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n tra na V u k o m e r i k i m Goricama u selu Vukomeri, 20-tak kilometara juno od Zagreba. Praktina rjeenja podijelit e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju i glavni fokus nae udruge: hrana, energija i graditeljstvo. U knjizi e m o se zbog iznimne vanosti posebno osvrnuti na o t p a d i ouvanje vode. Govorit e m o i o organizacijskim strukturama i m e u l j u d s k i m o d n o s i m a , jer je to najvanije podruje na kojem danas t r e b a m o raditi. Na kraju e m o prikazati kako si olakati ivot i u u r b a n i m prostorima. Rjeenja o kojima govorimo m o g u se primjenjivati svugdje, bez obzira g d j e ivimo. Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lake praenje knjige. U stvarnosti gotovo sva odriva rjeenja provlae se kroz nekoliko podruja. Primjerice, za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja iz graditeljstva, povezan je s n a o m e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da recikliramo, zahtijeva i svijest o potrebi za tednjom pitke vode, a niti znanje o t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t . Slino, p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r i v o graditeljstvo, ali ga ne m o e m o shvatiti izdvojeno od energije. Jedan od osnovnih principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti razliitih f u n k c i j a i elemenata. Za kraj naglaavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne strunjake. Mi sami i m a m o jo m n o g o ganaca za popapati i toga smo i vie nego svjesni. Ipak, miljenja smo kako i to m a l o to z n a m o vrijedi doi do to vie ljudi i rezultat je pred v a m a . Ovo nije konana suma odrivih rjeenja, i na toj duzi postoji mjesta za jo m n o g o boja. Ovo nije jedino vrijedno to ljudi danas rade kako bi uinili ovaj svijet boljim mjestom za ivot. Napravili smo pregled o n o g a to smo mi nauili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a . Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima slian praktini savjet ili recept, slobodno nas kontaktirajte i uvrstit e m o to u slijedeim izdanjima. Do m n o g i h lijepih rjeenja doli smo n a k o n brojnih greaka i padova, uz ponovno dizanje, trud i ulaganje energije. Stoga je i to nekakva poruka da budete uporni i ne odustajete. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Neka vas njen sadraj jo vie n a p u n i . Ukoliko elite u vaim ivotima primijeniti neku od predstavljenih pria kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o . Toliko je toga ispred nas. A mi mladi i puni energije. Sigurno emo pobijediti. V i d i m o se t a m o .

6

7

Ekoloki otisak - kako gazimo planet?Do d a n a s je b r u t o drutveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaeniji f a k t o r odreivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. No, raunanje neije razvijenosti po BDP-u moe dati iskrivljenu sliku ukoliko elimo saznati m a n j e o ekonomiji, a vie o kvaliteti ivota stanovnika neke zemlje. Z a t o nas m o g u zbunjivati pojmovi kao to su "ivotni standard" i "kvaliteta ivota" koji se esto koriste kao istovjetni p o j m o v i , p r e m d a su zapravo prilino razliiti. Prvi p o j a m je tehnikog karaktera i oznaava "stopu troenja kupljenih roba i usluga po glavi stanovnika" (Douhtwaite, 1999). Drugi p o j a m je blii mjerenju neijeg osjeaja o stupnju ope dobrobiti u drutvu, srei ili zadovoljstvu sa ivotom. Kada r a u n a m o bruto drutveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju i prodaju novcem. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda, prirodne ljepote i bioraznolikost, isti zrak, rad u kui, meuljudski odnosi, slobodno vrijeme i brojne d r u g e kategorije vane za na osjeaj o kvaliteti ivota. Pojasnimo; ukoliko neka zemlja posijee sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a u , te je izveze, njen BDP po stanovniku e porasti, premda bi to ostavilo katastrofalne posljedice u prirodi, a posredno i na zdravlje ljudi. Dapae, gotovo uvijek kod izvoza drvne grae radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne koriste za razvoj svojih drutava, ve za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite, 1999). Najmonije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne su i alju pohvale takvim zemljama, jer BDP raste. Po BDP-u bismo zakljuili kako je stanovnitvu bolje, premda je oito da BDP ne daje potpune rezultate i vrlo esto iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. BDP ne ukljuuje iskoritavanje prirode u proizvodnji i pruanju usluga. Ekoloke katastrofe i saniranje istih uzrokovat e porast BDP-ja, kao i lijeenje opasnih bolesti poput raka. N o , ljudi sigurno nee osjeati zadovoljstvo ili sreu zbog t o g a . Dakle, d o g a a se da BDP raste, ali se smanjuje kvaliteta ivota stanovnika na koje se BDP odnosi. Nadalje, BDP na kriminal, rastave, sudske presude i d r u g e oblike socijalnih problema gleda kao na ekonomsku korist. Kao to smo naveli, BDP ne ukljuuje oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novane. Realniji pokazatelj kvalitete ivota na Zemlji i naeg odnosa prema prirodi, ali i meuljudskih odnosa jest ekoloki otisak. 18

Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim n a i n o m ivota pritiemo zemlju. Ekoloki otisak rauna koliko n a m odreeni prostor moe podrati nau proizvodnju, potronju i odlaganje o t p a d a . Tu se misli na Zemljine resurse - tlo (ume, polja, panjaci), more, povrina potrebna za proizvodnju energije, povrina p o t r e b n a za razvoj (zgrade, ceste, parkiralita...) te bioraznoliko podruje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m brojnim biljnim i ivotinjskim vrstama. Ekoloki otisak se izraava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 ) zemljine povrine potrebne da ostvari neiji ivotni stil. Na taj nain m o e m o izraunati ivimo li odrivo ili neodrivo, i u kojoj mjeri. Budui da ljudi u razliitim dijelovima svijeta ne ive na isti nain, varira i njihov ekoloki otisak. T a k o je prosjenom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe potrebna povrina od 9 , 5 7 ha, d o k prosjean stanovnik Hrvatske svoje potrebe zadovoljava na 2,9 ha. Najvea ekoloka organizacija na svijetu WWF objavila je godinji Living Planet Report 2 0 0 4 . 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji prati stanje biljnih i ivotinjskih vrsta, te ga m o e m o shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti. U razdoblju od 1970. godine do 2 0 0 0 . godine LPI je o p a o za 4 0 % . O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa naim ekolokim otiskom. U razdoblju 1 9 9 1 . - 2 0 0 1 . na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%, pa se smanjila i koliina raspoloivih resursa koje m o e m o iskoritavati za odravanje naeg ivotnog stila. To znai da m o r a m o moi zadovoljiti sve nae potrebe na sve m a n j o j povrini. U izvjetaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining Progress, istie se kako je ekoloki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 - 2 0 0 0 porastao za 150%. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekoloki otisak 27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku, a istovremeno u ostatku svijeta se smanjio za 8%. Situacija postaje traginija poto je upravo to razdoblje obiljeeno brojnim konferencijama i sporazumima o odrivom razvoju. Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u odrivi razvoj, posebno kada govorimo o vodeim politikim i ekonomskim elitama, postalo model amortiziranja kritike koja im se upuuje. Prosjean ekoloki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2,2 ha. No, trenutno raspoloivi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1,8 ha. To znai da sada ivimo preko granica odrivosti, troimo vie nego to i m a m o . M o e m o rei da globalni "ekoloki d u g " iznosi 2 0 % . Kada o d u z m e m o ekoloki otisak od nosivog kapaciteta nekog podruja d o b i j e m o "ekoloki d u g " ili ekoloki minus. 3 SAD imaju ekoloki d u g od 3,6 Velika Britanija od 3,5,' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete ivota o d BDP-ja s u : U N - H u m a n D e v e l o p m e n t Index - H D I , Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e , G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i .2

Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . p n n d n . o r g ( 0 8 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .

9

N j e m a k a i Japan 3,4, a Italija 2,9 ha po stanovniku. 4

poeljan i ostvariv! SAD, Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju vei otisak od ostatka svijeta zajedno. Ekoloki otisak po regijama dovoljno n a m govori o moi i nejednakosti u svijetu. Sto se d o g a a kada neka zemlja, regija, grad ili skupina ljudi troe vie nego to i m a j u resursa na p o d r u j u g d j e ive? K r e n u u agresiju na Irak izmiljajui kao razlog oruje za masovno unitenje, privatiziraju izvore pitke vode u siromanim zemljama, jer svoju troe previe, kre tropske kine ume, jer su veinu svojih odavno iskrili, a preostale pretvorile u zatiene parkove i rezervate. M o e m o nizati u nedogled. Jasno je kako e netko da osigura svoj neodrivi nain ivota, ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini, krenuti u p l j a k u d r u g d j e . Ekoloki otisak n a m savreno opisuje kako su b o g a t i organizirali svijet tako da ih siromani opskrbljuju resursima, uz sve vee vlastito siromatvo. Siromani sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g . Resursa je sve manje, a dugovi su sve vei. Praktiki financiraju vlastito osiromaenje uz sve g o r u situaciju u okoliu. ivotni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1,2 milijarde ljudi. To raunamo: 12,5 m r d . ha na planeti

To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u . Priroda se sve vie unitava, n j e n e m o g u n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i . I s t o v r e m e n o se na m a h n i t i konzumerizam kontinuirano poveava, posebno u ekonomski b o g a t i m z e m l j a m a . Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokuavate sve vie prederavati. SAD i EU i m a j u najvee otiske na planeti, a SAD je broj jedan sa ak 9,57 ha po stanovniku. Po regijama ekoloki otisak je:

X 9,6ha ekoloki otisak SAD-a

88%

=

1,2 m r d . ljudi

12,5 milijarde ha na planeti / 9,6 ha ekolokog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 % ostavlja se za druge vrste) = 1,2 milijarde ljudi. Ista raunica ukoliko na primjer, u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7,9 milijarde ljudi. Problem dananjeg svijeta je to Kina ide prema otisku SAD-a, a ne o b r n u t o . Najvei utjecaj na ekoloki otisak i m a iskoritavanje i potronja fosilnih goriva koja utjeu sa 4 7 % na kasniji rezultat. Poljoprivreda i panjaci utjeu sa slijedeih 2 9 % . O d n o s prema u m a m a slijedeih 9%, ribarstvo 6%, zemlja prekrivena razvojem (ceste, zgrade, parkiralita...) 5% i nuklearna te hidroenergija 4 % . S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . do 2 0 0 1 . godine poveao za gotovo 7 0 0 % , ne t r e b a m o previe razmiljati to znai gotovo 50%-tni utjecaj fosilnih goriva na u k u p a n otisak.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je najprisutnija u SAD-u, trebao bi n a m urod itarica etiri puta vei nego to je sada ukupna svjetska godinja proizvodnja. U SAD-u se troi trostruko vie

Izvor: LPR 2 0 0 4 , URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005.).

T i m e dolazimo do kljunog znaenja ekolokog otiska. Prosjena osoba SAD-a troi 9 , 5 7 hektara, a EU (prije proirenja 2 0 0 4 . godine) 5,1 hektar. Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1,8 hektara po stanovniku. 5 To doslovno znai da kada bismo svi htjeli ivjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi n a m 5 planeta. Idiotski je da se takav ivotni stil n a m e e cijelom svijetu kao

3

N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak, a l i ne i e k o l o k i m i n u s , jer su b o g a t e resursima (npr. Brazil). V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w . e c o u n c i l . a c . c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t / P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l , 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e - l j u d s k e vrste.

T o n a r a v n o , o p e t n e znai k a k o n j i h o v e k o l o k i otisak nije prevelik.A

ranking.htm (20. 09. 2005.).3

10

11

hrane i drvnih preraevina nego to je g l o b a l n i prosjek. To je oruje za m a s o v n o unitenje! Jasno je iz ovih rezultata kako konzumerizam bogatih unitava mogunosti i budunost siromanih. 6 London ima 125 puta vei otisak od svoje povrine, a Britanija o s a m puta (Girardet, 2 0 0 3 ) . Jasno je da ne moemo usporeivati v r i j e d n o s t r a z l i i t i h vrsta k o r i t e n j a zemlje. Na primjer, plodna zemlja je 2,8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a . Panjaci su samo 0,4% produktivniji od prosjeka. Svi pokazatelji u p u u j u da krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r i n a m a , a najeu uzroci d e g r a d a c i j e su: deforesterizacija, pretjerana ispaa i loe poljoprivredne metode. 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne koliine poljoprivrednog zemljita po osobi. Od 1950 do 1997. godine stopa je pala s 0,23 ha na 0,12 ha po osobi. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni trendovi do 2 0 3 0 . godine pasti e na 0,08%. Sume unitavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine, otprilike za veliinu Grke. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije C 0 2 u jednoj godini. To sve uzrokuje daljnje osiromaivanje zemalja, unitavanje biljnih i ivotinjskih vrsta, irenje pustinja, razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje izvora pitke vode. Najbolje je na odnos prema prirodi opisao francuski diplo m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija, pustinje dolaze poslije" (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2 0 0 4 : 41). Prosjena uma godinje po hektaru upije 1,8 tona ugljika. IPCC procjenjuje kako bi se 12-15% predviene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . godine m o g l o anulirati usporavanjem deforesterizacije i odrivim gospodarenjem u m a m a . Vano je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 , no i morski ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagaivanja i izlova. Pritom se 9 0 % svog ribarstva odvija u svega 8% morskih povrina. Ekoloki otisak nije lako mjeriti, jer je potrebna preciznost i transparentnost p o d a t a k a . Na primjer, ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o istoj temi drugaiji u razliitim publikacijama, a m o g u e su zloupotrebe i u

p o d a c i m a kod samih drava i dravnih agencija koje ih alju. Najpotrebnija je elja za dijeljenjem podataka, a m n o g e drave to ne ele, kako bi prikrile svoj stvarni utjecaj na planet. Stoga ponekad za odreena podruja n e m a dovoljno tonih p o d a t a k a . I sami a u t o r i ekolokog otiska priznaju neke njegove manjkavosti (Wackernagel, et al., 2 0 0 4 ) . M o e m o rei kako je izraunati ekoloki otisak manji od realnog, jer se ne uzimaju svi oblici zagaenja u izraun. Na primjer, C 0 2 se r a u n a , ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabiljeena u ekolokom otisku, tako da utjecaj kiselih kia nije ukljuen. Nadalje, ne uzimaju se u izraun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom zagaivanju (radioaktivni o t p a d , PCB, CFC). Autori koji promoviraju i razvijaju ekoloki otisak istiu kako n e m a smisla usporeivati utjecaj na planet koji imaju raspadajui elementi, spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi po nekoliko stotina, ak i tisua g o d i n a , jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta i sposobnosti apsorpcije. Po autorima ekolokog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izbaeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u bioloko kruenje. Unitavanje voda, deforesterizacija i irenje pustinja takoer nisu ukljuene u ekoloki otisak. Isti je sluaj i s unitavanjem biljnih i ivotinjskih vrsta. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskoritavanje dobara i usluga samo za ljude. Sto se tie ekolokog otiska za m e u n a r o d n u trgovinu, ukoliko se na primjer auto proizvodi u N j e m a k o j , a proda te koristi u Francuskoj, ekoloki otisak e se raunati za Francusku, a ne za N j e m a k u . T i m e se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekoloki otisak nego to bi trebala imati s obzirom na utjecaj odreene proizvodnje na prirodu. Ista stvar je i s t u r i z m o m . Utjecaj turista rauna se s a m o za zemlju koja dobiva turiste, a ne i za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo esto svojim neodrivim n a i n o m ivota ostavlja ju otisak u zemlji gdje su doli. Dakle, ekoloki otisak ne uzima u obzir apsolutno sve intervencije u prirodi te m o e m o zakljuiti kako je zapravo jo i vei, nego to n a m sada brojke pokazuju. Po n a m a najvea m a n a ekolokog otiska jest odreena nedosljednost. N a i m e , ekoloki otisak istovremeno istie kako je m a n j e vana kvantiteta ljudi na n e k o m podruju, a vie kvaliteta ivota, nain na koji ti ljudi ive. Ipak, kako s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e nezaslueno visoko mjesto. T a k o se i u izvjetaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici w w w . f o o t p r i n t n e t w o r k . o r g istie k a k o se e k o l o k i otisak m o e s m a n j i t i : s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e , s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslune i proizvodne djelatnosti. Ne elimo rei kako u o d r e e n i m podrujima svijeta problem populacije ne postoji, ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromatvo prethodi velikom broju stanovnika, a ne obrnuto. Isto vrijedi i za ekoloki otisak. Edukacija, odriva znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje ekolokog otiska od brojanja gladnih usta. Danas se na svijetu proizvede i vie

6

D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasnitvu n a d z e m l j o m u

of Resource Wars, W o r l d w a t c h Institute, L j R L J i t t p : v A v w . w Q r l d w a t c h . o r g ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .7

p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta, to d o d a t n o j a a s i r o m a t v o . Na p r i m j e r , u Brazilu t r e i n a s e o s k o g stanovnitva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i t a .

12

13

od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti, a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna gladni, a skoro svaka druga osoba na svijetu ivi u siromatvu. ivimo u svijetu obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna ovjeka. Siromatvo je proizvod drutva, a ne krte prirode. Konzumerizam bogatih najvie unitava ovu planetu, i d a p a e proizvodi siromatvo siromanih. Ovdje treba naglasiti kako je u najnovijoj knjizi o ekolokom otisku (Chamber, N., Simmons, C. a n d Wackernagel, M., 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekolokog otiska da ne mjeri glave, ve veliinu stopa koje ostavljaju. Sam izvjetaj LPR 2 0 0 4 istie kako je ekoloki otisak u razdoblju 1 9 6 1 2 0 0 1 rastao bre od broja stanovnitva te se istie kako je dokazan pad rasta p o p u l a c i j e u p o d r u j i m a g d j e se e n a m a o m o g u a v a e d u k a c i j a , vlastita ekonomska nezavisnost i zdravstvena zatita. Svi ovi nedostaci ekolokog otiska ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu. Ekoloki otisak je najbolji odraz naeg odnosa istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a . ivimo u svijetu u kojem je najvanije da kapitalizam napreduje i da se novci okreu. Ekoloki otisak nas upozorava kako je najvanije da kvaliteta ivota napreduje, a da se proizvodnja, potronja i odlaganje otpada, odnosno iskoritavanje resursa, krue odrivo. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se nosivi kapacitet moe poveati g l o b a l n i m irenjem proizvodnih povrina, boljim upravljanjem resursima i jaanjem zdravlja u ekosistemima. T a k o bismo na planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)unitenju. Kao i siromatvo i ekoloki otisak je posljedica politikih odluka. To je dakle, a ne planet, podruje koje t r e b a m o jae pritiskati.

Hrvatska - mala zemlja za preveliki otisakHrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekolokim otiskom od 2,9 ha po osobi. To znai: kada bi cijeli svijet preuzeo na ivotni stil bilo bi potrebno 2,9 ha po osobi, a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na raspolaganju tek 1,8 ha po osobi na globalnoj razini. Nas u o v o m trenutku od velikog ekolokog minusa spaava bogati biokapacite. M a l a smo zemlja bogata resursima. N o , to i dalje ne znai da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo. Dakle, u podjeli zemalja na bogate, srednje bogate i siromane zemlje Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. Ekoloki otisak od 2,9 ha po osobi m a n j i je od prosjeka Centralne i Istone Europe gdje je Hrvatska svrstana, iji je ekoloki otisak 3,8ha. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o otisak vei samo od Bosne i Hercegovine, dok sve ostale susjedne zemlje imaju vei otisak od Hrvatske. Izraun od 2,9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living Planet Report 2 0 0 4 . Kao to je izraunao globalni ekoloki otisak, WWF daje i izraun za svaku pojedinu zemlju. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj na dravnom, upanijskom i lokalnom nivou koristi, a pogotovo rauna ekoloki otisak, tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni sluiti se Living Planet Reportom. Sto se tie izrauna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroenost biljnih i ivotinjskih vrsta, m o e m o rei kako u Hrvatskoj vie od 10% u k u p n i h biljnih i ivotinjskih vrsta, njih 5 1 4 ima status ugroenih. Sada e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u obzir prilikom raunanja ekolokog otiska. Kao to smo rekli obuhvaa se: iskoristiva povrina zemlje i m o r a , energija, tlo na kojem su graevine, ceste i sl. ; povrina za upijanje C 0 2 te biokapacitet odreenog podruja. Na otisak za tlo i m o r e je 1,24 ha. U to su ukljueni:poljoprivreda/hrana 0,78 ha ume 0,37 ha panjaci 0,0 ha ribe 0,06 ha

Hrvatska je jedna od bioloki raznolikijih zemalja na svijetu, posebno u odnosu na veliinu i broj stanovnika. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su 14 15

ume, a od toga je ak 9 5 % prirodnog sastava to uvjetuje bioloku raznolikost. Koriteni hektari za proizvodnju hrane i iskoritavanje uma po stanovniku su neto vii od svjetskog prosjeka (0,9ha). Od u k u p n i h poljoprivrednih povrina proizvodnja hrane zauzima 5 1 , 5 % , a travnate povrine zauzimaju 4 8 , 5 % , od ega su dvije treine panjaci, a livade jedna treina. ivimo u zemlji koja bi m o g l a proizvoditi hrane za izvoz, a opet 2 0 0 4 . godine smo uvezli hrane u iznosu od 1,4 milijarde dolara. Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta, a na osnovi kvalitete zemljita, Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay, 2005). Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za nae potrebe. Uvozimo ak i sijeno. Istodobno s pribliavanjem EU, sve je jasnije kako se seljak odavde nee moi nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. Ipak, i nai seljaci vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora penice ili kukuruza, a vrlo m a l o kreu prema proizvodnji voa i povra. Eh, ali za to ne postoje tako lake d o m a e subvencije, a zahtijeva i vei rad. H r a n u uvozimo, hranu b a c a m o . Samo u Z a g r e b u se godinje baci izmeu 8 i 10 tisua tona hrane. Sto se tie razvoja ekoloke poljoprivrede kao mjere odrivog razvoja, a kao i naina proizvodnje s naglaeno m a n j i m ekolokim otiskom, Hrvatska je na s a m o m svjetskom d n u , a u Europi je samo ispred Albanije. T i m e sve nae prie o i s t o m i n e z a g a e n o m t l u , zdravoj d o m a o j hrani te o u v a n o m okoliu i biolokoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Jasno je kako se u konvencionalnoj poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetika kemijska sredstva koja osim to loe utjeu na zdravlje ljudi, d o d a t n o osiromauju tlo i d u g o r o n o ga ine n e p l o d n i m . Kod ovog dijela izrauna ekolokog otiska, zanimljivo je primijetiti kako je otisak za konzumiranje ribe manji ak od prosjenog otiska siromanih zemalja. Nulta suma u rubrici koja izraunava koritenje panjaka dovoljno n a m govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u raunanju ekolokog otiska. Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka koliko iskoritavamo panjake. Podataka za povlaenje vode i za izvore pitke vode takoer n e m a . To je teta budui da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i predviaju budunost kakvu danas ima nafta. No i tu m o e m o postaviti pitanje jesmo li svjesni vanosti pitke vode za budui svijet koji se kreira ve danas. U Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loih i dotrajalih cijevi. A i m i r n o s m o odutjeli otkrie glavnog dravnog inspektora u 2 0 0 3 . godini da jedna od najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel, krade vodu iz rijeka Like i Gacke. Uslijed njihove krae vode, dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. Bechtel je krau vode platio g r a d n j o m autoceste i zatitom d o b r o potkoenih d o m a i h lobista. Za sada i m a m o sreu to je na snazi zakon koji sprjeava rasprodaju vodovoda sve do 2 0 1 8 . godine. T i m e s m o m a k a r privremeno zatieni od

sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m k o r p o r a c i j a m a , a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neuinkovitije upravljanje vodoopskrbom. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u drutvu gotovo uvijek se d o g a a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i razvoj. Budui da n a j m o n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU, te m o e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu, ne bi nas trebao iznenaditi pritisak da se zakon olabavi. ivimo u zemlji gdje zakoni koji sprijeavaju profit i neije interese nisu ba sveta krava, a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju. M o e m o prilino sigurno pretpostaviti kako e vode i ume biti slijedee u n a p a d u privatizacije. U o s t a l o m , i m a m o iskustvo s Bechtelom, a njemaka korporacija RWE je ve osvojila izgradnju proistaa o t p a d n i h voda u Z a g r e b u , p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim. Gradsko je poglavarstvo razumljivo, n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo projekt RVVE-u. I p o e t k o m 2 0 0 6 . godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za 40%. No kao to smo rekli, esto se niti mi sami ne m o e m o previe pohvaliti da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se kreemo. Z a g r e b izgubi 40 posto pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje putaju. U Hrvatskoj nije rijetkost da se stvaraju divlja odlagalita smea uz vodocrpilita. Vrlo je vjerojatno da o t p a d odlau upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilita, jer ive u t o m podruju. Energetski otisak Hrvatske je vei od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l , 6 h a . Za otisak unutar ove skupine koriste se:C O ? od fosilnih goriva 1,57 ha d r v o za o g r j e v i kuhanje 0,03 ha nuklearna 0,00 ha hidro 0,00 ha

Za energetski dio ekolokog otiska Hrvatske treba jo naglasiti kako su kod izrauna LPR-a 2 0 0 4 koriteni rezultati iz 2 0 0 1 . godine kada Hrvatska nije koristila struju iz NE Krko, premda je to danas sluaj. U Nacionalnoj strategiji zatite okolia koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . sijenja 2 0 0 2 . godine istie s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 , 1 % o d u k u p n e energetske potronje u Hrvatskoj. Takoer, m o e m o izraziti uenje to nisu dobiveni rezultati za iskoritavanje energije p o m o u vode, jer su to poznati podaci i samoj javnosti, a ne s a m o poesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u Hrvatskoj preko 2 0 % energije (toni godinji podaci variraju s obzirom na koliinu vode), to nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se radi o vie od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. Ovdje je p o t r e b n o spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 , 8 % od ukupnih energetskih potreba, a procjene govore kako e taj broj do 2 0 3 0 . godine pasti na oko 2 0 % . Z n a j , kao i veina zemalja u svijetu i Hrvatska e postajati sve ranjivija zbog ovisnOG

mm16

17

o centraliziranim fosilnim gorivima. U t o m kontekstu zabrinjavajui je podatak kako solarni izvori energije u Hrvatskoj ine svega 0 , 0 1 % energetske proizvodnje (Potonik i Lay, 2 0 0 2 ) . Situacija s koritenjem energije vjetra jo je poraznija. Situaciju donekle popravlja vjetroelektrana na Pagu, postavljena 2 0 0 4 . godine i nedavno izgraena pored ibenika. No viegodinje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu prema obnovljivim izvorima energije u dravnoj vlasti. Tablica iskoritavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj:Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul) 12,6 118,8 74,00 10,00 2,5 217,9 32,8 250,7 Koritenje 0 ,1 )0 0,01 14,00 0,01 0,36 14,38 22,00 36,38

ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. godine (Gordana Petrovi, Vjesnik, 0 2 . 0 6 . 2 0 0 5 . ) . Kao to je ve reeno, glavni doprinos u k u p n o m ekolokom otisku daje koritenje fosilnih goriva, to je u sluaju Hrvatske i vie nego oito. Struktura koritenja fosilnih goriva moe se vidjeti na sljedeoj slici (Dui, 1 9 9 9 ) :

Vjetar Sunce Biomasa i otpad Geotermalni M a l e hidrocentrale Ukupno Velike hidrocentrale

Sveukupno

Izvor: Lay, V. ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a odrivost i u e n j e , u: D r u t v e n a istraivanja 7 7 , G o d . 14, b r . 3 : 3 6 9 .

Nevjerojatno je da tako malo iskoritavamo resurse kao to su vjetar i sunce. Solarni kolektori za t o p l u vodu se poinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji, Istri i na o t o c i m a , premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na povoljan poloaj. T e k nekoliko veih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu, ibeniku, Puli i kraj Z a d r a . U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih kolektora se subvencionira od strane drave. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaivjeti. Drugi nain da se zaobie prob lem skupoe je samogradnja solarne o p r e m e . N a i m e , ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez veih tekoa se m o g u upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava, to e m o pokazati u slijedeim poglavljima. Na taj nain moe se utedjeti g o l e m a koliina novca, a izraena o p r e m a ne m o r a nuno biti loija od komercijalne. Kada se g o d spomene nestaica struje u Hrvatskoj, prvo se poinju spominjati nove e l e k t r a n e , u g l a v n o m n u k l e a r n e , p r e m d a b i najvie energije m o g l i jednostavno sauvati i utediti. U z g r a d a m a se troi 4 0 % od ukupne energije. U Energetskom institutu Hrvoje Poar istiu kako su tu i najvee mogunosti utede energije. U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. T a k o e r se istie kako ak 8 3 % zgrada

Iz priloenog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva prednjai za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a . U n a t o t o m e , i dalje se g r a d e energetski neefikasne zgrade, a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte, ve etiri godine a m i u ladici. Iz dravnog Povjerenstva nadlenog za provedbu projekta uvoenja biodizela u Hrvatsku istaknuli su kako e tek 2 0 0 7 . godine biti proizvedene prve vee koliine biodizela u Hrvatskoj. 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon to je osnovana radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i umarstva. I to sve u trenutku kada n a m neobraeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 , a pristupanjem EU e m o biti obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. N e m a veze, bar z n a m o uvoziti. U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao na interes, a poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni, a nije doraen niti zakon koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje. ak i kue koje u veoj ili m a n j o j mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e , nikako da privole ekoloki svjesni HEP da im otkupljuje struju kada je i m a j u previe za vlastitu potronju. Ekoloki proizvoai hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekoloki nain da dobiju certifikat, a bio-dizel nije reguliran. elimo tediti energiju, a primjerice, kue od balirane slame nisu dozvoljene. Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju, viziju pa ak niti vidljivu1

H r v a t s k a i m a vie od 1,8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i t a (Lay, 2 0 0 5 ) .

Ili

19

elju da pone iskoritavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce, vjetar, v o d a , biomasa...). M o g l i bismo rei kako se odnos prema hrani moe preslikati i na odnos prema energiji. Gubici u distribuciji energije iznose 153 0 % . Ipak, struju p l a a m o skuplje od ljudi koji ive u Londonu ili M o n a k u , Finskoj ili Australiji, a najvie od svih tranzicijskih zemalja. T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m , u kojoj je iskoritavanje energije iz obnovljivih izvora shvaeno ne samo kao deklarativna podrka odrivom razvoju, ve i kao konkretan i stvaran program razvoja. U p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz obnovljivih izvora dosee i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije. Sto se tie zemlje koja je iskoritena za razvoj, zgrade i graevine te ceste, Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0,09ha po stanovniku. Taj broj je sigurno danas vei poto graditeljstvo (uglavnom runo) i cestogradnja predstavljaju rastui sektor u Hrvatskoj. T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2,8ha po osobi. Za raunanje totalnog biokapaciteta koriste se: Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske poljoprivreda/hrana 0,83 ha panjaci 0,33 ha ume l,28ha riblji fond 0,27 ha

koje takoer ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja, to na obali to u velikim gradovima. Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o e n a m trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako njeniji otisak na planet, moe znaiti i kvalitetniji otisak na naim ivotima? Zakljuak je kako "ponaanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i ostvarivanje odrivog razvoja pokazuje da je odrivi razvoj danas jo marginalna preokupacija upravljakih elita u Hrvatskoj (Lay, 2 0 0 1 : 35).

ostao stabilan, ali smo poveali ekoloki otisak za 6%, premda je polovinu t o g razdoblja obiljeilo ratno stanje kada je pritisak na iskoritavanje resursa p u n o manji. Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekoloki otisak Hrvatske dobiva se ekoloki deficit Hrvatske koji iznosi 0,1 ha po osobi. Dakle, Hrvatska je u m i n u s u za 0,1 ha, dok je svjetski prosjek 0,4. Ukoliko bi poeli poveavati ekoloki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a , znailo bi da smo prihvatili neodrivi koncept neoliberalnog kapitalizma, kakvog danas predvode SAD i ostale ekonomski najjae zemlje. M a l i ekoloki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj ansu da uz odreene konkretne programe i projekte krene p u t e m odrivije budunosti. N o , i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Hvale vrijedni pokuaj u Samoboru 2 0 0 2 . godine da se od bacanja u smee spasi hrana iz supermarketa i pekara d o k je jo uvijek dobra za konzumiranje, brzo je u t i h n u o bez da je ostavio d u b l j i t r a g . O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve e m o u p o z n a t i u poglavljima o energiji ili graditeljstvu, jo e m o uvijek itati u novinama pod rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. M o e m o istaknuti i dobre primjere: organske f a r m e su sve vie okrenute kolskim i inim posjetima, pa neke poput Bernarde Orehovec iz akovca i hrane vrtie; g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m biciklistikih staza moe posluiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti ekoloki otisak od transporta; obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva

20

21

PERMAnentna a g r i K U L T U R A . Mollison je izmeu ostalih, ve tada uviao kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o n o m pogledu i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. Stoga je stvorio temelje za t r a j n u poljoprivredu, dizajniranje sustava koji e n a m osiguravati hranu bez opasnosti za budunost.

Permakultura - trajna revolucijaP e r m a k u l t u r a je n a i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a uravnoteenih i odrivih sustava. Jedan od vanih kriterija koji se uzima u obzir u ocjenjivanju uspjenosti permakulturnih projekata je upravo ekoloki otisak. Dakle, permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u e doi do cilja - odrivog naina ivota. To podrazumijeva reorganizaciju sadanjeg naina ivota, a to se posebice oituje u t o m e kako koristimo resurse, nain na koji troimo energiju, g r a d i m o kue, uzgajamo hranu itd. Ne kae se bez razloga kako je permakultura d o b r o promiljeni d u m b u s sakupljenih znanja iz biologije, proizvodnje hrane, energetike, arhitekture i graditeljstva, gospodarenja o t p a d o m , ouvanja vodenih resursa, e k o n o m i j e i jo svata ega. Naravno, nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima n e m a svijesti ili prakse o ovome, ali u permakulturi je to njen integralni d i o . M o g u e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u , a imati sve d r u g e d i m e n z i j e naih ivota n e o d r i v i m a . N e m o g u e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n permakulturni projekt, a da ne pokaete u praksi kako primjenjujete znanja iz gore nabrojenih dimenzija. I to je n a m a super, to opraktiavanje odrivosti. D o d a t n i je m a m a c bila i injenica da se permakultura ne vee za bilo kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. K a o aktivisti i aktivistkinje iz antiratnih, mirovnih, anarhistikih, altermedijskih i ekolokih organizacija, s t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktinu primjenu odreenih principa i etike, k o n a n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. N e m a trebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora. N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivistike scene to je sve f i n o leglo. Permakulturu je prvi poeo osmiljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u . Jasan i zaokruen sustav razradio je p o e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m H o l m g r e n o m . T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o naina stvaranja uravnoteenog ljudskog okolia (Mollison, 1996: 9). Proirena knjiga Permakultura 1 je izala 1978. godine, a Permakultura 2 dvije g o d i n e kasnije. Njih dvoje je i stvorilo rije permakultura kao izvedenicu od dvije rijei:

Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 - i m a , a posebno u r b a n i m dijelom prie, p e r m a k u l t u r u se sve vie shvaalo kao ideju i nain rada koji nadilazi granice poljoprivredu, te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne k u l t u r e . U o s t a l o m , j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o e p o s t o j a t i bez uravnoteene i odrive proizvodnje hrane te etike osnove u odnosu prema resursima. Permakultura ima m n o g e definicije, a pogotovo postoje brojni stavovi o permakulturi s obzirom na neije osobne osjeaje i povezanost s n j o m . M o e m o rei kako bi znaila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za nae, ljudske ivotne prostore" (Whitefield, 2 0 0 4 : 3 ) . Ekosustavi u prirodi su odrivi i to je kljuna rije za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . Ukoliko p r o m a t r a m o i u i m o od ekosistema kako ivjeti odrivo, otvara n a m se itav niz m e t o d a i tehnika koje m o e m o primijeniti u naim drutvenim okoliima. Rekli smo da permakultura stvara uravnoteeni ljudski okoli. Dvije su kljune rijei ovdje. Stvaranje je prva. Znai permakultura podrazumijeva akciju, dizajn, kultiviranje nae okoline. Druga vana rije je ravnotea ili balans. Permakultura n a m pomae stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne naruavaju balans niti u prirodi niti izmeu ljudi. Najbolja uiteljica i za stvaranje i za balans je priroda. T r e b a m o oslukivati, mirisati, opaati, shvaati sve te silne procese i kruenja u prirodi te primijeniti steeno znanje za dizajniranje naeg ljudskog okolia kako bismo dobili jo vie. Simbol permakulture je stablo. Sire reeno simbol je uma, jer predstavlja iznimno bogat, raznolik i stabilan ekosustav. N a i n na koji funkcioniraju ume ideal je u permakulturi. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo prua. Stablo u u m a m a n a m daje h r a n u i pie, gorivo, drvnu g r a u , papir, iz m n o g i h stablaica d o b i v a m o lijekove, tite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 , sprjeavaju eroziju i liem maliraju tlo, rezervoari su pitke vode, pruaju d o m milijunima biljnih i ivotinjskih vrsta te potiu bioraznolikost. I zato ne rei, pruaju n a m hladovinu i divno mjesto za o d m o r . Dobro, zato ne rei jo, ispod stabla se super i c m a k a t i ! U veini logoa i simbola permakulturnih projekata, organizacija i udruenja stoji stablo oko kojeg vidimo i kruenje ciklusa i procesa u prirodi. Stoga nije u d n o da se u permakulturi naglaava vanost uma i sadnja stabala. Svima n a m se srce usplahiliro od sree kada je Nobelovu n a g r a d u za mir 2 0 0 4 . godine dobila Wangari M a a t h a i , hrabra ena iz Kenije. M a a t h a i je 1977. godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromane ene da kao borbu protiv siromatva, unitenja okolia i potlaenosti ena sade to vie

22

23

stabala. T a k o n a m je na najljepi nain pokazana povezanost izmeu ekolokog aktivizma, borbe protiv siromatva i za enska prava. Aktivistkinje Green Belt M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala. Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruenja i odrivosti u p r i r o d i . Shvaanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h odrivih vjetina. Permakultura usvaja m n o g a rjeenja iz prolosti. O n a su vrlo esto plod d u g o t r a j n o g iskustva i promiljanja te su jednostavna za primjenu. T i m e smo doli do klasine dileme: to je novo u permakulturi, a to staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika, ali i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u , graditeljstvu ili n e e m u t r e e m . M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i tehnike, a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. To je u redu, jer je etiketiranje m a n j e vano. Na primjer, C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne umske vrtove (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Zajedno rastu trajnice, stabla, voke i grmolike biljke, meusobno se pomaui hranjenjem i zatitom od nametnika. Sustavi su odrivi bez velikog unosa energije, sprjeavaju eroziju i donose velike prinose. Takoer, m n o g a znanja i vjetine nije stvorila permakultura, ali ih je uvelike popularizirala i proirila. Jedna od takvih je i maliranje (esto u literaturi kod nas nazivano i nastiranjem), o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. Maliranje se koristilo m n o g o prije poetka '70-ih i nastanka permakulture, ali danas je nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l i r a n j a . M o g l i bismo rei da svi koji maliraju nisu permakulturnjaci, ali svi permakulturnjaci maliraju. To se odnosi i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasnitvo permakulture, ali je permakultura bez njih n e m o g u a . O v i m e ne elimo rei kako su sva znanja i pravila iz prolosti korisna i prihvaena u permakulturi. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilino neefikasno troenje energije. Openito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Takoer m o e m o rei i za dio tradicionalnog graditeljstva - energetski je neefikasno jer smo u prolosti bili okrueni obiljem uma i druge biomase pa se ljudi nisu previe osvrtali na koliinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kua. Na primjer, tradicionalne drvene kue imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno t a n k i m slojem trske i glinene buke. Toplina kroz ovakav zid prolazi ak deset puta bre nego kroz zid neke odrive niskoenergetske ili pasivne kue. U tradicionalnom nainu ivota moemo osim energetske efikasnosti nai i m n o g e druge zamjerke. Na primjer patrijarhat. O d n o s prema enama u prolosti je bio uasan, i premda je danas bolje, to je borba koja i dalje traje. No, na staro se sigurno ne elimo vratiti. Kao i m n o g o puta, i ovdje n a m je potrebna ravnotea na korist svima. U permakulturi i m a m o tri prekrasna etika principa koji bi nas trebali voditi: briga za Z e m l j u , briga za ljude i pravedna raspodjela. Premda su ovi etiki

principi u neku ruku razumljivi sami po sebi, s p o m e n i m o par rijei za svakoga od n j i h . Briga za Z e m l j u sadrava ne s a m o sva znanja i vjetine k o j i m a p o j a a v a m o odrivost naeg naina ivljenja, ve i svijest o vanosti ovog planeta. Briga za ljude naglaava solidarnost i m e u s o b n o p o m a g a n j e . Ona u k l j u u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji poivaju na suradnji i razumijevanju drugih. Trei princip m o e m o shvatiti kao most izmeu brige za Z e m l j u i ljude. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naa briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. Briga za pravednom raspodjelom resursa najblia je tenji da zadrimo kvalitetu ivota, a smanjimo ekoloki otisak. Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve nae potrebe, ali ne i za svu nau p o h l e p u " (Burnett, 2 0 0 4 : 1 7 ) .

24

25

Pazi, hrana padaOvo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe permakulture. Mi ga ovdje m o e m o shvatiti dvostruko. U konvencionalnom smislu mi se zaista esto p o n a a m o kao da hrana pada s neba. Rijetko se kad p i t a m o o n a i n u uzgoja nae hrane, posljedicama koje takva proizvodnja ostavlja za s o b o m , ne samo ekoloke, ve i socijalne i ekonomske. S druge strane, u permakulturnom smislu m o e m o rei kako stvaramo trajno odrive sustave gdje u naim vrtovima, posebno u naim umskim vrtovima zaista m o r a m o paziti na glavurdu - jer hrana doslovce pada. Jasno je zato zapoinjemo s h r a n o m . Bez unosa energije i u nae organizme m a l o e n a m koristiti znanja o npr. biodizelu. Osim t o g a , hrana ima toliko utjecaja na nae ivote, a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa, i dalje kaskamo u izraavanju obilja u solidarnosti i m e u s o b n o j p o m o i , pa i m a m o stotine milijuna g l a d n i h i milijarde siromanih. Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e poljoprivrede poeo se masovno primjenjivati. Korporacije koje su proizvodile sintetike kemikalije za vojne potrebe, izgubile su veliko trite. Umjesto da ostanu bez posla, radije su poele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima i tako zapoele, kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". Koritenjem sintetikih kemijskih gnojiva i pesticida, z a j e d n o sa s k u p o m m a i n e r i j o m (proizvoai tenkova i k a m i o n a takoer nisu htjeli ostati bez posla) nastala je nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose. D a n a n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a , iroko z a g a e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a , g u b i t a k p l o d n o g tla, stvrdnjavanje tla i smanjenje bioloke aktivnosti u t l u , pretjerano koritenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida, herbicida i slino. U SAD-u su u posljednjih 40 godina izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih povrinskih dijelova tla. Konvencionalna poljoprivreda i m a sve vie problema sa proizvodnjom uz daljnje unitavanje prirode i p o j a a v a n j e irenja klimatskih p r o m j e n a . Koritenje kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode, zagadilo zemlju i vodene tokove, te smanjilo bioraznolikost. Koritenje teke mehanizacije i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskoritavanje e n e r g i j e , i n j e n i c e su koje konvencionalnu poljoprivredu ine neodrivom. Samo svaka t o n a umjetnog gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna

ljudi godinje otrovano pesticidima, od ega vie od 2 0 0 0 0 0 umre, u g l a v n o m u siromanim z e m l j a m a . Na primjer, studija koja je provedena na radnicima na plantaama cvijea u Kolumbiji otkrila je kako su izloeni 127 vrsti pesticida, od kojih je 2 0 % zabranjeno za koritenje u SAD-u. Po podacima C o l u m b i a n H u m a n Rihgts Commitreea dvije treine tih radnika ima zdravstvene probleme zbog svog posla. Iz Kolumbije dolazi dvije treine cvijea koje se koristi u SAD te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French, 2 0 0 0 ) . N a alost, k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e bioraznolikosti, ubijanje ivota u zemlji, kojim inae zdrava zemlja buja, te je t i m e unitena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve veeg i veeg unosa sintetikih kemijskih gnojiva, pesticida i ostalog. Jasno, tako se smanjila i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . Poljoprivrednicima koritenje kemijskih gnojiva nije bilo nita novo. Stoljeima su se koristili razni pripravci, kao to su kameni fosfati, g u a n o (izmet imia i nekih ptica), morska trava itd. M e u t i m ove tvari su prirodne, a prirodni ekosustavi i m a j u ugraeni m e h a n i z a m kako da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Nove kemikalije su tvorevine ovjeka, u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske tvari. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. Velike ekoloke tete su uinjene, a u veem djelu svijeta ova praksa se nastavlja. Istovremeno s najjaim g l o b a l n i m irenjem "zelene revolucije", zagovornici zdravog ivotnog stila poeli su traiti bolje naine uzgoja hrane. Pogled u prolost o m o g u i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije sintetskih kemikalija. Nali su poljoprivredne tehnike p o m o u kojih je m o g u e g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez iscrpljivanja tla. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tritu hrane koje proizvodi siromatvo, glad i unitavanje prirode, permakultura nas ui kako osigurati na m a l o m prostoru obilje hrane. Prije nego krenemo dalje, spomenimo neke druge vrijedne ekoloke pristupe u proizvodnji h r a n e . Pokret koji je nastao k a o tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetike poljoprivrede, razvio se u pokret prema n e e m u to je ekoloki prihvatljivo - n e e m u to se ugrubo moe definirati kao odriva poljoprivreda.

Odriva poljoprivredaOpenito, odriva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o zdrave zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla. Odriva poljoprivreda d u g o r o n o poboljava kvalitetu tla i ini ga sve plodnijim iz godine u g o d i n u . M e u t i m , na odrivu poljoprivredu ne smijemo gledati samo kao na tehnoloki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeu praksu, ve kao na dio ireg drutvenog pokreta koji e poboljati kvalitetu ivota itavog drutva u socijalnom, e k o n o m s k o m i ekolokom smislu.

26

27

Organska poljoprivredaTermin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d " (Pogled prema zemlji), koju je napisao Lord Northbourne 1940. godine. Dvije g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). M n o g i fundamentalni principi organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede. Jednostavno reeno, organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin "ekoloka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih kemikalija. Zabranjeno je koritenje svih sintetskih gnojiva, pesticida, a nadgleda se i lijeenje ivotinja. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. U n u t a r ove definicije postoji irok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika. Bitno je shvatiti da je termin "ekoloka ili organska poljoprivreda" vrlo irok i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Da bi neka hrana bila ekoloki uzgojena, m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekolokoj poljoprivredi. U pravilniku ete u g l a v n o m nai koja kemijska sredstva i tehnoloki postupci nisu dozvoljeni u ekolokoj poljoprivredi. injenica da neka hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana uzgojena u plasteniku/stakleniku, da li se zemlja ore ili prirodno odrava rahlom, u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. U ekoloku poljoprivredu spadaju i metode kao to je hidroponija - uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje, u u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima. Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema, poinje upotreba zemlje, ali jo uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. Na primjer, mnogi koriste plastine crne folije kao mal, premda je maliranje prirodnim pokrovima puno korisnije i efikasnije. Kako se kreemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a poveava se koritenje organskih materijala (slama, sijeno, lie...) te je na okoli ukupni utjecaj neke m e t o d e manji. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla, gnojenje i plijevljenje, kao to je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana.

sjemena, gnojiva, pripravaka i hrane. O b u h v a a povrtnjake, oranice, vonjake, jezera, u m e i p a n j a k e . S p e c i f i n o za b i o d i n a m i k u je koritenje devet pripravaka, koji se pripremaju na poseban, ponekad ak mistificirajui nain. Pripravci su m i n e r a l n o g , biljnog i ivotinjskog porijekla, najee fermentirani, a primjenjuju se u m a l i m koliinama na kompost, ivotinjsko gnojivo, zemlju ili direktno na biljke. Osim pripravaka u biodinamici vanu ulogu zauzimaju tehnike k o m p o s t i r a n j a , m a l i r a n j a , mijeanja kultura i d r u g e organske tehnike. U biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmikih sila na rast biljaka. Mjeseevi i astroloki ciklusi imaju kljunu u l o g u pri vremenskom rasporedu sadnje. Biodinamika koketira s mistinim te pokuava nai ravnoteu izmeu fizikog i metafizikog aspekta.

Prirodna poljoprivreda (Nature farming)Prirodno poljodjelstvo je slino biodinamici u t o m e to se takoer bazira na upotrebi pripravaka. Najvaniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju kljune mikrobioloke procese vezane za zemlju i rast biljaka. Naglasak je na azijskoj filozofiji prema kojoj ovjek ui od prirode. Utemeljitelj ove m e t o d e je M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 - 1 9 5 0 ) , japanski filozof koji se prvi na t o m podruju zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi.

Biointenzivna poljoprivredaOva m e t o d a takoer je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " . Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 - 1 9 8 0 ) , a smatra se kriancem izmeu biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u okolici Pariza. Ova metoda bazira se na gusto zasaenim dvostruko prekopanim visokim g r e d i c a m a , kompostiranju i mijeanim kulturama. Ova m e t o d a daje dva do deset p u t a vee urode po jedinici povrine u o d n o s u na klasinu poljoprivredu, pritom koristei s a m o jednu treinu do jednu desetinu vode. John Jeavons, zagovornik ove metode, napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi, ukljuujui i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits, Nuts, Berries, Grains, & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land T h a n You Can Imagine.

BiodinamikaBiodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenikfilozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 - 1 9 2 5 ) . Steiner je 1924. godine odrao niz od osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Ovih osam lekcija, zajedno sa d o d a t n i h etiri, objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za obnovu poljoprivrede". Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadri esenciju ivota i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila ivotna snaga i pobudila mikrobioloka aktivnost te da bi se stvorili idealni uvjeti za rast biljaka. Biodinamika promovira ideju o samoodrivosti u smislu proizvodnje vlastitog

Miroljubiva zemljoradnjaPokret prisutan najvidljivije u Njemakoj. Karakteristian mu je miroljubiv odnos prema ivotinjama. Na ivotinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskoritava ili ubija. D a p a e , ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . Tlo se obrauje kroz dvije godine, a treu g o d i n u se o d m a r a te se ivot u njemu obnavlja.

28

29

umski vrtoviume su ljude tisuljeima opskrbljivale h r a n o m , o d j e o m , ljekovitim biljem i zaklonom. T i j e k o m 1960-ih, Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska) poeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih uma i umskih vrtova. Trideset godina kasnije, njegov umski vrt, veliine samo 5 0 0 m 2 , postao je svjetski poznat model na kojem se bazira umska poljoprivreda. Kreiranje umskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije, a biljke su o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktinu primjenu. Tu spadaju hrana, ljekovito bilje, boje, vlakna, ulja, privlaenje poeljnih kukaca i ivotinja, odbijanje nepoeljnih kukaca i ivotinja, fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u , mal, stelja i drvo za ogrjev. umski vrt se sastoji od sedam slojeva: 1. kronja (visoko drvee) 2. nisko drvee (npr. patuljaste voke, oraasti plodovi) 3. grmlje (drvenaste biljke kao npr. kupine) 4. zeljaste biljke (trajnice) 5. vertikalne biljke (biljke penjaice) 6. pokrovni sloj (puzavci ne vii od 15 c m ) 7. rizosfera (korijenjaste biljke) Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priruniku T h e Forest Garden (umski vrt). Kasnije je od t o g prirunika nastala detaljna knjiga Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (umsko vrtlarstvo: kultiviranje jestivog krajolika). Ova m e t o d a postala je vrlo rairena m e u p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Z a t o nas ne t r e b a u d i t i to p r e m d a se i u permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama, puno vie se cijene umasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto, p o m a l o dunglasto. Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi vonjacima i uzgojem itarica, fokus ove metode je uzgoj povra i ljekovitog bilja. Cilj je stvoriti profitabilne povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije, a da se pritom ne razori ivot u t l u . Hazelip je praktinost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri razliite drave, pritom uzdravajui obitelj p r o d a j o m povra koje je uzgojila. Sama metoda se temelji na visokim gredicama koje se, nakon to se prve godine pripreme za sjetvu, vie nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Umjesto kopanja tlo se odrava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m . Hazelip nikad ne doputa da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do sabijanja tla - o n e su k o n s t a n t n o zasaene, bilo jestivim k u l t u r a m a bilo pokrovom za zelenu g n o j i d b u . O n o to je revolucionarno kod ove metode je otkrie da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromaenje t l a , s u p r o t n o uvrijeenom miljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. U sinergijskoj poljoprivredi ne koriste se gnojiva. Kompost se koristi samo za presadnice. Obrazloenje za ovakvu praksu je to to d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su kljune za ivot tla. Umjesto da gnoji tlo, Hazelip radije potie prirodnu plodnost tla i uistinu, njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije.

Fukuoka metodaJapanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka roen je 1914. godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. Kao mikrobiolog, radio je kao znanstvenik na pitanjima tla, a specijalizirao se za biljnu patologiju. U doba kada je navrio 25 godina ivota, poeo je preispitivati sebe i imati dvojbe o " u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". D a o je otkaz i vratio se na oevu f a r m u na otoku Shikoku. Tu je poeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite metode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "neinjenja" u poljoprivredi, gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve vie samoj prirodi i prirodnim p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . Bez o k o p a v a n j a z e m l j e , b i l o g n o j i v a i kompostiranja, plijevljenja korova i dodavanja pripravaka, Fukuoka je proizvodio hranu sa prinosima j e d n a k i m a , pa i veima od prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi. Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju itarica - rie i jema zajedno sa bijelom djetelinom. Budui da je djetelina leguminoza ona obogauje tlo duikom. Osim toga Fukuoka sije slijedeu generaciju itarica u polje na kojem prethodna generacija jo raste. To na primjer znai, da se ria sije u polje jema koji jo nije sasvim zreo. T e k kada mladice rie izbiju iz zemlje, anje se j e a m . Na taj nain polje nikada ne ostaje prazno i na taj nain n e m a anse da se zemlja sabije i stvrdne. Sva slama od jema vraa se na polje te tako d o d a t n o titi zemlju od isuivanja i sabijanja. Slama pogoduje f o r m i r a n j u stabilnog sloja humusa, koji je temelj plodnosti tla. O s i m toga slama zajedno

Sinergijska poljoprivredaU p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a , Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja ljekovitog bilja i povra koju je nazvala sinergijska poljoprivreda, lako se u poetku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke, Bonfilsa i Ruth Stout, njezina m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povra i ljekovitog bilja. M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. "divljeg t l a " . Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomau razvoj dinaminog ivota u t l u . Kako sama kae: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa z e m l j o m , n e e m o m o i uspostaviti niti m i r iznad povrine tla. Dokle g o d o p r a v d a v a m o iskoritavanje bilo kojeg ivog organizma, ostat e m o paraziti, troei vie nego to doprinosimo...".

30

31

s bijelom djetelinom sainjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije. Osim u uzgoju itarica, Fukuoka je velike uspjehe postigao u voarstvu, posebice uzgoju citrusa.

Praktini savjeti za stvaranje permakulturnog vrtaZa p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "ivi kao da ti je sutra zadnji d a n , ali obrauj zemlju kao da e ivjeti zauvijek" (Whitefield, 2 0 0 4 : 2 2 5 ) . U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla odreuje se unosom kemijskim sastojaka. U permakulturi ne o d r e u j e m o plodnost tla tako da ga unitavamo kemikalijama. Na plodnost ili kvalitetu tla utjee m n o g o faktora: Dubina tla je vana zato to u dubljoj zemlji biljke lake rastu. U plitkom t l u vrlo brzo e nestati hranjivi sastojci i voda. Struktura tla znai kako su dijelovi tla m e u s o b n o povezani. Pore u tlu stvaraju mree linija koje osiguravaju biljci v o d u , hranjive sastojke i zrak. Prozranost tla je vana jer tlo treba disati. Zrak treba i ivotu u tlu, neovisno govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a , glistama ili n e e m u treem. Propusnost tla je povezana sa prozranou. Plodna zemlja ima dobru strukturu na povrini da voda prolazi kroz pore, i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi. Kapacitet za zadravanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnou vode. Jednostavno, plodno tlo treba biti kao spuva - upiti vodu i polako je t o k o m dueg vremena otputati za biljke. Ukoliko voda odlazi prebrzo, biljke e patiti. T o m e e doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove. T e m p e r a t u r a je povezana sa zadravanjem vode. Tlo koje slabo proputa vodu trebati e vie vremena da se ugrije na proljee. Sadraj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe: a) Ugljik, vodik i kisik su potrebni u velikim koliinama i dolaze od C 0 2 u zraku, od vode, od biljaka i organskih materijala b) Mineralni hranjivi sastojci, premda ih treba manje, takoer su vani, a radi se o duiku, fosforu, kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a . Kapacitet za zadravanje hranjivih elemenata znai injenicu da plodno tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadrati hranjive elemente. Kiselost i lunatost tla. Ako n a m je tlo pHO, znai da je ekstremno kiselo, a ako je p H 1 4 , o n d a je ekstremno lunato. Neutralnu vrijednost i m a m o kod pH7. Stabilnost oznaava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji, jer voda ne ispire zemlju.

32

33

U g r u b o reeno, najee s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito, ilovasto i glinasto. Ova klasifikacija bazira se na veliini estica mineralne k o m p o n e n t e tla. Pjeskovito, ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav, ali se razlikuju u veliini estica, pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije estice a glinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna injenica da je glina u stvari tvar koja se sastoji od vrlo finih mineralnih estica. Ilovasto tlo je po veliini estica negdje izmeu pijeska i gline. D r u g u k o m p o n e n t u tla sainjava organski materijal u tlu. To se najvie odnosi na humus. to i m a m o vie h u m u s a , biti e i nae tlo kvalitetnije. H u mus se najee nalazi u povrinskom sloju zemlje, a sastoji se od celuloznih vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. U tablici to slijedi m o e m o vidjeti karakteristike faktora koji utjeu na plodnost tla za svaku od tih vrsta.

pretjerano glinastim t l o m . Glina esto varira od ljepljive navlaene mase do gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. N o , ukoliko stvorimo dobru strukturu, glina moe biti najzahvalnije tlo. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju pjeskovito tlo, jer se s njim lako radi. Stoga ga se i zove lakim t l o m , nasuprot tekim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. N o , pjeskovito tla i m a j u problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. O n a m o g u biti vrlo plodna, ali bez dovoljne koliine gline u sebi, s njima je teko raditi i sklona su looj strukturi. Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake varijacije tla, a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem teimo (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Testiranje naeg tla m o e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . Iz dijela vrta koji nas zanima u z m e m o aku zemlje te ju oistimo od kamenia, korijena ili druge neistruljene organske materije. Tu zemlju navlaimo i g n j e i m o d o k ne stvorimo lopticu. Z a t i m pratimo slijed naih odgovora:

Karakteristike tlaPjeskovito Struktura M a n j e vana u Ilovasto T r e b a strukturu, ali se ne stvaraju g r u m e n i . Sklona zbijenosti. Glinasto Treba strukturu. Glinasti tendiraju grumena dijelovi stvaranju zemlje.

pjeskovitim tlima. N e m a zbijenosti.

Sklona zbijenosti. Prozranost Vrlo d o b r a , zna biti pretjerana. Propusnost Vrlo propusno, dre naa obino d o b r a . Vrlo loa bez d o b r e strukture. Vrlo loe bez d o b r e strukture. Jako sklo no blokiranju vode. Zadravanje vode O b i n o loe. S k l o n o P r e t j e r a n o . sui. Temperatura Brzo se u g r i j e u proljee. Sadraj hranjivih Lo. Problem Loa bez d o b r e strukture. Loe bez d o b r e strukture. spora. Dobro. Drenaa

natopljivanja. S p o r o se u g r i j e u proljee. Lo. S p o r o se u g r i j e u proljee. M o e biti visok, ovisi o vrsti g l i n e .

elemenata Zadravanje hranjivih Nema. Problem vlage. Ovisi. Nema.

Dobro vlagu. Obino

zadrava

elemenata zadravanja pH

O b i n o kiselo.

lunato.

Stabilnost

Fino pjeskovito sklo S k l o n o eroziji. n o eroziji, k r u p n o pjeskovito manje.

O t p o r n o eroziji samo ako je dobro strukturirano.

Izvor: W h i t e f i e l d , P . ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l , East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 .

U svakom tlu ima m a l o od svo troje. Vano je da svako tlo i m a gline, jer o n a vee hranjive elemente. N o , m n o g i od nas znaju kako je teko raditi sa

34

35

Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji moe utjecati na osjete koje o n a prua, inei ilovau m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e muljevitim. Visoki sastav vapna moe imati isti utjecaj. Poboljavanjem organskog sloja tla, poboljavamo i sve ostale karakteristike. 8 0 % mikroba ivi u gornjih 5% tla. U prosjeku n a m treba svega 3,5cm organskog sloja. Za tlo su n a m vani mikroorganizmi (bakterije, gljive, alge i protozoe), jer razgrauju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s , o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e elemente, proizvode tzv. ljepilo koje dri zemlju skupa, i sprjeavaju nastanak patogena. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje. Gliste ili gujavice su nai najbolji vrtni prijatelji. Najljepe im je ljakati u tlu koje ima pH vrijednost veu od 5. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. Gliste su p u n o brojnije u organskim vrtovima, jer ih kemikalije ubijaju, ali vano je znati kako ih se jo vie ubija preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Vrlo je korisno napraviti

kompostite s kalifornijskim glistama koje e n a m proizvesti visoko kvalitetan humus. U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista u razliitim razvojnim stadijima. Razlikujemo je od uobiajene kine gliste po izrazitom crvenom tijelu i u t o m ispruganom repicu. Premda su i one manje aktivne t i j e k o m zime, kalifornijske gliste bolje podnose hladnou pa su dulje aktivne, bre se r a z m n o a v a j u i ne s m e t a im g u s t o a u stanitu. Jedna kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena teina. Jedno leglo je u stanju godinje preraditi 8 0 0 - 1 0 0 0 kg organskog materijala, pri e m u d o b i j e m o 4 0 0 - 6 0 0 litara istog humusa. Podloga za kompostite sa g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil (geotekstil). Geotekstil p o d u p r e m o drvenim koliima, najbolje na 40 cm visine t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. Na d n o geotekstila stavimo karton. Kompostite sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n pii sunce, a niti na mjesto gdje se osjea podrhtavanje tla (npr. u blizini ceste), jer su gliste na to vrlo osjetljive. T o k o m ljeta kompostite ne smije ostati presuho, jer bi gliste m o g l e uginuti. T a d a je dobro, posebno ako neemo dui period n a d g l e d a t i k o m p o s t i t e , prekriti ga n a v l a e n i m k a r t o n o m . Najvanije za kompostite je da bude dovoljno vlano, ali ne natopljeno v o d o m , da ima pH vrijednost to blie n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih vremenskih uvjeta titimo debljim slojem na vrhu. Sloj kojim poinjemo hraniti gliste mora dobro zadravati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Stoga koristimo stajnjak s veim udjelom slame, staru slamu, poluzreo k o m post, suhu travu ili neki drugi materijal b o g a t celulozom. Openito je za hranjenje glista najbolje koristiti zreli stajnjak, vrtni korov, otkos, lie, mokri karton, p a p i r i slino. Stajnjak ne bi smio biti svjei, jer bi gliste m o g l e uginuti. Isto vrijedi i za korov, travu i lie. Ako ih i d o d a j e m o svjee, treba ih balansirati sa suhim materijalima. M o e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz kuhinje, osim otpatke voki koje se jako prae pesticidima (narane, limuni...), dijelove otrovnih biljaka (oleander...) te ostatke od jako zainjene hrane. U g l a v n o m , v r i j e d i i s t o k a o i za uobiajeno kompostiranje. Humus d o b i j e m o na d n u kompostita i t a m n o smee ili crne je boje, v a d i m o ga runo, a gliste sele u gornje dijelove gdje ima h r a n e . N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o proljee ili kasnu jesen. Ovisno o veliini kompostita prvi humus vadimo nakon godinu do dvije godine (Mandek, 2 0 0 3 ) . Permakultura u uzgoju hrane dajeVaenje humusa

36

37

prednost m e t o d a m a kojima se postiu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m energije i resursa (Fukuoka m e t o d a , umski vrtovi, sinergijska poljoprivreda, itd.). Dakle, u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo:

I. Nekopanje ili "vrtove bez motike"Najei razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla. I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. Ipak, i korov i zbijenost tla se m o g u sprijeiti i prijateljskijim m e t o d a m a , p o p u t maliranja i zelenom g n o j i d b o m , a ne smijemo zaboraviti koliko oranje unitava gujavice koje su n a m iznimno vane, upravo jer " o r u " umjesto nas. Organski materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a . Ako je zemlja zaista tvrda proces e ii sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom g n o j i d b o m , biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao to je djetelina ili ra. U permakulturi se naglaava korist i prednosti neokopavanja vrta, posebno se izbjegava d u b o k o oranje. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji istie kako je potrebno p u n o energije za dii 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo po j e d n o m hektaru, te drugi koji istie kako t i m e naruavamo prirodnu plodnost tla. N a r u a v a m o strukturu tla, mikroorganizme i gujavice vane za kvalitetu ivota u t l u , te ostavljamo tlo otvoreno i m e se olakava erozija i g u b i t a k najkvalitetnijeg dijela tla. Naravno, tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada ne smijemo kriti. Permakultura ne smije biti d o g m a , ve niz praktinih m e t o d a i tehnika za odriviji nain ivota. Dakle, a k o i m a m o mogunost ne kopati, tada n a m permakultura savjetuje da tako i u i n i m o . Zaoravamo u zelenoj gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. Ponekad e m o na izrazito k o m p a k t n i m i tekim tla, te u situacijama kada viegodinje livade elimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati zemlju. Na primjer, postoje biljke koje e sigurno teko rasti u k o m p a k t n i m tlima, kao to je primjerice mrkva. Ali nakon uspostavljanja odrivog sustava, kopanje je g u b i t a k vremena, energije i kvalitete tla. Ukoliko i odluimo preorati zemlju t r e b a m o paziti kako na tekim tlima to nije d o b r o raditi kada je povrina mokra ili za vrijeme mrazeva. Logina posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava o k o kojih i m a m o m a n j e posla. U istraivanju C o l o r a d o State University i saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina prouavanja prinosa dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi vee prinose, poveava bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. S obzirom da je u vrtu bez motike najvanija priprema, utedi se 1 1,3% od ukupne energije rada u vrtu, ali fosilnih goriva se utedi ak 8 8 , 5 % (Whitefield, 2 0 0 4 ) , a z n a m o koliko je to danas vano.

plastinim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim sluajevima razgradive, ne hrane i o b o g a u j u tlo. M a l se koristi jer: sprjeava rast korova, uva vlanost tla, pospjeuje bioloke aktivnosti u tlu i obogauje tlo. T i m e odrivom m e t o d o m i n i m o n e p o t r e b n i m koritenje herbicida i ostalih sintetikih proizvoda te s m a n j u j e m o koliine vode potrebne za na vrt. A k o i k o p a m o zemlju, uvijek ju je dobro imati pokrivenu, odnosno maliranu, jer je t i m e vie titimo. M a l i r a m o u nekoliko slojeva, a kao prvi pokrov esto stavljamo karton ili stare novine koje su otisnute po mogunosti u crno-bijeloj tehnici. Druge boje m o g u biti otrovne, posebno crvena, ali ako je ima u m a n j i m koliinama nee se nita loe dogoditi. Novine se trebaju preklapati 20 c m , a debljina im treba biti 1520 listova. Sigurno e se poveati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g materijala tlu. Dobro je malirati, jer to gujavicama prua d o d a t n u zatitu od iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Dobro je i malirati prije zime kako bi titili tlo od tekog smrzavanja, erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama. Na proljee je d o b r o m a k n u t i mal kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. Ljetno maliranje je d o b r o raditi na vlanom ili m o k r o m tlu, jer blage ljetne kie e se za vrijeme sparnih dana teko probiti kroz debeli sloj mala do naih biljaka. Kao i kod drugih rjeenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . Maliranje moe uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previe kie. T a d a se poveava i mogunost za gljivina oboljenja. Kako g o d ga koristili i od kojih g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak moe cirkulirati. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem, jer je mal ponekad dobro sklonite za pueve, voluharice i d r u g e ivotinjice kojima mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj, a nisu se u mogunosti obraniti.

II. MaliranjeM a l je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . K a k o je ve r e e n o , u permakulturi e m o preferirati maliranje organskim materijalima, a ne t a m n i m

Voluharice su este u vrtovima za koje se ne brinemo. M n o g i tada predlau micanje na o k o tjedan dva u proljee kako bi se tlo bre zagrijalo i kako bi se sprijeilo gomilanje pueva. U kontekstu pokrivenosti tla nije sluajno da je simbol permakulture stablo, jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost tla. Saenjem trajnica najvie suraujemo s p r i r o d o m .

38

39

III. R a z n o l i k o s t Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture. Uei od prirode z n a m o kako e na sustav biti zdraviji, produktivniji i odriviji ukoliko je utemeljen na principima raznolikosti. Kod raznolikosti u permakulturi naglaavamo etiri aspekta: a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji vie kultura zajedno, a ne m o n o k u l t u r n o j s a d n j i , to je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i . Polikulture je tee imati na velikim, intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad teke mehanizacije. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utjeu jedna na d r u g u kemijskim procesima. Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan uinak jedna na d r u g u ili se m e u s o b n o tite. To n a m o s i g u r a v a vee prinose, b o l j e iskoritavanje prostora, bolji rast, a r o m u i okus biljaka zbog m e u s o b n o g djelovanja jednih na druge, kao i m a n j u izloenost bolestima i n a m e t n i c i m a , jer tite jedna d r u g u . Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente usporeujui prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Dobio je ne s a m o

poveavamo genetsku raznolikost. Smanjivanje genetske razliitosti biljaka moemo pratiti od pojave zelene revolucije. Posljednjih godina glavna opasnost dolazi od biotehnolokog sektora i tiranije G M O - a . Z a t o n a m je danas iznimno vano uvati razliite varijacije iste kulture. Danas postoje tzv. genetske banke koje uvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. No, premda je korisno takvo ouvanje vrsta, jasno n a m je kako je najbolji nain uvanja genetske raznolikosti praksa, odnosno sadnja u naim vrtovima, i m e sjeme izlazi iz muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio ivog svijeta. Drave takoer oteavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima za registriranje novih sorti. T a k o na primjer, u Britaniji je potrebno izdvojiti 7 0 0 0 funti ako hoete registrirati bolju i rodniju varijantu odreene kulture, dok je u Francuskoj etiri puta skuplje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Pravila EU-a nalau da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije slubeno registrirano. Takav odnos obeshrabruje m n o g e . Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami sakupljamo sjeme i stvaramo tzv. banke sjemena na o t v o r e n o m . Razmjenjujui sjeme sa d r u g i m ljudima irimo i svoju vlastitu zbirku. Lijep primjer iz Hrvatske m o e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova Hrvatske te slui kao prostor razmjene vrijednih sakupljaa i sakupljaica. Najljepe je to se sjeme razmjenjuje besplatno, a jedino je pravilo da se dio vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone, vrati u zbirku kako bi se stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke. c) Ekoloka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta koje su dio naeg sustava. Iz poglavlja o ekolokom otisku vidjeli s m o koliko se unitava bioraznolikost nae planete. Ljudi sve vie unitavaju biljne i ivotinjske vrste, a t i m e n a r u a v a j u i stabilnost naih ekosustava. d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naih kultura i ukljuuje socijalni ili drutveni a s p e k t raznolikosti, to je t a k o e r nae b o g a t s t v o . Permakultura ne trpi rasizam, ba kao i ni priroda. Kao p o m o pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i loih susjeda. Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e o v i t i m kulturama. DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICIrana salata, salata u glavicama, kopar luk

LOSI SUSJEDI

Odlian primjer maliranog vrta s mijeanim kulturama Blanke Motik - Pua pored Zagreba

vrtne paroge m l a d a salata

vee prinose u mijeanim nasadima, ve su se prinosi poveavali s veim brojem zasaenih kultura. Oznaio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio to je podruje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu koliinu hrane po hektaru k a o i polikultura. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti kako mijeana sadnja zahtijeva dobar dizajn i poznavanja meusobnih odnosa izmeu biljaka. b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a e n j e vie v a r i j a c i j a iste vrste i m e

v r t n e p a r o g e , crni korijen, kopar, niski perin g r a h , rajica, rabarbara, radi, cikla, anis

blitva

m r k v a , niski g r a