Škole za odrŽivu europu kole-za-održivu...na poziv za sudjelovanje odazvalo se 18 škola. od 25....

ŠKOLE ZAODRŽIVU EUROPU

ŠKOLSKI PROJEKTIO GLOBALNIM CILJEVIMA

Škole za održivu Europu: školski projekti o globalnim ciljevima

Izdavač: Forum za slobodu odgoja, Đorđićeva 8, 10000 Zagreb

Za izdavača: Eli Pijaca Plavšić

Urednik i grafičko oblikovanje: Mario Bajkuša

Lektorica: Ranka Đurđević

Prijedlog citiranja: Bajkuša, Mario ur. (2020.) Škole za održivu Europu: školski projekti o globalnim ciljevima. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Tekst je dovršen u srpnju 2020.

© Forum za slobodu odgoja, 2020.

Projekt „Škole za održivu Europu” financira CROSOL: Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i Zaklada Solidarna iz projekta „Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.“

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Foruma za slobodu odgoja i nužno ne izražava stajalište Europske unije, CROSOL: Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i Zaklade Solidarna.

ŠKOLE ZA ODRŽIVU EUROPU:ŠKOLSKI PROJEKTI O GLOBALNIM CILJEVIMA

UVOD

Mario Bajkuša

Organizacija Ujedinjenih naroda je 2015. usvojila dokument „Agenda za održivi razvoj do 2030. godine“ s ciljem usmjeravanja globalnih napora u rješavanju gorućih zajedničkih problema i postizanja zadovoljavajuće i dugotrajne razine održivosti. Ovaj dokument sadrži 17 globalnih ciljeva održivog razvoja koji služe svakoj državi kao smjerokaz na koja se područja treba usredotočiti u doprinosu globalnom održivom razvoju. Iako globalni ciljevi održivog razvoja nisu pravno obvezujući za države potpisnice, oni su snažan alat zagovaranja prema vladama da na temelju njih donose strateške odluke i javne politike.

Zato je važno da se što je veći broj građana informira o njihovu sadržaju i važnosti kako bi mogli utjecati na svoje vlade i pozivati ih na odgovornost za neosjetljivost prema sadašnjosti i budućnosti jer su globalni ciljevi upravo to – briga za budućnost i solidarnost s budućim generacijama. Stoga se oni nameću kao važan sadržaj koji treba poučavati u školama kako bi mladi razumjeli njihovu važnost i važnost održivosti, uočili potrebu za žurnim usmjeravanjem našega djelovanja prema postizanju tih ciljeva, ali, što je i važnije, mogli aktivno sudjelovati u praćenju njihova postizanja ili redefiniranju u skladu s potrebama lokalne zajednice.

Upravo je to bila motivacija prilikom razvoja projekta „Škole za održivu Europu”.

Projekt je bio usmjeren prema osnaživanju i uključivanju mladih ljudi i odgojno-obrazovnih radnika u rasprave o globalnim ciljevima održivog razvoja s posebnim naglaskom na kontekst predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Provedbom projekta željelo se ukazati na važnost doprinosa svih u ostvarenju postavljenih ciljeva.

Tako je dio projekta bio usredotočen na osnaživanje odgojno-obrazovnih radnika kako bi se postigla veća zastupljenost globalnih ciljeva u nastavi. Drugi dio projekta bio je usmjeren na učenice i učenike koji su provedbom učeničkih školskih projekata razvijali svoje građanske i društvene kompetencije. Iako je riječ o globalnim ciljevima održivog razvoja, horizontalna tema projekta bila je Europska unija i sve što ona čini da se globalni ciljevi ostvare na europskoj razini, na razini država članica, kao i na lokalnim razinama.

S obzirom na to da je projekt sjecište ovih dviju važnih tema – globalnih ciljeva i Europske unije – projekt je ostvaren u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, odnosno kroz program „Škole ambasadori Europskog parlamenta“. Tim je školama ponuđeno sudjelovanje u projektu koji se sastoji od dva dijela: seminara stručnog usavršavanja za starije ambasadore te planiranja i provedbe školskih projekata koji su uključivali i mlađe ambasadore. Na poziv za sudjelovanje odazvalo se 18 škola.

Od 25. do 27. listopada 2019. održan je seminar stručnog usavršavanja za starije ambasadore, mentore, pod nazivom „Kompetencije za održivu budućnost“. Cilj seminara bio je upoznati odgojno-obrazovne radnike s konceptom održivosti, suvremenim naporima u promicanju i dostizanju održivosti te ulozi obrazovanja i obrazovnim inicijativama za promicanje i učenje o održivosti.

Seminar je vodio Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja, a sudjelovala su i dva pozvana predavača.

Dr. sc. Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu govorio je o stanju stvari i suvremenim izazovima u području održivosti s posebnim naglaskom na odnos između sve tri komponente održivosti – ekološke, ekonomske i društvene. Također, predočio je dokaze čovjekova negativnog utjecaja na okoliš, prirodne resurse i klimu, ali i neke suvremene inicijative, prakse i aktivnosti koje idu u smjeru rješavanja određenih problema.

Prof. dr. sc. Davor Škrlec, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva te zastupnik u Europskom parlamentu u mandatu od 2014. do 2019., predstavio je polaznicima strategije, inicijative i aktivnosti Europske unije na području održivosti kao i na području ostvarivanja globalnih ciljeva održivog razvoja. Profesor Škrlec također je upoznao polaznike s procesima u Europskom parlamentu prilikom pripreme pravnih dokumenata kao i o odnosu između Europskog parlamenta i drugih tijela Europske unije u kreiranju javnih politika za održivost.

Tijekom seminara polaznici su se također upoznali s globalnim obrazovnim inicijativama vezanima za održivost kao i s kompetencijskim okvirima koji promiču obrazovanje za održivost. Posebno su naglašene temeljne kompetencije koje su identificirane kao ključne za život u budućnosti.

Na kraju seminara mentori su izabrali globalni cilj na kojem će raditi kroz školske projekte koje će razviti i provoditi zajedno s učenicima.

Ova publikacija sadrži izvještaje o provedbi školskih projekata od faze planiranja, preko provedbe do završnih aktivnosti. Osobitost ovih projekata jest to da su se mentori i učenici tijekom provedbe susreli s jedinstvenom

situacijom globalne pandemije koja je, osim što je obrazovanje prebacila u potpuno novi kontekst, intenzivirala razmišljanja o pojedinim ciljevima. U provedbi projekata mentori i učenici nisu se strogo držali svojega globalnog cilja, već su odgovarali ne trenutačne potrebe i izazove kroz perspektivu tog cilja.

Upravo u tome i jest vrijednost poučavanja globalnih ciljeva jer osim što se učenicima na plastičan način prikazuje važnost interdisciplinarnog razmišljanja, oni daju smjernice tijekom kriznih razdoblja kada je potrebno imati jasan okvir djelovanja i razmišljanja.

Uz izvještaje o provedbi projekata publikacija sadrži i izdvojene dobre prakse kako su mentori pristupili pojedinom globalnom cilju u radu s učenicima. Ove prakse su objavljene kako bi se kolegice i kolege u drugim školama potaknuli da s učenicima rade ili nastave raditi na globalnim ciljevima.

Na kraju, poučavanje o globalnim ciljevima pokazalo se kao kvalitetan okvir jačanja građanskih i društvenih kompetencija, ukazivanja na važnost interdisciplinarnosti, istraživanja različitih perspektiva i razina određenog fenomena i donošenja odluka na temelju prikupljenih podataka, razmišljanja i planiranja budućnosti te razvoja različitih strategija budućnosti, raspravljanja o Europskoj uniji, njezinoj ulozi i budućnosti, ali prije svega je poučavanje o globalnim ciljevima iskaz odgovornosti prema budućim generacijama kojima trebamo pružiti sve nama dostupne alate kako bi se mogli suočiti s izazovima budućnosti ako već starije generacije nisu uspjele/željele/znale/htjele same riješiti te izazove.

Seminar „Kompetencije za održivu budućnost”, Sljeme, 25.-27. listopada 2019. godine

Gimnazija Vukovar

II. gimnazija, Zagreb

Obrtničko-industrijska škola u Imotskom

IV. gimnazija Marko Marulić, Split

Srednja škola Konjščina

Srednja škola kneza Branimira, Benkovac

Gimnazija Velika Gorica

VII. gimnazija, Zagreb

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, Zagreb

Srednja škola Čakovec

Srednja škola Donji Miholjac

Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split

Srednja škola Pakrac

Gimnazija Pula

Gimnazija Metković

Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk

Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod

Gimnazija Matija Antuna Reljkovića, Vinkovci

Hvala

učenicama i učenicima,

mentoricama i mentoru,

školama ambasadorima i

Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

„We can’t save the world by playing by the rules, because the rules have to be changed. Everything needs to change - and it has to start today.”

Greta Thunberg

CILJ 1. ISKORJENJIVANJE

SIROMAŠTVA

GIMNAZIJA VUKOVARMentorica: Nataša Vinković

10

ŠKOLE ZA ODRŽIVU EUROPU

Ekstremno siromaštvo utječe na 636 milijuna, odnosno 8% globalnog stanovništva. Procjenjuje se da jedna od pet osoba u zemljama u razvoju raspolaže s manje od 1,25 američkih dolara (oko 8,50 kuna) na dan. Međunarodna linija siromaštva, prema procjeni Svjetske banke, trenutačno je definirana na razini od 1,90 američkih dolara (oko 12 kuna) dnevno. Svake godine više od šest milijuna djece u svijetu ne doživi svoju petu godinu. Djeca iz bogatijih obitelji imaju dvostruko veće šanse za preživljavanje u odnosu na djecu rođenu u siromaštvu.

Trenutačno je pothranjeno 795 milijuna ljudi. Konkretno, od devet ljudi na svijetu jedna je osoba je pothranjena. Od ukupnoga stanovništva čak 64% pothranjenog stanovništva živi u Aziji. Svijet bez gladi uključuje poduzimanje specifičnih aktivnosti u poljoprivredi, posebno među malim proizvođačima hrane. Poljoprivreda je najveći poslodavac na svijetu koji osigurava sredstva za život za 26% globalne populacije.

Kao i svaki početak, i ovaj nam je bio težak. Održali smo dva sastanka na kojima smo se dogovarali i planirali različite aktivnosti vezane uz ovu nimalo jednostavnu, no izrazito humanu temu. S obzirom na to da je tema socijalno osjetljiva, zaključeno je da s realizacijom aktivnosti moramo biti oprezni.

Krenuli smo od edukacije o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja nakon čega su učenici napravili brojne uratke.

Planirali smo postepeno uvoditi razne aktivnosti prethodno osluškujući dojmove i mišljenja lokalne zajednice o našim planovima.

S Crvenim križem Vukovar dogovorili smo donacije jednom mjesečno u vidu odjeće, obuće i igračaka. Učenike i profesore naše škole motivirali smo tako da smo na nekoliko točaka u školi postavili QR kodove iza kojih su se krili problemi siromaštva u našem gradu (npr. podatak koliko obitelji koristi usluge socijalne samoposluge) te problemi na koje svakodnevno nailaze osobe koje žive u siromaštvu (loša i neredovita prehrana). Time smo potaknuli ne samo učenike, već i profesore naše škole da u donacijski kutak, jednom mjesečno, donesu dogovorene potrepštine. Odziv i reakcije bili su izvrsni te smo uspjeli organizirati tri doniranja u Crveni križ, iako je prvotni plan bio jednom mjesečno do kraja nastavne godine. Prikupili smo odjevne predmete za sve uzraste, a najviše smo prikupili igračaka kojima smo uspjeli razveseliti brojnu dječicu koja oskudijevaju i u ostalim, nama normalnim i uobičajenim stvarima.

Osim Crvenog križa posjetili smo i socijalnu samoposlugu „Duga“ kojoj smo također donirali nekvarljive namirnice te se dogovorili za pomoć najsiromašnijima koja će se provesti u zimskim mjesecima. Učenici su tako u socijalnoj samoposluzi pomagali u pripremi ogrjeva te u formiranju popisa i dijeljenja donacija. Aktivnosti u socijalnoj samoposluzi provedene su tijekom prosinca 2019., točnije od 9. do 13. 12.

Učenički plakati

11


„Svatko od nas u svom ormaru ima odjeće koju više ne nosi, a u dobrom je stanju. Ideja učenika 2. c razreda za doniranjem odjeće i pomoći siromašnim sugrađanima jako mi se svidjela te sam odlučila donirati odjeću koju ne nosim.“ Ema

„U zadnjih godinu dana dosta sam narastao. Mama mi je cijelo vrijeme prigovarala zašto odjeću koju više ne nosim držim u ormaru. Kada sam u školi vidio donatorski kutak, odmah sam reagirao i odnio odjeću.“ Josip

„Imala sam punu sobu plišanih igračaka koje mi ne trebaju. Kada je profesorica rekla da će se u sklopu projekta donirati siromašnima, bilo mi je drago da barem na ovakav način mogu pomoći.“ Lucija

„Iako smo volontirali ujutro, a popodne išli u školu, bilo mi je lijepo pomagati.“ Petra

„Volim pomagati drugima zato što nitko od nas ne zna kada će mu tuđa pomoć zatrebati.“ Magdalena

„Pomagao sam jednoj starijoj ženi cijepati drva za zimu. Bilo mi ju je žao gledati kako se muči. Dao sam joj svoj broj mobitela da mi se javi kad god joj pomoć bude potrebna.“ Karlo

Budući da je tema projekta globalni ciljevi održivog razvoja, dogovorili smo se da ćemo djelovati i globalno. Proučavajući bespuća interneta, došli smo do ideje da školujemo jedno dijete. Obratili smo se udruzi „Kolajna ljubavi“ koja već duži niz godina školuje djecu u Tanzaniji. Upoznali su nas s funkcioniranjem te udruge i načinom na koji možemo školovati jedno dijete. Cijena godine školovanja u Tanzaniji iznosi 1.000,00 kn, a BDP po stanovniku je oko 7.000,00 kn i jako puno djece nema uvjeta za obrazovanje. Za usporedbu, u Hrvatskoj je BDP po stanovniku oko 100.000,00 kuna. Učenici su samoinicijativno dali prijedlog da će se odreći dijela džeparca namijenjenog za svakodnevno ispijanje kave/soka ili bona za mobitel te tom gestom omogućiti nečije školovanje. Naše kumče bila je Almera Kapinga. Izazov je bio time veći što je Almera vršnjakinja učenika 2. c razreda Gimnazije Vukovar koji su odlučili pomoći njoj i njezinim roditeljima te joj olakšati školovanje.

„Nisam ni znao da postoji mogućnost da mi djeca (učenici) nekog drugog školujemo. Hvala razrednici na prijedlogu.“ Josip

„Nisam ni slutila da jedan nekupljeni bon može usrećiti neko dijete u nekoj siromašnoj državi. Jako mi je drago što smo našoj kumici omogućili školovanje.“ Marija

Ideja je da se cilj provedbe projekta nastavi i nakon službenog dijela (1. lipnja 2020.) tako da se plemenite aktivnosti nastave provoditi i u sljedećoj nastavnoj godini. Već sada učenici zapisuju nove ideje na našem virtualnom zidu.

Posjet socijalnoj samoposluzi

Almera Kapinga

https://padlet.com/vinkovicnatasa/bt7ci6957u153ulwhttps://padlet.com/vinkovicnatasa/bt7ci6957u153ulw

Primjer prakse

12

Ishodi: ODR.B.3.2. Učenik sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i šire; ODR.B.5.1. kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo; ODR.B.5.2. osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti; IKT.C.4.4. samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.

Međupredmetne teme i korelacije: Geografija, Informatika, Biologija, Etika, MPT Održivi razvoj, MPT Uporaba IKT, MPT Građanski odgoj i obrazovanje

Opis prakse:

Videoedukaciju započeli smo asocijacijama na pojam ODRŽIVI RAZVOJ putem digitalnog alata menti.com s obzirom na to da su se učenici tijekom nastave geografije i biologije susretali s tim pojmom.

Nakon oluje ideja i promišljanja učenici su dobili definiciju održivog razvoja: „Održivi razvoj jedan je oblik strategije/okvir za daljnje politike koje će se provoditi s ciljem očuvanja okoliša i prirode. Naime, daljnji gospodarski i socijalni napredak ne smije ugroziti naš planet nauštrb budućih naraštaja i uništenja okoliša.“

Nakon upoznavanja s osnovama održivog razvoja učenici su upućeni da pročitaju materijal o održivom razvoju.

Potom je učenicima predstavljen zadatak da prouče općenite podatke o održivom razvoju te o globalnim ciljevima. Za potrebe provedbe zadatka učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Prvoj skupini je dodijeljeno da općenito istraže o održivom razvoju, a drugoj da se bavi prvim globalnim ciljem - iskorjenjivanjem siromaštva. (Unutar svake skupine učenici su se podijelili u podskupine s obzirom na korištenje različitih digitalnih alata (infografika, video, poster i sl.)).

Na kraju su učenici predstavili svoje radove kroz virtualnu izložbu radova.

Ova radionica također je bila izvor različitih ideja koje bismo provodili i u idućoj školskoj godini glede našeg prvoga globalnog cilja.

http://www.odraz.hr/media/330673/globalni ciljevi_or_final_web.pdfhttp://www.odraz.hr/media/330673/globalni ciljevi_or_final_web.pdfhttps://padlet.com/vinkovicnatasa/shszolifrntxqk9ghttps://padlet.com/vinkovicnatasa/bt7ci6957u153ulw

CILJ 2. ISKORJENJIVANJE

GLADI

II. GIMNAZIJA, ZAGREBMentorice: Ivana Plazonić i Irena Ihas Jurić

14


Problematika kojom smo se bavili u Drugoj gimnaziji bio je 2. globalni cilj – iskorjenjivanje gladi. Pred kraj prvog polugodišta dogovorile smo s učenicima korake i ciljeve naše aktivnosti. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa aktivnosti smo bili primorani prebaciti u virtualno okruženje.

U sklopu rada na 2. globalnom cilju aktivnosti smo temeljili na problemu bacanja hrane (engl. food waste) te smo se usredotočili na ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije tog fenomena.

Učenici su pripremili prezentacijske materijale koje su planirali predstaviti učenicima naše škole na satovima razredne zajednice. Tako bi sva 24 razredna odjeljenja II. gimnazije bila upoznata s našim projektom.

Usto učenici su planirali organizirati i debatu na temu vezanu za naš globalni cilj s obzirom na to da su veoma aktivni debatanti i debatantice. Pred kraj projekta planirali smo organizirati interaktivnu izložbu u prostorima škole gdje bismo predstavili svoj rad i rezultate.

Budući da smo se morali prilagoditi novim okolnostima, uz poruku #ostanidoma svoju smo prezentaciju postavili na stranice škole, a debatu i interaktivnu izložbu preoblikovali smo u virtualnu kuharicu uz poruku „Kuhaj, ne bacaj hranu i ostani doma“. Učenici su odlučili da će manje debatirati, a više kuhati poštujući načela brige o hrani.

Za Dan Europe planirali smo u našoj školi organizirati EU pub kviz na kojem bi osim naših učenika sudjelovale VII. gimnazija, Gimnazija Velika Gorica, Tehnička škola Nikola Tesla, a virtualno bi nam se pridružile Škola Blato, II. gimnazija Varaždin i Gimnazija Karlovac s kojima smo preliminarno dogovorili aktivnosti na seminaru ove zime i koje su ujedno naše partnerske škole. Nadamo se da će se ova planirana aktivnost i održati, ako ne prije, onda 2021. za Dan Europe.

Na kraju smo ipak obilježili Dan Europe tako da su naše učenice i učenici zajedno s učenicama i učenicima Obrtničko-industrijske škole u Imotskom, Srednjom školom kneza Branimira, Benkovac, Srednjom školom „Hrvatski kralj Zvonimir“, Krk, Gimnazijom Metković i Gimnazijom Vukovar organizirali virtualno druženje učenika i nastavnika iz programa EPAS pri čemu su predstavili svoj rad na EPAS-u te odigrali EU kviz.

Naša zadnja aktivnost bila je ZOOM-konferencija s učenicima istih škola na kojoj su učenici predstavili globalne ciljeve na kojima su radili tijekom školske godine.

Virtualna kuharica „Kuhaj, ne bacaj hranu i ostani doma!”

https://www.youtube.com/watch?v=F5KdZ0QAjzQ&feature=youtu.behttps://www.youtube.com/watch?v=F5KdZ0QAjzQ&feature=youtu.behttps://www.youtube.com/watch?v=fREg8LZDKpU&feature=youtu.behttps://www.youtube.com/watch?v=fREg8LZDKpU&feature=youtu.be

15


Plakati povodom Dana Europe

Primjer prakse

16

Cilj: Upoznati učenike, ali i lokalnu zajednicu, s problemom bacanja hrane.

Međupredmetne teme i korelacije: Engleski jezik, Hrvatski jezik, Politika i gospodarstvo, Sat razrednog odjela, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Osobni i socijalni razvoj

Opis prakse

Osim rada na drugom cilju, naši mladi ambasadori pokazali su zanimanje za pitanje ravnopravnosti i uključenosti u svakodnevni život osoba s invaliditetom te su sudjelovali u međunarodnom projektu YOUR Ideas YOUR Initiatives 2020 - Road Safety Actons for a Better Envronment. Kroz projekt su željeli istražiti i osvijestiti probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom dok se kreću našim gradom i žele pristupiti javnim institucijama. Radeći na projektu, naši mladi ambasadori koristili su dokumente EU-a koji se odnose na pitanje ravnopravnosti, diskriminacije i zaštite okoliša, a izradili su prezentaciju na temu inkluzije u svojoj okolini.

https://www.youtube.com/watch?v=JCe7inMqdGs&feature=youtu.behttps://www.youtube.com/watch?v=JCe7inMqdGs&feature=youtu.be

17


CILJ 3. ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE

OBRTNIČKO-INDUSTRIJSKA ŠKOLA U IMOTSKOMMentorica: Zorica Kujundžić

18


Na početku projekta mentori u školskom timu dogovorili su sljedeće aktivnosti koje će se provesti u sklopu školskog projekta:

1. provest će se anketa među učenicima o njihovu zdravlju

2. organizirat će se debata na temu legalizacije lakih droga i podizanja dobne granice za konzumiranje alkohola

3. organizirat će se razgovor s liječnikom/icom iz Doma zdravlja u Imotskom i djelatnicom Zavoda za zaštitu zdravlja iz Splita

4. organizirat će se predavanje o konzumaciji lakih droga te spolno prenosivim bolestima za prve razrede

5. s autoškolom „Ante Bralić“ dogovorena je suradnja na organizaciji predavanja o važnosti poštivanja prometnih pravila.

Odrađene su prve četiri aktivnosti, a peta nije zbog uvođenja nastave na daljinu, no taj će se zadatak odraditi s povratkom u školu. Informacije o aktivnostima na projektu objavljene su na mrežnoj stranici škole, na Facebook stranici Ureda Europskog parlamenta te na Facebook stranici škole - OIŠ Imotski, škola ambasador Europskog parlamenta.

Početkom rujna 2019. na mrežnoj stranici škole objavljena je vijest o odabiru Obrtničko-industrijske škole iz Imotskog za školu ambasador Europskog parlamenta, a sredinom listopada i vijest o izboru učenika koji će biti ambasadori juniori na projektu.

U listopadu je mentorica školskog projekta sudjelovala na seminaru „Kompetencije za održivu budućnost“ u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, što je bio i službeni početak projekta „Škole za održivu Europu“.

U sklopu naših aktivnosti u studenom smo se obratili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od kojeg smo dobili promotivne materijale koji će se koristiti u nastavi i provedbi projekta.

Početkom prosinca školu je posjetila zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko koja je upoznala učenike i djelatnike škole s radom Europskog parlamenta (EP). Učenike je posebno zanimalo što EU čini kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja i usvajanje novih vještina. Također, učenici i njihovi profesori izrazili su želju da uživo vide kako funkcionira Europski parlament i upoznaju se s njegovim radom. Zastupnica Zovko pozvala ih je da i dalje nastave sa svojim aktivnostima, da se informiraju o EU-u, EP-u, a na kraju ih je pozvala da dođu u posjet tim institucijama. Ovaj poziv veliki je motiv za sve da ustraju i angažiraju se još više.

Posjet zastupnice Zovko

http://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=595&mshow=1339#mod_newshttp://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=594&mshow=1339#mod_newshttp://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=599&mshow=1327#mod_newshttp://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=629&mshow=1339#mod_news

19


Novu godinu započeli smo sudjelovanjem na seminaru za ambasadore seniore u Zagrebu. Seminar je organizirao Ured EP-a.

Tijekom veljače provedene su dvije aktivnosti.

Prvo je provedena anketa o zdravlju učenika. Anketu je ispunilo 24 učenika. Rezultati su bili poticaj nastavnicima za dodatna predavanja o važnosti zdrave prehrane.

Održali smo i debatu s dvjema tezama: treba li legalizirati lake droge i treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola. Debata je održana s ciljem podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Krajem veljače ugostili smo Draganu Vrljić Klapirić iz Zavoda za zaštitu zdravlja iz Splita i liječnicu Katicu Vučemilović, specijalisticu školske medicine iz Imotskog, koje su održale predavanje za učenike na temu ovisnosti i spolno prenosivih bolesti. To je bilo prvo od predviđena tri predavanja o zdravlju učenika. Druga dva predavanja morali smo otkazati.

Nažalost situacija u kojoj smo se svi našli vezana za pandemiju koronavirusa primorala nas je da sredinom ožujka nastavu počnemo održavati na daljinu, no to nikako nije zaustavilo naše ambasadore u njihovim aktivnostima. Preselili smo se u virtualni svijet koristeći se raznim digitalnim alatima s pomoću kojih učenici razmjenjuju radove, prezentacije, plakate, uratke u alatu Padlet, videoradove, umne mape.

Svake srijede u 21 sat imamo sastanke na kojima dogovaramo aktivnosti te objavljujemo radove učenika, a svakog četvrtka sudjelujemo u #EPtalks u organizaciji Ureda Europskog parlamenta. U sklopu trećeg #EPtalks postavljali smo pitanja glasnogovorniku EP-a gospodinu Jaumeu Duchu o dezinformacijama o koronavirusu. Učenici su zaključili da medijske napise treba kritički propitivati i ne vjerovati svemu što se objavljuje. Jedino su relevantni provjereni izvori.

Povodom Dana Europe održali smo videokonferenciju sa srednjim školama iz Vukovara, Benkovca, Zagreba, Metkovića i Krka pod nazivom „We are Europe“. Ovo je bila prilika da se učenici naše škole druže s učenicima drugih škola kako bi zajedno obilježili Dan Europe.

Također, učenici su sudjelovali u kvizovima Srednje škole Čakovec te Srednje škole Krk, u kojima su ostvarili zapažene rezultate. Pitanja na kvizu odnosila su se na Europsku uniju: njezino djelovanje, glavne institucije i sjedišta te o utjecaju na naše živote.

Novonastala epidemiološka situacija potaknula nas je da se intenzivnije bavimo našim globalnim ciljem.

Učenica Matija-Marija Brdar izradila je i provela anketu o epidemiji koronavirusa. Može se vidjeti da su odgovarale osobe raznih profila i zanimanja. Zaključak je da se ispitanici ne boje COVID-19, ali da paze na propisane mjere. Samo 10,8% osoba se ne snalazi u radu na daljinu dok 66,2% ima u obitelji osobe iz rizične skupine, a opisali su i kako se brinu za njih. Iz normalnog života im najviše nedostaju prijatelji, druženja uz kave i sl. Više od 64% ispitanika drži se uputa Stožera civilne zaštite. Naveli su pojedinačno kako se osjećaju i što se sve promijenilo u njihovu životu za vrijeme pandemije.

Učenička debata

http://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=615&mshow=1339#mod_newshttps://docs.google.com/forms/d/1rTFesxn3QHtHOrzk_IYtGmy8pq7-BY4QbcrE--dnEjU/edit#responseshttp://ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr/epas_program?news_hk=5737&news_id=614&mshow=1339#mod_news

20


Učenik Simon Radoš izradio je plakat o tome kako očuvati mentalno zdravlje tijekom epidemije i ograničenja aktivnosti u svrhu sprečavanja zaraze. A učenici su izradili i umnu mapu o koronavirusu.

Sve naše aktivnosti sabrala je u videouradak učenica Matija-Marija Brdar, koji je objavljen na Facebook stranici naše škole kao i na stranici Ureda EP-a - Škole ambasadori Europskog parlamenta.

Neke od planiranih aktivnosti u sklopu našeg cilja održivog razvoja nismo uspjeli provesti uživo. Jedna od njih je postavljanje panoa u našem europskom kutu u školi povodom Dana voda, kao i planirana zajednička aktivnost s autoškolom „Ante Bralić“ iz Imotskog u suradnji sa središnjicom HAK-a te provođenje simulacije prevrtanja automobila na školskom parkiralištu kako bi se vidjele posljedice brze i neodgovorne vožnje mladih vozača. Na ovu nas je aktivnost navela nedavna tragedija našega kraja, kada su poginula dva mladića, od kojih je jedan bio učenik naše škole i sudionik EPAS programa. Procijenili smo da je izuzetno važno učiniti dodatne napore kako bismo svoje učenike mlade vozače dodatno educirali, što je jedini načina da budu svjesni svih rizika u vožnji te kako ih izbjeći.

https://create.piktochart.com/output/46381511-kako-zastiti-mentalno-zdravlje-tijekom-karantenehttps://www.youtube.com/watch?v=iOsmF5t1xJI&feature=youtu.be

Primjer prakse

21

Ishodi: Učenik kritički promišlja o određenoj temi.

Međupredmetne teme i korelacije: Informatika, Poznavanje robe i prehrana, Biologija i ekologija, Osnove higijene, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Održivost, MPT Poduzetništvo

Opis prakse

Podijelite učenike u dvije skupine: afirmacijski i negacijski tim. Upoznajte učenike s tezom debate: lake droge treba legalizirati.

Neka učenici pronađu, istraže i analiziraju argumente za i protiv navedene teze. U sklopu pripreme za debatu s učenicima se mogu provesti i dodatne aktivnosti poput predavanja stručnih osoba iz nadležnih institucija, timom školske medicine i sl.

22


Pano o projektu postavljen u školi

CILJ 4. KVALITETNO OBRAZOVANJE

IV. GIMNAZIJA „MARKO MARULIĆ“, SPLITMentorica: Natalija Palčić

23


Kvalitetno obrazovanje - 4. globalni cilj održivog razvoja - naziv je i tema našeg ovogodišnjeg školskog projekta. S konkretnim radom na projektu započeli smo u siječnju, i to na izbornoj nastavi Politike i gospodarstva tijekom koje smo osmišljavali sve planove i aktivnosti te ih nakon „provjere“ na svojim satovima dijelili s drugim kolegama učenicima i širom javnosti. U aktivnostima na izbornoj nastavi Politike i gospodarstva bilo je uključeno 80-ak učenika, a u otvorenim aktivnostima sudjelovali su i drugi učenici. O svim aktivnostima redovito smo izvještavali javnost putem naših mrežnih stranica.

Tijekom siječnja smo se upoznavali s Agendom 2030 i globalnim ciljevima. Učenici su dobili zadatak istražiti temu Agende 2030 i odabrati neke ciljeve od svojeg interesa.

Nakon obavljenog istraživanja učenici su svojim kolegama učenicima obrazložili donošenje Agende 2030 te su naveli i pojasnili odabrane globalne ciljeve. Iz obrazloženja smo zaključili da je cilj Agende kao globalne političke platforme da države članice UN-a zajedničkim snagama djeluju na rješavanju brojnih izazova na gospodarskom, političkom, socijalnom i okolišnom planu te da zajedničkim nastojanjima svih provoditelja Agende i donošenjem kvalitetnih strategija treba doprinijeti izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta za ljude i planet.

Tijekom veljače usredotočili smo se na globalni cilj – kvalitetno obrazovanje te smo odlučili detaljnije ga istraživati otkrivajući njegovu važnost za održivost te uočavajući i opisujući odnose kvalitetnog obrazovanja s drugim ciljevima.

U tom kontekstu raspravljali smo o kvalitetnom obrazovanju u europskom, hrvatskom i lokalnom kontekstu i problemima koji se na spomenutim razinama javljaju u vezi s našim odabranim globalnim ciljem. Došli smo do saznanja da iako se u području dostupnosti obrazovanja bilježi napredak posljednjih godina, u 2017. godini 262 milijuna mladih između 6. i 17. godine nije polazilo školu, a polovica djece i mladih ne dostiže minimum kriterija za prolaznost u čitanju i matematici te da u mnogim zemljama u razvoju još uvijek nedostaje osnovna infrastruktura koja omogućuje neometan i učinkovit pristup obrazovanju. Saznali smo i da se unaprjeđenje kvalitete obrazovanja namjerava realizirati kroz sljedeće tematske ciljeve:

• besplatno primarno i sekundarno obrazovanje• jednak pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju• jednak pristup dostupnom tehničkom, stručnom i visokom obrazovanju• povećanje broja ljudi s relevantnim vještinama za financijski uspjeh• iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije u obrazovanju• univerzalna jezična i numerička pismenost• obrazovanje za održivi razvoj i globalno građanstvo• izgradnja i poboljšanje uključivih i sigurnih škola• povećanje stipendija za visoko obrazovanje u zemljama u razvoju• povećanje kvote kvalificiranih učitelja u zemljama u razvoju.

Bili smo ponosni kad smo saznali da je Hrvatska otpočetka aktivna sudionica u donošenju dokumenata važnih za globalni održivi razvoj te da je u tu svrhu osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj i donijela Nacrt strategije nacionalnog razvoja čije se usvajanje očekuje u prvom tromjesečju 2020.

Završni plakat

http://gimnazija-cetvrta-mmarulic-st.skole.hr/nastava/aktivnosti_copy

24


Nakon što su se učenici upoznali s Agendom 2030 i pripadajućim globalnim ciljevima počeli su izrađivati školski pano s namjerom na ga postave na našu školsku informacijsku točku kako bismo i ostale učenike upoznali s globalnim ciljevima održivog razvoja.

Logičan slijed našeg rada na istraživanju problema bilo je i upoznavanje s onime što Europska unija provodi kako bi se dostigao odabrani globalni cilj, pa smo kontaktirali relevantne institucije Europske unije. Uspostavili smo kontakt sa Željanom Zovko, našom zastupnicom u Europskom parlamentu, koja je istovremeno i zamjenica predsjednika Odbora Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje te smo dobili informacije i poveznice na dokumente i dodatne informacije o radu Europskog parlamenta na ovoj temi.

Saznali smo da EP kroz svoje rezolucije daje važnost obrazovanju, sportu, volontiranju i kulturi, smatrajući da imaju presudnu ulogu u ekološkoj tranziciji u pogledu podizanja razine svijesti, učenja, komunikacije i razmjene znanja. Naglašava i da programi Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Kreativna Europa utječu na životnu svakodnevicu milijuna Europljana te da treba voditi računa o potencijalu programa Erasmus+ za održivi razvoj budući da se tim programom promiče cjeloživotno učenje.

Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta upravo je u svojem nacrtu izvješća od 30. veljače 2020. naglasio da kultura i obrazovanje imaju temeljnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i održivom razvoju. Obrazovanjem djece, pripravnika, studenata kao i osposobljavanjem odraslih omogućuje se postizanje veće informiranosti i odgovornosti građana, zatim razmjena dobrih praksi i njihovo širenje, razvoj novih vještina u području održivog razvoja kao i obuka budućih inovatora koji će doći do potrebnih rješenja.

U Republici Hrvatskoj imamo više različitih opcija koje rade na promicanju ovoga globalnog cilja. To je prije svega redovito obrazovanje koje je i besplatno, a samim time i dostupno svim građanima. Organizirano je i

cjeloživotno učenje koje je sve prisutnije u svijesti naših sugrađana pa se tim više uključuje u razne ponuđene aktivnosti. Široku paletu aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja nude razne neformalne organizacije, udruge, privatni sektor, što svakako pridonosi ostvarenju globalnog cilja kvalitetnog obrazovanja jer omogućava velikom broju ljudi da nastave sa svojim obrazovanjem bilo kao nastavak prekinutog školovanja, prekvalifikacije u cilju boljeg pozicioniranja na tržištu rada ili usavršavanja u nekim znanjima ili vještinama koje ih osobno vesele i zanimaju.

Našoj istraživačkoj skupini posebno se svidjela politika organiziranja promotivnih kampanja u cilju informiranja i popularizacije svih mogućnosti i oblika obrazovanja i poticanja građana na uključivanje u neku od ponuđenih obrazovnih aktivnosti, pa smo je odlučili podržati.

Tijekom ožujka proveli smo nekoliko aktivnosti upoznavanja lokalne zajednice s odabranim globalnim ciljem – kvalitetno obrazovanje. Organizirali smo panel Kvalitetno obrazovanje i održivi razvoj na kojem smo predstavili rezultate svojeg istraživanja i čuli iskustva onih koji se bave neformalnim obrazovanjem. Sudjelovali smo i na edukaciji OIP Posejdon koji provode kvalitetno i u EU-u prepoznato neformalno učenje za one od 7 do 17 godina.

Nešto ranije imali smo i vrlo uspješan okrugli stol u udruzi Most na temu Važnost pristupačnosti obrazovanja ranjivim skupinama društva na kojem su sudjelovali stručnjaci iz raznih područja formalnog i neformalnog obrazovanja te nevladinog sektora. Iz različitih aspekata argumentirano se raspravljalo o ovom problemu i mogućnostima rješenja.

Okrugli stol o pristupačnosti obrazovanja

25


Budući da nismo donositelji odluka, odlučili smo se za politiku promocije cjeloživotnog učenja kroz razne formalne i neformalne oblike koji se pružaju u našoj zajednici.

U travnju smo planirali aktivnije provođenje odabranog rješenja problema, no nažalost pandemija i pripadajuće epidemiološke mjere spriječile su nas u provođenju dijela planiranih aktivnosti te smo ih, koliko je bilo moguće, nastojali prenijeti u virtualnu oblik.

Tako smo svoje radove i aktivnosti objavljivali na mrežnim stranicama Škole ambasadori Europskog parlamenta, informacije o našim aktivnostima objavljivane su u medijima (Dalmatinski portal, HRT) a za Dan Europe organizirali smo i videokonferenciju o kvalitetnom obrazovanju na koju smo pozvali i svoje partnere, škole ambasadore Europskog parlamenta iz Zagreba, Koprivnice i Dubrovnika kao i predstavnike hrvatskog ureda Europskog parlamenta i Europe direct Split. Konferenciju su vodili i moderirali učenici Toma Jukić i Deni Miličević, a imali smo i ugledne goste iz raznih područja obrazovanja poput dr. sc. Mile Bulić, Đordane Barbarić, predsjednice udruge Most, i Ane Majić, psihologinje u Centru izvrsnosti SDŽ-a. Konferencija je imala i osobitu vrijednost jer smo imali priliku povezati naš globalni cilj s pandemijskom situacijom u kojoj smo se našli te analizirati važnost i mogućnosti digitalnih alata i učenja na daljinu. Sredinom lipnja, u suradnji s EDIC Split planiramo organizirati pub kviz na otvorenom na koji smo pozvali timove škola ambasadora Europskog parlamenta iz naše županije te naše partnere, škole ambasadore Europskog parlamenta iz Zagreba, Koprivnice i Dubrovnika.

Planirano predstavljanje naših izrađenih panoa i digitalnog portfolija o kvalitetnom obrazovanju, a koje je bilo planirano za Županijsku i Državnu smotru iz građanskog odgoja, ostavljamo za povratak u redoviti nastavni ritam. Tada ćemo nastaviti s promocijom našega globalnog cilja te ćemo izrađene panoe izložiti na informacijskoj točki u našoj školi, a digitalni portfolio na školskoj TV kako bi ga mogli pogledati svi učenici, nastavnici i posjetitelji naše škole. Nadamo se da će biti prilike i za predstavljanje na nacionalnoj razini na sljedećoj Državnoj smotri iz građanskog odgoja.

Za kraj smo naš globalni cilj i aktivnosti usmjerene na njegovo promoviranje i realiziranje predstavili u emisijama HRTa – Dobro jutro, Hrvatska i Županijska panorama.

TOMA JUKIĆ, 3. E: Mi smo Škola ambasador Europskog parlamenta i svake godine trebamo ispuniti određene uvjete, pa smo tako ove godine za Dan Europe u ograničavajućim pandemijskim uvjetima organizirali videokonferenciju o kvalitetnom obrazovanju kojom smo povezali projekt koji trenutačno radimo s našom ambasadorskom ulogom. Ovo je možda bio i pravi trenutak kada smo trebali govoriti o temi dostupnosti obrazovanja svima i koja možda nikad nije bila aktualnija upravo zbog online učenja i nastave na daljinu, i to pred tako velikim brojem sudionika. Sudjelovalo nas je gotovo 80.

DENI MILIČEVIĆ, 3. C: Ova digitalna škola bila je novost za nas i u početku smo se morali prilagođavati. Mogu reći da nam se zapravo i sviđa jer možemo raditi svoje obveze kada želimo i kad nam više odgovara. Osim redovne nastave čak smo i dio naših projektnih aktivnosti prebacili u online okruženje. Mislim da je e-učenje uspjeh za obrazovanje jer u modernom svijetu digitalizacije i tehnologije bilo je nužno prilagoditi se novom vremenu. A digitalne vještine koje smo naučili koristit će nam i nakon pandemije.

IVANA KAĆUNIĆ, 3. E: Koncept rada na projektu nam je poznat jer smo već radili projekte vezane za probleme u lokalnoj zajednici i predstavljali ih na županijskim i nacionalnim smotrama, pa smo s radošću prionuli radu

Videokonferencija o kvalitetnom obrazovanju

https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/povodom-obiljezavanja-dana-europe-mladi-ambasadori-skole-europskog-parlamenta-iv-gimnazije-marko-marulic-organizirali-zoom-konferenciju-na-temu-kvalitetnog-obrazovanja/65075https://read.bookcreator.com/AV6hZPg5JeeE7M1wt3BCqrvNPC53/KZxnZsK4SZavVC0mNt94Wwhttps://youtu.be/1_67MB_Xfyohttps://drive.google.com/file/d/1mS1kb2cDaOawvJKYDHmhGLEgPGaRBgUD/view?usp=drivesdk

26


na ovoj zanimljivoj temi. Bio nam je izazov obrađivati temu koja je i nama samima aktualna u ovom trenutku zbog e-učenja. Naučili smo i nešto novo o globalnim ciljevima održivog razvoja, a osobito o globalnom cilju kvalitetnog obrazovanja kojim se želi osigurati uključivo i jednako kvalitetno obrazovanje i promicanje važnosti cjeloživotnog učenja za sve. Drago mi je da smo važan i vrijedan cilj imali priliku malo pogurati.

Pri samom kraju naših projektnih aktivnosti u školskoj godini 2019./2020. u suradnji s našim projektnim prijateljem i licenciranim trenerom neformalne edukacije Igorom Spetičem osvrnuli smo se na postignute ciljeve, ishode učenja, kompetencije, planove, zadovoljstva, uspjehe i neuspjehe… Za potrebe ovih aktivnosti koristili smo alat za refleksiju THOR koji je trenutačno u fazi testiranja, a kreiran je u okviru Erasmusova programa.

Primjer prakse

27

Primjer prakse sadrži okvir očekivanih obrazovnih ishoda školskog projekta o globalnim ciljevima, a posebno globalnom cilju br. 4. Okvir može poslužiti za oblikovanje sličnih školskih projekata.

Međupredmetne teme i korelacije: Engleski jezik, Hrvatski jezik, Politika i gospodarstvo, Sat razrednog odjela, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Održivost

Opis prakse

Područje Učenik/ica…

Istraživanje i razumijevanje problema

- proučava i upoznaje Agendu 2030 i globalne ciljeve održivog razvoja

- navodi glavne značajke globalnog cilja kvalitetno obrazovanje

- obrazlaže važnost problema kvalitetnog obrazovanja i njegove uzroke i predstavlja dokaze postojanja problema

- uočava i opisuje odnose ovog cilja s drugim ciljevima globalnog razvoja

- navodi i koristi vjerodostojne izvore na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini (Europski parlament, eurozastupnici, nacionalno zakonodavstvo, dionici obrazovnog procesa…)

- prepoznaje pojedince, skupine, organizacije, zainteresirane za ovaj problem

Analiza alternativnih politika

- predstavlja nekoliko politika/rješenja problema (redovito obrazovanje, cjeloživotno učenje, promotivne kampanje)

- analizira prednosti i nedostatke svake predstavljene politike

Naša politika

- predlaže odabranu politiku/rješenje koja doprinosi postizanju odabranog problema

- navodi objašnjenja i dokaze koji podržavaju predloženu politiku

- argumentirano raspravlja o predloženoj politici

- navodi prednosti i nedostatke predložene politike

- argumentirano zastupa svoje mišljenje

- objašnjava ustavnost predložene politike

Naše akcije

- navodi dionike na koje će predložena politika utjecati

- identificira dionike kojima se može obratiti u vezi s predloženom politikom

- osmišljava i predlaže plan djelovanja s ciljem podupiranja predložene politike

- nabraja i opisuje načine vlastitog djelovanja u zajednici u svrhu ostvarenja globalnog cilja

- provodi zajednički planirane aktivnosti s ciljem podupiranja predložene politike (predstavljanje rezultata istraživanja / panel Kvalitetno obrazovanje i održivi razvoj u Info zoni, argumentirana rasprava sa stručnjacima iz raznih područja formalnog i neformalnog obrazovanja tijekom okruglog stola u udruzi Most na temu Važnost pristupačnosti obrazovanja ranjivim skupinama društva, videokonferencija o Kvalitetnom obrazovanju uz sudjelovanje partnerskih škola Europskog parlamenta iz Zagreba, Koprivnice, Dubrovnika te uglednih stručnjaka iz raznih područja obrazovanja, izrada plakata…)

- predstavlja projekt u javnosti radi informiranja o važnosti ovog globalnog cilja (npr. Županijska i Državna smotra iz građanskog odgoja)

28


CILJ 5. RODNA RAVNOPRAVNOST

SREDNJA ŠKOLA KONJŠČINAMentorica: Marija Brkić

29


U projekt „Škole za održivu Europu“ uključili smo se s jasnom vizijom i idejom koju temu ćemo i na koji način obraditi kako bi ona bila što razumljivija i zanimljivija našim učenicima te poticajna za razmišljanje i rušenje stereotipa vezanih uz globalni cilj br. 5 – rodnu ravnopravnost.

Pripremili smo plan aktivnosti i s puno entuzijazma krenuli u njegovu provedbu.

Osnovna ideja potekla je od naših učenika te je naš glavni cilj bio istražiti rodnu ravnopravnost u okviru srednjoškolskog obrazovanja. Točnije, željeli smo istražiti postoje li tzv. muški i ženski smjerovi i u konačnici postoje li tzv. muške i ženske škole.

Budući da je naša škola strukovna i ima više različitih smjerova, imali smo priliku istražiti jesu li smjerovi rodno podijeljeni te smo u konačnici vrlo brzo došli do potvrdnog odgovora. Npr. smjer „Elektrotehničar s primijenjenim računarstvom“ jako je popularan, ali ga djevojke rijetko upisuju zbog predrasuda. Smjer „Prodavač“ je sasvim suprotan primjer, rijetko ga upisuju mladići iako postoje vrste trgovina u kojima isključivo rade muškarci poput trgovine tehničkom opremom, sportskom opremom, opremom za lov, autosaloni.

Učenici su zaključili kako ta činjenica nije nimalo ohrabrujuća za rast i razvoj društva kao cjeline te kako je potrebno raditi na promjeni svijesti i što većoj edukaciji o rodnoj ravnopravnosti odmalena, kako kod kuće, tako i u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, kako bi se mladi osnažili i krenuli u borbu protiv predrasuda i stereotipa i ostvarili sebe u profesijama koje ih zanimaju bez razmišljanja o rodnoj podijeljenosti.

Osnovni zaključak bio je da je rodna (ne)ravnopravnost itekako važna tema i da svi zajedno trebamo raditi na oslobađanju od predrasuda i stereotipa budući da oni koče osobni razvoj, a time i razvoj društva i da tek kada rodna ravnopravnost više ne bude tabu tema, možemo reći da smo uspjeli izgraditi napredno društvo u kojem se vrednuje znanje i kakav si čovjek, a ne kojeg si roda.

Pripreme smo počeli upoznavanjem globalnih ciljeva kao cjeline te upoznavanjem s našim ciljem broj 5 - rodna ravnopravnost.

Uvodne aktivnosti

Učenici su na početku aktivnosti asocirali na pojam održivi razvoj. Njihove asocijacije bile su pretvorene u slike riječi, što je potaknulo učenicu 3. a razreda Karlu Božić da od tih slika riječi napravi digitalni plakat kao uvod u našu temu (u prilogu). Ideja je bila da napravimo uvod u projektni zadatak globalni ciljevi te su učenici slali asocijacije na pojam održivi razvoj. Druga učenica istog razreda istaknula je važnost istraživanja globalnih ciljeva:

„Smatram da je dobro što se govori o globalnim ciljevima u EU-u i u lokalnoj vlasti zato što će to pomoći ljudima da shvate koliko je ova situacija zaista ozbiljna i da moramo mijenjati svoje navike za dobrobit budućnosti našeg planeta te za buduće generacije.“

Obilježavanje Dana žena

Upoznavanje s našim globalnim ciljem nastavili smo obilježavanjem Dana žena. Željeli smo prikazati važnost tog dana istražujući žene koje su mijenjale povijest na različite načine. I ovom prilikom izradili smo plakat koji smo objavili na našim Facebook stranicama.

Oblaci riječi

https://www.facebook.com/289344375257290/videos/963246434072352/

30


Globalni ciljevi su svugdje i zato su bitni!

Naši idući koraci su uključivali istraživanje među učenicima o zanimanjima koja bi željeli upisati te o razlozima zašto se ne odlučuju upisati željena zanimanja. Istraživanje smo planirali provesti u našoj školi i u Krapinsko-zagorskoj županiji. No zbog pandemije koronavirusa morali smo preusmjeriti svoje aktivnosti u virtualno okruženje te promijeniti smjer projekta.

Prvo smo cilj pridružili eTwinning projektu (Cro)EPAS Together koji provodimo u partnerstvu s još šest EPAS škola iz Hrvatske. Unutar tog projekta pokušali smo učenicima prikazati kako se mi dotičemo svih globalnih ciljeva iako toga možda nisu svjesni.

S obzirom na situaciju s koronavirusom i potresom koji je pogodio Zagreb i Hrvatsko zagorje, dosta smo vremena posvetili razgovoru o odgovornom ponašanju i građanskoj odgovornosti. Učenicima je posebno zanimljivo razgovarati o mjerama koje su uvedene, njihovim razmjerima i opravdanosti što je dovelo i do razgovora o kontroverznim temama poput toga zašto se provodi izolacija ako više ljudi umire od raznih drugih bolesti. Tako nas je rasprava u sklopu predmeta Politika i gospodarstvo dovela do rasprave o održivom zdravstvenom sustavu, što nas je povezalo s globalnim ciljem br. 3 - zdravlje i blagostanje.

Tjedan medijske pismenosti obilježili smo u suradnji s Ekonomsko-birotehničkom školom Slavonski Brod provedbom projektnog zadatka koji se učenicima jako svidio. Ova suradnja navela nas je da spomenemo i globalni cilj 17 - partnerstvom do ciljeva, jer su učenici primijetili puno veću posvećenost i volju za radom kada imaju priliku svoj rad pokazati i predstaviti svojim kolegama u drugim školama. Dok smo detaljno obrađivali

temu medijske pismenosti na interaktivan i zanimljiv način, dotakli smo se još jednog globalnog cilja, br. 16 – mir, pravda i snažne institucije, koji nam se sam nametnuo kroz učenje o važnosti razumijevanja korištenja i vrednovanja mrežnih izvora. Detaljan opis našeg obilježavanja Tjedna medijske pismenosti predstavili smo u članku na mrežnim stranicama škole.

Tijekom obilježavana Dana planete Zemlje susreli smo se s globalnim ciljem br. 13 - zaštita klime. Dan planeta Zemlje obilježili smo na zajedničkom Zoom sastanku eTwinning partnera. Bilo je vrlo inspirativno vidjeti učenike različitih škola kako kvalitetno surađuju i kako svatko od njih na svoj način ozbiljno i inovativno pristupa problemima s kojima se naš planet suočava.

Ovaj cilj često u našoj školi promičemo i kroz akcije Zelene čistke, korištenje otoka za razvrstavanje otpada, akcije skupljanja čepova i učenici to s veseljem rade, ali

Plakat povodom Dana žena

Plakat o Globalnim ciljevima

file:///C:\Users\Mario FSO\Dropbox\2019 12 CROSOL PROJEKT\Izvještaji\CILJ 05 SŠ Konjšèina\-%09http:\ss-konjscina.skole.hr\%3fnews_hk=1&news_id=772&mshow=1204#mod_newsfile:///C:\Users\Mario FSO\Dropbox\2019 12 CROSOL PROJEKT\Izvještaji\CILJ 05 SŠ Konjšèina\-%09http:\ss-konjscina.skole.hr\%3fnews_hk=1&news_id=772&mshow=1204#mod_newshttp://ss-konjscina.skole.hr/?news_id=723#mod_newshttp://ss-konjscina.skole.hr/?news_id=723#mod_news

31


sada slažu širu sliku o tome što je sve potrebno za održivu Europu. O našem obilježavanju Dana planeta Zemlje također smo objavili članak na mrežnim stranicama škole.

Sljedeći korak došao je sam od sebe s obzirom na potrebu za prilagodbom na nastavu na daljinu. Zajedno s kolegicom Ivanom Opačak iz Ekonomsko-birotehničke škole Slavonski Brod osmislili smo aktivnost koja pobliže objašnjava globalne ciljeve i rodnu ravnopravnost. Izradile smo interaktivne prezentacije sličnog oblika kako bismo u Tjednu Europe mogle spojiti naše škole na daljinu u zajedničkim projektnim zadacima. Prezentacije su napravljene tako da učenici sami promišljaju o temi kroz materijale koji ih u nju uvode. U sklopu projektnog zadatka održana je i mrežna rasprava, a neke od zanimljivih komentara učenika možete pročitati na ovoj mrežnoj stranici. Kao što smo ranije uočile, učenici su puno spremniji na ovako opsežne zadatke na kojima surađuju s drugom školom i kolegama. Puno su motiviraniji, a učenici koji na redovitoj nastavi često nisu aktivni, u projektnoj nastavi znaju biti znatno angažiraniji.

Radovi nastali tijekom ove aktivnosti prikazani su na virtualnoj izložbi povodom Dana Europe, o čemu se više može pročitati ovdje.

http://ss-konjscina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=777&mshow=1204#mod_newshttps://www.tricider.com/admin/2axm963gLkF/855ueeeVmEV;jsessionid=Ol4PT0Qmx4WEkrJaIoYJyghttps://www.tricider.com/admin/2axm963gLkF/855ueeeVmEV;jsessionid=Ol4PT0Qmx4WEkrJaIoYJyghttp:\ss-konjscina.skole.hr\?news_hk=1&news_id=779&mshow=1204#mod_news

Primjer prakse

32

Ishodi: OSR.B.4.1. Učenik uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora; OSR.B.4.3. preuzima odgovornost za svoje ponašanje; OSR.C.4.2. upućuje na međuovisnost članova društva i proces društvene odgovornosti; UKU.A.4/5.1. učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema; UKU.A.4/5.4. učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje; GOO.A.4.4. promiče ravnopravnost spolova; POD.A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja; IKT.B.4.1. učenik samostalno komunicira s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju; IKT.B.4.3. učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnom okružju; ODR.C.4.1. prosuđuje važnost održivoga razvoja za opću dobrobit; ODR.C.4.2. analizira pokazatelje kvalitete života u nekome društvu i objašnjava razlike među društvima.

Međupredmetne teme i korelacije: Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik, Poduzetništvo, Informatika, Osnove trgovačkog prava, MPT Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba IKT-a, Poduzetništvo, Održivi razvoj

Opis prakse

Učenici obrađuju temu 5 globalnog cilja u obliku projektnog zadatka koristeći se interaktivnom prezentacijom.

Uvodne aktivnosti

U uvodnom dijelu učenici iskazuju asocijacije o pojmu održivi razvoj koje su iskorištene za izradu oblaka riječi (engl. word cloud) uz pomoć digitalnog alata Wordart. Zaključke ove aktivnosti zajedno s oblacima riječi mogu se prikazati na digitalnom plakatu.

Potom su se učenici prisjetili svih globalnih ciljeva uz pomoć stripa „Naš planet“. Učenici su svoja razmišljanja podijelili putem digitalnog alata u prezentaciji.

Središnje aktivnosti

Temu rodne ravnopravnosti učenici su prošli kroz radni zadatak na Wizer.me platformi pod naslovom „Globalni ciljevi: Rodna ravnopravnost“.

Kako bi usvojili pojmove spol i rod, učenici su prvo gledali film „Rodna ravnopravnost“. S učenicima se potiče rasprava o filmu pitanjima poput onoga definira li nas više rod ili spol.

Kako se u filmu spominju članci Ustava Republike Hrvatske, učenike se potiče na rad i upoznavanje s izvornim tekstom. Pretražujući tekst Ustava RH, učenici pronalaze članke koji se izravno ili neizravno odnose na rodnu ravnopravnost i njezinu definiciju.

Potom se učenicima prikazuje reklamna kampanja jedne tvrtke te još nekoliko primjera različitih tvrtki putem slika. Zadatak je učenika da procijene promiču li te kampanje rodnu ravnopravnost, jesu li one pozitivne ili negativne te ih se potiče da argumentiraju svoje procjene. Na kraju su učenici pozvani da putem digitalnog alata Padlet podijele primjere pozitivnih i negativnih kampanja koje poznaju.

Završne aktivnosti

U sklopu završnih aktivnosti učenici su odgledali film „Pahuljac i sedam patuljčica“, animiranu bajku s temom rodne jednakosti. Nakon što su pogledali i kampanje i bajku, učenici otvaraju rasprave koristeći se digitalnim alatom Tricider, s pomoću kojeg debatiraju sa svojim kolegama.

Na kraju se učenici vraćaju na interaktivnu prezentaciju u kojoj kroz članak o rodnoj ravnopravnosti u doba pandemije COVID-19 promišljaju i iznose svoje stavove koristeći se alatom Tricider.

Samovrednovanje

Po završetku projektnog zadatka učenici imaju priliku za samovrednovanje putem kartica Brainscape za ponavljanje.

https://wordart.com/https://drive.google.com/file/d/19Zgp2l-rJfeYJ4jLtOJLxdBx9qjEAbA-/viewhttps://app.wizer.me/editor/8mE6fTVnM5Umhttps://www.youtube.com/watch?v=LCN-N47408ohttps://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Redakcijski_prociscen_tekst_Ustava_Republike_Hrvatske_Ustavni_sud_Republike_Hrvatske_15._sijecnja_2014_.pdfhttps://www.youtube.com/watch?v=I86oKxJ0x5k#action=sharehttps://padlet.com/marija_bohus/h3t02yxulveebqcihttps://www.medijskapismenost.hr/pahuljac-i-sedam-patuljcica-animirana-bajka-s-temom-rodne-jednakosti/https://www.tricider.com/admin/2axm963gLkF/855ueeeVmEV;jsessionid=Ol4PT0Qmx4WEkrJaIoYJyghttps://www.brainscape.com/p/32NLW-LH-93AFI

33


CILJ 5. RODNA RAVNOPRAVNOST

SREDNJA ŠKOLA KNEZA BRANIMIRA, BENKOVACMentorica: Jadranka Kardum Uskok

34


Početkom školske godine 2019./2020. na sastanku smo razmjenjivali mišljenja i raspravljali o novim idejama, strategijama i ciljevima te zaključili da će nam ponajviše ekologija i svijest o klimatskim promjenama biti od ključne važnosti za godišnji plan. Tijekom školske godine članovi školskog tima okupljali su se svakog četvrtka u prostorijama Gradske knjižice Benkovac gdje su družeći se, smišljali, planirali i provodili svoje ideje i male projekte.

Počeli smo s radionicom u lokalnom vrtiću „Bubamara“ pod nazivom „Veselo jutro bez tehnologije“. Održali smo dvije edukativne igre u kojima smo razgovarali o ekologiji, klimatskim promjenama te vrlo važnoj temi - recikliranju. Prva igra pod naslovom „Plan grada“ educirala je o tome kako očuvati okoliš, što je EU te kako kvalitetno i točno odlagati otpad. Nakon naučenoga gradiva mališani su novo znanje uveli u praksu i u maloj utrci i sami reciklirali. S ovim smo odlično započeli novu godinu i pokazali svoju odlučnost i zalaganje.

Obilježili smo ekodane, a osim panoa i ukrasa željeli smo unijeti i malo božićnog duha u prostorije naše škole, pa su članovi našeg tima pekli i pripremali ukusne i zdrave kolače i domaće proizvode. S prikupljenim donacijama kupili smo sadnice jabuka za školsko dvorište.

Pred naš je tim potom postavljen novi izazov: na inovativan način istražiti probleme koji se izravno tiču samih učenika i njihove budućnosti. Aktivnost smo nastavili s provedbom programa EPAS koji je ovaj put bio usredotočen na globalne ciljeve, njihov lokalni kontekst, napore Europske unije u dostizanju tih ciljeva te motiviranje učenika na aktivniji rad za održivost. Za temu školskog projekta izabrali smo rodnu ravnopravnost, što smo predstavili na videokonferenciji ambasadora.

S dolaskom toplijih dana proljeća naš je tim organizirao nekoliko šetnji radi podizanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša. Šetali smo do izvora vode u selu Šopot pokraj Benkovca, do Park šume Glavice Grubića nadaleko od benkovačke vojarne i Gradskog groblja te do Kaštel Benkovića, srednjovjekovnoga kaštela u Benkovcu. Uz razmjenjivanje priča naših starih, malo šale i povijesti našega kraja proveli smo zanimljivo i zdravo poslijepodne.

Tijekom veljače i ožujka škola ambasador u nekoliko je navrata gostovala na Radio Benkovcu. Članice Mirta, Matea, Valentina i Anđela gostovale su povodom Svjetskog dana radija, pri čemu su informirale slušatelje o temi očuvanja okoliša, što je jedan od najvećih globalnih izazova 21. stoljeća. Građanima smo približili ekološka ulaganja u grad Benkovac te su predstavljene ideje osmišljene tijekom provedbe programa EPAS. Razgovarali smo i o obrazovnim i poslovnim prilikama za mlade u gradu Benkovcu, prilikama u Europskoj uniji, projektima koje smo proveli kao škola ambasador, ukazali na problem neravnopravnosti spolova te razgovarali o otvaranju Europske prijestolnice kulture u Rijeci.

Članovi našeg tima Škole ambasadora Europskog parlamenta održali su i radionice o funkcioniranju Europske unije, ciljevima

Obilježavanje Eko dana

Ekološke šetnje

35


djelovanja, državama članicama, ali i izazovima koji slijede nakon izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva iz Unije. Radionice su imale i interaktivan karakter pri čemu su učenici bili podijeljeni u dvije grupe te su na edukativan i zabavna način prikupljali nova znanja i informacije o Europskoj uniji.

Radionice

Gostovanje u radijskim emisijama

Primjer prakse

36

Ciljevi: Potaknuti učenike na razmišljanje i aktivno sudjelovanje u pronalasku rješenja u onim segmentima u kojima globalne razlike među ljudima narušavaju socijalni status žena u odnosu na muškarce.

Međupredmetne teme i korelacije: Globalno poslovno okružje i povijest, Ekonomska geografija

Opis prakse

Radionice su provedene interaktivno od prvog do četvrtog razreda srednje škole kako bismo mlade potaknuli na razmišljanje i aktivno sudjelovanje u pronalasku rješenja u onim segmentima u kojima globalne razlike među ljudima narušavaju položaj žena u odnosu na muškarce. Također smo kroz radionice predstavili koncept „melting pot“, odnosno kulturni pluralizam kako bismo potaknuli važnost poštovanja različitosti ističući načelo jednakosti. Mladi su ambasadori u procesu istraživanja društvenih, kulturnih i ekoloških dimenzija proveli anketu u vezi s našim globalnim ciljem - rodnom ravnopravnosti. Također su analizirali prednosti i nedostatke globalizacijskog procesa u području socijalne problematike.

U području multikulturnog okružja učenici su analizirali sličnosti i razlike među ljudima. Održali smo radionice u sklopu kojih smo u pojedinim državama članicama Europske unije istražili podatke o različitim kulturnim obilježjima poput tradicijskih običaja, gastronomije i sl. Osim toga učenici su istraživali obitelj i društveni život pojedinih nacija. Potom su napravili video u kojem su predstavili obilježja, geografsku zastupljenost te prednosti i nedostatke modela različitosti. Sve je to utjecalo na razvijanje pozitivnog mišljenja te na dolaženje do spoznaje o tome koliko je važno poštovati različitost i razvijati toleranciju.

CILJ 6. ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI

GIMNAZIJA VELIKA GORICAMentorice: Olieta Horvat Kardoš i Andreja Burić

38


Europska unija snažan je zagovornik provedbe i dostizanja globalnih ciljeva (GC) definiranih dokumentom The 2030 Agenda for Sustainable Development Ujedinjenih naroda. Gimnazija Velika Gorica inovativnim pristupom želi informirati užu i širu okolinu o spoznajama o raznolikosti prirode i nužnosti održivog upravljanja prirodnim dobrima. Želimo pokazati koliko je važna osobna i zajednička odgovornost za upravljanje prirodnim resursima i ostvarenje pojedinih globalnih ciljeva.

Želimo utjecati na podizanje razine građanske i društvene kompetencije mladih i motivirati ih na aktivno sudjelovanje u ekološkim projektima. Stvaramo okružje u kojem mladi predlažu rješenja, kritički promišljaju o čistoj vodi koja je dostupna svima. U suradnji s Forumom za slobodu odgoja i Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj pokrenuli smo projekt „Zaštitimo naše vode“.

Ambasadori seniori i ambasadori juniori, nastavnici i svi učenici Gimnazije Velika Gorica istraživali su tijekom školske godine globalne ciljeve održivog razvoja. Jedan od naših ciljeva istraživanja je CILJ 6: ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI koji zahtijeva osiguranje sanitarnih uvjeta i pristup pitkoj vodi za sve. Čista voda dostupna svima bitno je obilježje svijeta u kojemu želimo živjeti. Na planetu ima dovoljno pitke vode, no zbog gospodarskih problema i loše infrastrukture svake godine milijuni ljudi, od kojih je većina djece, umire od bolesti povezanih s vodoopskrbom te neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima. Nedostatak vode, loša kvaliteta vode i neodgovarajuća kanalizacija negativno utječu na sigurnost hrane, mogućnost životnih izbora i obrazovnih mogućnosti siromašnih obitelji diljem svijeta. Procjenjuje se da će do 2050. barem jedna od četiri osobe živjeti u zemlji s problemom nestašice pitke vode. Stoga je jedan od podciljeva postići do kraja 2030. univerzalnu i jednaku dostupnost sigurne i jeftine pitke vode za sve, kao i odgovarajućih sanitarnih i higijenskih uvjeta.

U pripremnoj fazi projekta proveli smo nekoliko ključnih aktivnosti kako bismo upoznali sve odgojno-obrazovne dionike s temom i mogućnostima sudjelovanja.

Pedagoginja je upoznala ravnateljicu s temom projekta. Na Vijeću učenika pedagoginja je upoznala sve učenike s temom projekta i važnošću Agende 2030 i globalnim ciljevima. Na Nastavničkom vijeću pedagoginja i nastavnica PIG-a upoznale su nastavnike sa sadržajem seminara „Kompetencije za održivu budućnost“ i našim globalnim ciljem, pedagoginja je pozvala sve nastavnike da se uključe u projekt održivog razvoja. Na izvannastovnoj aktivnosti EU ambasadori, nastavnica Andreja Burić i pedagoginja upoznale su mlade ambasadore s temom projekta, Agendom 2030. i globalnim ciljevima održivog razvoja.

Učenici su istraživali različite izvore putem digitalne tehnologije, boravkom u prirodi, uzimanjem uzoraka vode, sakupljanja informacija od kolega putem anketnog upitnika, intervjuiranjem učenika i nastavnika, likovnim izričajima. Svi razrednici su se zajedno sa svojim razredima uključili u projekt.

Karta rijeka u Europi

39


Aktivnosti projekta započele su u prosincu 2019. Učenici i nastavnici su prema osobnom interesu, svojim potrebama i željama istraživali izvore i mogućnosti pripreme projektnog prijedloga. Neki su učenici u dogovoru s nastavnicima istraživali izvore o vodi na lokalnoj razini, a neki na europskoj, a o svojim istraživanjima izradili su prezentacije.

Naše je istraživačko pitanje: Mogu li (ja) pridonijeti zaštiti voda?

Učenici, nastavnici, stručne suradnice i ravnateljica prepoznali su važnost očuvanja okoliša za opću dobrobit. Istraživali su različite oblike djelovanja koja utječu na održivi razvoj. Svi smo prepoznali koliko je svatko od nas važan i koliko je bitno da smo povezani u kreiranju rada i života u našoj maloj zajednici. Međupredmetna tema održivi razvoj prožima cjelokupan rad škole i sastavni je dio našega kurikuluma. Učenici su zajedno s nastavnicima kritički promišljali o vodi. Promišljali su o načinima djelovanja s obzirom na održivost i promišljali o načinima ponašanja u svakodnevnom životu.

Suradnički smo učili, radili u timu i individualno. Zajedno smo ostvarili različite aktivnosti ,neke smo implementirali u redovitoj nastavi, neke u izvannastavnim aktivnostima, neke na dodatnoj nastavi, a neke na satu razrednog odjela.

Povezali smo odgojno-obrazovna područja i nastavnu temu vode s različitim nastavnim predmetima. Kompetencije koje su učenici usvojili povezane su sa širim međupredmetnim ciljevima u skladu s Europskim referentnim okvirom.

Ostvarenost odgojno-obrazovnih očekivanja pratili smo putem vršnjačkog vrednovanja, samovrednovanja, izvješća nastavnika i virtualnom izložbom uradaka. Kontinuirano smo istraživali i stvarali do pojave koronavirusa.

S obzirom na novonastalu situaciju prilagodili smo se i nastavili raditi na projektu u virtualnoj učionici.

Pomoću raznih digitalnih alata istraživali smo primjere održivog razvoja, međusobno smo surađivali i dijelili različite materijale. Kritički smo promišljali i uvažavali različita mišljenja. Nastavnici su poticali učenike na istraživački rad, istraživali su različite aspekte vode na lokalnoj i europskoj razini. Učenici su bili motivirani za djelovanje na dobrobit okoliša i razvijali odgovornost prema sebi i budućim generacijama.

Plakat o kvaliteti vode na odabranim mjestima

Digitalna radna ploča na temu voda

https://view.genial.ly/5eae70317b8ef50d76d27f26/presentation-svjetski-dan-voda

40


Za dan Europe pripremili smo virtualnu šetnju Gimnazijom Velika Gorica, gdje smo prikazali sve naše uratke na temu Sačuvajmo naše vode.

Učenici su prepoznali važnost očuvanja okoliša, istraživali su kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj. Suradničkim učenjem povezali su se međusobno i sa svojim nastavnicima. Učenici su osmislili inovativne i kreativne oblike djelovanja s ciljem zaštite voda. Sudjelovali su u aktivnostima škole za opće dobro.

Učinci projekta reflektiraju se ne samo na međupredmetnu temu održivog razvoja, već i na međupredmetnu temu o osobnom i socijalnom razvoju. Izborom primjerenih aktivnosti za sudjelovanje u projektu omogućili smo svojim učenicima suradnju uz međusobno uvažavanje i ostvarenje osobnih potencijala. Razvijali su socijalne i komunikacijske vještine i timski rad. Zajednički su planirali, dogovarali strategije rješavanja problema i odgovorno se ponašali prema sebi i svojoj zajednici.

http://gimnazijavg.com/

Primjer prakse

41

Ishodi: ODR.B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.

Međupredmetne teme i korelacije: Kemija, Biologija, Geografija, MPT Održivost, MPT Uporaba IKT-a

Opis prakse

Učenici trećih i četvrtih razreda koji pohađaju dodatnu nastavu biologije i kemije imali su zadatak kemijski analizirati vodu s različitih područja turopoljskoga kraja te mikroskopirati količinu mikroplastike u njima. Na temelju provedene analize učenici su potom trebali zaključiti o tome je li voda pitka prema kemijskom sastavu.

Učenici su identificirali nekoliko vodnih resursa u svojoj okolici. Uzorci vode uzeti su u plitkom bunaru u Donjem Vukojevcu, jezeru Ježevo, kanalu Sava-Odra, potoku Koravec, jezercu u Parku Franje Tuđmana u središtu Velike Gorice i voda iz slavine u Čiču. Uzorke su prikupili samostalno.

U kemijskoj analizi mjerili su amonij-ion, nitrite, nitrate, fosfate, tvrdoću vode i pH-vrijednost pomoću gotovih reagensa koje posjeduje škola.

Tijekom analize uzoraka vode učenici su se upoznali s nacionalnim i europskim standardima kvalitete vode te su sukladno s tim standardima klasificirali prikupljene uzorke. Dobivene rezultate učenici su grafički predstavili te raspravili s drugim učenicima. Također su prikupljene rezultate kao i zaključke rasprave predstavili u obliku digitalnih plakata.

CILJ 7. PRISTUPAČNA I ČISTA ENERGIJA

VII. GIMNAZIJA, ZAGREBMentorice: Marina Džidžić i Lucija Hranjec Seifert

43


Samo upoznavanje s globalnim ciljem koji smo dobili kao zadatak teklo je izuzetno lako i naši ambasadori juniori pokazali su zavidnu razinu poznavanja tog segmenta. Možemo reći da je popularizacija pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena jedno od ključnih pitanja i zauzima važno mjesto među interesima mladih zadnjih godina. Vjerujemo da je tome pridonijela afirmacija tih tema u medijima koja se intenzivirala pojavom Grete Thunberg na globalnoj sceni. Bez obzira na rasprave o djelovanju Grete Thunberg, učenici su pokazali kako je problem ekologije i održivosti jedna od tema za koju bi trebao brinuti svaki pojedinac koji drži do planeta, okruženja, ali i samoga sebe. Svijest o važnosti tih tema prepoznali su kao nešto što ih izdvaja na društvenom i intelektualnom nivou.

Nakon upoznavanja s temom počeli smo razvijati projekt. Sastanci su se na tjednoj bazi (i po potrebi) organizirali u EU kutku, koji je postavljen netom prije u siječnju, a čiji su autori sami mladi ambasadori koji su bili zaduženi za uređivanje i bojanje drvenih paleta od kojih su izradili sjedeće garniture.

Ključna pitanja našeg zanimanja bila su kakvo je podneblje grada u kojem živimo te koje napore možemo uložiti da naša škola smanji potrošnju električne energije, ali se i usmjeri na uporabu pristupačne i čiste energije. Za to smo trebali istražiti školsku zgradu kako bismo saznali što više o njezinom trenutačnom energetskom stanju.

U početnoj fazi istraživanja o pristupačnoj i čistoj energiji učenici ambasadori, ali i svi zainteresirani učenici škole, nazočili su vrlo zanimljivom predavanju 13. veljače 2020. Gost predavač bio je Jeremija Hranjec, viši projektni menadžer i savjetnik za ulaganja u inovacije i start-upove Europske svemirske agencije, točnije njezina Poslovnog inkubacijskog centra iz Graza. Na predavanju su učenici mogli čuti koliko je očuvanje okoliša važna tema za sve europske institucije, pa tako i ESA-u, ali i kako je svemirski razvojni program zaslužan za razvoj solarnih ćelija.

Prostor VII. gimnazije smješten je u predivnom kompleksu s još tri srednje škole (Klasična gimnazija, XVI. i II. gimnazija). Građevina je djelo slavnog arhitekta Egona Steinmanna iz 1932. Naime, učenici koji su istraživali kako postići bolju energetsku učinkovitost i kako primijeniti pristupačnu i čistu energiju saznali su da su preinake na građevini teže izvedive bez posebnih dozvola zato što je zgrada spomenik kulture nulte kategorije pa su intervencije na građevini podložne posebnim zakonskim regulativama. Saznati je trebalo i kako škola uopće dobiva i koristi toplinsku energiju. Zato su istraživači zajedno s mentoricama planirali posjet susjednoj Klasičnoj gimnaziji u čijem se krilu zgrade nalazi kotlovnica za cijeli kompleks. S obzirom na to da je zgrada spomenik nulte kategorije, potrebno je bilo kontaktirati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode te se informirati koje bi korake trebalo poduzeti kako bi se zgradi škole omogućile potrebne promjene u svrhu energetske učinkovitosti.

Drugi je korak bio, nakon edukacije o cilju, obratiti se predstavnicima lokalne zajednice. Olakotna okolnost nam je bila činjenica da je kolega Petar Paradžik, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, predsjednik Vijeća gradske četvrti Donji grad koji nam je bio od velike pomoći i povezao nas s Mirelom Šušak-Cvetković, višom stručnom suradnicom Vijeća gradske četvrti Donji grad, koja nam je dala brojne korisne prijedloge kako još više doznati o temi kojom se bavimo i kako ostvariti neke promjene na zgradi naše škole. Zatim smo se obratili zastupniku Europskog parlamenta Toninu Piculi, tj. njegovu zagrebačkom uredu. Učenike smo pripremali na pisanje dopisa kojim će mu se obratiti sami, uz naglasak da je upravo on nominiran za EU Oscara u kategoriji energetike. Još smo ostvarili suradnju s doc. dr. sc. Teom Žakula, osnivačicom i voditeljicom laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te gospodinom Deanom Smolarom iz Hrvatskog savjeta za zelenu

Izrada sjedećih garnitura od drvenih paleta

http://gimnazija-sedma-zg.skole.hr/_kola_ambasador_europskog_parlamentahttp://gimnazija-sedma-zg.skole.hr/_kola_ambasador_europskog_parlamenta

44


gradnju. Oni su također ambasadori zelenoga gospodarstva, održive gradnje i mobilnosti. Jednoglasno zagovaraju nove standarde i utječu na politike, transformiraju tradicionalno u održivo gospodarstvo koje živi u skladu s čovjekom i grade zeleno; bolji svijet za buduće generacije.

Dogovorena je i suradnja s profesoricama biologije, fizike i kemije u našoj školi na 11. energetskom tjednu, čiji bi središnji događaj bio i predstavljanje naših aktivnosti u ostvarivanju globalnog cilja.

Nažalost, od velikih planova, koji su konkretizirani samo u obliku edukacije i suradnje, a od kojih smo naveli neke koje smo isplanirali u razdoblju od siječnja do 15. ožujka, naše su se aktivnosti smanjile prelaskom u virtualne učionice, a napose nakon potresa 22. ožujka, kada je bilo najvažnije pružiti psihološku podršku učenicima.

Nastojeći normalizirati nastavu i ostale aktivnosti, intenzivnije smo se bavili realizacijom Etwinning projekta „CRO Epas together“, u kojem smo ostvarili suradnju s partnerima programa EPAS: Srednjom školom Konjščina, Gimnazijom Požega, Srednjom školom Novska, Srednjom školom Blato i Ekonomsko-birotehničkom školom Slavonski Brod. Kako je naš globalni cilj najuže povezan s očuvanjem planeta, organizirali smo druženje i razmjenu učeničkih radova

(video, plakati, prezentacije i drugi digitalni sadržaji) putem videokonferencije na Zoomu u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje. Druženje smo dokumentirali na stranicama Etwinning projekta te stranici škole.

Zaključno, možemo reći kako su mladi, ali i stariji ambasadori, imali snažnu motivaciju, podršku ravnateljice škole kao i članova lokalne zajednice u osvješćivanju važnosti usmjeravanja prema globalnom cilju pristupačne i čiste energije te povećanju energetske učinkovitosti. Učenički rad prikazali smo na digitalnom plakatu za koji se nadamo da će i sam nekad zaživjeti u praksi i postići uspjeh.

Plakat o sedmom globalnom cilju

Videokonferencija povodom Dana planeta Zemlje

http://gimnazija-sedma-zg.skole.hr/_kola_ambasador_europskog_parlamenta

Primjer prakse

45

Ishodi: Učenik opisuje odabrani globalni cilj i njegovu važnost za održivost, uočava i opisuje odnose tog cilja s drugima te navodi lokalne, nacionalne i europske probleme povezane s njim. Učenik analizira kontekst odabranog problema kao i povezanost s drugim područjima te argumentirano raspravlja o problemu. Učenik predlaže rješenje problema koje je u skladu s načelima održivosti uzimajući u obzir dostupne podatke.

Međupredmetne teme i korelacije: Biologija, Kemija, Fizika, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Održivost, MPT Poduzetništvo

Opis prakse

Učenici dobivaju zadatak da istraže energetsku održivost svoje škole.

Zakoni Republike Hrvatske, slijedeći smjernice Europske unije, propisuju obvezu certificiranja energetske učinkovitosti objekata. Zadatak učenika je da istraže ima li škola certifikat energetske učinkovitosti i je li javno dostupan. Ako nema, trebaju istražiti zašto. U skladu s certifikatom trebaju istražiti kako bi škola mogla postići viši stupanj energetske učinkovitosti te istražiti mogućnosti zelene gradnje, ali i sami predložiti kreativne ideje.

CILJ 8. DOSTOJANSTVEN

RAD I GOSPODARSKI RAST

ISLAMSKA GIMNAZIJA DR. AHMEDA SMAJLOVIĆA, ZAGREB

Mentorica: Katarina Friščić

47


Naša je tema bila 8. globalni cilj - dostojanstven rad i gospodarski rast. Osmislili smo osam interaktivnih radionica: 1. Što je dostojanstven rad?, 2. Rad u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji – uvjeti rada, 3. Rad i nezaposlenost – usporedba RH i EU, 4. Ljudsko dostojanstvo i rad – ljudska prava, 5. Rad, dostojanstvo i tolerancija – poveznice, 6. Gospodarstvo Republike Hrvatske i utjecaj Europske unije, 7. Povezanost rada i razvoja gospodarstva i 8. Hrvatska i EU – obrazovanje i zapošljavanje.

Plan je bio da nakon svake interaktivne radionice o našem cilju 8. na zid u školi zalijepimo plakat kao rezultat te radionice.

Na početku smo snimili kratki video o pozitivnom utjecaju politika Europske unije na našu okolinu. Usredotočili smo se na primjere opremanja vrtića i škola, rad unutar država članica Europske unije, zaštitu okoliša, poticanje tolerancije, razmjenu dobara, školovanje, modernizaciju opreme u zdravstvu, poticanje modernizacije javnog prijevoza, međureligijsku suradnju, osjećaj pripadnosti i slično. Zanimljivo je bilo kako su učenici, kada su počeli istraživati, bili iznenađeni mnogobrojnim utjecajima politika Europske unije na našu okolinu, o čemu nikad nisu razmišljali. Snimanje videoizvještaja zbog toga je bilo zanimljivo, a oni visoko motivirani.

U drugom polugodištu počeli smo održavati radionice, ali zbog prebacivanja na online nastavu, napravili smo kratku pauzu i organizirali se na online rad na tom području.

Odlučili smo obraditi sve naše teme u virtualnom okruženju i napraviti sve planirane plakate, ali u elektroničkom obliku. S obzirom na to da je u timu bilo 12 učenika, a nama je preostalo još šest tema koje je trebalo obraditi, podijelili smo tim u šest parova. Njihov se rad temeljio na istraživanju i kreativnom radu osmišljavanja plakata, u čemu su se lijepo snašli. Na kraju smo napravili kolaž svih naših plakata i javnosti ih prezentirali na našoj stranici na Facebooku Islamska gimnazija – Škola ambasador EU parlamenta i Instagramu.

Evo i kratkog osvrta jedne učenice: „Ovaj projekt je počeo jako zanimljivo, a njegov završetak je još zanimljiviji. Naime, zbog pandemije smo bili izazvani pokazati svoju kreativnu stranu na online način, što je doprinijelo našem tehničkom iskustvu, a i sam projekt nam je dao mnoštvo znanja o EU-u, na što smo jako ponosni i zahvalni smo. Pored toga što smo se zabavili i zbližili, i što je bilo uspona i padova, a ponekad i izazova oko dogovaranja, na kraju smo marljivo iznjedrili ovaj projekat do kraja! Iskreno se nadamo da ćemo i dalje sudjelovati na mnogim projektima i izazovima koji su pred nama.“

U međuvremenu smo krenuli s motivacijskim porukama naših učenika vezanih u preporuku #ostanidoma i pokušali širiti pozitivno ozračje u našoj okolini. Učenici su tim povodom snimili dva kratka videa. Jedan povodom Dana škole i početka ramazanskog posta s porukom #ostanidoma.

Drugi video je bio povodom Dana Europe za koji su učenici napravili i kratki kolaž s informacijama o Europskoj uniji, konkretnije o simbolima Europske unije, koji smo objavili na mrežnim stranicama projekta.

Učenici su se zaista potrudili biti marljivi ambasadori unatoč stresnim situacijama koje su ih snašle, pogotovo

Učenički rad o dostojanstvenom radu

Plakat o ovlastima Europske unije i države članice u području obrazovanja i zapošljavanja

https://www.facebook.com/101491261433214/videos/3416856001718065/https://www.facebook.com/101491261433214/videos/3416856001718065/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.instagram.com/skola_ambasador_eu_igas/https://www.facebook.com/IGASzg/videos/237023540713420/https://www.facebook.com/IGASzg/videos/237023540713420/https://www.facebook.com/101491261433214/videos/676625289802166/

48


jer je dio njih iz susjedne Bosne i Hercegovine i morali su se vratiti svojim kućama, a neki od njih nisu imali ni svu potrebnu infrastrukturu za praćenje nastave, što je ipak bilo uspješno riješeno. Zato se na videu vidi da se javljaju iz susjedne države, s praznih trgova.

Na vidljivom mjestu u hodniku škole napravili smo veliki zid Škola ambasador Europskog parlamenta i Škole za održivi razvoj gdje smo objavljivali sve relevantne informacije o našim aktivnostima. Otvorili smo profile na Instagramu i Facebooku i imamo više od 600 pratitelja, koje redovito izvještavamo o našem djelovanju.

Iznenadilo nas je veliko zanimanje zajednice za naš projekt. Glas o njegovu provođenju brzo se pronio i broj stalnih pratitelja stranice Islamska gimnazija – Škola ambasador EU parlamenta brzo je došao do 585 na Facebooku te na više od 100 na Instagramu. To je učenicima bio još veći poticaj i nagrada za uložen trud.

Učenički plakat

https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.instagram.com/skola_ambasador_eu_igas/

Primjer prakse

49

Ishodi: kako je opisano u tablici

Međupredmetne teme i korelacije: Sociologija, Politika i gospodarstvo, Geografija, Povijest, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Održivost, MPT Poduzetništvo

Opis prakse

RB Tema i cilj Metode i načini rada Očekivani rezultati Zadaci za učenike Vidljivost

1. Što je dostojanstven rad?

interaktivna radionica

Učenik/ica analizira i definira dostojanstven rad.

definiranje dostojanstvenog rada na temelju vlastitog istraživanja - izrada plakata na zadanu temu

EU kutak u školi, Facebook stranica Islamska gimnazija – Škola ambasador EU parlamenta i Instagram profili škole i projekta Instagramu, web stranica škole

2. Rad u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji – uvjeti rada

interaktivna radionica

Učenik/ica nabraja razlike i sličnosti uvjeta rada u RH i EU-u.

istraživanje i prezentiranje razlika i sličnosti uvjeta rada u RH i EU-u - izrada plakata na zadanu temu

EU kutak u školi, Facebook stranica i Instagram profili škole i projekta, web stranica škole

3. Rad i nezaposlenost – usporedba RH i EU

rad u paru Učenik/ica analizira potencijalne razlike općenite slike RH i EU-a na zadanu temu.

istraživanje razlika i sličnosti u RH i EU-u - izrada plakata na zadanu temu


4. Ljudsko dostojanstvo i rad – ljudska prava

rad u paru Učenik/ica analizira pojmove ljudsko dostojanstvo i prava te ih povezuje s ljudskim radom.

izrada analize zadanih pojmova i izrada plakata na zadanu temu


https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.facebook.com/Islamska-gimnazija-%C5%A0kola-ambasador-Europskog-parlamenta-101491261433214/https://www.instagram.com/skola_ambasador_eu_igas/

Primjer prakse

50

5. Rad, dostojanstvo i tolerancija - poveznice

rad u paru Učenik/ica opisuje i povezuje zadane pojmove sa svakodnevnim situacijama.

istraživanje i izrada plakata na zadanu temu


6. Gospodarstvo Republike Hrvatske i utjecaj Europske unije

rad u paru Učenik/ica navodi i samostalno koristi izvore vlastitog istraživanja.

istraživanje i izrada plakata na zadanu temu


7. Povezanost rada i razvoja gospodarstva

rad u paru Učenik/ica o

Škole za odrŽivu europu kole-za-održivu...na poziv za sudjelovanje odazvalo se 18 škola. od 25....

Documents