PODJELA MOSTOVA PO VRSTAMA

1. PO SVRSI ILI PROMETU NA NJIMAcestovni, eljezniki, pjeaki, kombinirani, za vodovode ikanale (akvadukti), zatitni, kranski, mostovi prenosila;2. PO MJESTU, POLOAJU I VRSTI ZAPREKE:gradski preko rijeka i vodotoka nad udolinama i obroncimagradski, vodotoka, obroncima,preko prometnica, nad provalijama, preko morskih tjesnaca ;3. PO PROMETNOM ZNAENJU:lokalni, tranzitni, magistralni, sabirni, industrijski;4. PO VELIINI OTVORA:propusti (6-10m), osrednje veliine, veliki;5. PO PROJEKTIRANOJ TRAJNOSTI:provizorni, privremeni, polustalni, stalni;6. PO FIKSNOSTI:nepokretni, pokretni;7. PREMA NAINU OSLANJANJA NOSIVOG SKLOPA:klasini, plutajui, uronjeni;8. PREMA OBLIKOVNIM STILOVIMA:orjentalnog tipa, rimskog doba, srednjeg vijeka, renesanse,novog doba.

PODJELA MOSTOVA PO TIPOVIMA

1. PO UZDUNOM RASPOREDU OTVORA:s jednim otvorom, s dva ili vie otvora, simetrini i nesimetrini;2. PO OBLIKU NIVELETE:ravnom vodoravnom i nagutom, zaobljenom (izboena ili udubljena);3. PO POLOAJU KOLNIKA:s kolnikom gore, s kolnikom dolje, s uputenim kolnikom, pokriveni,viekatni;4. PO TLOCRTNOM POLOAJU I OBLIKU:okomiti, kosi, u pravcu, u zavoju;5. PO PRETENOM GRADIVU NOSIVOG SKLOPA:drveni, metalni, masivni (kamen, opeka, ab, pab), kombinirani;6. PREMA NAINU IZRADE GLAVNE KONSTRUKCIJE:drveni nosai, metalni nosai, masivni nosai;7. PREMA TIPU NOSIVE KONSTRUKCIJE:ploasti, gredni, okvirni, luni, visei, ovjeeni, zategnuti, sloeni;8. PREMA NAINU PRIJENOSA SILA S KONSTRUKCIJE NA TEMELJE:slobodno poloeni, kontinuirani, okviri i lukovi sa zategama, visei usebe usidreni, ovjeeni nosai, s potiskom na tlo;9. PREMA OBLIKU POJASA GLAVNOG SKLOPA:s ravnim nosaima konstantne visine ili ojaani vutama, s ravnim nosaimapromjenjive visine, sa zakrivljenim nosaima konstantne ili promjenjive visine.;

ZAHTJEVI NA MOSTOVE

1. ZAHTJEVI PROMETA:- optimalno zadovoljenje prometnih i funkcionalnihpotreba;- sigurnost i udobnost;- zadovoljenje minimalnog slobodnog profila;- preglednost, dojam, usklaenost s navikama;- veliina deformacija nosive konstrukcije;- trajnost s aspekta odravanja mosta.

2. TEHNIKI ZAHTJEVI:- sposobnost da podnosi sva optereenja;- granina stanja nosivosti i u uporabi;- STABILNOST: prevrtanje, klizanje, odizanje;- pomaci, vibracije, naprezanja irina pukotina;- proraunska optereenja i njihove kombinacije;- pretjerana tednja na krutosti nosivih elemenatanedopustiva i tetna;- tehnologija izvedbe.3. ZAHTJEVI EKONOMINOSTI:- smanjenje utroka ali ne po svaku cijenu;- pretjerana tednja u materijalu i opremi nijeekonomina;- trokovi radne snage se poveavaju, a gradivasmanjuju;- trokovi gradnje + trokovi odravanja = UT;- pretjerana tednja znatno moe umanjitivrijednost mosta.4. ESTETSKI ZAHTJEVI:- proporcije, ritam, kontrast, osjeaji, simetrije;- izgled vidljivih ploha i detalja;- oblikovna poboljanja nisu nuno vezana strokovima;- suradnja arhitekt inenjer projektant;- na estetsku vrijednost mosta vaan utjecaj imakonstrukcija.5. ZAHTJEVI TRAJNOSTI:- zahtjevana razina uporabljivosti u odreenomvremenskom periodu;- stalni mostovi traju od 80 do 100 godina;- dobro je poveati poetna ulaganja u most zaproduljenje njegove trajnosti;- granino stanje pukotina kod AB i PAB mostova;- posebna pozornost na svojstva gradiva od kojihse most gradi.6. EKOLOKI ZAHTJEVI:- most remeti (vie ili manje) ravnoteu okolia;- prikladna tehnologija i organizacija gradilitasmanjuje utjecaj na okoli;- zakonska obveza sanacije okolia po zavretkuizgradnje mosta;- mostovi u naselju: zatita od buke, odvodnja,zatita od izlijetanja s mosta ;- zatita flore i faune;

POTREBNE PREDRADNJE

Osnovne predradnje su:- Skupljanje podataka o zahtjevima na prijelaz i most;- Definiranje prometnih uvjeta na mostu i ispod njega te definiranjenivelete, slobodnog profila i sl. Izbor mogueg poloaja mosta;- Skupljanje podataka o tlu na kojem treba sagraditi most, podatakavezanih za temeljenje mosta, te podataka o vodotoku preko kojeg semost gradi;- Snimka terenske situacije (geodetska podloga), reljefa terena iokolnih sadraja. Konani izbor poloaja mosta;- Podaci o korisnom optereenju mosta (definiranje prometa na3. UVJETI ZA PROJEKTIRANJE I IZVEDBU MOSTOVAmostu) i odreivanje ostalih optereenja kojima e most bitipodvrgnut;- Podaci o pogodnim i raspoloivim gradivima, te ostalim imbenicimazanimljivim za gradnju.

Tijek radova na projektiranju:- Izbor poprenog presjeka mosta i uzdune dispozicije;- Izbor broja otvora, njihova veliina i raspored stupova;- Izbor broja i oblika glavnih nosaa;- Izbor ograde i ostalih funkcionalnih dijelova mosta, sve u jednoj ilivie varijanti.- Izbor tipa mosta, statikog sustava glavnog nosivog sklopa, izborgradiva i izbor sustava graenja. Takoer u jednoj ili vie varijanti.- Statika provjera svih nosivih elemenata. Izbor dimenzija elemenata.Kontrola nosivosti, deformabilnosti i stabilnosti.- Predmjeri radova i gradiva, podaci za ocjenu ekonominosti rjeenjau odnosu na zahtijevani rok dovretka i potrebna sredstva.

IZBOR NIVELETEPri projektiranju mostova dobro je potivati sljedee preporuke:- Kratka zaobljenja nivelete djeluju kao prijelomi- Izbjegavati svako naglo mijenjanje nivelete,- Detaljno razmotriti problem odvodnje oborinskih voda,- Detaljno razmotriti problem preglednosti.

TEMELJENJETerenska istraivanja obino se sastoje od geotehnikih buotina i seizmogeolokihispitivanja. Openito se preporua sljedei broj i raspored buotina:- za mostove do 30 m raspona, po jedna buotina dubine 10 m ispod svakogupornjaka i eventualno jedna u sredini;- za mostove 30-100 m raspona po jedna buotina dubine 10-15 m kod svakogupornjaka i bar jedna u sredini;- za mostove dulje od 100 m po jedna buotina kod svakog stupa i po dvije kodsvakog upornjaka (ako je nepoznat poloaj stupova i upornjaka, buotine jepotrebno postavljati na razmaku 15-20 m); - za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i upornjaka.Seizmogeoloka ispitivanja obino se provode du trase mosta i sa rezultatima izmosta, buotina daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi.Ako geoloki sastav tla nije u potpunosti jasan, tada treba poveati broj i dubinubuotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj tla ui bar 3 m, a u liticu u predjelimakra bar 4 m.Geotehnikim ispitivanjima potrebno je definirati parametre nosivog tlakao to su:- Nosivost tla,- Slijeganje,- Vodopropusnost,- Vodostaj podzemne ili nadzemne vode,- Prirodna vlanost tla,- Sposobnost upijanja vode,- Zapreminska teina,- Sastav zrnatosti,- Granicu plastinosti,- Adheziju, koheziju i unutranje trenje, itd.

GREDNI MOSTOVI- U presjecima rasponske konstrukcije pojavljuju se praktinosamo momenti savijanja i poprene sile (eventualno momenti torzije)dok su uzdune sile male i praktino zanemarive;- Izbor dostatno visokog nosaa velike krutosti na savijanje izadovoljavajue krutosti na posmik;- U sluaju vee torzije koriste se sanduasti popreni presjeci;- Najoptimalnija gradiva koja imaju podjednaku tlanu i vlanu vrstou;- Primjenom umjetnog prednapinjanja betonskih nosaa s pomouvisoko-vrijednog elika izaziva se predtlak gotovo u itavom presjekunosaa. Ovo omoguava znaajno smanjenje i bolju iskoristivostbetona, manju masu nosaa i mogunost svladavanja veihraspona, te znatno trajniju konstrukciju u odnosu na onu iz klasinoarmiranog betona.- Armiranobetonske, klasine i prednapete gredne konstrukcije imajuveliku prednost u jednostavnosti i brzini njihove izrade, te lakoiformiranja konstruktivno i oblikovno povoljnih formi nosaa;- Primjenom montane gradnje relativno laganih itavih glavnih nosaamanjih raspona, betonski gredni mostovi imaju sve krae vrijemeizvedbe i sveukupno sve manje trokove graenja;- Suvremeni postupci graenja (npr. potiskivanje cijelog rasponskogsklopa) i neki novi sustavi (primjerice konzolne grede i konzolni stolovi);- Betonske gredne konstrukcije vrlo su konkurentne na svim rasponimaveliine do oko 200 m;- Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina ivrstoa nosivih gradiva raste upotraba kompozitnih presjeka grednihmostova (spregnute konstrukcije). To su najee konstrukcije iz elikai betona, kod ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a elikza preuzimanje posmika i vlaka.