Školska knjižnica - korak dalje (skraćeno)

8/17/2019 Školska knjižnica - Korak dalje (skraćeno)

1/27

ŠKOLSKA KNJIŽNICA- KORAK DALJE

Poglavlje 1 – Poslanje

-školska knjižnica je medijski centar, a temeljna zadaća programa knjižnice kao medijskogcentra je osigurati učenicima i nastavnicima djelotvorno korištenje ideja i informacija-temeljna zadaća se postiže:

•osiguranjem intelektualnog i zičkog pristupa materijalima u svim formatima (medija)• davanjem uputa kako unapreivati stručna znanja i poticanjem interesa za čitanje ikorištenje informacija i ideja

• suradnjom s nastavnicima u o!likovanju strategija učenja

-kritičari o!razovanja zastupaju dva različita modela:"#prvi zagovara povratak temeljnim znanjima → novo informacijsko do!a čini ova modelnepri$vatljivim jer su se promijenila temeljna znanja%#zagovara slo!odno tržište u o!razovanju → proved!a ovog modela dovela !i do napretkasamo kroz do!ru opremljenu i o!razovanu knjižnicu

-suvremena knjižnica postaje naj!olji okoliš za učenje, a učitelj-knjižničar, informacijski imedijski stručnjak, naj!olji pomagač u učenju-to postaje ključna, ali nesumnjivo najza$tjevnija funkcija knjižnice i knjižničara

-svojim ciljem i ukupnom organizacijom suvremena škola potvruje školsku knjižnicu kaonjezin integralni i neodvojivi dio

-školska knjini!a:

prikuplja, o!rauje i stavlja u funkciju sve izvore znanja (od knjige do &nternetinformacije) uz pomoć suvremene te$nologije te postaje informacijsko i nastavnosredište škole

središnjica je i svi$ školski$ odgojno-o!razovni$, javni$ kulturni$ z!ivanja i razni$stvaralački$ mogućnosti

mjesto je partnerskog odnosa učenika, nastavnika i knjižničara (učenik !ira i predlažeteme i sadržaj rada, istražujući uči samostalno i stvaralački

prostor je učenikova dolaska organizirano i po slo!odnom iz!oru, skupno i pojedinačno,poticaj razvoja učenikove samostalnosti, samopouzdanja i pozitivne slike o se!i

otvorena je za promjene, jer se sve znanstvene činjenice, te$nološka dostignuća, uvjetiživota i rada stalno mijenjaju

-funkcija školske knjižnice, kao i njezin doprinos o!razovanju i unapreenju o!razovanja leži uslo!odnom protoku informacija i znanja

-školski knjini"a# je stručni suradnik u nastavi' on je od učitelja postao profesionalac,informacijski stručnjak i stručnjak za knjižnične medije-odgovoran je za o!likovanje i organizaciju z!irke, za njezinu dostupnost i za rukovanje njome-na njega utječe niz faktora:

• vanjski faktori: nancijski uvjeti i te$nologije• unutarnji faktori: poslovna strategija i timski rad

-knjižnica mora razumjeti važnost i djelovanje ti$ faktora koji !itno odreuju nji$ove aktivnosti

i zadaće → npr# nancije su !itne za knjižničarevu mogućnost o!likovanja z!irke' oneodreuju temeljni položaj knjižnice unutar škole

"


2/27

-temeljna je pretpostavka razvoja o!razovanja kvalitetna i suvremena z!irka, čije su temeljneodrednice podrška i dostupnost nastavnom procesu

-školski knjižničari ne rade iste poslove i nisu isto cijenjeni → temeljni je uzrok značajni$razlika izmeu školski$ knjižničara, osim u različitoj školskoj spremi, i u različitom pristupu iponašanju okoline u kojoj djeluje

-može se reći da su te razlike z!og neprozirnosti posla koji !i tre!ao o!avljati, z!og

različitog materijalnog statusa pojedini$ škola i nji$ovi$ knjižnica

-školski knjižničar ostvaruje svoje $oslanje:

ko#is%e&i se '(l%i'e)ijski' 'og(&nos%i'a knjini!e, kao komunikacijskogsredišta škole, a uz pomoć suvremene te$nologije i u suradnji sa svim nastavnicima,učenicima i stručnim suradnicima, osuvremenjuje odgojno-o!razovni proces, stavljajućiu funkciju sve izvore znanja

za svako nastavno područje os%va#(je naj'anje )va sa%a go)išnje ( školskojknjini!i, kako !i učenici upoznali izvore znanja koje ona nudi iz tog područja, prostor imogućnost školske knjižnice u promicanju stvaralačkog iskustva

pridonosi os$oso*ljavanj( ("enika +a sa'os%alno ("enje i poučava i$ o korištenjuudž!eničke i dopunske literature, rječnika i leksikona, enciklopedija, elektronski$pomagala (pretraživanje, citiranje, parafraziranje, kritičko mišljenje i vrednovanje)

pomaže pri i+*o#( knjiga i )#(gi, i+vo#a +a ("enje i razonodu u pripremi i o!radizadane teme ili referata u nastavi

primjenjuje in)ivi)(ali+i#an $#is%($ ("eni!i'a kroz model edukacije koji se izvodi uparu, radnoj skupini (-*) ili individualno

pridonosi #as%e#e&ivanj( ("enika o) $#eveliki, školski, o*ve+a %i'ski' #a)o's nastavnicima i stručnim suradnicima na povezivanju predmetni$ područja kao što suškolski projekti, uvodni satovi u pojedine teme i epo$e, satovi sinteze, nastavni dan uškolskoj knjižnici, tematske izlož!e i sl#

u području osmišljenog slo*o)nog v#e'ena ("enika ( školi omogućava razvojučenikovi$ izražajni$ sposo!nosti, organizirajući čitateljski klu!, skupinu mladi$knjižničara, stvaralačke radionice, suraujući s voditeljima novinarske, literarne,dramske, ekološke, likovne, recitatorske, lutkarske, foto i lmske grupe

podržava kvalitetnu ko'(nika!ij( škole s #o)i%elji'a u dijelu koji se odnosi napromoviranje stručne pedagoško-psi$ološke-didaktičke literature za roditelje na

skupnim roditeljskim sastancima i pojedinačnim posjetima školskoj knjižnici

Poglavlje –Pola+iš%a +a #a) školske knjini!e

-!ez do!re zakonske podloge i +tandarda koje će razumjeti i primijeniti u radu ni škola niknjižnica neće osigurati kvalitetu o!razovanja za koje su zaduženi-&./012+34 5anifest za školske knjižnice i &./012+34 6odič za školske knjižnicepredstavljaju utvrene i do!ro razraene osnove za rad školski$ knjižnica

-$rvatsko školsko knjižničarstvo podržava te preporuke, a razvoj i osuvremenjivanje radašk#knjižnica podržavaju7 zakoni, pravilnici, +tandardi, 8emeljni kolektivni ugovor za služ!enike

i namještenike u javnim služ!ama, kurikularni pristupi planiranju i programiranju rada, 0drugai sustav cjeloživotnog učenja

%


3/27

PO.LA/LJE 0 – O)goj I o*#a+ovanje

- o!ično se pod o!razovanjem smatra školovanje, a počesto se za!oravlja istaknuti da onoimplicira i odgoj, te da !ez te komponente i ne !ismo imali kompletni sustav- već sama složenost odgojno-o!razovnog sustava opterećuje dvostrukom odgovornošću onekoji ga realiziraju

- po samoj svojoj prirodi o!razovanje je orijentirano prema !udućnosti, prema nečem

nepoznatom i nesigurnom, što o!razovni sustav tre!a procijeniti na pravi način i prilagoditiprogramu učenja danas, za usvajanje znanja koje će koristiti sutra- procjenjuje se da su glavne zadaće ugraditi u o!razovni sustav kreativne pristupe,osposo!ljavanje za cjeloživotno učenje i stalno stručno usavršavanje, poučavanje usvajanja, upraksi primjenjivog znanja- u tom smislu u svim se preporukama i deklaracijama +avjeta za o!razovanje ističe značenjeneformalnog o!razovanja- u tom kontekstu, odgoj i o!razovanje koje se provodi kroz knjižnice, oso!ito školske, postajesve prepoznatljivijim i sve značajnijim čim!enikom cjelokupnog sustava- o!razovne ustanove mogu uspješno uvesti informacijsku te$nologiju samo ako redenirajuulogu učenja

"i%i kako ("i%i- druga polovica %9#st# je !ila razdo!lje u kojem se uo!ičajio izraz promjena → promjene su

jedina stalna odlika našeg vremena- formalno školsko o!razovanje se u posljednji$ 9 god# o!ilježavale značajne i česte promjeneu njegovim namjerama i svr$ama, sadržaju, nastavnim strategijama, načinu ocjenjivanjaučenika, ponudi škola, razini nanciranja- od nastavnika se očekuje da nadomjeste nedostatke drugi$ ustanova odgovorni$ za odgoj iškolovanje mladi$

- poštovanje prema raznovrsnosti i individualnosti temeljno je načelo koje tre!a dokinuti sveo!like standardiziranog poučavanja

- formalne o!razovne sustave se optužuje da onemogućavaju oso!no ispunjenje time štosvrstavaju sve učenike u isti intelektualni krug, a ne vode računa o raznolikosti talenta-apstraktno znanje se razvija na štetu drugi$ kvaliteta,npr# imaginacije ili komunikativnesposo!nosti

- najveći raskol se javlja meu onima koji se znaju služiti novom informacijskom te$nologijom ionima koji to nisu imali priliku naučiti- stoga je informacijska te$nologija najveći izazov za o!razovni sustav pa je na njemu velikaodgovornost- pred o!razovnim ustanovama je zadatak osposo!ljavanja svakog učenika da se nosi s naglimporastom informacija te iskazuje kritički stav u oda!iru i rangiranju informacija

- informacijska i komunikacijska te$nologija mogu značiti stvarno sredstvo kontakta sneformalnim o!razovanjem i postati jedan od najvažniji$ sustava društva koje uči i u kojem ćerazličite faze tog procesa !iti sasvim promijenjene

- većina školski$ knjižničara denira svoje poslove kroz temeljnu zadaću škole i odgojno-o!razovnu ulogu- ne može se ostvariti odgojno-o!razovna uloga ako knjižnica ne posjeduje do!ro organiziranui voenu z!irku, do!ar prostor u kojemu se može organizirati rad i naravno, knjižničara koji jeprofesionalac koji zna svoj posao, koji je spreman timski raditi i razvijati knjižnicu

- on stvara o!razovne uvjete u prostoru koji je naj!olje okruženje za uspješno učenje


4/27

- uspje$ programa u poučavanju korisnika za učenje na izvorima informacija i znanja icjeloživotno učenje mjeri se stupnjem u kojem se prijašnje mišljenje i rad razlikuje od njegovamišljenja i rada u istoj situaciji, ali nakon iskustva i poučavanja kroz knjižnicu- iz iskustva znamo da učenik i nastavnik, nakon takvog iskustva učenja istraživanja,promijenili odnos prema knjižnici i knjižničaru i konačno prema učenju

- ono što se istraživalo i učilo na takvom jednom satu u knjižnici ostavit će daleko višezapamćenog od klasičnog sata u razredu- učenje u knjižnici stvorit će mogućnost uspored!e ponašanja u učenju, ukazat će na razliku iomogućiti svakom sudioniku da znanja koja je do!io iskoristi i drugi puta- promijenjeno ponašanje svr$a je o!razovnog procesa kroz knjižnicu- kada učenik i nastavnik završe program o!razovanja kroz knjižnicu očekuje se da će i drugiputa upotrije!iti naučeno u novoj situaciji, a ne da će znati pravila i denicije što je kojikatalog i kako se pretražuje u klasično ili suvremenom okruženju

- to promijenjeno ponašanje u učenju, koje uključuje istraživanje i služenje svim dostupnimizvorima, provjeravanje i stvaranje svog oso!nog mišljenja, demokratizacija je o!razovanjakoja je otvorena i većim mogućnostima koje je donio &nternet

- kroz odgojno-o!razovni rad ostvaruje se temeljna zadaća školske knjižnice

- školskog knjižničara tre!a gledati kao profesionalca koji je stručnjak knjižničar i nastavnikkoji vlada pedagoško-psi$ološkim znanjima potre!nim kako u odgojno o!razovnom poslu !iokompetetna oso!a

- do!rim programom, učenjem u knjižnici se uči učiti i potiče se kritičko mišljenje ; to je važnoznanje koje korisnici tre!aju do!iti- promijenjeno ponašanje u učenju nakon iskustva učenja kroz knjižnicu nastaje kao rezultatzadovoljstva rješavanja pro!lema prema svom stupnju poznavanja pro!lema, a da pri tomenisu ometali druge, ali isto tako da ni nji$ drugi nisu kočili- rezultat je takvog učenja novo znanje, znanje istraživanja, znanje kako doći do informacije utrenutku kada je ona potre!na- i ono možda najvažnije: novo znanje i vještina koje će moći ponovno iskoristiti-tak o je školska knjižnica informacijsko, motivacijsko, nastavno, kulturno i stvaralačko središteškole

loga školske knjini!e ( o*#a+ovanj(

-razdo!lje pred kraj prošlog stoljeća u prvi plan stavlja odgojno-o!razovnu djelatnost školskeknjižnice i učenje na izvorima informacija i znanja

-govoriti o suvremenoj školskoj knjižnici u našim uvjetima i njezinoj ulozi u o!razovanjumožemo ako:

• je pristupačna svim učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicimaškole• osposo!ljava učenike za samostalni rad• !udi interes i radoznalost• stvara naviku i potre!u čitanja i praćenja literature< o!razuje korisnike za služenje knjižnično-!i!liografskim pomagalima< stvara navike i vještine služenja svim izvorima informacija i znanja< upoznaje korisnike s mogućnostima knjižnice i !azama podataka, oso!ito nastavnike istručne suradnike< stvara uvjete za učenje učenja< proizvodi vlastite izvore informacija

< organizira i pomaže rad izvannastavni$ aktivnosti< razvija metode i te$nike samostalnog o!razovanja

=


5/27

< sadržajem i opsegom fonda udovoljava suvremenim za$tjevima nastavni$ planova iprograma i individualni$ interesa korisnika< osigurava uvjete za suvremenu nastavu i učenje< ostvaruje korelaciju nastavni$ predmeta i područja< omogućuje stručno, cjelovito o!razovanje nastavnika i stručni$ suradnika< uvodi inovacije u nastavu• omogućava pristup svim izvorima znanja• osigurava slo!odan pristup znanju

O)gojno-o*#a+ovn( +a)a&( školska knjini!a os%va#(je )vojako2

• i+#avno ( komunikacijom izmeu korisnika i knjižničara )• nei+#avno ( u suradnji s nastavnicima i stručnim suradnicima u pripremi i organizacijinastavni$ sadržaja, kada ona preuzima ulogu izvora znanja )

- ona podržava inovacije u o!razovanju, odnosno metodičko preo!likovanje o!razovanja, prijesvega intermedijalno učenje- odstupanjem od tradicionalni$ o!lika nastave postiže se veća povezanost nastavnika inastavni$ sadržaja, nastavnika i učenika, učenika i školske knjižnice, nastavnika i školske

knjižnice i tako se ostvaruje intermedijalnost- školska knjižnica i suvremeno o!razovanje promišljaju jednako naučiti učenika kako pronaćiono što mu tre!a, kada mu tre!a i gdje se to nalazi, što znači naučiti ga upora!iti sve izvoreinformacija i znanja koje će mu tre!ati u radu i životu uopće- zato je umijeće upora!e informacijskog sustava školske knjižnice znanje neop$odno svakompojedincu, a ono !i tre!alo !iti primarni interes i o!razovanja i društva uopće

- školska je knjižnica uvijek imala svoje mjesto u o!razovnom procesu- klasična školska knjižnica, čija je osnovna funkcija !ila posud!a, još je donedavno !ilaprisutna u školama, uglavnom, kao pratilac nastave književnosti- činilo se da je vrlo dugo knjižnica nosila samo to o!ilježje, dok je nastavni proces napredovao

- s vremenom dolazi do stagnacije u nastavi te to, kao i jednakovremena potre!a zapromjenama u odgojno-o!razovnom procesu uzrokovala je polagane, ali sigurne promjeneunutar školske knjižnice

- svijest o potre!i stvaranja snažne potpore nastavi i o!razovanju uopće uo!ličila se *9-ti$godina %9#st# kada školska knjižnica denitivno do!iva novo mjesto i ulogu u školi- već tada u nazivu do!iva informacijsku funkciju ; to je glavna uloga svake knjižnice

- funkcije školske knjižnice počinju se znatno širiti, fondovi se ujednačuju prema potre!amapredmetni$ područja, vidno se gu!i isključivo posud!ena funkcija, ostavljajući mjestoindividualnom učenju u prostorima knjižnice

- fondovi se popunjavaju i neknjižnom graom, pa knjižnica može sudjelovati, osim u pripreminastavnog sata, i u samom nastavnom procesu s izvorima znanja na razini medija- školska je knjižnica prostorno, uglavnom, smještena u središtu školske zgrade, arazgranatom djelatnošću postaje središtem odgojno-o!razovnog procesa- osnovni put kojim otada ide školska knjižnica je put razvoja, širenja funkcija i !ogaćenjadjelatnosti

- sve vrste i o!lici učenja !aza su postojanja knjižnica- u njoj se u svakom trenutku, pri svakoj djelatnosti, u okviru svi$ aktivnosti isključivo uči- sva učenja možemo grupirati kao:

• učenje za redovitu nastavu• individualno učenje sa proširivanjem programom predvieni$ sadržaja


6/27

• svi o!lici učenja za život: -učenici ; sadržaj za !udućnost ' nastavnici ; stručnousavršavanje

- informacije potre!ne za proces učenja čine zapravo resurs knjižnice ⇒ sadržaj su svi$ izvoraznanja te i$ ne !i tre!alo različito vrednovati, dajući prednost nekoj novijoj ; elektronskiprenesenoj informaciji

- današnja potre!a korisnika je, meu ostalim, i snalaženje u informacijskom la!irintu ⇒

izravna uloga knjižničara u tome je selektiranje informacija, !iranje potre!ni$, oni$ koje nammogu koristiti pri učenju predvieni$ sadržaja- još veća odgovornost knjižnice je u osposo!ljavanju korisnika za samostalno snalaženje utraženju i korištenju informacija- važno je, prema tome, usmjeriti se na ulogu knjižnice u:

• osiguravanju pristupa informacijskim resursima (najvažniji alat su elektronske knjižnice)• razvijanju informacijski$ vještina pri uo!ličavanju informacija• uspostavljanje temelja za dugoročno i djelotvorno učenje

- ukratko, osnovna uloga školske knjižnice kao posrednika u informacijskom lancu je o!uka,priprema i provoenje novog učenja

- o!razovne mogućnosti školske knjižnice su velike:• natjecanje u !rzini pronalaženja podataka (razvijanje vještina pronalaženja)• izdvajanje !itnog od ne!itnog u ponuenom tekstu• pronalaženje istovrsni$ podataka iz različiti$ izvora• prikupljanje materijala za postavljanje tematski$ i prigodni$ izlož!i• vjež!e pretraživanja kataloga na zadanu temu• formiranje mape u kojoj će se prikupljati podaci koji će jedan pro!lem sagledati s više

različiti$ stajališta

- svi o!lici o!razovanja u školskoj knjižnici imaju za cilj osamostaliti učenike, stvaralački i$pro!uditi, samoo!razovati i osposo!iti za samostalno procjenjivanje postignutog, uz

samokritičnost

- postignućem ovi$ ciljeva školska knjižnica postaje mjesto stvaralaštva i dječje radosti, akroz izgradnju multimedijski$ o!razovni$ dokumenata kao proces koji o!u$vaća pripremuo!razovni$ sadržaja, nji$ov prijenos u virtualnu učionicu, povezivanje s alatima unutarvirtualnog razreda, zamjenu i dogradnju te interaktivnu pomoć za nji$ovo korištenje

Poglavlje 3 – O*iljeja i kon%eks%i novina

- o!razovni sustavi danas moraju osposo!ljavati ljude za inovacije, razvoj, prilagod!u svijetukoji se stalno mijenja te za usvajanje novi$ promjena ⇒ knjižnica je mjesto gdje se to realizira

- informacijsko društvo se odreuje kao:• društvo stalnog učenja, učenja kroz život• društvo demokracije i oso!ni$ slo!oda• društvo glo!alizacije

- specično za našu situaciju jest da je prosječna profesionalna razina u knjižnicama, polazećiod kvalitete usluga koje knjižnice pružaju do stručne razine knjižničnog upravljanja, još uvijekznatno ispod one u zapadnim zemljama- u nas postoje tri programa o!razovanja knjižničara (+veučilišta u >agre!u, 4sijeku i >adru)

?


7/27

- knjižnične škole u svijetu nude danas programe koji o!razuju stručnjake koji će moćiupravljati jednako tradicionalnom kao i $i!ridnom ili digitalnom knjižnicom te stručnjake kojiće svoja znanja moći koristiti u !ilo kojem području ljudskog djelovanja u kojem se tražisposo!nost pronalaženja, organiziranja, pakiranja i posredovanja informacija- granice knjižnice u suvremenom te$nološkom kontekstu pomalo se gu!e a istodo!no ono štose nekad identiciralo kao tradicionalna, isključivo knjižnična znanja, postaju univerzalnotražene vještine

- 4o#l) 4i)e 4e* 54446 je '(l%i'e)ijalni se#vis +a o*javljivanje i #a+'jen(in7o#'a!ija- radi se o dokumentima, odnosno tekstovnim datotekama s pridruženim gračkim ilizvukovnim podacima koji su stvoreni kodiranjem u programskom jeziku za izradu$ipertekstovni$ dokumenata (@Aper8eBt 5atkup anguage, @85) i po$ranjeni na pose!nomračunalu (Ce! poslužitelju), priključenom na &nternet mrežu

- prva inačica CCC programa stvorena je "DD9# za internu upora!u u švicarskom centru32E1- autori su !ili 8im Ferners ee i Eo!ert 3allau, a stranica je prvi put postavljena na &nternetgodinu dana kasnije ; od tada do danas !rojnost CCC stranica za pregledavanje popela se navrtoglavo visoke !rojke

- danas svatko može izraditi svoju vlastitu stranicu te je postaviti na &nternet !ez novčani$o!veza i pose!ni$ odo!renja ili recenzija sadržaja- zajedničko svim CCC stranicama je da svaka o) nji, i'a svoj( a)#es( 5RL 7 0niformEesource ocator), točnije smještaj na odreenom Ce! poslužitelju- ta se adresa sastoji od naziva stranice (oso!e, institucije, korporacije i sl#) i domene (G1+ ;Gomain 1ame +Astem), odnosno lokacije He! poslužitelja

- domene se mogu odnositi na:• zemlju ( hr @rvatska' at .ustrija' uk 6elika Fritanija,' de 1jemačka )• područje ( #edu o!razovanje' #com komercijala' #org organizacije' #mil vojska )

- $rvatski Corld Cide Ce! čine internetske stranice s:• informacijama na $rvatskom jeziku• informacije o @rvatskoj na !ilo kojem jeziku• $rvatskom domenom

- servise za pretraživanje informacija na &nternetu moguće je, po kriteriju kvalitete informacijakoje sadrže, podijeliti u dvije skupinea) opći servis za pronalaženje informacija (pretraživači ili searc$ engines) ; sadrže općeinformacije koje ne moraju !iti kvalitetne!) specijalizirani servisi za pronalaženje informacija (predmetni direktoriji ili information

gateHaAs) ; sadrže kvalitetne informacije- o$&i se#vis +a $#onalaenje in7o#'a!ija ; pod ovim nazivom podrazumijevamopretraživače namijenjene općem pretraživanju na &nternetu- pretraživač je sustav koji se sastoji od dijela:

• alata za generiranje popisa novi$ stranica i pregledavanje poznati$ stranica• !aze sažetaka stranica koje opisuju te stranice• programe za pretraživanje !aze sa sučeljem preko kojeg korisnik postavlja upit !azi

stranica

- pretraživanje &nterneta o!avljaju specijalizirani programi koji se zovu robots, crawlers,spiders, wanderers (ro!oti, puzači, pauci, lutači) ⇒ nji$ova je zadaća konstantno pregledavatiCe! i prikupljati nove stranice

I


8/27

- nakon pretraživanja &nterneta, nove pronaene stranice se analiziraju, označavaju i u o!likusurogata po$ranjuju u !azi pretraživača- oni mogu !iti u o!liku citata ili sažetaka⇒ citat predstavlja postotak relevantnosti, naslov stranice i 0E, te ostale informacije ostranicama-jedna od ti$ informacija je i datum kada je pretraživač posjetio stranicu

⇒sažeci ovise o vrsti !aze

- ukoliko je !aza He! stranica full-teBt !aza, onda je sažetak kontekstualan, odnosnopredstavlja dijelove He! stranica s riječima koje su u kontekstu- standardni sažetak se javlja u !azama He! stranica koje su označene ključnim riječima, asažetak se sastoji od prvi$ par redaka He! stranice- treću vrstu sažetaka su kratki sažeci, koji se sastoje od naslova stranice, 0E-a stranice imoguće, od nekoliko riječi o sadržaju stranice

- prilikom postavljanja upita na pretraživač, korisnik upisuje upit u za to odreeno polje koje senaziva JuerA !oB- kod postavljanja upita moguće je koristiti Foolove operatore te navodnike ili zagrade, ukolikose želi postaviti upit u o!liku fraze-ukoliko se ne koriste Foolovi operatori, već se riječi samo upisuju, pretraživač će primijenitinjegove unaprijed denirane operatore ; to mogu !iti operator .1G ili operator 4E, a porednji$ se može koji put javiti i fuzzA .1G pri čemu se prvo koristi operator .1G, a potomoperator 4E

- pretraživač nakon do!ivenog upita, preo!likuje upit iz prirodnog jezika u strojni jezik, tepretražuje !azu preko algoritma za usporeivanje i rangiranje

- s$e!ijali+i#ani se#visi +a $#onalaenje in7o#'a!ija ; kategoriziraju, valoriziraju iselektiraju informacije, najčešće uz pomoć knjižničara i predmetni$ stručnjaka- specijalizirani servisi ili predmetni direktoriji sastoje se od !aze Ce! stranica, organizirani$

po kategorijama- mogu !iti općeniti, akademski i komercijalni- po organizaciji i izgledu slični su stvarnim katalozima (predmetnim i stručnim)- stranice se indeksiranjem grupiraju u kategorije, preko nadreeni$ i podreeni$ pojmova,čime se stvara $ijerar$ijski organizirana struktura ; često se nazivaju i predmetnim sta!lima(su!ject tree), jer započinju od nekoliko kategorija koje se potom granaju na podkategorije,koje se opet granaju na svoje podkategorije i sl#

- nedostatak je najčešće u tome što ti pojmovi nisu utvreni nikakvim kontroliranim rječnikomkao npr# tezaurusom, pa ukoliko korisniku nije jasno u koju kategoriju spada njegovinformacijski za$tjev, pregledavanje je neuspješno- izvori su organizirani na način da odreenoj skupini korisnika kojima su namijenjeni pružaju

mogućnost pronalaženja izvora sukladno nji$ovom području interesa ili djelovanja

Školska knjini!a – '(l%i'e)ijsko s#e)iš%e- glavni ciljevi školski$ knjižnica koji se mogu primijeniti u svim školama:• učiniti školsku knjižnicu izvorištem knjiga i ostalog didaktičkog materijala, koji će !ogatiti iunapreivati nastavne i izvannastavne programe škole• težiti ka idealnoj situaciji, gdje !i školska knjižnica izgu!ila ulogu pomoćne služ!e ili čakdodatka ; ona !i postala srce škole, središte !ogato odgojnim aktivnostima, kako za učenike,tako i za nastavnike

- multimedijalnost u odgoju i o!razovanju prisutna je već jako dugo ; sva djeca ne uče na isti

način, a primjena različiti$ medija omogućava učenicima razvijanje oso!ni$ stilova učenja- školska knjižnica kao medijsko središte osigurava:

*


9/27

pristup gradivu u papirnatom izdanju, .& i multimedijskom o!liku:o videokasete /interaktivni videodisk /G6Go 3G E45 izdanjao Kretraživanje kataloga putem računalao4K.3o Kretraživanje udaljeni$ !aza podatakao Kretraživanje Ce! stranica

8e)ijski !en%a# i $is'enos%• informacijska pismenost- svjesnost učenika da mu je potre!na informacija- znanje potre!no za njezino pronalaženje• te$nološka pismenost- poznavanje te$nologije u onoj mjeri koja je potre!na za pronalaženje potre!ne informacije

Lkolski knjižničar kao informacijski stručnjak :• oda!ire materijale koje će se na!aviti• jednostavno kad su u pitanju cjelovita multimedijska izdanja• &nternetM

- ltriranje (isključivanje) nepoželjni$ sadržaja ; do!re i loše strane- pret$odna selekcija stranica (Ce! portal knjižniceM)• uči i potiče na kritičko razmišljanje- lteri kako prepoznaju i !lokiraju nepoželjne sadržaje, .& ne !lokiraju netočne informacije- kako i gdje pronaći točnu i suvremenu informaciju- kojim Ce! stranicama (institucijama) vjerovati, a kojima ne- vrednovanje do!ivene informacije

- multimedijski pristup u nastavi i usvajanje znanja uz pomoć vizualni$, auditivni$,tekstualni$, audiovizualni$ i računalni$ izvora osiguravaju nepredovanje svakom učenikuprema njegovim sposo!nostima i interesima

- osnovni preduvjet je školska knjižnica kao do!ro opremljeno multimedijsko središte- opremljenost raznovrsnim izvorima informacija i pomagalima te didaktičkim materijalima zasamostalno učenje krajnji je cilj, ali i veliki izazov u našim uvjetima rada danas za sutra

- multimedijsko središte, sposo!an knjižničar i nastavnik su oni koji stvaraju nastavneizved!ene programe i omogućavaju postignuća zadani$ ciljeva- i metodologija razvoja školske knjižnice ka multimedijskom središtu razvijala se dvojako:

• prema učenicima i radu s njima• prema nastavnicima i stručnim suradnicima

- multimedijalnost ostvarujemo ako:• povećavamo knjižnični fond informacijama za učenike i nastavnike, stvaranjem računalne!aze podataka, uvoenjem svi$ nositelja informacija (knjižni$ i neknjižni$) i standardizacijomnji$ove o!rade• osiguramo dostupnost informacijama korisnicima školske knjižnice• uspostavimo uvjete za razmjenu kao neop$odan preduvjet !ogaćenja fonda•provodimo plan knjižničnog o!razovanja korisnika (učenika i djelatnika škole)

- rezultat uspješno provedeni$ navedeni$ uvjeta je racionalizacija svi$ poslova i zadaćaškolske knjižnice

- informatizacija školski$ knjižnica je osnovni preduvjet usvajanja računalne pismenosti

- računalo u školskoj knjižnici označava korak !liže multimedijalnosti, umnogostručavamogućnosti komuniciranja, stvaralaštva i učenja

D


10/27

- informacijska te$nologija omogućava učenicima i nastavnicima stjecanje informacijski$vještina, potre!ni$ za učinkovitiji prijenos i usvajanje znanja- kom!inacija pedagoški$ pomagala, od knjige do videokasete i telekomunikacijskeinformatike preuzela je nekadašnju ulogu udž!enika u smislu po!oljšanja kvaliteteo!razovanja

Poglavlje 9 – S#e)s%va i :nan!ijski $#o#a"(n +a školsk( knjini!(

- sredstva potre!na za rad i razvoj školski$ knjižnica dio su sredstava iz Gržavnog proračunapredvieni$ za odgoj i o!razovanje ; ta izdvajanja u @rvatskoj zaostaju za svijetom- u Gržavnom proračunu, meu ostalim osiguravaju se sredstva za:

• programe informatizacije škole i• programe opremanja školski$ knjižnica

;o#'i#anje $#o#a"(nski, s#e)s%ava- poticanjem suradnje meu svim sudionicima odgojno-o!razovnog procesa, sustavnimplaniranjem prema kalendaru škole, kalendaru o!ljetnica, izved!enim programima svi$nastavni$ i iz!orni$ sadržaja (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, ekološki i drugi projekti,

natjecanja u znanju i stvaralaštvu itd#) te korelacijom ti$ sadržaja, do!ro opremljena i stručnovoena školska knjižnica kao informacijsko, motivacijsko i stvaralačko središte, možezadovoljiti sve školske potre!e i ostvariti !rojne zadaće- iz ti$ razloga ona mora imati odgovarajući i stalan izvor nanciranja- pristup njezinim izvorima je !esplatan- u svr$u osiguravanja dostatni$ sredstava za svakodnevne zadaće važno je:

• razumjeti školski proračunski proces• !iti svjestan rasporeda proračunski$ ciklusa• skr!iti da su potre!e knjižnice prepoznate i jasne

- proračunski plan tre!a sadržavati sredstva za:• nove izvore (knjižne i neknjižne)• promocijski materijal (posteri) i promocijsku aktivnost• upora!u računalne opreme• administrativni materijal• namještaj i .6 opremu• specijalne projekte, znanstvena istraživanja i razvojno planiranje (mogu !iti i pose!no

iskazana)

- nancijski plan školske knjižnice izrauje se na početku školske godine i sastavni je dionancijskog proračuna škole- školski knjižničar tre!a !iti član stručnog tima koji planira ukupne troškove školske knjižnice

- školski knjižničar u godišnje nancijsko izvješće uključuje podatke o utrošku sredstava s jasnim pokazateljima koji govore jesu li planirana sredstva dovoljna za knjižničnu djelatnost- on mora uvjerljivo opravdati i stajalište ako tre!a povećati nancijsku podrškuN

- donacijama ili dodjelom namjenski$ sredstava od lokalne uprave i samouprave mogu seostvariti i dopunska sredstva za opremanje i nanciranje školski$ knjižnica

- razvoj školske knjižnice s krajnjim ciljem njenog velikog udjela i doprinosa čitavom odgojno-o!razovnom sustavu, moguć je samo uz zajednička nastojanja struke i društva- uloga struke je osigurati kvalitetne programe rada, a uloga društva je nancijski pratiti teprograme

"9


11/27

- slijedom toga, potre!no je promijeniti dosadašnje nancijske djelatnosti školske knjižnice,koje je !ilo u okviru zajednički$ planirani$ materijalni$ sredstava za školu i sredstava5inistarstva prosvjete i športa za otkup lektirni$ naslova i referentne z!irke- namjensko nanciranje kao promijenjeni način nanciranja školski$ knjižnica od %99#godine, tre!ao !i pokazati !olje rezultate i omogućiti školskim knjižničarima da aktivnosudjeluju u o!likovanju z!irki za koje i odgovaraju

Poglavlje < – S%#(k%(#i#anje $#og#a'ski, o)#e)ni!a – k(#ik(l('- razvoj kurikuluma jedno je od ključni$ pitanja promjena u o!razovanju- esencijalistički i enciklopedijski pristup razvoju kurikuluma već se odavno pokazaoneprimjerenim jer od učenika traži učenje !rojni$ podataka- autorice ističu prednosti razvoja pragmatičnog pravca razvoja kurikuluma jer je usmjeren naučenika i na rekonstrukciju društva- važnost kurikuluma koji je usmjeren na učenika autorice o!razlažu analizom vrstainteligencije i stilova učenja- važnost kurikuluma koji je usmjeren na rekonstrukciju društva je prikazan opisom ulogeo!razovanja u o!liku četiri svjetska razvojna temelja svjetskog gospodarstva

- termin kurikulum najprije se počeo koristiti u anglosaksonskim zemljama, pa u 1jemačkoj, adanas se koristi i u drugim europskim zemljama- izvorno znači put do nečega, npr# put planiranja tijekom odgojno-o!razovnog procesa ⇒ različito se tumači, npr# u smislu sadržaja koji se uči, kao zamjena za termin nastavni plan iprogram, u smislu sustava, programiranja, edukacije, planiranje, pripremanje i vrednovanje(razvojni kurikulum) u smislu kurikulumskog pristupa programiranju-zato i postoje kurikulumska teorija i kurikulumska praksa

- temeljna načela za stvaranje programa rada školske knjižnice daju >akoni o osnovnom isrednjem školstvu, dokumenti koji propisuju osnovna polazišta: svaka škola ima knjižnicu, aškolski je knjižničar odgojno-o!razovni djelatnik

- već time je rečeno da školska knjižnica sa svojim resursima kao i knjižničar sa svojimosnovnim odreenjem odgojno-o!razovnog djelatnika prati rad, ustrojstvo i program radaškole

- škola je odreena programima za koje je vericirana, a koji su utvreni planom i programomrada za pojedine predmete ⇒ osnovne i srednje škole rade po različitim programima- za svaki o!razovni program propisani su predmeti u zadanoj satnici- svaki predmet mora slijediti predviene i propisane sadržaje koje tijekom godine valjao!raditi ⇒ programiranje i planiranje nastavnog procesa je propisano, a nastavnici suodgovorni za točnost realizacije- ovaj dio programa temelji se na središtu (5ars$,"DD%#), dakle to je dio propisanog školskog

sustava- godišnji plan i program rada u školi ipak ostavlja veliku mogućnost daljnji$ razrada,odstupanja, po!oljšanja i kreacije- taj se dio po 5ars$-u naziva kurikulum temeljen na školi

- propisani dio, koji daje zadani okvir, čini čvrstu okosnicu koju svaka škola o!likuje na njojnajprimjereniji način- zato je u školi izuzetno važan godišnji plan i program rada koji dogovaraju, planiraju iizrauju upravo oni koji će ga i realizirati- u izradi, osim uvažavanja glavni$ zadani$ okvira predmeta i satnice za redovitu nastavu,sve ostale aktivnosti moguće je dodavati, osmišljavati, mijenjati i prilagoavati mogućnostimapojedine škole ili potre!ama učenika

- članovi stručnog tima oda!iru koje će aktivnosti i u kojoj satnici !iti zastupljene tijekomškolske godine

""


12/27

- Oeksi!ilnost godišnjeg plana i programa očituje se upravo u njegovoj različitosti svake godine

Plan i $#og#a' #a)a školske knjini!e

- sastavni dio godišnjeg plana i programa rada škole je i plan i program rada školske knjižnice⇒ donosi se godišnje i čini oz!iljan pristup temeljen na školi- ono što se propisuje u programu temelji se na >akonima o osnovnom i srednjem školstvu i

+tandardu za rad školski$ knjižnica u E@ i predstavlja okvir za vrste djelatnosti koje provodiškolski knjižničar, a sadrži:"# neposrednu odgojno-o!razovnu djelatnost%# stručnu i knjižničnu djelatnost# kulturnu i javnu djelatnost

-program navodi i poslove koje u okviru ovi$ djelatnosti tre!a o!aviti

1= Ne$os#e)na o)gojno-o*#a+ovna )jela%nos%

A6 Ra) s ("eni!i'a

• razvijanje navika dolaženja u knjižnicu• organizirano i sustavno upoznavanje učenika s knjigom i knjižnicom• razvijanje čitalačke sposo!nosti učenika• uvoenje suvremeni$ metoda u razvijanju sposo!nosti djelotvornog čitanja• ispitivanje zanimanja učenika za knjigu• pomoć pri iz!oru knjige i upućivanje u čitanje književni$ djela, stručne literature,

dnevni$ listova i časopisa• upućivanje u način i metode rada na istraživačkim zadaćama (upora!a leksikona,

enciklopedija, rječnika i dr#)• organizacija rada s učenicima u produženom i cjelodnevnom !oravku te s učenicima

putnicima

• rad s učenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi te satovima razredne zajednice• organizacija rada s učenicima u naprednim skupinama i izvannastavnim aktivnostima• rad na odgoju i o!razovanju u slo!odno vrijeme mladeži• organizacija nastavni$ sati u knjižnici (timski rad)• pomaganje učenicima u pripremi i o!radi zadane teme ili referata• uvoenje učenika u temeljne načine pretraživanja i korištenja izvora znanja

(informacija)• sustavno poučavanje učenika za samostalno i permanentno učenje ; cjeloživotno

učenje• poučavanje informacijskim vještinama pri upora!i dostupni$ znanja

>6 S(#a)nja s nas%avni!i'a i s%#("ni' %i'o'• suradnja s nastavnicima, svi$ nastavni$ predmeta i odgojni$ područja pri na!avi svi$

vrsta knjižnične grae• timski rad na pripremi nastavni$ sati i stvaralački$ radionica• suradnja nastavnika i knjižničara pri izvoenju pojedini$ nastavni$ sati• suradnja s nastavnicima i stručnim suradnicima na programima iz područja odgoja

mladeži• mentorski rad• timski rad na izradi višegodišnjeg plana razvoja školske knjižnice• suradnja sa županijskim stručnim vijećima

"%


13/27

C6 P#i$#e'anje? $lani#anje i $#og#a'i#anje o)gojno-o*#a+ovnog #a)a %es%#("no (sav#šavanje

• izrada godišnjeg plana i programa rada i pisanje izvješća• rad na usklaivanju s godišnjim planom i programom škole• pripremanje za odgojno-o!razovnu djelatnost i izvannastavnu aktivnost• mjesečno, tjedno i dnevno programiranje odgojno-o!razovnog (i drugog) rada• stručno, permanentno usavršavanje iz područje knjižničarstva i informacijski$ znanosti• praćenje literature iz područja pedagogije• praćenje dječje i literature za mladež• sudjelovanje na stručnim školskim sastancima• sudjelovanje na seminarima i savjetovanjima za školske knjižnice• suradnja sa >avodom za knjižničarstvo 1+P-a i županijskim matičnim služ!ama• suradnja s ostalim knjižnicama• suradnja s knjižarima i nakladnicima

= S%#("na i knjini"n( )jela%nos%• organizacija i voenje rada u knjižnici• na!ava knjiga i ostale informacijske grae

• izgradnja fonda• inventarizacija, signiranje, klasikacija i katalogizacija, predmetna o!rada, otpis i

revizija• izrada potre!ni$ informacijski$ pomagala• praćenje i evidencija knjižničnog fonda• statistički pokazatelji o upora!i knjižnog fonda• sustavno izvješćivanje učenika i nastavnika o novim knjigama i sadržajima časopisa

i razmjena informacijski$ materijala• usmeni i pismeni prikazi pojedini$ knjiga, časopisa i novina• izrada popisa literature i !i!liografski$ podataka za pojedine nastavne predmete• izrada popisa literature koja promiče kulturnu !aštinu i daje temelj za razumijevanje

različiti$ kultura• zaštita knjižnične grae

0= K(l%(#na i javna )jela%nos%- kulturna i javna djelatnost je dio godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice iknjižničara, a čini i sastavni dio odgojno-o!razovnog rada škole u cjelini- čine ju sljedeći elementi:

• organizacija, priprema i proved!a kulturni$ sadržaja kao što su predavanja, književne ilmske tri!ine, susreti i natjecanja u znanju, književni susreti, predstavljanja knjiga,tematske i prigodne izlož!e, lmske i video projekcije, susreti u školskoj knjižnici

• suradnja s kulturnim ustanovama koje se !ave organiziranim radom s mladeži u

slo!odno vrijeme (amaterska kazališta, pjevački z!orovi, narodne knjižnice i dr#)• suradnja s ostalim ustanovama kulture: knjižnice, muzeji, ar$ivi

- program se ostvaruje u redovnoj i iz!ornoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima-svaki programski sadržaj mora imati odreen: cilj, zadaće, sadržaje, sredstva

- točan raspored satnice unutar pojedini$ aktivnosti nije odreen, osim možda okvirnopreporučen internim dokumentima stručni$ knjižnični$ tijela- školski knjižničar je taj koji će sam izraditi program držeći se osnovni$ djelatnosti u zadanimomjerima:

?9Q odgojno-o!razovna djelatnost

=9Q stručna knjižnična i kulturna i javna djelatnost i stručno usavršavanje

"


14/27

- osnovna strategija škole zacrtana je u godišnjem planu i programu, a toj se strategiji tre!aprikloniti i knjižnica

- razrada programa rada knjižnice, uglavnom je, knjižničarev posao ; ne savjetuje se svimknjižnicama isti pristup- ponovno će odlučujuću ulogu imati vrsta škole i potre!e korisnika kao takvi$ ; potre!eučenika mogu !iti:

• vezane direktno uz nastavni proces i učenje

• vezane uz nji$ove dodatne interese- svi sadržaji koji se odnose oso!ito na odgoj ući će u kurikulum školske knjižnice

K(#ik(l(' školske knjini!e

- školski kurikulum najčešće čine predmeti koji se poučavaju- okvir za školski kurikulum moguće je opisati i kao smjernice koje su nastale i koje se stvarajuupravo da pomognu- on o!ično sadrži:

• temeljito načelo ili platformu• opseg i parametre kurikulumskog područja

• općenite ciljeve i svr$e predmeta u kurikularnom području• smjernice za izradu nastavnog programa predmeta• sadržaj• nastavna načela i načela učenja• smjernice za vrednovanje predmeta• kriterije za akreditiranje i ovjerovljenje predmeta• !uduće pomake u tom području

- ovo su ujedno i polazišta na kojima se temelji razvojni kurikulum školske knjižnice u područjuneposrednog odgojno-o!razovnog rada s učenicima koji u promijenjenim uvjetima predstavljaskupinu meuso!no povezani$ predmeta za planiranje odreeni$ područja učenja

- precizna oso!ina je učeniku orijentirano učenje

- dio kurikuluma koji će kreirati školski knjižničar mora !iti Oeksi!ilan, moći se mijenjati idoraivati svake godine temeljem iskustva i postignuća- u suradnji s pedagogom škole utvrdit ćemo koji o!lik nastave najviše odgovara učenicima- ako je to zorna nastava ili multimedijski organiziran nastavni sat u školskoj knjižnici, ponuditćemo plan s najmanje nastavni$ sati za svaki predmet- nakon što ovakav dogovor ue u godišnji kurikulum knjižnice postoje velike šanse da !udedo!ro zastupljena multimedijska nastava i u školskoj knjižnici i u učionici

-glavni ciljevi kurikuluma školske knjižnice koji ispunjavaju važne potre!e njezini$ korisnika su:• promovirati timski rad nastavnika i učenika• uvoditi najučinkovitije i suvremene o!like učenja• integrirati te$nologije u nastavu i učenje u svim područjima kurikuluma• neprestano ocjenjivati programske rezultate učenja, izvršavanja zadaća nastavnika, kao

pomoćno sredstvo pri stalnim nastojanjima po!oljšanja cijelog o!razovnog procesa• proširiti programe koji promiču kvalitetnije učenje• promovirati mogućnosti !olje komunikacije s nastavnicima• širiti suradnju s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u cilju stvaranja navika

učenja izvan škole• omogućuje vjež!anje sadržaja koji proširuje etičke i moralne vrijednosti, znanja koja

vode razumijevanju različitosti meu ljudima• proširiti povećanje u području informacijski$ te$nologija

"=


15/27

• uvoditi nove pristupe učenju kao primjenjivanje naučenog• širiti spoznaju o potre!i cjeloživotnog učenja (stručno usavršavanje nastavnika)

-planirati i provoditi kurikulum koji ispunjava sve potre!e korisnika za$tijeva odreenepreduvjete kao što su:

• kompetentan školski knjižničar• suradnički odnos• informacijska te$nologija• raznovrsni knjižnični fond

Poglavlje @ – "enje u i sa školsko' knjini!o'

- najčešće se od školske knjižnice očekuju funkcije namijenjene učenicima, no u novije vrijemesve svestranije zadovoljava odgojno-o!razovne potre!e škole na svim razinama (okrenuta je iučenicima i nastavnicima

- o!razovanje kao civilizacijska stečevina uključuje: učenike, nastavnike, mjesto učenja,vrijeme učenja

- znanje je najvrjedniji oso!ni kapital, a sagledavamo ga kroz sposo!nosti i mogućnostipojedinca da doe do njega, njime ovlada i primijeni ga u odreenim uvjetima- prioritet u o!razovanju dajemo stvaranju povoljni$ uvjeta za učenje, mjestu u školi koje ćesvojim du$ovnim ozračjem oplemenjivati !oravak u njoj ; takvo je mjesto školska knjižnica,mjesto gdje su svi knjižni i neknjižni izvori informacija i znanja:

• centralno smješteni• provedeni kroz kataloge te• na do$vat ruke korisnicima

- to mjesto se nudi kao mjesto !ogato promjenama, rezultat koji$ je učenje temeljeno naistraživanju, rješavanju pro!lema, pretraživanju, selekciji i korištenju informacija na svimdostupnim medijima- to je novi pristup učenju ; učiti radeći i raditi učeći s naglaskom na znati učiti'- svr$a je u tom području da učenici pri$vate školsku knjižnicu kao riznici ljudskog znanja ikulture, mjesto gdje će do!iti odgovore na pitanja i gdje će poticati nji$ov stvaralački iistraživački du$ ; to je osnova samostalnog učenja

- iz ti$ razloga školska knjižnica postaje potre!an suradnik u povezivanju svi$ z!ivanja unastavi i izvannastavnim aktivnostima- zadaća je školske knjižnice da informira, o!razuje, odgaja i za!avlja učenike putem

raznovrsni$ informacija i izvora znanja, ali i da organizira za nji$ takve aktivnosti u slo!odnomvremenu, kroz koje će oni postupno upoznati njezine mogućnosti u učenju i provoenjuslo!odnog vremena- što je du$ školske knjižniceM 4slonac, podrška učenju, vizija i nada !olje !udućnosti-koja je uloga školske knjižnice u poticanju i osuvremenjivanju o!razovanjaM-učimo učenike da su sve knjige u knjižnici za nji$ te im tako darujemo dar za cijeli život,učenje !ez stra$a, više radosti i zadovoljstva, onda i uspje$a u školi

-školska knjižnica odražava pravo lice škole kojoj pripada-razvijena i otvorena škola nezamisliva je !ez razvijene i otvorene školske knjižnice, koja je utakvoj školi središnje mjesto za učenje

Poglavlje @ a – "enje ( školskoj knjini!i

"


16/27

1= S%je!anje vješ%ina in7o#'a!ijske $is'enos%i-prvi osnovni o!lici učenja u suvremenoj školskoj knjižnici !ili su:

• individualno učenje• učenje u manjim skupinama ovi se o!lici u šk#knjižnici armiraju *9i$ godina• učenje u paru

-tendencija je !ila napustiti tradicionalnu knjižnicu i krenuti prema novoj, koja će imati zadaću

sudjelovati u o!razovanju ⇒ u toj novoj knjižnici na prvom mjestu je učenje

-za školsku knjižnicu upotre!ljavao se i termin 5ultimedijski centar, koji je !io jednakodo!ar, jer je sadržavao i dodatnu poruku da se školska knjižnica želi sa svojim resursimaproširiti i na ostale medije-osnovna zamisao je !ila učenje skupljanjem različiti$ informacija na različitim medijima-takva je nova knjižnica mogla preuzeti ulogu suradnika u o!razovanju svoji$ korisnika iučenika i nastavnika

4!lici učenja-počeci učenja u školskoj knjižnici vezani su uz:

a) individualno učenje po zadaći, iza nastave ; izrada seminarskog rada, referata i sl# ;individualno učenik uči propušteno, nejasno i ono što želi dodati svom znanju!) učenje u paru ili maloj skupini uglavnom se odnosi na izradu većeg i složenijeg seminarskograda

-ovaj o!lik učenja prvi je razvio upora!u više medija ⇒ taj je poticaj dolazio od školskogknjižničara-učenje kroz više medija (knjiga, slika, zvučni zapis, videoprilog, nastavni lmR) zapravo jeproces istraživačkog učenja-rezultat je rad i pripremljena prezentacija na sličan način

-ovaj o!lik rada školskog knjižničara s učenicima (individualno, u paru i manjoj skupini) sadrži

u osnovi poučavanje i razvijanje vještina informacijske pismenosti-termin informacijska pismenost uključuje logičan slijed metodički$ postupaka koje provodimou školskoj knjižnici, vodeću učenika kroz različite o!like i procese učenja-informacijska pismenost znači istodo!no:

• sposo!nost za prepoznavanje potre!e informacije za rješavanje pro!lema i razvijanjeideje

• postavljanje ključni$ pitanja• korištenje različiti$ informacija• lociranje relevantni$ i odgovorni$ informacija• sposo!nost korištenja praktični$ i konceptualni$ pri!ora i informacijski$ te$nologija• proces istraživanja• o!likovanje i o!javljivanje u tekstualnim i multimedijskim formatima i prilagod!a

te$nologija koje se pojavljuju

-školska je knjižnica direktno o!vezana i odgovorna za provoenje stjecanja vještinainformacijske pismenosti-primjena stečeni$ vještina potiče se i provodi takoer u školskoj knjižnici-planom i programom rada školske knjižnice su upravo zato predviene takve aktivnosti kojesu uvijek prožete i predviaju načine rada koji će armirati i vjež!ati učenje rješavanjempro!lema-program rada sadrži skupno poučavanje kroz nekoliko faza, ovisno o do!i i razvijenostikurikuluma pojedine škole i njezine knjižnice

-okvirno taj program o!u$vaća:• upoznavanje s načinima i o!licima rada školske knjižnice

"?


17/27

• snalaženje u školskoj knjižnici• služenje referentnom z!irkom• poučavanje za izradu seminarskog rada• poučavanje za izradu završnog rada

-svaka od faza širi se na detaljnije razine poučavanja

-< veliki, $#avila vje*anja (8$e Fig ?) razvili su 5ike 2isen!erg i Fo! Ferkonoitz (+.G) ;najpoznatiji i najrašireniji o!lici vjež!anja pristupa informacijama i o!lici informacijske

pismenosti novog informacijskog do!a u svijetu:deniranje zadaćeodreivanje strategije traženja informacijelociranje i pristup informacijiupora!a informacijesinteza vrednovanje

=Nas%ava ( školskoj knjini!i-u svakodnevnoj nastavnoj praksi i planiranju važno je svakom učeniku omogućiti napredak uučenju, a danas tog napretka nema !ez znanja upora!e informacija-zato je i opravdan za$tjev za cjelovitim uključivanjem školske knjižnice u nastavu i

izvannastavne aktivnosti-školska knjižnica postaje integralnim dijelom odgojno-o!razovnog procesa

-sve češće govorimo o nastavi kao komunikacijsko-interakcijskom procesu u kojem je !itanodnos i suodnos svi$ čim!enika-zato je suradnja nastavnika, stručni$ suradnika i knjižničara sve važnija: ona podržavanastavni proces i odreuje naša postignuća-uspješnost nastave uvelike ovisi i o upora!i odgovarajući$ sredstava, ureaja i pomagala kaoprenositelja i primatelja informacija ⇒ primjena nastavni$ medija, koji podupiru i promovirajunajdjelotvornije o!like izvoenja nastave, o!vezna je u nastavnom procesu

-nastavni proces u školskoj knjižnici samo je po!oljšanje za učenike i nastavnike, prostorno i

sadržajno, jer omogućava rad u skupini, paru ili individualno

-rad školske knjižnice u izravnoj je vezi s radom nastavnika, a očituje se u planiranju iprogramiranju nastavni$ sati, upora!i izvora znanja i o!razovnim postignućima

In%e#'e)ijalnos% ( školskoj knjini!i-nova, suvremena školska knjižnica ima mogućnosti individualizirati učenje, usavršitirazličitosti meu učenicima, i pružajući im potre!ne sadržaje prema sklonostima i dosezimasvakog pojedinog, na više različiti$ medija-po prvi puta učenik je mogao isti sadržaj ponoviti ili razjasniti na nekom drugom mediju kojimu !olje odgovara-to je dovelo do porasta individualnog učenja u prostorima knjižnice

-korak naprijed u organizaciji novi$ pristupa znanjem je stvaranje multimedijskih paketa zapojedine teme-uz ponueni, multimedijski paket učenik je učio oda!irući medij ili primajući ili dopunjavajućiznanje slikom , zvukom

-nastavnik je u traganju za osuvremenjenim pristupima nastavi pri$vatio suradnju sknjižnicom koristeći se resursima knjižnice-intermedijalnost u procesu učenja usvojena je dakle preko školske knjižnice i njezinestrategije razvoja i programske orijentacije-mogućnost oda!ira medija u individualnom učenju ili dinamična izmjena medija na

nastavnom satu rezultirala je !oljom motivacijom učenika

"I


18/27

-iako dugo prisutan ;kompjutor je tek s &nternetom stvarno mogao ući u o!razovanje-danas &nternet čini svaku našu knjižnicu pre!ogatom izvorima informacija i znanja ⇒ možemoga promatrati kao dio našeg fonda, kao dodatni resurs , ali i kao dodatni medij koji se daiskoristiti na tisuću načina

- intermedijalni pristup primjenjujemo u individualnom učenju, pripremi i izved!i nastavnogsata te u vrednovanju (evaluaciji)a) in)ivi)(alno ("enje ⇒ individualni rad u školskoj knjižnici najstarijeg je datuma, zato je

intermedijalno učenje u školskoj knjižnici započelo upravo u individualnom radu- učeniku %"#st#nezamislivo je učiti na klasičan način

!) nas%avni sa% ( školskoj knjini!i ⇒ spajanje interdisciplinarnog i intermedijalnogpristupa pruža mogućnost najučinkovitije nastave koja će sadržavati visoki stupanj motivacije,potre!nu dinamiku, rješavanje pro!lema u radu s manjim skupinama, priliku za kreativnostučenika, kvalitetnije znanje

c) $#e+en%a!ija +nanja ⇒ nije dovoljno samo učiti, naučiti i znati, nego je važno znatipokazati to znanje na poželjan način, prezentirati ga- intermedijalni pristup koristimo koristimo za dvostruko učenje:

učenje (zadanog) sadržajaučenje reproduciranog sadržaja- prezentacije nakon učenja mogu !iti rezultat rada u manjim skupinama na nastavnom satu ilirezultat naučenoga kroz individualno istraživačko učenje voeno u školskoj knjižnici

loga školskoga knjini"a#a ( in%e#'e)ijalni' $#e+en%a!ija'a- intermedijalno učenje i prezentacije tako stečenog znanja može se ostvariti samo uzte$ničku podršku školske knjižnice i kroz suradništvo nastavnika i školskog knjižničara- daljnja važna uloga školskoga knjižničara je pri vrednovanju učenički$ radova ⇒ pravilnovrednovati možemo samo ako se već i zadacima točno naznači učeniku što se očekuje odnjega, na koji način želimo da predstavi svoje znanje, što sve mora proučiti i sl#- zadatke za intermedijalnu prezentaciju izrauju zajedno nastavnik i školski knjižničar

⇒ in%e#'e)ijalnos% ( školskoj knjini!i je )akle )io (svajanja ili (svojenos%i vješ%inain7o#'a!ijske $is'enos%i- važnije od suvremene opreme je imati razvijene programe rada u školskoj knjižnici, do!arsuradnički odnos nastavnika i školskog knjižničara i već stvorenu naviku kod učenika nasuvremenije o!like rada ; kao što je interdisciplinarna nastava i intermedijalni pristup učenju

0=Nas%avni )an ( školskoj knjini!i- središnji pro!lem je kako o!likovati nastavu koja ne izaziva stres i dosadu- glavne odrednice takve nastave tre!ale !i !iti jasnoća, preglednost i aktivnost učenika

- nastavni dan u školskoj knjižnici najpogodniji je o!lik ostvarenje planirani$ ciljeva i želja- ovaj o!lik učenja primjenjiv je u sadašnjim uvjetima, prioritetno, u nižim razredima osnovneškole (razredna nastava) z!og jednostavnijeg ostvarenja zadaća nastavnog dana (jedna temase promiče kroz sve predmete) i z!og toga jer su učenici u uzrastu kada se razvijaju čitateljskesposo!nosti (temelj uspješnosti učenja svi$ predmeta) i komunikacijske vještine

3=Ra)ioni!a kao 'e%o)a ("enja i ivljenja- učenici aktivno sudjeluju u radu samo ako zadovoljavaju svoje potre!e, jer se tada za!avljajui uče- zato školska knjižnica ne tre!a !iti samo mjesto za učenje, već i prostor susretanja, življenja iiskustava

"*


19/27

- iz ti$ je razloga u školskim knjižnicama jako važno timsko suradničko učenje koje seostvaruje partnerstvom učenika, knjižničara, nastavnika i roditelja i savjetodavnim radom sučenicima- !itno je uspostaviti komunikaciju u kojoj nema kritike, a to možemo ako uspostavimoprijateljski meuso!ni odnos u kojem osjećamo povjerenje

- rezultat je zajedničko napredovanje, a ne napredovanje jednoga na račun drugoga

- knjižnični prostor o!ogatila je nova praktična metoda učenja jednostavnoga naziva ;RADIONICA- najjednostavniji opis ovog o!lika rada je kroz odgovore na tri pitanjaL84M -voena aktivnost (na pose!an način strukturirana)P.P4M +kupna aktivnost (kružna komunikacija)>.L84M ; vjež!anje neke vještine:

iskustveno učenje (o se!i, drugima, svijetu) rad na se!i socijalno učenje ( vjež!anje kooperativnog modela života, uzajamna tolerancija, kulture

zajedništva) odmor, opuštanje psi$oterapija

- voditelj ima složenu zadaću: poticati i olakšati razmjenu iskustava, koristiti svaku prigodu ipozitivno odgovoriti na potre!e, očekivanja i izražavanja doživljaja sudionika

-kako učiti i stvarati situacije u kojima će učenici !iti kreativni i aktivniM Proz igruN- kroz igru učenike privikavamo na suradnju, kontrolu ponašanja, planiranje, improviziranje,maštanje i razmišljanje- uz usvajanje znanja upošljavamo srce, ruke, odnosno uvodimo novi o!liku učenja ; učenjepreko u$a, oka i ruke

- prije rada važno je i nužno upoznati učenike sa sadržajem

- voditelj se odriče uloge onoga koji zna više, koji ocjenjuje, tumači, zapovijeda- učenici kroz vlastiti doživljaj i izražavanje dolaze do iskustva

- kako os'isli%i i vo)i%i #a)ioni!(Mvo)na ak%ivnos% ⇒ upoznavanje skupine i sadržaja (o$ra!ruje komuniciranje i opuštasudionike)S#e)išnja ak%ivnos% ⇒ glavna tema i svr$a radionice ( sadržaji usmjereni ka osnovnom cilju)Bav#šna ak%ivnos% ⇒ tema se zaokružuje (radovi, pano, izlož!a) olakšanje, opuštanje,zadovoljstvo postignućima

- radionički o!lik rada nema izričito odreeno vrijeme ; ono ovisi o !roju sudionika, planiranim

sadržajima i općem raspoloženju- komunikacija mora !iti višesmjerna-rad u skupinama je uspješan samo ako svi sudionici poštuju dogovorena pravila kojasačinjavaju moralni kodeks radionice- neka od ti$ pravila su: - povjerenje u proces - podrška i meuso!nopoštivanje - slo!oda ; nema prisile - tolerancija ; nemanadglasavanja - diskrecija ; nema omalovažavanja - svatko govori u svoje ime - ono što se govori ostaje meu sudionicima

- u čemu se pedagoška radionica kao o!lik rada i metoda učenja razlikuje od klasične nastaveu razreduM

"D


20/27

onaj koji uči izravno je uključen u neki dogaaj (situaciju, proces, aktivnost) i sam izvodizaključke

• zaključci su zapravo nastavne jedinice• ovo učenje se temelji na oso!nom iskustvu, a ne na iskustvu drugi$• iskustveno učenje je usmjereno na proces, a ne na sadržaj• na oso!no izgraeno, a ne preuzeto znanje (vještine, stavove)

- ovakvim učenjem ;procesom povezuje se razumijevanje svijeta s razumijevanjem se!e i

drugi$ (moralno-etičkim i socijalnim svijetom)-zato su pedagoške radionice i najdjelotvornija metoda socijalnog učenja

-radionice su važne u odgoju i o!razovanju i zato jer donose novo iskustvo, raz!ijajumonotoniju i osvježavaju nastavu, učenici !olje upoznaju se!e i svoje sposo!nosti, proširujusvoja znanja, osjećaju oso!no zadovoljstvo i dr#

9=Školski $#ojek%- suvremena školska knjižnica tre!a !iti stvarno središte odgojno-o!razovnog procesa- pod pojmom suvremena danas ne mislimo toliko na opremu i !9ogatstvo fonda, već na

različitost djelatnosti koje ona može ponuditi- suvremena knjižnica pronosi:• nove o!like učenja i rada• suvremene metode u pristupu izvorima znanja

- suvremenost školske knjižnice očituje se u dvije ključne uloge u školi gdje ona čini:• motivacijsko središte (za učenje)• mjesto, za poticanje, razvijanje i podržavanje vještina i sposo!nosti

- u novije vrijeme sve se više spominju i traže od ljudi znanja, sposo!nosti i vještine koje onikroz formalno o!razovanje nisu do!ili- za sada jedino školska knjižnica svojim sadržajima i programom poučava učenike:

• vještinama informacijske pismenosti• korelacijskim odnosima meu predmetima i sadržajima• vještinama prezentiranja znanja

- da !ismo postigli postupni plasman o!razovni$ mogućnosti školske knjižnice, potre!no jeviše samostalnosti i slo!ode u kreiranju količine, opsega i vrste znanja koja će korisniciusvajati - jedna od takvi$ prigoda je LP4+P& KE4S2P8

- potre!ni uvjeti za proved!u školskog projekta stječu se:• pojavom važnog i kompleksnog o!razovnog sadržaja koji nije predvien nastavnim

programom• potre!om da se učenjem o!u$vati sva ili što veća učenička populacija

- takvi o!imni programi jedino su izvodljivi u i sa školskim knjižnicama i to:• organizacijski• podrškom izvora znanja• kroz stručno uvoenje istraživanja, učenja i realizacije postavljeni$ zadaća

- učenje istraživanjem pokazalo se uspješnijim od klasičnog pristupa:• u knjižnici je moguće učenike !olje motivirati za rad• dopušta se i potiče kreativnost učenika• pokušava se raditi najsuvremenijim metodama učenja

• ne postoji direktna provjera znanja

%9


21/27

• vrednovanje je drukčije od klasičnog ocjenjivanja ; rezultati vidljivi kroz prezentacije(izlož!e)

• učenik doživljava odreen o!lik javne armacije (nastup)

- faze školskog projekta:• jasno odreivanje teme• odreivanje cilja• plan i organizacija aktivnost• motivacija

• mikro-plan predvieni$ aktivnosti• rad na zadaćama projekta• prezentacija uradaka• evaluacija

%"


22/27

•


23/27

• • povezivanja nastavnog sata• • povezivanja predmetni$ područja z!og rasterećivanja učenika od preveliki$ školski$

o!veza• -radi se o direktnom suradničkom odnosu nastavnika i knjižničara, a ne samo o

korištenju resursa knjižnice•

1= P#i$#e'a nas%avnog sa%a• - školska se knjižnica pojavljuje kao partner nastavniku u nastavi u pripremi nastavng

sata kroz: )i)ak%i"k( $#i$#e'(• -sudjelovanje knjižničara u pedagoškoj pripremi nastavnika može !iti vezano uz• → pronalaženje potre!ni$ izvora znanja• → ponudu dodatni$ izvora znanja• → sugestiju korištenja medija• → sugestiju idejnog rješenja sata• → sugestiju metoda i o!lika koji će !iti primijenjeni•

s%avljanje nas%avni, 'e)ija ( 7(nk!ij(

• - suradnja školske knjižnice i nastave najčešće se ostvaruje upotre!om različiti$ medijai pripadajući$ sredstava na nastavnom satu

• - u tom slučaju sat se odvija u školskoj knjižnici uz asisteniciju ili samo materijalnupripremu škoslkog knjižničara

•

= Pove+ivanje $#e)'e%ni, $o)#("ja i sa)#aja• - za razliku od škoslkog projekta koji se ostvaruje izvan redovite nastavei predstvalja

proces učenja u školskoj knjižnici, povezivanje predmetni$ područja ili korelacijasadržaja odvija se kroz nastavu, na nastavnom satu sa školskom knjižnicom

• - ovo je najteži o!lik suradnje s nastavom i stvarnog sudjelovanja školskog knjižničara unastavi

• - ponuda već razraene uvriježene s$eme korelacijski$ sati idealno je rješenjerasterećivanja učenika

•

Ko#ela!ija ( školskoj knjini!i•

• - zamisao o rasterećivanju učenika od preveliki$ školski$ o!veza moguće je ostvaritikroz suradnju sa školskom knjižnicom

• - interdiciplinaran pristup temama već se duže vrijeme primjenjuje u knjižničnomprostoru

• - sudjelovanje školskog knjižničara u pripremi korelacijske nastave realizira se kroz• • oda!iranje sadržaja• • oda!iranje pogodni$ predmeta• • oda!ir potre!ni$ medija• • sudjelovanje knjižničara u izvoenju sata• • organizaciju sata•

• - korelacijsku nastavu o!ilježavaju sadržaji koji se javljaju (ili čak preklapaju) u višepredmeta

• - na takvom satu kroz nekoliko redmeta i sudjelovanje više nastavnika sažet će se istečinjenice s različiti$ gledišta

•

• - školski knjižničar može sudjelovati u sa sadržajima svoje osnovne struke, ali uvijek uzdodatak neki$ sadržaja iz programa informacijskog opismenjavanja učenika• - ovaj suvremeniji pristup i tijek nastavi najčešće inicira školski knjižničar• - zato dio sata pripada samostalnom radu učenika i kratkim prezentacijama• - u tom dijelu voenje preuzima škoslki knjižničar


24/27

• - minimalno vrijeme za korelacijski pristup nastavi je !lok sat•

• - ne manje važna je i 'o%iva!ija za ovakav način rada s o!zirom da je nužno okupitiveći !roj sudionika

• - motivacijske postupke razrauje i provodi školski knjižničar• - priprema korelacijski sati ostvareni$ u suradnji sa školskom knjižnicom vrlo je složen i

dugotrajan proces koji organizira i priprema takoer školski knjižničar•

•

Poglavlje @ ! – S(#a)nja i %i'ski #a)•

• -do!ro postavljen plan suradnje, ali i proces njegova o!likovanja, u čije su ostvarivanjeuključeni svi, vodi stvaranju i jačanju osjećaja zajednički$ vrijednosti, odgovornosti irezultata

• -rezultati timskog rada ovise o stručnosti suradnika, kreativnosti i motivaciji za takavo!lik rada, koji s druge strane za$tijeva i !itne promjene u organizacijskoj kulturi kojačini infrastrukturu svi$ promjena

• -!ez takve infrastrukture nema ni promjena u o!razovanju

•• -s(#a)ni!i školskog knjini"a#a ( %i'sko' #a)( s(2 nastvanici, stručni suradnici,

ravnatelj, roditelji, nadreene o!razovne strukture•

•

Nas%avni!i• -učinkovitosti nastave i kvaliteti nastavnog procesa pridonosi desetak čim!enika ; od

toga tri skupine pose!no utječu na rad i zalaganje nastavnika:• • sustavna !riga za razvoj i motiviranost nastavnika• • stupanj samostalnosti u radu• • stvaranje sta!ilni$ uvjeta rada•

• - nastavnik se odreuje kao učitelj, suradnik, pedagog, odgajatelj koji organiziranastavni proces, poučava učenike i pri tom koristi takve postupke koji pomažu učenikuda aktivno i s razumijevanjem sudjeluje u radu

• - nastavnici su skloniji primjenjivati konvencionalne metode i postupke koji su im do!ropoznati: izlaganje, razgovor, pitanja i odgovori i zadaće iz udž!enika#

• - razloge, svakako, tre!a potražiti i u još uvijek nedovoljnoj suradnji na relaciji učitelj-školska knjižnica-školski knjižničar

• - školski knjižničari se trude pomoći nastavnicima u pronalaženju atraktivni$, praktični$i korisni$ programa za metodičko osmišljavanje nastave

•- upoznavanje knjižničnog fonda, njezini$ odgojni$ i o!razovni$ mogućnosti svakako ćepridonijeti uspješnosti odluka o tome kako naj!olje poučavati

•

• - interakcija talentiranog nastavnika i širok iz!or odgovarajući$ medija su ono što stvarasuvremene nastavne izved!ene te$nologije

• - na području takvog planiranja i ostvarenja jasna je i razumljiva uloga i značajsuvremene školske knjižnice i knjižničara

• - očituje se u interdiscilinarnom timskom radu, !udući da se nastavni sadržaji ipredmetna područja sve više integriraju

• - nastavnici, kao konačni provoditelji nastavni$ aktivnosti, tre!ali !i se više meuso!nodogovarati o značajnim pojedinostima, planirati i ocjenjivati teme, !iti ponekad jedni

drugima na satu, zajedno se stručno usavršavati i pomagati meuso!no•• - knjižnični fondovi omogućavaju stvaralačko ripremanje za nastvu i rad na satu,

ostvarenje timske, pro!lemske i projektne nastave


25/27

• - ističemo da u ovakvim aktivnostima knjižničar djeluje poticajno ureenim voenjemfrekvencije grae tijekom školske godine

•

S%#("ni s(#a)ni!i• - svakom djetetu tre!a omogućiti napredak prema njegovim oso!nim sposo!nostima, a

pose!na pozornost je potre!na upravo djeci koja z!og uo!ičajeni$ uvjeta , o!lika rda izadaća postavljeni$ većini učenika ne !i mogla napredovati sukladno s nji$ovimindividualnim mogućnostima

•• - ovo su razlozi zašto suvremenoj školi tre!aju, pored nastavnika pojedini$ predmeta, i

stručni suradnici, koji će u suradnji s nastavnicima, ravnateljima i ostalim mogućimsuradnicima svestrano istraživati pravce razvoja odgoja u školi, njegovu organiziranost,osmišljenost, utemeljenost, svr$ovitost, funkcionalnosti i vrijednost

•

• - danas stručni suradnici u školi (pedagog, psi$olog, socijalni pedagog-defektolg,informatičar i knjižničar) djeluju kao stručni tim, zalažu se za postupnost i sustavnost uplaniranju, ostvarenje i vrednovanje odgojno-o!razovnog procesa, metodičnost iorganiziranost rada i povezanost stručni$ i znanstveni$ pretpostavki sa školskompraksom

•• - !udući da je školski knjižničar stručni suradnik u nastavi, tj#član stručnog tima, iz

okvirog programa djelovanja tima ističemo područje stručnog usavršavanja nastavnika istručni$ suradnika i knjižnično-informacijsku djelatnost, što čini knjižničara odgovornimi značajnim čim!enikom uspješnosti rada stručnog tima

•

• - da !i rad stručnog suradnika !i uspješan potre!no je ovladavanje temeljnimfunkcijama razvojne djelatnosti, visok stupanj stručne kompetencije, stručni suradnikprofesionalac opredijeljen za inovacije, istraživanje, razvoj

• - stručni tim organiziran je tako da !ude što !liže odgojno-o!razovnom procesu,učeniku, roditelju istručnim organima škole ; iz ti$ razloga mjesto mu je u svakoj školi

• Ravna%elji• -uloga ravnatelja višestruko je značajna za školsku knjižnicu• - odnos ravnatelja prema školskoj knjižnici i njezinoj djelatnosti reOektira se kroz:• • podršku programa knjižnice• • poticanje nastavnika na suradnju s knjižnicom•

• - ravnatelj kao !itan čim!enik školskog kurikuluma je i onaj koji može da olakšauspješno utemeljenje školske knjižnice i njezini$ programa

• - koncept stari$ modela i stare percepcije knjižice i knjižničara zasigurno su još uvijek

prisutni u svijesti mnogi$ naši$ ravnatelja• - na promjenu takve percepcije knjižničara moraju djelovati sami knjižničari• - kvalitetan ravnatelj poznaje mogućnosti suvremene knjižice i kvalitete knjižničara

profesionalca•

• - što se očekuje od potpore ravnatelja programu rada školske knjižnice:• • od ravnatelja se očekuje da ima jasne stavove o vrijednosti programa• • da !ude vidljiv u školskoj knjižnici• • da podrži programe knjižnice kao modele za nastavnike• • da !ude dio tima u nekim projektima u knjižnici• • da osigura vrijeme za realizaciju programa školske knjižnice

• • da omogući nancijsku potporu za rad školske knjižnice•

• - potpora ravnatelja školskom knjižničaru očituje se kroz:• • neprekidu suradnju


26/27

• • uključenost školskog knjižničara u školski razvojni kurikulum• • poticanje i osiguravanje uvjeta za profesionalni razvoj• • povjerenje i o$ra!rivanje•

Ro)i%elji• - suradnjom roditelja i škole ne možemo !iti zadovoljni u našim uvjetima pa stoga tre!a

osmisliti programe i po!oljšati takvu situaciju•

- značajnu ulogu u svemnu ima školska knjižnica i knjižničar•• - suradnja knjižničara s roditeljima raa ideje za rad s djecom kod kuće, u čemu je !itno

dijeljenje iskustva izmeu doma i škole• - knjižničari ne smiju dopustiti ravnodušnost učenika prema knjigama, značilo !i to da

im pomažu u osiromašenju života u samom začetku• - moraju iskoristiti prigodu koja im se pruža i savjetodavno djelovati, pomoći roditeljima

i djeci u meuso!nom upoznavanju, razumijevanju i z!ližavanju• - !iti pomagatelji u !ržem pristupu informacijama i omogućiti roditeljima upotre!u

pedagoško-psi$ološke stručne literature, koja će i$ savjetovati kako pomoći djeci živjetii odrastati u svijetu koji na nji$ snažno djeluje i slikom i riječju i zvukom

•- roditelji imaju značajnu ulogu i u stvaranju čitateljski$ navika i interesa, kao i ukusa• - važno je da knjižničar !ude informiran o dječjem razgovoru kod kuće, o informiranjuroditelja o školskom radu, zadovoljstvu metodama rada, o postojanju kućne knjižnice,članstvu o!itelji u gradskoj knjižnici, korištenju kućne knjižnice i čitanju kod kuće

• - roditelji odlučuju o prvoj kupljenoj slikovnici ili knjizi, o pretplati na dječje časopise, okupovini knjiga i priručnika, oni su ti koji potiču dijete na čitanje i pričanje priča

•

• - !udući da je školska knjižnica na oso!it način usmjerena na susret učenika s knjigom i!udućim čitateljem, važno je u suradnji s roditeljima u svakom trenutku omogućiti impovratnu informaciju o razvijanju čitateljski$ navika i interesu nji$ove djece

•

• - knjižničar je u ulozi tumača prednosti do!re knjige, predlagatelj je knjiga prikladni$uzrastu, pojašnjava moguću na!avu kroz sadržajno upoznavanje djela, savjetujeroditeljima stvaranje oso!ni$ knjižnica

• - savjetnik je i u oda!iru knjiga za roendanski dar ili neku drugu prigodu•

• - suvremena škola trudi se opravdati ideju o partnerstvu škole i doma, jer se danasškolski život, prepun raznoliki$ aktivnosti više ne može zamisliti !ez pomoći i aktivnogsudjelovanja roditelja

•

Na)#eene o*#a+ovne s%#(k%(#e• -

••

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•


27/27

•

•

•

Školska knjižnica - korak dalje (skraćeno)

Documents