mirela slukan altić povijesna geografija...
TRANSCRIPT
Mirela Slukan AltićPOVIJESNA GEOGRAFIJA KOSOVA
kosovo.indb 1 2/21/06 2:21:20 PM
Mirela Slukan Altić
POVIJESNA GEOGRAFIJA
K O S O V A
Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb, 2006.
Copyright © 2006., Golden marketing-Tehnička knjiga Sva prava pridržana
Nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga
Za nakladnika Ana Rešetar
Recenzenti prof. dr. sc. Nenad Moačanin prof. dr. sc. Drago Roksandić
akademik Sima Ćirković prof. dr. sc. Zef Mirdita
Motiv na naslovnici: Kosovo na Weissovoj karti europske Turske iz 1829.
ISBN: 953-212-234-6
1.indd 2 2/22/06 8:39:20 AM
Mirela Slukan Altić
POVIJESNA GEOGRAFIJA
K O S O V A
Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb, 2006.
Copyright © 2006., Golden marketing-Tehnička knjiga Sva prava pridržana
Nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga
Za nakladnika Ana Rešetar
Recenzenti prof. dr. sc. Nenad Moačanin prof. dr. sc. Drago Roksandić
akademik Sima Ćirković prof. dr. sc. Zef Mirdita
Motiv na naslovnici: Područje Kosova na Weissovoj karti europske Turske iz 1829.
ISBN: 953-212-234-6
kosovo.indb 3 2/21/06 2:21:20 PM
kosovo.indb 4 2/21/06 2:21:20 PM
S A D R Ž A J
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Pojam Kosova tijekom povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Geografski uvjeti razvoja kosovskog prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
ANTIČKI KARTOGRAFSKI IZVORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Ptolemejeva karta Gornje Mezije (Moesia Superior) –
najstariji kartografski prikaz Kosova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Tabula Peutingeriana – prvi kartografski prikaz rimskih cesta
na području Kosova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17SREDNJI VIJEK (OD SEOBE NARODA DO POČETKA OSMANSKIH OSVAJANJA) . . . . 21
Kosovo nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva na karti Mohammada al Idrisija iz 1154. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
POČETAK OSMANSKOG PRODORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Prvi osmanski prodori i bitke na Kosovu polju
u kartografskim izvorima prve pol. 15. st. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Pad Kosova nakon bitke kod Novog Brda na karti svijeta
fra Maura iz 1459.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29KARTOGRAFSKI IZVORI IZ RAZDOBLJA RANE OSMANSKE VLADAVINE . . . . . . . . . 33
Izvori 16. stoljeća temeljeni na Ptolemejevim dostignućima . . . . . . . . . . . 36Kosovo u nizozemskim atlasnim izdanjima s kraja 16. stoljeća . . . . . . . . . 40
KOSOVO U DOBA HABSBURŠKO-OSMANSKIH RATOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Razdoblje Bečkog rata na kartama Cantellija i Coronellija . . . . . . . . . . . . 44Kosovo na ratnim kartama Požarevačkog i Beogradskog mira . . . . . . . . . . 53Habsburška nastojanja iz razdoblja
posljednjega habsburško-osmanskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60Kosovski prostor u doba ekspanzije Beogradskog pašaluka
na Weissovoj karti europske Turske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67Samostalna vladavina paša i albanskih plemena
na Kiepertovoj karti europske Turske iz 1853. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72Prvi pokušaji prikaza kosovskog prostora
u okviru srpske nacionalne kartografije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75RAZDOBLJE VELIKE ISTOČNE KRIZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Srpsko-osmanski ratovi i nova granica nakon Berlinskoga kongresa na karti iz 1876/78. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Kartografija Spiridiona Gopčevića u ulozi nacionalističke politike . . . . . . 81
Sadržaj 5
kosovo.indb 5 2/21/06 2:21:21 PM
6 Povijesna geografija Kosova
Balkanski ratovi – oslobođenje kao okupacija na novoj političkoj karti balkanskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
PRVI SVJETSKI RAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Kosovo u ratnim izvještajima i kartama Prvoga svjetskog rata . . . . . . . . . . 98
MEĐURATNO RAZDOBLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Prijedlozi razgraničenja Jugoslavije i Albanije
na Pariškoj konferenciji 1920. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Diobe Kosova u administrativnim podjelama
Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104DRUGI SVJETSKI RAT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Okupacija i podjela Kosova između Njemačke, Italije i Bugarske . . . . . . . 113POKRAJINA KOSOVO U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117KOSOVO DANAS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
SUMMARY. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Popis korištenih kartografskih izvora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Kazalo mjesta i zemljopisnih pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Kazalo osobnih imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157Bilješka o autorici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
kosovo.indb 6 2/21/06 2:21:21 PM
Predgovor 7
P R E D G O V O R
Bitne promjene koje su u Europi započele 1989/90. godine ponovno su istakle u prvi plan probleme malih naroda koji do tada, zbog male površine vlastita teritorija i niskog udjela u gospodarstvu Europe, nisu bili važan čimbenik
međunarodnih odnosa. Stvaranjem nove Europe i širenjem NATO-a stvorena je nova geopolitička karta europskoga kontinenta na kojemu pojedine manje zemlje, zahvaljujući svojim geostrateškim obilježjima, postaju ključ stabilnosti cijele regije. Jedno od takvih ključnih područja svakako je kosovski prostor u kojemu se već više od desetljeća odmjerava uspješnost ili neuspješnost domaće i međunarodne politike.Prostor Kosova stoljećima se nalazio na razmeđi različitih utjecaja. Na njegovu te-ritoriju vodile su se brojne bitke, doticale su ga linije razgraničenja ili pak prolazile njegovim prostorom često ga dijeleći prema interesima i potrebama drugih. Okol-nosti razvoja Kosova kao rubnog prostora sustjecanja različitih kultura, tradicija i državnih organizacija, tijekom cijele njegove povijesti bile su presudnim čimbeni-kom u njegovu povijesnom određenju. Interesi Osmanskog Carstva , Habsburške Monarhije , Srbije , Ugarske i Mletačke Republike, koji se stoljećima isprepleću na području Balkana , stavili su Kosovo u središte pažnje odredivši ga kao ključni geo-strateški prostor Balkanskog poluotoka. Za razumijevanje kosovske krize danas, neophodno je poznavanje prošlosti toga pro-stora. Povijesna geografija Kosova otkriva korijene problema i povijest nesporazumakoji su u pojedinim povijesnim razdobljima eskalirali do ratnih sukoba, postavljajući uvijek iznova taj prostor u ulogu jezgre nestabilnosti cijele regije. Povijest kosovskog prostora u ovoj je knjizi prvenstveno temeljena na kartograf-skim izvorima. Naime, kad se radi o osjetljivu pitanju kao što je povijesna geografijanekog prostora, kartografski izvori prikazuju povijest prostornih odnosa preciznije nego bilo koji drugi pisani izvor. Povijest i geografski prostor u kojemu se ona odi-grava nerazdvojno su povezani. Koliko su povijesni događaji bili određeni prosto-rom, toliko su i povijesni događaji utjecali na budući razvoj prostora ostavljajući u njemu vidljive tragove prošlosti ali i naznake budućnosti. Pri tome, karta nikad nije samo slika geografske stvarnosti, već i jasan odraz povijesnih, političkih i kulturnih konteksta u kojima je nastajala. Pri vrednovanju i analizi kartografskih izvora, u po-vijesnim disciplinama oba spomenuta aspekta imaju podjednaku vrijednost. Kartografski spomenici na kojima tijekom više stoljeća nalazimo ime Kosova, kao i imena kosovskih naselja, vjerodostojni su svjedoci njegove opstojnosti i povijesnoga kontinuiteta. Objavljivanjem i interpretacijom odabranih kartografskih izvora, že-lja nam je unaprijediti dosadašnje spoznaje o historijsko-geografskom razvoju ko-sovskog prostora te potaknuti sagledavanje mogućnosti njegova budućeg razvoja u europskom kontekstu.
kosovo.indb 7 2/21/06 2:21:21 PM
8 Povijesna geografija Kosova
U V O D
Pojam Kosova tijekom povijesti
Pojam Kosova tijekom povijesti upotrebljavao se u različitim oblicima i pro-stornim opsezima. Toponim Kosovo prvi se put spominje u djelima o Kosov-skoj bitki 1389. godine. Do tada su latinski kroničari spomenuto područje
nazivali Campus Merulae, odnosno Kosovo polje (Mirdita, 1999). Ime Kosova prešlo je prirodne granice Kosova polja u doba osmanske vlasti uvođenjem upravno-terito-rijalne jedinice Kosovski vilajet, koji je uoči Berlinskoga kongresa zamijenio prijašnje administrativne jedinice – sandžake, nazivane po pojedinim gradovima, sjedištima sandžaka. Sve do tada, ime Kosova upotrebljavano je isključivo za označivanje geo-grafskog prostora Kosova polja . Naime, u razdoblju srednjovjekovlja kada je kosov-ski prostor sastavni dio srpske države te rane osmanske vlasti nije poznata niti jedna administrativna jedinica koja je u imenu imala Kosovo (Ćirković, 1985). Prve detaljnije opise prostornog opsega srednjovjekovnog pojma Kosova nalazimo u ulcinjskog biskupa, inače Novobrđanina, Martina Segona . Opisujući put od Beo-grada do Skopja , Segon bilježi da se nakon odvojka puta prema Prokuplju i Nišu , otvara dolina Kosovica (danas poznata kao Malo Kosovo ) kojom protječe rijeka Lab a koja vodi do prostrana Kosovog polja (Campus Cassous). Prema Segonu, ravnica Kosova prostire se na oko 70 milja, protežući se između Sitnice i Laba na sjeveru i sela Kačanika na jugu (Petrusi, 1981). U današnjemu prostornom obuhvatu ime Kosovo upotrebljava se tek nakon 1968. godine kad je ime tadašnje autonomne pokrajine Kosovo i Metohija (Kosmet), preimenovano u Autonomna pokrajina Kosovo , proširujući tako ime Kosova sve do zapadnih granica Pokrajine, odnosno do zapadnih granica tadašnje Jugoslavije, uključujući u taj pojam i prostor čitave Metohije. Naziv Kosovo i Metohija, odnosno njihov zajednički naziv Kosmet , razlog je mnogih polemika i nesporazuma između Albanaca i Srba. Albanci naime zapadni dio Kosova zovu Rrafshi i Dukagjinit (Rafši i Dukađinit – Dukađinska ravnica ) prema imenu srednjovjekovne feudalne albanske obitelji čije se područje pružalo duboko u sjevernu Albaniju (Mirdita, 1999). Srbi pak taj dio nazivaju Metohija prema imanjima pravoslavnih manastira u čijem se posje-du u razdoblju srednjega vijeka nalazi velik dio Metohijske zavale (Ćirković, 1995)1. Pod pojmom Kosova, odnosno kosovskog prostora, u ovom radu podrazumijevamo čitav prostor današnje pokrajine Kosovo, uključujući i Metohijsku zavalu. Za Koso-vo u užem smislu korišten je pojam istočno Kosovo odnosno Kosovska zavala , dok pod zapadnim Kosovom podrazumijevamo prostor Metohijske zavale .
1 Naziv Metohija dolazi od grčke riječi metoh ko-ja označuje crkveni po-sjed (Ćirković, 1985).
kosovo.indb 8 2/21/06 2:21:21 PM
Uvod 9
Geografski uvjeti razvoja kosovskog prostora
Za razumijevanje historijsko-geografske problematike Kosova od iznimnog je zna-čenja poznavanje njegovih osnovnih geografskih obilježja te prometnog i geopoliti-čkog položaja. Kosovo danas ima površinu od 10 887 km2 na kojoj je prema popisu stanovništva 1991. godine živjelo 1 954 747 stanovnika (180 stanovnika/km2). Iako se radi o izrazito demografski i politički turbulentnom području, broj stanovnika stalno je u porastu. Naime, s prirodnim priraštajem od čak 30% Kosovo ima najviši prirodni prirast stanovnika u Europi . Planinski okvir Kosova izgrađen je od stijena različite starosti, što tom prostoru omo-gućuje raznovrsnu gospodarsku osnovu. Naime, Kosovo leži na granici triju geološko-tektonskih cjelina: dinarske, helenske i rodopske. Metohijsku zavalu okružuju pretežno vapnenačke planine s manjim zonama paleozojskih škriljaca i serpentina. Naprotiv, na rubovima Kosovske zavale i doline Binačke Morave planinski okvir, osim mezozoj-skih vapnenaca, izgrađuju kristalasti škriljci i eruptivi. Obje su zavale bile ispunjene tercijarnim jezerskim naslagama koje su djelovanjem rijeka velikim dijelom erodira-ne. Široke aluvijalne ravni uz Beli Drim , Sitnicu , Binačku Moravu i njihove pritoke te niske terase jezerskih naslaga između njih, koje su mjestimično pokrivene kvartarnim nanosima, pravi su kontrast okolnom visokoplaninskom okviru. Ta je razlika još izra-zitija u vegetacijskom pokrovu. Okvir zavale prekrivaju hrastove šikare, a mjestimično i slabe šume. Slična je slika sredogorja između Kosovske i Metohijske zavale . Istodo-bno, riječne aluvijalne ravni i terase pokrivene su travom i poljoprivrednim kulturama.Povoljne fizičko-geografske značajke Kosova čine ga iznimno vrijednim prostorom pogodnim za naseljavanje i gospodarsku valorizaciju. Prostrane zavale, Kosovska i Metohijska, čine iznimno vrijedan agrarni prostor dobro opskrbljen vodom. Iako je dno zavala relativno visoko (srednja visina Metohijske zavale je 450, a Kosovske 550 metara), nedostatak visokoplaninske barijere prema Jadranskom moru omogućuje prodor klimatskih utjecaja s Mediterana koji se očituju u klimi blagih zima, toplih ljeta te izrazito mediteranskom kišnom režimu s maksimumom padalina u kasnoj jeseni i zimi (Bertić, 1987).Za naseljavanje Kosova od velike je važnosti bio i njegov prometni položaj. Kosovski prostor smješten je u samom središtu jugoistočne Europe . Iako vardarsko-moravski prometni smjer koji čini prometnu okosnicu cijele jugoistočne Europe, povezujući egejski prostor s Pomoravljem i Podunavljem, prolazi nešto istočnije, kosovski je prostor dobro povezan ogrankom toga smjera koji preko Kačaničke klisure i Kosova polja, slijedeći smjer dinarskoga planinskog sustava, spaja Kosovo s Bosnom , doli-nom Neretve i Dubrovnikom s jedne strane, odnosno s egejskim prostorom s druge strane. Drugi, prizrensko-skadarski smjer, koji s Kosova dolinom Belog Drima izbija na Jadran kod Medunskog zaljeva, povezuje kosovski prostor s Medunom (Shën-gjin) , Lješom (Lezhë) , Skadrom (Shkodër) i Barom , upravo na mjestu gdje se Jadran najbliže primakao središnjem dijelu Balkanskog poluotoka (dolina Belog Drima u prosjeku se nalazi na oko 300 metara nadmorske visine, odnosno prijevoj Morina na 568 m). Takav prometni položaj stavlja Kosovo u središte interesa kao ključni prostor za povezivanje Podunavlja i Pomoravlja s jadranskim i egejskim prostorom.
kosovo.indb 9 2/21/06 2:21:22 PM
10 Povijesna geografija Kosova
Uz prometni položaj i agrarne vrijednosti, uzrok rane naseljenosti i povijesne važnosti Kosova je bogatstvo rudama. Najstarija naselja Kosova nisu samo važna raskrižja karavan-skih putova, već istodobno i središta rudarske aktivnosti (Novo Brdo , Janjevo , Trepča ). Takva obilježja Kosova te, istodobno, okruženost nepovoljnijim prirodno-geograf-skim brdsko-planinskim prostorima, učinile su ga logičnim prostorom širenja susje-dnih etničkih i državnih jezgri. Naime, tijekom ranije povijesti kosovski je prostor okružen državnim zajednicama čije su jezgre smještene u gorskim, nepovoljnijim okvirima (raška Srbija na sjeverozapadu, odnosno albanski prostor na zapadu i jugo-zapadu). U takvu historijsko-geografskom kontekstu Kosovo sa svojim iznimno do-
Slika 1.Današnji prometni položaj Kosova
kosovo.indb 10 2/21/06 2:21:24 PM
Mirela Slukan AltićPOVIJESNA GEOGRAFIJA KOSOVA
Golden marketing-Tehnička knjigaZagreb, Jurišićeva 10
tel.: 01/4810-819, 4810-820faks: 01/4810-821
e-mail: [email protected]
Urednik Ilija Ranić
Lektorica Nataša Pejić
Likovno rješenje koricaStudio Golden
Grafički urednik Danijel Šah
Tisak i uvezZnanje, Zagreb
CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb
UDK 911.3:94>(497.115) 94(497.115):912.43
SLUKAN-Altić, Mirela Povijesna geografija Kosova / MirelaSlukan Altić. – Zagreb : Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005.
Bibliografija. – Kazala.
ISBN 953-212-234-6
I. Kosovo -- Povijesna geografija
451205119
3.indd 160 2/22/06 8:40:13 AM