hrvatska vina i vinske ceste - početna...

HRVATSKA VINA I VINSKE CESTE

vinski vodic.indb 1 4/19/06 12:37:23 PM

Copyright © 2006, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, Hrvatska Sva prava pridržana

NakladnikGolden marketing-Tehnička knjiga

Zagreb, Jurišićeva 10

Za nakladnika Ana Rešetar

Urednik Mirko Banjeglav

Recenzentprof. dr. sc. Nikola Mirošević

FotografijeMario Hlača

ISBN 953-212-273-7


5

S A D R Ž A J

Riječ priređivača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Uvod (dr. sc. Ljiljana Gašparec-Skočić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Hrvatske vinogradarske regije, podregije i vinogorja . . . . . . . . . . . . 15

Sorte vinove loze i vina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Bogdanuša bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Cetinka bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Chardonnay bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Debit bijeli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Graševina (Grašica) bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Grk bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Kraljevina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Kujundžuša bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86Malvasija dubrovačka bijela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Malvazija istarska bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89Maraština bijela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Moslavac bijeli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108Muškat bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Muškat ottonel bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113Muškat žuti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115Neuburger bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118Pinot bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119Pinot sivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Pošip bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136Rajnski rizling bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Rizvanac bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156Sauvignon (sovinjon) bijeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159Silvanac zeleni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169Škrlet bijeli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173Traminac crveni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175Vugava bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183Zlatarica blatska bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185Žlahtina bijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186Babić crni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189Borgonja crna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191Cabernet franc (kaberne frank) crni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Cabernet sauvignon (kaberne sovinjon) crni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194Frankovka crna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Merlot crni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200Pinot crni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208Plavac mali crni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211Plavina crna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239Teran crni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240Trnjak crni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245Zweigelt crni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246


6

Pjenušava vina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249Specijalna vina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255

Proizvođači vina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259

Vinske ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277Vinske ceste Zagrebačke županije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281

Plešivička vinska cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283Zelinska vinska cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297

Moslavačka vinska cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305Istarske vinske ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315Međimurska vinska cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 329

Vinske ceste u nastajanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345Južna Dalmacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348Srednja Dalmacija i Dalmatinska zagora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351Otok Krk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355Hrvatsko zagorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357Slavonija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362Podunavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366

Statistički pokazatelji o hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu (2005.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373

Bilješka o priređivačima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375


7

RIJEČ PRIREĐIVAČA

K njiga-vodič Hrvatska vina i vinske ceste priređena je s nakanom da poštovanim čitateljima, poglavito poklonicima dobrih vina, sažeto

predstavi sve bogatstvo hrvatskoga vinogradarstva i vinarstva, postojeće vinske ceste kao i one u nastajanju, te ostale zanimljive i korisne podatke o toj gospodarskoj djelatnosti. Nastojali smo pružiti što više aktualnih podataka koji upućuju zainteresirane u vinogradarsko-vinarski svijet, od opisa najčešćih sorata vinove loze iz kojih se danas dobivaju najpoznatija hrvatska vina i njihovih značajki do adresa proizvođača. Vina su odabrana na temelju prepoznatljivosti po kakvoći i ostalim obi-lježjima, što može biti dobar putokaz onima koji ih žele kušati ili naba-viti u vinotekama, trgovačkim lancima, podrumima, ili uživati u vinu uz odabrana jela u hotelima, restoranima ili pak u svome domu. Onima koji budu putovali vinskim cestama, ovaj će vodič pomoći da pronađu želje-no odredište, podrume vinogradara i vinara i njihove kušaonice. Ondje mogu, uz uvijek srdačnu dobrodošlicu, provesti lijepe trenutke opuštajući se u ugodnom ozračju neponovljivih krajobraza, urešenih nasadima vino-ve loze, i uživati u bogatoj vinskoj ponudi i probranim domaćim jelima. Vjerujemo da će Vas ovaj vodič potaknuti na češće posjete vinorodnoj Hrvatskoj, ma koliko da su ponegdje vinske ceste i njihovi sadržaji u samom začetku. Turistička je to privlačnost kojoj je teško odoljeti u bilo koje godišnje doba. Vina su u knjizi prikazana s najnužnijim organoleptičkim svojstvima, a slike boca svojom brojnošću, opremom i porukama na etiketama same po sebi govore o raznovrsnosti ponude i količini hrvatskih vina s kon-troliranim podrijetlom. Novi dizajn kao i ukupna oprema butelja zorno potvrđuju prilagodbu suvremenom marketingu i zahtjevima istančanog ukusa vinskih poklonika i kupaca. Publikacija je nastala i zbog sve većeg zanimanja turista koji posjećuju našu domovinu za publikacije iz kojih mogu na pregledan i slikovit način steći uvid u hrvatsku vinogradarsko-vinarsku stvarnost. Moguće je, naravno, da je u ovoj knjizi, nenamjerno, izostavljeno poneko od hrvatskih vina ili poneki od njihovih proizvođača koji udovoljavaju zadanim osnovnim kriterijima. Moguće je, također, da je neki podatak ovdje naveden u međuvremenu promijenjen. Priređivači i nakladnik vje-ruju, međutim, da će u idućim izdanjima ovoga svojevrsnog vinskog vo-diča takvi propusti biti ispravljeni uz pomoć onih koji su u nj uvršteni, ali i svih njegovih čitatelja i korisnika.

Ljiljana Gašparec-Skočić Jole Bolić


9

UVOD

V ino, to ugodno, moćno i čudesno, nikad do kraja odgonetnuto piće, utkano je u cijeli život hrvatskih ljudi, njihovu tradiciju i povijest.

Stoga, kad je riječ o vinu u bilo kojoj prigodi, to je uvijek i ponovno odnos s osobitim poštovanjem, divljenjem i izuzetnom odgovornošću.O vinu zbore vinari i vinogradari, veletrgovci i trgovci, uvoznici i izvozni-ci, enolozi, sommelieri i gastronomi, liječnici, kupci odnosno potrošači i vinski poklonici, ali i oni koji to nisu. Nakana nakladnika ove knjige da izdvoji 30-ak najvažnijih sorata vinove loze iz kojih se proizvodi približ-no 310 vrsta hrvatskih vina što se redovito pojavljuju na tržištu, vrlo je smjeli pothvat koji će omogućiti mnogima u zemlji i izvan nje da bolje upoznaju našu vinsku ponudu. U ovom izdanju nalaze se osnovni i na vrlo jednostavan način prikazani podaci o posebnostima kultivara vinove loze i raznolikostima prezentira-nih vina. To pobuđuje zanimanje u čitatelja da se ona nekušana vina u prvoj prigodi kušaju, a nepoznata nastoje što prije upoznati. One, pak, koji tek razmišljaju postati profesionalnim vinogradarima i vinarima, valja učvrstiti u odluci da se upuste u podizanje vlastitih vinogradarskih nasada i uspostavljanje podrumarstva odnosno u proizvodnju vina. Ovaj svoje-vrstan vinski vodič omogućit će poklonicima vina i vinogradarskih krajo-braza, turistima i svim namjernicima brži susret s iskonskom prirodom, a putem opisanih vinskih cesta jednostavniji dolazak do željenog odredišta.Mnoštvo ovdje predstavljenih vinskih sorata i vina govori o bogatstvu i sa-dašnjoj ponudi vinogradarske Hrvatske. Vina su danas odnjegovana pri-mjenom suvremene tehnologije, stručnog znanja i s posebnom ljubavlju i pomnjom, na zasadama tradicije koja je u nas višestoljetna. Hrvatska se nalazi u okružju razvijenih vinogradarskih zemalja koje u vinogradarstvu i vinarstvu primjenjuju najsuvremenije tehnologije i dostignuća, pa se taj utjecaj također pozitivno odražava na domaću proizvodnju. Sadnja novih kultivara uvodi domaće vinogradarstvo u sveopću vinogradarsku globali-zaciju i svjetsku kvalitetu. Tako, primjerice, u posljednje vrijeme sve po-pularniji chardonnay iz hrvatskih vinograda postiže vrlo visoku kakvoću i sukladno tomu, visoku ocjenu na međunarodnim vinskim izložbama. Na taj se način tim kultivarom mogu postići i dobri financijski učinci, pa ga mnogi hrvatski vinogradari žele imati u svojem sortimentu.Osnovni čimbenici koji diktiraju uzgoj vinove loze su klimatski. Zahva-ljujući klimi, određeno je da vinogradi mogu uspijevati samo između 30° i 50° sjeverne, te 30° i 40° južne zemljopisne širine. Taj poželjan i dra-gocjen diktat prirode Božji je dar što se daje ljudima tih podneblja kako bi se bavili uzvišenim poslom uzgoja vinove loze. Republika Hrvatska se cijelim svojim ozemljem nalazi unutar vinogradarskog pojasa sjeverne


10 Hrvatska vina i vinske ceste

Zemljine polutke. Time je predodređena da bude vinogradarska zemlja. Raznolikosti i posebnosti njezina kontinentalnog dijela, primorja i mno-gobrojnih otoka, aktivnija obnova vinogradarstva, osobito autohtonih sorata, mogu je doista učiniti obećanom vinskom zemljom.Međutim, mogućnosti koje se pružaju u okviru kontinentalne i medite-ransko-primorske klime, vinogradarskih terena i položaja, zatim tradi-cije, pa vinogradarskoga iskustva i znanja nisu, nažalost, zasad dovoljno iskorištene.Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj se bilježi stalan pad vinogradarskih povr-šina te danas, prema statističkim pokazateljima ima svega oko 50 000 hektara vinograda. Tomu su pridonijeli različiti politički sustavi i česte promjene agrarne politike, industrijalizacija, ekonomska emigracija, mi-gracija stanovništva iz ruralnih u urbane sredine, sukobi i ratovi kao i osta-le društveno-ekonomske okolnosti. Koliko Republika Hrvatska stvarno ima površina pod vinovom lozom, nije utvrđeno niti jednim provedenim popisom. Realno stanje kao i namjensko korištenje vinogradarskih povr-šina utvrdit će se tek izradom vinogradarskoga katastra.Nakon osamostaljenja Hrvatske devedesetih godina 20. stoljeća, dono-si se novi hrvatski Zakon o vinu i pripadajući Pravilnik o vinu. Taj je zakon omogućio da se u okviru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva osnuje Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao jedina institucija za poslove iz tog područja, potom za utvrđivanje kakvoće vina, zaštite zemljopisnog podrijetla, vođenje vinogradarskoga katastra i drugih zako-nom određenih poslova, prema uzoru na slične institucije u razvijenim vinogradarskim zemljama. Zavod sa svojim stručnjacima, organizacijom i opremom, uspijeva u provedbi zadaća, tj. potpunoj primjeni međunarod-nih standarda, čime se svrstava u red priznatih europskih laboratorija za ispitivanje kakvoće vina i jakih alkoholnih pića. Suradničkim odnosom i pravodobnim ispunjenjem obveza prema korisnicima svojih usluga te ulaganjem zajedničkih napora u provedbi zakonskih propisa, Zavod izrav-no pridonosi da hrvatska vina postaju sve kvalitetnija.Važno je naglasiti kako među hrvatskim vinarima vlada pozitivan natje-cateljski duh u proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih vina. Tako se danas u Hrvatskoj održava, osim središnje nacionalne smotre, niz lokalnih i re-gionalnih izložaba vina, koje postaju i dio turističke ponude. No, ponaj-prije su to mjesta susreta vinogradara i vinara koji će ondje usporediti ka-kvoću svojeg vina s konkurencijom i neposredno doznati nešto o novim tehnologijama, zaštiti, cijenama i proizvodima. Osim, dakako, kakvoće vina, tu se ocjenjuje i tzv. vizualni dojam, izgled boce, etikete. Većina hrvatskih vinara stavlja na staklenke sve tri etikete (glavna, vratna i kon-traetiketa). Glavna naljepnica pruža osnovne podatke o vinu, propisane zakonom, a na kontraetiketi su dodatne informacije, kao što je preporuka temperature potrošnje vina ili uz koja jela je ono najužitnije, kako bi


11Uvod

gastronomski doživljaj bio što potpuniji. Prema izgledu i likovnom izra-zu, mnoge naljepnice su svojevrsna mala umjetnička djela. Naime, i na ovaj način proizvođači, nekom posebnošću, žele uvjeriti potencijalnoga kupca, potrošača da se u butelji uistinu nalazi osebujno vino. Treba reći kako etikete većine vina, predstavljenih u ovoj publikaciji, odražavaju i stvarni sadržaj u staklenci. Velika ponuda inozemnih vina na hrvatskom tržištu, osim kvalitete pro-izvodnje, zahtijeva od domaćih vinara i cjelovitiji marketinški pristup u opremanju i ponudi vlastitog proizvoda. Potrošači su sve zahtjevniji pa je vrlo važna spoznaja da su vino, staklenka i etiketa sastavnice jedinstvenog proizvoda. Prisjetimo se, kakvoću vina čini ukupnost njegovih svojstava izraženih standardnim parametrima koji se očituju odnosom organoleptičkih i ke-mijskih značajki što vino čine ukusnim, ugodnim, posebnim i korisnim za čovjeka. Hrvatski potrošači sve više traže i troše vrhunska i kvalitetna vina sa zemljopisnim i kontroliranim podrijetlom. Kakvoća vina se i u nas određuje prema međunarodnim standardima koje propisuje OIV i EU. Organoleptičko ocjenjivanje i podobnost vina za promet određuju školovani enolozi iz svih hrvatskih vinorodnih regija i vinogorja. Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo ima međunarodnu ovlasnicu za ispiti-vanje kakvoće vina i jakih alkoholnih pića, pa je tako stao uz bok odgova-rajućih europskih institucija za ispitivanje kakvoće vina, kojoj se obraća sve veća pozornost. Došlo se i u nas do spoznaje korisnosti vina za ljudski organizam (naravno, ako se troši u umjerenim količinama), pa je u Za-konu o vinu (iz 2003. god.) vino označeno prehrambenim proizvodom.Zahvaljujući uspješnoj suradnji struke i odgovarajućih tijela pri Mini-starstvu poljoprivrede i šumarstva, donesen je i Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru. To ministarstvo podupire i osnivanje novih na-sada, a dodatne poticaje za obnovu i sadnju vinograda pružaju i pojedine županije, posebno Zagrebačka.Vina koja su predstavljena u ovoj knjizi stvaraju se i njeguju u svim hr-vatskim vinogradarskim podregijama i vinogorjima, u okviru vinogra-darskih poduzetničkih gospodarstava, dok su vina iz manjih vinograda u vlasništvu mješovitih poljoprivrednih gospodarstava. Ovdje je potrebno istaknuti da sva ta vina imaju kontrolirano podrijetlo odnosno zemljo-pisnu zaštitu.Zaštita je provedena po regulativi koju je propisao OIV. Postupke zaštite karakteriziralo je višegodišnje praćenje radova u vinogradima i podrumi-ma uz utvrđivanje fizikalno-kemijskih i organoleptičkih značajki vina tedrugih važnih značajki koje proizlaze iz ekoloških uvjeta, položaja odre-đenog vinogradarskog područja. No, bez obzira na organizacijski oblik proizvodnje i područja na koji-ma se proizvode, sva vina ponuđena tržištu u cijelosti se uspiju prodati.


12 Hrvatska vina i vinske ceste

Vinogradarstvo i vinarstvo na taj način ekonomski je sve isplativija po-ljoprivredna djelatnost. I ta činjenica također postaje dobrim razlogom povećanog zanimanja za profesionalno bavljenje vinogradarskom i vinar-skom proizvodnjom.Svi ovi kao i drugi pozitivni pomaci i nastojanja, međutim, nisu dostatni da ta grana poljoprivrede ima veće značenje u cjelokupnom gospodarstvu zemlje, a u Europi da postanemo vinarski čimbenik koji se ne može zao-bići. Današnja je proizvodnja hrvatskih vina prešla kritičnu točku u kojoj je uvoz vina nadjačao izvoz s tendencijom rasta uvoza. Takav trend nije pogodan za hrvatske vinogradare, za hrvatsko gospodarstvo kao ni za do-maće vinsko tržište, posebno u dijelu turističke privrede. Osim prijašnjih društvenih okolnosti, tom stanju pridonose neodgovorajuća imovinsko-pravna regulativa u području nasljeđivanja, tromost birokracije u proved-bi Zakona o poljoprivrednom zemljištu te posljedice ratnih razaranja i onečišćenja minama. Također, još uvijek nedostaju jasne odredbe o rasadničarskoj proizvodnji loznoga sadnog materijala. Zdravstveno stanje sadnog materijala je ne-zaobilazni čimbenik trajanja i ekonomičnosti vinogradarskog nasada u eksploataciji, pa se organizacija proizvodnje, kakvoća i promet sadnica vinove loze mora podvrći vrlo strogom nadzoru. To, kao i niz drugih otvorenih i neriješenih ozbiljnih pitanja u ovoj grani, traži svrstavanje vinogradarstva među primarne poljoprivredne djelatnosti u okviru cjelo-kupne hrvatske agrarne politike. Klimatski, ekološki, znanstveni i ljudski potencijali, vinogradarski tereni, položaji i višestoljetna vinogradarska tradicija, ekonomska isplativost – resursi su za uspješnu vinogradarsku proizvodnju u Hrvatskoj.Hrvatska je zemlja u tranziciji koja mora težiti da dostigne uređenost vinogradarskih površina, sadnju novih vinograda na način i po primje-ru vinogradarskih zemalja Europske unije, koristeći se vlastitim prednos-tima. Nije realno očekivati sadnju vinograda na golemim površinama, jer velikim poljoprivrednim kombinatima predstoji privatizacija, gdje to nije učinjeno, a zemlja kojom su se koristili državno je vlasništvo. Obnova, održavanje i čuvanje vinogradarskih prostora u cijeloj zemlji može prido-nijeti gospodarskom boljitku i trajnom zapošljavanju svih članova obi-telji samo u okviru obiteljskih gospodarstava. To podrazumijeva sadnju na manjim površinama i grupiranje malih parcela u veće funkcionalne i ekonomski isplative vinogradarske nasade. Naravno, i tu se vidi izrada vinogradarskog katastra kao neodgodiv posao koji valja ubrzati.Niz napuštenih, neobrađenih vinograda, posebno u priobalju i na otoci-ma, mogu biti kvalitetan temelj za ekološku proizvodnju grožđa i vina. Vino je (sada i u nas) hrana. Svijet, osobito razvijeni dio, sve više traži hranu proizvedenu u prirodnim staništima, uz primjenu prirodnih or-ganskih gnojiva, reduciranje klasične zaštite i zatravnjivanje vinograda.


13Uvod

Upravo takav trend je dodatna prednost za postojeće i potencijalne hr-vatske vinogradare koji u tome imaju gotovo neizmjerne mogućnosti. Takva proizvodnja je skuplja i u njoj ne postoji red industrijskih veličina, no njezin plasman, osobito putem turističke ponude, vrlo je probitačan. Autohtoni nasadi u tradicionalnom uzgoju u ruralnoj sredini sve više su poželjni, a pijenje vina dobivenog iz takvog vinograda i u takvu vino-gradu poseban je doživljaj za svakog vinoljupca. Hrvatski sabor je još početkom 2001. godine donio Zakon o ekološkoj proizvodnji poljopriv-rednih proizvoda. Time su određeni i zakonski okviri za taj način proiz-vodnje pa više nema zapreka ni za ekološka vina, posebno proizvedena od autohtonih kultivara.Hrvatska ima konkurentske i usporedne prednosti za vinogradarsku proizvodnju, ali ih uistinu treba iskoristiti. Prezentirana vina, njihova kakvoća i ukupni pomaci učinjeni do sada, mogu biti motiv mladim agronomima, vinogradarima i vinarima i onima koji to žele biti - da se uključe u podizanje novih nasada. Svima je želja da Republika Hrvatska postane ugledna vinogradarska zemlja u svojim razmjerima, što bi se trebalo ostvariti u sljedećih nekoliko godina, tj. ulaskom u EU. No, to pretpostavlja da 50 000 hektara vinograda koje broji statistika, bude potpuno obnovljeno, a da se vinogradarskim katastrom urede posto-jeći nasadi kao i ostale potencijalne vinogradarske površine i položaji. Vinogradarski katastar dat će podlogu za vođenje optimalne zemljišne vinogradarske politike u zaštiti vinogradarskih površina te zaštiti autoh-tonih sorata kao kulturnoga, nacionalnoga i povijesnog identiteta. U sveopćoj i nezaustavljivoj globalizaciji, upravo je vinogradarstvo nacio-nalna prilika za Hrvatsku. I ovdje opisana vina po svojoj kakvoći, oprem-ljenosti staklene boce i općem dojmu nimalo ne zaostaju za europskim vinima iste kategorije, dok im je proizvođačka cijena znatno niža. Stoga vjerujemo da će se hrvatska vina u budućnosti moći uspješno nositi s inozemnom konkurencijom odnosno izazovima svjetskog tržišta.


HRVATSKA VINA I VINSKE CESTE

NakladnikGolden marketing-Tehnička knjiga

Zagreb, Jurišićeva 10tel.: 01/4810-819, 4810-820

faks: 01/4810-821e-mail: [email protected]

www.gmtk.net

LektoricaAlka Zdjelar-Paunović

KorektoricaNataša Pejić

Likovno rješenje koricaTanja Balotić

Grafički urednik Danijel Šah

Tisak i uvezGrafika Gulan, Sisak

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 663.2(497.5) 338.48:663.2>(497.5) HRVATSKA vina i vinske ceste / priredili Ljiljana Gašparec-Skočić, Jole Bolić. - Zagreb : Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006. ISBN 953-212-273-7 1. Gašparec-Skočić, Ljiljana 2. Bolić, Jole I. Vina -- Hrvatska II. Vinske ceste -- Hrvatska 460412083

ceste.indd 376 4/19/06 1:05:25 PM

hrvatska vina i vinske ceste - početna...

Documents