[mediji] kolumna zastupnice ivane maletić: eu zna strateške ciljeve za rast i razvoj, a hrvatska?

1
7 EU VIJESTI Cjenik piše Kremlj A politika je još daleko od smirivanja. Separatisti se na istoku Ukrajine žale da su vladine snage pokrenu- le novu vojnu operaciju u kojoj koriste i ratno zra- koplovstvo. Tvrde kako je u borbama samo u gradu Donbasu (Donjecku) "naj- manje 35 osoba" izgubi- lo živote. S druge strane, i novoizabrani predsjednik Ukrajine Porošenko shva- a kako e oito s Moskvom morati nai rješenje "ita- vog paketa", kako i traži Kremlj. Tu onda ulazi i pro- blem separatista i, kako Ki- jev tvrdi, agenata ruske taj- ne službe koji se na istoku zemlje predstavljaju kao politike voe pokreta pri- pojenja Rusiji pa sve do ci- jene plina i energenata koji Ukrajini stižu od velikog susjeda na istoku. Porošenko je zato ve na prvoj konferenciji za novinare nakon objavlji- vanja izbornih rezultata priznao kako možda meu njima ne vlada neka veli- ka ljubav, ali kako ruskog predsjednika Putina "vrlo dobro poznaje". Utoli- ko i on vjeruje kako nema drugog puta nego nai do- govor s kojim bi mogla ži- vjeti i jedna i druga stra- na. DW ETVRTAK 29/5/2014 OPSKE UNIJE za Ukrajinu Cijena plina za Ukrajince poetkom travnja SKOILA JE SA 268 DOLARA za tisuu kubinih metara plina na ak 485 dolara NJEMAKA GLAVNE teme na razi- ni institucija Europske unije u sljede- im godinama bit e vezane uz otva- ranje radnih mjesta, rast i razvoj. U tom kontekstu, poticanje srednjeg i malog poduzetništva, ouvanje i ra- zvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj ruralnih kraje- va, reindustrijalizacija, digitalizacija i informatizacija društva teme su koje zaokupljaju sve države lanice. POBOLJŠANJE poslovnog okru- ženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne industrijske osnove koja e biti konkurentna na svjetskom trži- štu jedna je od najvažnijih inicijati- va Unije. S ciljem poboljšanja ino- vativnosti na razini Unije intenzivno se radi na osmišljavanju poboljšanja okvira i pristupa izvorima financira- nja za istraživanje i inovacije. Cilj je osigurati da se što vei broj ino- vativnih ideja pretvori u proizvod ili uslugu koja kreira rast i zapošljava- nje. U prvi plan stavlja se i povea- nje efikasnosti gospodarstva u upo- trebi resursa, poveanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, mo- derniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske efikasno- sti. Konkurentnost se želi pojaati i uvoenjem brzog interneta te ostva- rivanja koristi od jedinstvenog digi- talnog tržišta za stanovništvo i gos- podarstvo Unije. Moderniziranjem tržišta rada kroz cjeloživotno obra- zovanje i veu mobilnost želi se osi- gurati bolje uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada. Poboljša- njem kvalitete obrazovnog sustava cilj je olakšati ulazak mladih na trži- šte rada. U realizaciji svih navedenih aktivnosti bitno je osigurati društve- nu i teritorijalnu koheziju tako da ko- rist od rasta gospodarstva bude što šire rasporeena te da se siromašni- ma i društveno iskljuenima osigura dostojanstven život. KAKO SE Republika Hrvatska kao dr- žava lanica vidi u ovim inicijativama i ciljevima? Kojim projektima emo doprinijeti njihovom ostvarivanju? Koji su naši specifini ciljevi unu- tar ovog okvira? To je nejasno svi- ma. Odgovori na ova pitanja kljuni su za korištenje europskih fondova u razdoblju 2014-2020, kljuni su za naš rast i razvoj. Uz nedostatak strategije i provedbe bilo kakvih mjera za poticanje kon- kurentnosti i razvoj poduzetništva iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja jav- nim financijama. Državni proraun potpuno izmie kontroli i mi smo postali država s brzorastuim defi- citom i dugom. KADA SE malo analizira proraun 2014. nakon svih ovih rebalansa i mjera poveanja prihoda teško je za oekivati da e realizirani priho- di biti za 6 milijardi kuna vei u od- nosu na 2013. Rashodi su sa 119,8 milijardi kuna u 2012. doživjeli skok na 126,8 milijardi kuna u 2013. To je rezultat loše politike upravljanja rashodima koji su fiktivno smanje- ni u 2012. da bi ponovno eksplodi- rali u 2013. U 2014. rashodi rastu na 130,6 milijardi kuna. Vlada govori o bolnim reformama koje provodi i da im zato pada popularnost. Bilo bi zanimljivo znati koje su to bol- ne reforme i gdje se vide rezultati. Ima li nešto drugo osim reorganizi- ranja temeljenih na politikim am- bicijama? Pravosue, uredi državne uprave, Hrvatske šume, tako npr. u podrujima gdje su šume glavni re- surs umjesto da je zbila redove, do- vela novo znanje i gradila kapaci- tete te pripremala projekte koji e povlaiti europski novac, Vlada ot- pušta ljude. VLADA NE RADI strateško, koordi- nirano, timski i po naelima partner- stva i zato je upravo Vlada najvea prepreka rastu i razvoju Republike Hrvatske. EUROPA ZNA STRATEŠKE CILJEVE za rast i razvoj, a Hrvatska? IVANA MALETI, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu KOLUMNA — Prie iz Bruxellesa Uz nedostatak strategije i MJERA ZA POTICANJE iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja javnim financijama

Upload: ivana-maletic

Post on 06-Mar-2016

215 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Kolumna zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

TRANSCRIPT

Page 1: [MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: EU zna strateške ciljeve za rast i razvoj, a Hrvatska?

7EU VIJESTI

Cjenik piše KremljA politika je još daleko od smirivanja. Separatisti se na istoku Ukrajine žale da su vladine snage pokrenu-le novu vojnu operaciju u kojoj koriste i ratno zra-koplovstvo. Tvrde kako je u borbama samo u gradu

Donbasu (Donjecku) "naj-manje 35 osoba" izgubi-lo živote. S druge strane, i novoizabrani predsjednik Ukrajine Porošenko shva-�a kako �e o�ito s Moskvom morati na�i rješenje "�ita-vog paketa", kako i traži Kremlj. Tu onda ulazi i pro-blem separatista i, kako Ki-jev tvrdi, agenata ruske taj-ne službe koji se na istoku zemlje predstavljaju kao politi�ke vo�e pokreta pri-pojenja Rusiji pa sve do ci-jene plina i energenata koji Ukrajini stižu od velikog susjeda na istoku.

Porošenko je zato ve� na prvoj konferenciji za novinare nakon objavlji-vanja izbornih rezultata priznao kako možda me�u njima ne vlada neka veli-ka ljubav, ali kako ruskog predsjednika Putina "vrlo dobro poznaje". Utoli-ko i on vjeruje kako nema drugog puta nego na�i do-govor s kojim bi mogla ži-vjeti i jedna i druga stra-na. DW

�ETVRTAK 29/5/2014

CJENKANJE EUROPSKE UNIJE i Rusije oko plina za Ukrajinu

Cijena plina za Ukrajince

po�etkom travnja

SKO�ILA JE SA 268

DOLARA za tisu�u kubi�nih

metara plina na �ak 485

dolara

NJEMA�KA GLAVNE teme na razi-ni institucija Europske unije u sljede-�im godinama bit �e vezane uz otva-ranje radnih mjesta, rast i razvoj. U tom kontekstu, poticanje srednjeg i malog poduzetništva, o�uvanje i ra-zvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj ruralnih kraje-va, reindustrijalizacija, digitalizacija i informatizacija društva teme su koje zaokupljaju sve države �lanice. POBOLJŠANJE poslovnog okru-ženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne industrijske osnove koja �e biti konkurentna na svjetskom trži-štu jedna je od najvažnijih inicijati-va Unije. S ciljem poboljšanja ino-vativnosti na razini Unije intenzivno se radi na osmišljavanju poboljšanja okvira i pristupa izvorima financira-nja za istraživanje i inovacije. Cilj je osigurati da se što ve�i broj ino-vativnih ideja pretvori u proizvod ili uslugu koja kreira rast i zapošljava-nje. U prvi plan stavlja se i pove�a-nje efikasnosti gospodarstva u upo-

trebi resursa, pove�anje korištenja energije iz obnovljivih izvora, mo-derniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske efikasno-sti. Konkurentnost se želi poja�ati i uvo�enjem brzog interneta te ostva-rivanja koristi od jedinstvenog digi-talnog tržišta za stanovništvo i gos-

podarstvo Unije. Moderniziranjem tržišta rada kroz cjeloživotno obra-zovanje i ve�u mobilnost želi se osi-gurati bolje uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada. Poboljša-njem kvalitete obrazovnog sustava cilj je olakšati ulazak mladih na trži-šte rada. U realizaciji svih navedenih aktivnosti bitno je osigurati društve-nu i teritorijalnu koheziju tako da ko-rist od rasta gospodarstva bude što šire raspore�ena te da se siromašni-ma i društveno isklju�enima osigura dostojanstven život.KAKO SE Republika Hrvatska kao dr-žava �lanica vidi u ovim inicijativama i ciljevima? Kojim projektima �emo doprinijeti njihovom ostvarivanju? Koji su naši specifi�ni ciljevi unu-tar ovog okvira? To je nejasno svi-ma. Odgovori na ova pitanja klju�ni su za korištenje europskih fondova u razdoblju 2014-2020, klju�ni su za naš rast i razvoj.Uz nedostatak strategije i provedbe bilo kakvih mjera za poticanje kon-kurentnosti i razvoj poduzetništva iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja jav-nim financijama. Državni prora�un potpuno izmi�e kontroli i mi smo postali država s brzorastu�im defi-citom i dugom. KADA SE malo analizira prora�un 2014. nakon svih ovih rebalansa i mjera pove�anja prihoda teško je za o�ekivati da �e realizirani priho-di biti za 6 milijardi kuna ve�i u od-nosu na 2013. Rashodi su sa 119,8 milijardi kuna u 2012. doživjeli skok na 126,8 milijardi kuna u 2013. To je rezultat loše politike upravljanja rashodima koji su fiktivno smanje-ni u 2012. da bi ponovno eksplodi-rali u 2013. U 2014. rashodi rastu na 130,6 milijardi kuna. Vlada govori o bolnim reformama koje provodi i da im zato pada popularnost. Bilo bi zanimljivo znati koje su to bol-ne reforme i gdje se vide rezultati. Ima li nešto drugo osim reorganizi-ranja temeljenih na politi�kim am-bicijama? Pravosu�e, uredi državne uprave, Hrvatske šume, tako npr. u podru�jima gdje su šume glavni re-surs umjesto da je zbila redove, do-vela novo znanje i gradila kapaci-tete te pripremala projekte koji �e povla�iti europski novac, Vlada ot-pušta ljude.VLADA NE RADI strateško, koordi-nirano, timski i po na�elima partner-stva i zato je upravo Vlada najve�a prepreka rastu i razvoju Republike Hrvatske.

EUROPA ZNA STRATEŠKE CILJEVE za rast i razvoj, a Hrvatska?IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

Uz nedostatak strategije i MJERA ZA POTICANJE iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja javnim fi nancijama