5EU VIJESTI

ti i iz svemira i turski pre-mijer obe�ava kako �e prvi zrakoplovi slijetati na novu zra�nu luku ve� za tri godine, 2017., a do kraja �e biti završena godinu dana kasnije. Naravno, to ima i svoju - golemu cijenu.

Troši se pravo bogatstvoI to u više podru�ja. Prva cijena se može izra�unati u eurima i centima i samo prva faza treba koštati oko 22 milijarde eura. Štovi-še, to je zapravo tek dio gra�evinskih planova tur-skog premijera doslov-no dostojnih drevnih rim-skih careva: nova zra�na luka bi trebala dobiti i pri-stup moru. Jer planirana je i gradnja "drugog" Bos-porskog tjesnaca, kanala kroz kojeg bi trebali prola-ziti brodovi iz Crnog u Sre-dozemno more kako ne bi morali prolaziti kroz Ista-nbul.

I dok se ve� tu može po-staviti pitanje da li �e se u dogledno doba isplatiti ta golema investicija, kod druge cijene je posve iz-vjesno da �e bogatstvo biti nepovratno uništeno. Jer kako isti�e Emina Girgin, ve� za zra�nu luku �e tre-bati oboriti dva i pol mili-juna stabala, 70 jezera tre-ba biti isušeno i da se sad

ne govori o životinjskom svijetu.

Jer to podru�je u europ-skom dijelu Turske je jed-

no od rijetkih koje je osta-lo još donekle netaknuto i uto�ište je brojnih pti-ca-selica. Za ovu zaštitni-cu okoliša i aktivisticu tu nema sumnje: "Ovaj tre-�i aerodrom je ubojstvo." Ove šume pred velegra-dom su do sad bile izvor ži-vota za sve koje žive u Ista-nbulu. "Odavde je dolazila �ista voda i �ist zrak. To je bio izvor vode i plu�a gra-da." DW

MEGAPROJEKT U ISTANBULU

Za novu golemu

zra�nu luku u Istambulu

trebati oboriti DVA I POL MILIJUNA STABALA,

70 jezera treba biti

isušeno

INSTITUT za razvoj poslovnog uprav-ljanja (IMD) objavio je rezultate ocje-ne konkurentnosti za 2014. prema ko-jima je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 ocijenjenih svjetskih eko-nomija. Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto ponovno svrstava Hr-vatsku me�u najlošije države po kon-kurentnosti. Najve�e prepreke razvo-ju gospodarstva i rastu konkurentnosti predstavljaju porezni sustav, sposob-nost Vlade da reagira na izazove kri-ze, stabilnost i predvidljivost politika te u�inkovito pravno i poslovno okruže-nje. Po svim indikatorima ovog istra-živanja Hrvatska je dobila negativne ocjene, a najve�i pad bilježi u podru�-ju upravljanja javnim financijama.

U TOME je ovo istraživanje vrlo sli�-no komentarima i preporukama koje je objavila 2. lipnja 2014. Europska komisija vezano uz rješavanje proble-ma prekomjernog deficita i provedbu reformi s ciljem postizanja rasta i ra-zvoja. Jedna od klju�nih zamjerki od-nosi se na mjere prora�unske kon-solidacije u kojima se ne razmišlja o poboljšanju kvalitete javnih financija i podizanju u�inkovitosti prora�unskih izdvajanja: od rashoda za pla�e, so-cijalnu sigurnost do subvencija. Ko-misija upozorava na loše prora�un-sko planiranje, neu�inkovit nadzor nad rashodima i nedosljednu primje-nu prora�unskih ograni�enja.

PORUKE svih me�unarodnih insti-tucija i Europske komisije su ve� par godina iste: Za pokretanje investici-ja i stvaranja novih radnih mjesta Hr-vatska se u narednom razdoblju mora usmjeriti na provo�enje prioritetnih reformi klju�nih za ja�anje izvozno orijentirane proizvodnje, uspostavu fiskalne discipline i podizanje efika-snosti javnog sektora te razvoj ma-log i srednjeg poduzetništva.

EUROPSKA komisija jasno poru�u-je da su mjere koje Vlada poduzima jednokratne. Tek nakon pisanih upo-zorenja iz Brisela Vlada je poduze-la mjere te rebalansima utjecala na smanjenje deficita u 2014. Kao da smanjivanje deficita i efikasno troše-nje novca naših gra�ana nije nacio-nalni interes i prioritet. U Komisiji se nadaju da �e poduzete kratkoro�ne mjere biti dovoljne za smanjenje ra-zine deficita na 4,6 posto BDP-a, ko-liko su zadali kao cilj za 2014. Ve� za 2015. nema rješenja. Osim uvo-�enja poreza na kamate na štednju u 2015. i poreza na nekretnine u 2016. nije jasno što Vlada namjerava po-duzeti osobito ne na rashodnoj stra-ni prora�una.

VLADA sve radi zadnji �as i samo za godinu u kojoj je, a Hrvatskoj treba dobro promišljen srednjoro�an i du-goro�an plan te kvalitetna provedba. Zbog nekvalitetnih mjera za smanje-nje deficita ostvarenje planiranog deficita je upitno. Europska komisi-ja nije ulazila u raspravu o kvaliteti rebalansa u 2014., dali su samo teh-ni�ku ocjenu da se prema novom pla-nu uklapamo u ciljanu veli�inu defici-ta. Problem je što su dva ovogodišnja rebalansa nekvalitetna, u suprotno-sti sa preporukama pametne fiskal-ne konsolidacije i zato imaju negati-van u�inak na rast i razvoj.

PROBLEM JE i što prora�un nakon ova dva rebalansa nije realan, priho-di se ostvaruju u iznosu manjem od planiranog, a rashodi nisu pod kon-trolom. Bez novog rebalansa i uvo�e-nja ponovno neplaniranih i ad hock mjera (koje stvaraju atmosferu nesi-gurnosti i nestabilnosti što negativno utje�e na poduzetnike i investitore) deficit sigurno probija zadane grani-ce. Komisija isti�e da je pred Vladom izazov smanjivanja deficita i duga uz istovremeno otvaranje prostora ras-hodima koji poti�u rast i razvoj. Svi dokumenti koje priprema Vlada i koji bi trebali biti strateški ne odgovara-ju na klju�ne izazove i ne definiraju klju�na ulaganja, reforme i ciljeve. Komentari su vrlo sli�ni bilo da je ri-je� o Nacionalnom programu refor-mi, Partnerskom sporazumu ili ope-rativnim programima. Nema jasnog smjera, ciljeva, prioriteta, aktivnosti i dinamike provedbe.

UZ VLADU KOJA NE RADI ČEKA NAS SAMO RAST DUGA I DEFICITA, SVE OSTALO PADAIVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

UTORAK 10/6/2014

ATATURK zra�na luka u

istambulu