7EU VIJESTI

Cjenik piše KremljA politika je još daleko od smirivanja. Separatisti se na istoku Ukrajine žale da su vladine snage pokrenu-le novu vojnu operaciju u kojoj koriste i ratno zra-koplovstvo. Tvrde kako je u borbama samo u gradu

Donbasu (Donjecku) "naj-manje 35 osoba" izgubi-lo živote. S druge strane, i novoizabrani predsjednik Ukrajine Porošenko shva-�a kako �e o�ito s Moskvom morati na�i rješenje "�ita-vog paketa", kako i traži Kremlj. Tu onda ulazi i pro-blem separatista i, kako Ki-jev tvrdi, agenata ruske taj-ne službe koji se na istoku zemlje predstavljaju kao politi�ke vo�e pokreta pri-pojenja Rusiji pa sve do ci-jene plina i energenata koji Ukrajini stižu od velikog susjeda na istoku.

Porošenko je zato ve� na prvoj konferenciji za novinare nakon objavlji-vanja izbornih rezultata priznao kako možda me�u njima ne vlada neka veli-ka ljubav, ali kako ruskog predsjednika Putina "vrlo dobro poznaje". Utoli-ko i on vjeruje kako nema drugog puta nego na�i do-govor s kojim bi mogla ži-vjeti i jedna i druga stra-na. DW

�ETVRTAK 29/5/2014

CJENKANJE EUROPSKE UNIJE i Rusije oko plina za Ukrajinu

Cijena plina za Ukrajince

po�etkom travnja

SKO�ILA JE SA 268

DOLARA za tisu�u kubi�nih

metara plina na �ak 485

dolara

NJEMA�KA GLAVNE teme na razi-ni institucija Europske unije u sljede-�im godinama bit �e vezane uz otva-ranje radnih mjesta, rast i razvoj. U tom kontekstu, poticanje srednjeg i malog poduzetništva, o�uvanje i ra-zvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj ruralnih kraje-va, reindustrijalizacija, digitalizacija i informatizacija društva teme su koje zaokupljaju sve države �lanice. POBOLJŠANJE poslovnog okru-ženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne industrijske osnove koja �e biti konkurentna na svjetskom trži-štu jedna je od najvažnijih inicijati-va Unije. S ciljem poboljšanja ino-vativnosti na razini Unije intenzivno se radi na osmišljavanju poboljšanja okvira i pristupa izvorima financira-nja za istraživanje i inovacije. Cilj je osigurati da se što ve�i broj ino-vativnih ideja pretvori u proizvod ili uslugu koja kreira rast i zapošljava-nje. U prvi plan stavlja se i pove�a-nje efikasnosti gospodarstva u upo-

trebi resursa, pove�anje korištenja energije iz obnovljivih izvora, mo-derniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske efikasno-sti. Konkurentnost se želi poja�ati i uvo�enjem brzog interneta te ostva-rivanja koristi od jedinstvenog digi-talnog tržišta za stanovništvo i gos-

podarstvo Unije. Moderniziranjem tržišta rada kroz cjeloživotno obra-zovanje i ve�u mobilnost želi se osi-gurati bolje uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada. Poboljša-njem kvalitete obrazovnog sustava cilj je olakšati ulazak mladih na trži-šte rada. U realizaciji svih navedenih aktivnosti bitno je osigurati društve-nu i teritorijalnu koheziju tako da ko-rist od rasta gospodarstva bude što šire raspore�ena te da se siromašni-ma i društveno isklju�enima osigura dostojanstven život.KAKO SE Republika Hrvatska kao dr-žava �lanica vidi u ovim inicijativama i ciljevima? Kojim projektima �emo doprinijeti njihovom ostvarivanju? Koji su naši specifi�ni ciljevi unu-tar ovog okvira? To je nejasno svi-ma. Odgovori na ova pitanja klju�ni su za korištenje europskih fondova u razdoblju 2014-2020, klju�ni su za naš rast i razvoj.Uz nedostatak strategije i provedbe bilo kakvih mjera za poticanje kon-kurentnosti i razvoj poduzetništva iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja jav-nim financijama. Državni prora�un potpuno izmi�e kontroli i mi smo postali država s brzorastu�im defi-citom i dugom. KADA SE malo analizira prora�un 2014. nakon svih ovih rebalansa i mjera pove�anja prihoda teško je za o�ekivati da �e realizirani priho-di biti za 6 milijardi kuna ve�i u od-nosu na 2013. Rashodi su sa 119,8 milijardi kuna u 2012. doživjeli skok na 126,8 milijardi kuna u 2013. To je rezultat loše politike upravljanja rashodima koji su fiktivno smanje-ni u 2012. da bi ponovno eksplodi-rali u 2013. U 2014. rashodi rastu na 130,6 milijardi kuna. Vlada govori o bolnim reformama koje provodi i da im zato pada popularnost. Bilo bi zanimljivo znati koje su to bol-ne reforme i gdje se vide rezultati. Ima li nešto drugo osim reorganizi-ranja temeljenih na politi�kim am-bicijama? Pravosu�e, uredi državne uprave, Hrvatske šume, tako npr. u podru�jima gdje su šume glavni re-surs umjesto da je zbila redove, do-vela novo znanje i gradila kapaci-tete te pripremala projekte koji �e povla�iti europski novac, Vlada ot-pušta ljude.VLADA NE RADI strateško, koordi-nirano, timski i po na�elima partner-stva i zato je upravo Vlada najve�a prepreka rastu i razvoju Republike Hrvatske.

EUROPA ZNA STRATEŠKE CILJEVE za rast i razvoj, a Hrvatska?IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

Uz nedostatak strategije i MJERA ZA POTICANJE iz dana u dana postaje sve izraženiji problem nedostatka upravljanja javnim fi nancijama