8. LICNOST I PSIHICKI POREMECAJI 8.1. ODREDENJE I RAZVOJ LICNOSTIPOVIJEST

Hipokrat (460. 377. pr.Krista) traio vezu temperamenta i tjelesnih tekucinauta uc kolerik burno reagiraju, razdraljivi i agresivni sluz flegmatik smireni, optimisticni, ravnoduni krv sangvinik drueljubivi, energicni, veseli crna uc melankolik samotnjaci, turobni, spori

Frenologija Franz Joseph Gall (1758.-1828.) Tipovi licnosti s obzirom na tjelesnu konstituciju Kretschmer (1888.-1964.): astenici, piknici Sheldon (1989.-1970.): ektomorfi, mezomorfi, endomorfiSve su ove teorije znanstevno opovrgnute, mada su se zadrale u svakodnevnom govoru i shvacanjima laika IMPLICITNE teorije licnosti laicke procjene licnosti drugih ljudi temeljene na osnovi malog broja informacija, koje cesto mogu biti pogrene _ LICNOST organizirani skup relativno stabilnih nacina miljenja, ponaanja i emocionalnog reagiranja karakteristican za pojedinca i njegovu prilagodbu i interakciju s okolinom U irem smislu obuhvaca motive, emocionalno reagiranje, kognitivne sposobnosti, stavove i ponaanje PRETPOSTAVKE:_ karakteristike licnosti su manje-vie stabilne i dosljedne u vremenu i razlicitim situacijama _ sklop karakteristika licnosti u dovoljnoj mjeri razlikuje ljude i cini ih jedinstvenima _ poznavanje necije licnosti omogucuje predvi@anje ponaanje te osobe

RAZVOJ LICNOSTI GENETIKA OKOLINA ???genotip je kompletan skup svih gena koje dobivamo zacecem fenotip je skup svih karakteristika koje pojedinac iskazuje (razvija se kroz interakciju genotipa i okoline) fenotip = genotip x okolina bihevioralna genetika (posebna grana razvojne psihologije) se bavi proucavanjem genetskih utjecaja na razvoj pojedinih psihickih osobina

Istraivanja pojedinaca razlicitog stupnja genetske povezanosti (jednojajcani blizanci odgajanizajedno i odvojeno, posvojena djeca) PODJEDNAK UTJECAJ OKOLINE I GENETSKIH FAKTORA (utjecaj gena je neto veci na inteligenciju u odnosu na druge karakteristike licnosti; korelacije me@u jednojajcanim blizancima za crte licnosti su 0.50, a za dvojajcane 0.30) Relativni udio nasljednih i okolinskih faktora razlikuje se kod osobina temperamenta i karaktera _ TEMPERAMENT Tipican nacin emocionalnog doivljavanja i ponaanja Uro@en (genetski odre@en); razmjerno stabilan i u odrasloj dobi _ KARAKTER Skup crta licnosti koje izraavaju odnos prema samome sebi (samokriticnost, samopotovanje), prema drugima (suosjecajnost, ljubaznost, iskrenost) i prema radu i obavezama (upornost, marljivost, ambicioznost) Velikim dijelom pod utjecajem okoline Dosljednost ovih osobina ovisi o situaciji, prethodnom iskustvu i intenzitetu motiva koji usmjeravaju ponaanje

TEORIJE LICNOSTI CILJ TEORIJA opisati i objasniti (uzroci i posljedice) ljudsko ponaanje i doivljavanje tepredvidjeti buduce reakcije u odre@enim okolnostima Znanstvene teorije licnosti temelje se na velikom broju sustavnog opaanja i provjeravaju se razlicitim znanstvenim metodama TEORETSKI PRISTUPI U OBJANJENJU LICNOSTI: _ Psihoanaliticki pristup _ Bihevioristicki pristup _ Humanisticki pristup _ Teorije o crtama licnosti

8.2. PSIHOANALITICKI (PSIHODINAMSKI) PRISTUP LICNOSTI

Utemeljitelj - Sigmund Freud (1856.-1939.) PsihoanalizaCovjek je iracionalno bice kojim upravljaju nesvjesni nagoni_ 3 RAZINE SVJESNOSTI: NESVJESNO - temeljni pojam, a cine ga sve elje,misli, doivljaji, uspomene, koji su potisnuti iz svijesti jer su u suprotnosti s usvojenim zabranama i normama ponaanja ili su neugodni potisnuti sadraji izraavaju se simbolicki u snovima, umjetnickom djelu, bajkama, neurotskom simptomu, omakama, propustima, alama; otkriva ih se psihoanalizom kroz tehniku slobodnih asocijacija, analizu snova i simbola, hipnozu PREDSVJESNO - sadraji kojih nismo u odre@enom trenutku svjesni, ali ih moemo lako dovesti u svjesno SVJESNO - sastoji se od onoga to smo toga trenutka svjesni; ono to je u sreditu nae pozornosti (svjesnost odre@uje ono to se u realnosti zbiva) _ STRUKTURA LICNOSTI _ID izvor psihicke energije, sastoji se od biolokih nagona - (libido cjelokupna psihicka pokretacka energija, eros nagon ivota i thanatos nagon smrti) potpuno u nesvjesnom dijelu licnosti funkcionira po nacelu ugode, zadovoljstva iracionalan, sebican, trai zadovoljenje potreba neovisno o posljedicama - nema kapacitet odgodeSuperego Ego IdSvjesno Predsvjesno Nesvjesno

_EGO

svijest o sebi, svojoj aktivnosti, jedinstvenosti i kontinuitetu u vremenu sjedite svih spoznajnih procesa posreduje izme@u instikata i vanjskog svijeta (omogucuje zadovoljenje nagona ida na drutveno prihvatljiv nacin metafora konja i jahaca) funkcionira na sva tri stupnja svjesnosti funkcionira po nacelu realnosti _SUPEREGO sadrava ideale, moralna pravila i vrijednosti odlucuje je li neko ponaanje dobro ili loe funkcionira na sva tri stupnja svjesnosti funkcionira po nacelu idealnog razvija se odgojem u procesu socijalizacije putem nagrada i kazni dok se kasnije pravila internaliziraju i oslanjamo se na samokontrolu ponaanja funkcije: savjest (osjecaj krivnje, ponos); samopromatranje; funkcija ideala (samopotovanje; osjecaj manje vrijednosti) _ Id, ego i superego nisu zasebne strukture, vec oznake za odre@ene dinamicne procese unutar licnosti. Ne mogu se povezati s odre@enim anatomskim strukturama _ Id i superego su cesto u sukobu: vana uloga ega: balansira izme@u potrebe za zadovoljenjem nagona ida i moralnih zabrana i ogranicenja koje postavlja superego (adaptacija, kontrola nagona i ponaanja) Ukoliko je ego slab (prevladava id ili superego): tjeskoba, frustracija ego se nesvjesno brani obrambenim mehanizmima (jedan od njih je i reaktivna formacija iskazivanje miljenja i ponaanja koje je suprotno necijim stvarnim osjecajima ili osobinama) _ KRITICKI OSVRT _DOPRINOSI:

orijentirana na individualne razlike holisticka teorija orijentirana na cjelokupnu licnost hijerarhijski organizirano ponaanje utjecaj na knjievnost, umjetnost, filozofiju i opcenito drutvenu svijest naglaavanje vanosti nesvjesnih procesa _NEDOSTACI: temeljne postavke nije moguce znanstveno provjeriti nema empirijskih dokaza objanjava uzroke prijanjeg ponaanja, ali ne moe predvidjeti buduce ponaanje razlicita ponaanja se tumace na isti nacin snaan naglasak na potisnutim traumama iz ranog djetinjstva koji determiniraju licnost

8.3. BIHEVIORISTICKI PRISTUP LICNOSTI_ BIHEVIORIZAM javlja se 20-ih godina 20. stoljeca glavni predstavnik B.F. Skinner (1904-1991) jedini moguci predmet znanstvene psihologije ponaanje (opaljivo je, objektivno i mjerljivo za razliku od subjektivnih doivljaja) Bihevioristi nisu primarno usmjereni na objanjavanje uzroka ponaanja vec se pokuava predvidjeti ponaanje s obzirom na okolnosti i, ukoliko je potrebno, promjenom okolnosti mijenjati ponaanje Ljudi uglavnom nisu svjesni prednosti koje dobivaju odre@enim ponaanjem i ne mogu stoga racionalno objasniti razloge svojeg ponaanja Utvr@uju se cimbenici iz okoline koji djeluju potkrepljujuce na neko nefunkcionalno ponaanje, definira se nacin na koji se odre@ene potrebe mogu zadovoljiti na prikladniji nacin i time se mijenja ponaanje Ucinkovite tehnike za mijenjanje odre@enih oblika disfunkcionalnog ponaanja (ovisnosti, fobije, delikvencija itd.) _ NEOBIHEVIORISTICKI PRISTUP Vee se uz Albeta Banduru i njegovu teoriju ucenja - nae ponaanje nije samo pasivna reakcija na podraaje iz okoline odre@eno je i kognitivnim procesima koji se razlikuju od covjeka do covjeka - uvjetovanjem ucimo samo mali broj ponaanja puno vie ucimo aktivno, opaanjem, socijalnim ucenjem - pojedinac moe usvojiti neko ponaanje ukoliko opaa posljedice ponaanja neke druge osobe nije nuno da on osobno bude nagra@en ili kanjen - ALI nagrade ili kazne mogu odre@ivati hoce li se neko nauceno ponaanje izvoditi ili ne Ponaanje se ne regulira samo vanjskim nagradama ili kaznama, vec se moe samo-regulirati SAMO-REGULACIJA (SAMOKONTROLA) socijalno ponaanje vo@eno je velikim socijalnim znanjem kojeg pojedinac stjece tijekom ivota, posebno o ponaanju drugih ljudi, a kroz razvoj usvajaju se pravila to je dobro to je loe i razvijaju se standardi - kad ponaanje ne udovoljava unutarnjim stecenim standardima pojedinac osjeca nezadovoljstvo i krivnju SAMOEFIKASNOST procjena nekog pojedinca o vlastitoj sposobnosti da uspjeno udovolji zahtjevima nekog zadatka - Percipirana samoefikasnost utjece na to koje cemo aktivnosti poduzeti, koliko cemo napora u njih uloiti i koliko cemo ustrajati u njima Izme@u ponaanja pojedinca, njegovih karakteristika i okoline postoji uzajaman odnos _ Bandurine ideje su otvorile put suvremenom KOGNITIVNO-BIHEVIORISTICKOM PRISTUPU: kognitivni procesi imaju vanu ulogu u posredovanju izme@u podraaja i reakcija osobe Istrauju se: kognitivni i afektivni procesi koji u interakciji sa situacijskim faktorima determiniraju ponaanje motivacijski procesi koji posreduju socijalno ponaanje kognitivne strukture koje se nalaze u osnovi ljudskih kompetencija, vrijednosti i pravila ponaanja _ KRITICKI OSVRT _Prednosti: Primjena bihevioristickih spoznaja u razlicitim granama psihologije Kognitivno-bihevioristicke teorije su potakle mnoga istraivanja i usmjerila zanimanje na vane fenomene (npr. ucenje opaanjem; ciljevi, ocekivanja, motivacija, vrijednosti)

_Nedostaci: Izvorni bihevioristicki pristup zanemaruje kognitivne procese koji se ne mogu direktno

opaati (covjek je u potpunosti oblikovan okolinom) Zanemarivanje uloge naslje@a i biolokih faktora u oblikovanju licnosti Prenaglaavanje situacijskih odrednica ponaanja nemogucnost predvi@anja ponaanja

8.4. HUMANISTICKI PRISTUP LICNOSTI_ HUMANISTICKA PSIHOLOGIJA (50-te i 60-te) reakcija na biheviorizam i psihoanalizu naglaava subjektivno iskustvo i doivljaje (FENOMENOLOKI PRISTUP), holizam (proucavanje licnosti u cjelini), pozitivnu ljudsku prirodu, slobodnu volju i potencijal za kreativnost i samoaktualizaciju (zbog negativnih utjecaja okoline ljudi nisu uvijek kadri ostvariti taj potencijal) predmet istraivanja su posebni ljudski doivljaji: sreca, samoostvarenje, ljubav, kreativnost _MASLOW covjek je usmjeren prema razvoju vlastitih mogucnosti i tei samoaktualizaciji formalno obrazovanje i odgoj, drutvene predrasude, nepovoljan socioekonomski status smanjuju uro@enu kreativnost ljudi istraivao karakteristike samoostvarenih i kreativnih ljudi _ROGERS: Svaki pojedinac reagira na neki doga@aj u skladu sa svojim osobnim doivljajem i interpretacijom tog doga@aja Vlastito ja sve ideje, percepcije i vrijednosti koje su karakteristicne za neku osobu; pojam o sebi ukljucuje i svijest o tome kakav je netko i to moe uciniti Doivljaj vlastitog ja utjece na percepciju svijeta i vlastitog ponaanja ne mora biti realan (problemi ukoliko je velika razlika izme@u PERCIPIRANOG i REALNOG vlastitog ja) IDEALNO JA osoba kakav bi netko elio biti problemi i nezadovoljstvo ako je velika razlika izme@u vlastitog i idealnog ja Razvoj vlastitog ja ovisi o iskustvima pojedinca - najvanija su iskustva iz djetinjstva (bezuvjetna ljubav i prihvacanje od strane roditelja) _ KRITICKI OSVRT _Prednosti: Usmjeravanje na realiziranje vlastitih mogucnosti, samopotovanje, osobni uspjeh i srecu, dobrobit pojedinca Humanisticke se postavke primjenjuju u podrucju rukovo@enja, profesionalnog savjetovanja i obrazovanja _Nedostaci: Preveliko oslanjanje na subjektivne doivljaje Osnovne postavke teko je znanstveno provjeriti i mjeriti Zanemarivanje biolokih odrednica licnosti za neke kriticare - nerealno i preoptimisticno poimanje ljudske prirode

8.5. TEORIJE CRTA LICNOSTI (OSOBINSKI PRISTUP LICNOSTI)Osnovna pretpostavka: ljudi se razlikuju po svojim osobinama ili crtama licnost _ CRTE LICNOSTI relativno trajne karakteristike o kojima se zakljucuje na osnovi ponaanja; to su predispozicije da se reagira ili ponaa na odre@eni nacin one su kontinuirane dimenzije po kojima se ljudi mogu uspore@ivati predvi@aju ili objanjavaju razlicita ponaanja ljudi u odre@enim situacijama pridonose slicnom ponaanju iste osobe u razlicitim situacijama _ istraivaci pokuavaju pronaci manji broj osnovnih dimenzija (faktora) icnosti koje obuhvacaju veci broj pojedinacnih crta licnosti koje se javljaju zajedno _ najpopularnij model danas je model Coste i McCrea - PET FAKTORSKI MODEL LICNOSTI (Big five) postoji pet temeljnih dimenzija licnosti: EKSTRAVERZIJA opisuje u kojoj su mjeri ljudi drutveni, aktivni, srdacni, razgovorljivi, i sl. Osobe koje imaju izraenu dimenziju ekstraverzije obicno se mogu opisati kao drutvene,vesele, aktivne, dominantne, te sklone uzbudenjima. Osobe koje imaju suprotne karakteristike se obicno nazivaju introvertima i imaju suprotne osobine licnosti.

NEUROTICIZAM opisuje u kojoj su mjeri ljudi uznemireni, zabrinuti, tjeskobni, skloni burnom emocionalnom reagiranju i sl.

Osobe koje imaju izraenu dimenziju neuroticizma mogu se opisati kao napete, srameljive, cesto depresivne, neraspoloene i zabrinute, te niskog samo-potovanja. Osobe ciji je poloaj nisko na toj dimenziji obicno se nazivaju emocionalno stabilnima .

SAVJESNOST opisuje u kojoj mjeri ljudi imaju elju za postignucem, osjecaj dunosti, predanost radu, samodisciplinu i sl.Osobe visoko na dimenziji savjesnosti mogu se opisati kao efikasne, organizirane, odgovorne i pouzdane. One ne kasne na dogovorene sastanke, ispunjavaju svoje obveze na vrijeme, vracaju posudene stvari, itd

UGODNOST opisuje u kojoj su mjeri ljudi dobronamjerni, spremni na suradnju i pomaganje, obzirni prema drugima i sl.Osobe visoko na dimenziji ugodnosti mogu se opisati kao tople, pristojne, velikodune, spremne na pruanje pomoci. One nisu svadljive niti agresivne i s njima je ugodno biti u drutvu.

OTVORENOST PREMA ISKUSTVU opisuje u kojoj mjeri ljudi tee stjecanju novog iskustva, raznolikosti i neovisnosti, te u kojoj su mjeri znatieljni, kreativni i fleksibilni u ponaanjuOsobe visoko na toj dimenziji mogu se opisati kao originalne, irokih interesa, znatieljne, umjetnickih sklonosti itd. One najcece mnogo citaju, matovite su i vole isprobati neto novo

_ KRITICKI OSVRT _ Prednosti: _ iroka primjena _ Omogucuje pronalaenje malog broja dimenzija koje obuhvacaju velik broj osobina licnosti _ Nedostaci: _ cirkularnost ponaanje se objanjava osobinama licnosti, a o njima se zakljucuje na temelju ponaanja _ na temelju crta licnosti nije moguce precizno predvi@ati ponaanje ono je vrlo sloeno i ne ovisi samo o crtama licnosti vec i o situaciji

8.6. METODE ISPITIVANJA LICNOSTI_ mjerenje licnosti ispunjava dvije glavne svrhe: istraivacku (trae se slicnosti i razlike me@u ljudima i grupama ljudi, ispituju promjene koje u licnosti nastaju starenjem, ispituju se odnosi izme@u razlicitih aspekata licnosti i ponaanja) i prakticnu (dijagnosticiranje postojanje nekog psihickog poremecaja i procjene u svrhu predvi@anje buduceg ponaanja i prilago@avanja pojedinca u razlicitim situacijama) _ najceci oblici ispitivanja licnosti: A. UPITNICI LICNOSTI I SKALE PROCJENE - sastoje se od niza pitanja ili tvrdnji uz koje su najcece vec i predloeni odgovori (npr. nikada, rijetko, cesto, uvijek, ili samo da i ne), a od ispitanika se trai da jednim od predloenih odgovora oznace odnosi li se pitanje na njihov uobicajeni oblik doivljavanja i ponaanja - nema tocnih i netocnih odgovora - primjenjuju se u klinickoj i savjetodavnoj psihologiji, profesionalnoj orijentaciji, odabiru za posao - prednost im je to se u kratko vrijeme moe prikupiti mnogo podataka o velikom broju ljudi, a nedostatak je eventualna neiskrenost ispitanika i davanje socijalno poeljnih odgovora te cinjenica da sami sebe ne poznajemo u potpunosti B. PROJEKTIVNE TEHNIKE (pr. Rorschachov test mrlja, Test tematske apercepcije i Test nedovrenih recenica) - sadre neki nestrukturirani materijal, koji ispitanik treba strukturirati navo@enjem svega to u tom materijalu vidi (osnovna je pretpostavka da ce ispitivani pojedinac projicirati, ucitati u predloeni materijal neke svoje motive, elje, interese i druge sadraje svoje licnosti); nedostatak im je to odgovori ispitanika mogu biti odraz trenutacnog raspoloenja ili mate, a ne nesvjesnih dijelova licnosti te problemi u nedvosmislenom tumacenju rezultata; primjenjuju se u klinickoj praksi, posebice pri ispitivanju djece C. SITUACIJSKI TESTOVI omogucuju procjenu necije licnosti na osnovi ponaanja u nekoj test-situaciji - u procjeni necije licnosti korisni podaci se dobivaju i procjenom osoba koje dobro poznaju pojedinca (procjena se vri na ljestvici sudova ispitanik procjenjuje osobu na crtama licnosti koje mi zadamo)

8.7. PSIHICKI POREMECAJI_ KRITERIJI MENTALNOG ZDRAVLJA Ponaanje odskace od uobicajenog ili prosjecnog

Neprilago@eno ponaanje (kri socijalne norme) Ponaanje koje ukljucuje osobnu patnju Ponaanje koje ukljucuje nesposobnost ili disfunkciju Ponaanje koje ukljucuje neocekivanost Psihicki poremecaj je stanje u kojem ponaanje i doivljavanje osobe odskace od uobicajenog, nije prilago@eno i predstavlja mu smetnje i potekoce te nije opravdano situacijom u kojoj se nalazi. _ DIJAGNOZA - najcece se koristi medicinski model psihicki poremecaji se odre@uju na temelju simptoma, a nakon toga se odre@uje terapija - postoje dijagnosticki prirucnici koji pomau u preciznijem odre@ivanju dijagnoze i primjeni prikladne terapije najpoznatiji prirucnik je DSM-IV koji klasificira poremecaje u pet osnovnih dimenzija i detaljno opisuje ponaanja na osnovu kojih se poremecaji mogu svrstati u vie od 200 kategorija - u prolosti se naglaavala razlika izme@u: _NEUROTSKI POREMECAJI -blai, nema tekih poremecaja miljenja (anksiozni, somatoformni i disocijativni poremecaji) _PSIHOTICNI POREMECAJI cesto dolazi do gubitka kontakta sa stvarnocu, pogrenih percepcija i tekih poremecaja miljenja (shizofrenija, poremecaji raspoloenja)DIMENZIJE DSM-IV (Dijagnosticki i statisticki prirucnik psihickih poremecaja) Os I obuhvaca sve psihicke poremecaje osim poremecaja licnosti i mentalne retardacije. Os II obuhvaca razvojne poremecaje (pr. mentalna retardacija, autizam, poremecaj panje i hiperaktivnost (ADHD)) i poremecaje licnosti. Os III oznacava bilo koje medicinsko stanje za koje se pretpostavlja kako je vano za odredeni psihicki poremecaj (pr. ozljede mozga, poremecaj u radu titnjace, SIDA i sl.) OS IV obuhvaca psihosocijalne i okolinske faktore koje osoba doivljava stresnima i/ili koji mogu pridonositi poremecjaju (pr. gubitak posla, selidba, smrt nekog blinjeg i sl.). Os V oznacava trenutacnu razinu opceg funkcioniranja osobe (usporeduje se s najviom razinom funkcioniranja prethodnih godina kako bi se utvrdilo na koji nacin prethodne 4 dimenzije utjecu na osobu).

1. ANKSIOZNI POREMECAJI _ Anksioznost je neugodno emocionalno stanje tjeskobe, straha i strepnje, a taj osjecaj vrlo cesto nema jasan objektivan uzrok. _ reakcije su neprimjerene situaciji u kojoj se osoba nalazi _ est kategorija: fobije, panicni poremecaj, generalizirani anksiozni poremecaj, opsesivno kompulzivni poremecaj, PTSP i akutni stresni poremecaj. Fobija iracionalan strah od odre@enih objekata ili situacijaklaustrofobija (strah od zatvorenih prostora) agorafobija (strah od javnih mjesta) akrofobija (strah od visine) ergaziofobija (strah od pisanja) pnigofobija (strah od guenja) tafefobija (strah da ce se biti iv sahranjen) socijalna fobija (ustrajni, iracionalni strah opcenito povezan sa nazocnocu drugih ljudi, a moe prerasti u iznimno teko i onesposobljavajuce stanje)

Opsesivno kompulzivni poremecaj - karakteriziraju ga prisilne misli i prisilne, ritualne radnje Panicni poremecaj nenadan strah pracen potekocama disanja, nesvjesticama i sl. 2. SOMATOFORMNI POREMECAJI _U somatoformnim poremecajima osoba se ali na tjelesne simptome (ponekad vrlo dramaticne naravi) iako za to ne postoje odgovarajuci tjelesni uzroci. Hipohondrija osoba svoje svakodnevne tekoce (npr. marci u trbuhu, glavobolje, znojenje, povremeni kaalj i sl.) interpretira kao simptome teke ili smrtonosne bolesti unatoc urednim medicinskim nalazima 3. SHIZOFRENI POREMECAJ jedan od najteih psihickih poremecaja psihoticni poremecaj koji je pracen neorganiziranim i nelogicnim razmiljanjem (deluzije), poremecenim percipiranjem (halucinacije), neodgovarajucim emocionalnim reakcijama i bizarnim ponaanjem pacijenti cesto gube kontakt sa stvarnocu, govor i misli mogu biti kaoticni (tzv. salata od rijeci), pate cesto od ideja proganjanja Halucinacije - opaaji u odsustvu osjetilnog podraaja

Deluzije - neobicna, lana i kriva uvjerenja koja opstaju usprkos dokaza o suprotnom4. POREMECAJI RASPOLOENJA _ Ozbiljniji i tei od depresivnih stanja koje povremeno doivljava veci broj ljudi. Dva su glavna poremecaja raspoloenja: Veliki (unipolaran) depresivni poremecaj - osoba bez vidljivih razloga pada u depresivno raspoloenje koje traje due vrijeme - emocionalno stanje obiljeeno velikom tugom i zlim slutnjama, osjecajem bezvrijednosti, povlacenjem od drugih, nesanicom, gubitkom teka i spolnih udnji, ili gubitkom zanimanja za uobicajene aktivnosti i zadovoljstva to iz njih proizlaze - ako se ne lijeci moe dovesti do tragicnih ishoda (samoubojstvo) Bipolarni poremecaj (manicno-depresivna psihoza) izmjenjuju se razdoblja depresije s razdobljima manije - u maniji raspoloenje je povieno ili razdraljivo, a osoba postaje iznimno aktivna, neumorna, euforicna, ima osjecaj svemoci, malo spava razgovorljiva i lako joj je odvratiti pozornost, ima velike planove koji cesto nisu realni - manija se obicno pojavljuje vrlo rijetko i razvija se tijekom razdoblja od jednog do dva dana. 5. POREMECAJI LICNOSTI _ Poremecaji licnosti su heterogena skupina poremecaja, a smatra ih se trajnim karakteristikama licnosti koje se ocituju u doivljavanju, miljenju i ponaanju, na nacin da onemogucuju normalno funkcioniranje u drutvu. Postoji vie razlicitih poremecaja licnosti, a oni vrlo cesto prate neki drugi psihicki poremecaj mada se mogu javiti i samostalno Jedan od poznatijih je poremecaj antisocijalne licnosti (ranije su koriteni nazivi psihopati i sociopati). Antisocijalne licnosti vrlo cesto iskazuju socijalno neprihvatljivo ponaanje. Nemaju nikakve moralne norme niti odgovornosti. Ne osjecaju emocije cak i pri najokrutnijim djelima. Vrlo su sebicni i ponaaju se prema drugim osobama kao prema objektima. 6. POREMECAJI HRANJENJA Dva poremecaja iz ove skupine su najceca: anorexia nervosa i bulimia nervosa. Osobe oboljele od anoreksije jedu vrlo malo i na granici su izgladnjivanja. Opsjednute su strahom da ce se udebljati te imaju poremecenu sliku vlastitog tijela - vide se predebelima iako su pothranjene. Osobe oboljele od bulimije jedu nekontrolirano nakon cega povracaju. To moe dovesti do poremecaja ravnotee elektrolita u tijelu, srcanih problema te smrti.Poremecaji prisutni u nekim specificnim kuturama Anoreksija - zapadna kultura Koro javlja se kod Kineza i Malajaca; poremecaj je pracen snanim iracionalnim strahom da ce im se penis uvuci u abdominalnu upljinu Windigo javlja se u nekih domorodackih kultura, a ukljucuuje snanu potrebu za ljudskim mesom i strah od postajanja kanibalom. Taijin kyofusho- javlja se u Japanu, a ocituje se kao snaan osjecaj neprikladnosti. Pracen je strahom da neciji tjelesni miris, facijalna ekspresija ili pokreti tijela mogu djelovati ugroavajuce na druge osobe. Dovodi do povlacenja i izbjegvanja socijalnih kontakata.

8.8. LIJECENJE PSIHICKIH POREMECAJA_ Dva osnovna oblika lijecenja psihickih poremecaja: 1) MEDICINSKA TERAPIJA - primjenjuju je iskljucivo lijecnici (psihijatri) a) Terapija lijekovima Antipsihotici ublaavaju simptome psihoticnih poremecaj Antidepresivi ublaavaju depresivna stanja, povecavaju razinu aktivnosti i smanjuju poremecaje spavanja Anksiolitici umirujuca sredstva koja ublaavaju napadaje straha ili tjeskobe b) Elektrokonvulzivna terapija kratkotrajno proputanje struje kroz mozak - prije iroko primjenjivana, danas kod velikog depresivnog poremecaja ukoliko lijekovi ne djeluju c) Psihokirurgija kirurki zahvati u mozgu kako bi se uklonili psihicki poremecaji za koje nema organskog uzroka - lobotomija - ne primjenjuje se danas

2) PSIHOTERAPIJA interakcija izme@u terapeuta i klijenta koja primjenom psiholokih principa utjece na klijentovo doivljavanje, miljenje i ponaanje - psihoterapeut pomae klijentu prevladati neke psihicke poremecaje i potekoce, prilagoditi se problemima ivljenja, funkcionirati prilago@enije i efikasnije te potice klijentov osobni razvoj - provode je psihijatri, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici koji su zavrili dodatno obrazovanje iz nekog psihoterapijskog smjera _ Danas postoje brojni PSIHOTERAPIJSKI SMJEROVI: _ Psihoanaliticke terapije usmjeravaju se na osvjecivanje nesvjesnih konflikata koristeci se npr. metodom slobodnih asocijacija, analizom snova; naglaava se vanost iskustva iz ranog djetinjstva na oblikovanje licnosti _ Humanisticke psihoterapije- usmjeravaju se na klijentovo trenutacno iskustvo; poticu preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito doivljavanje i ponaanje; cilj psihoterapije je pomoci klijentu da osvijesti svoje autenticne potrebe, prepozna svoje snage i preuzme odgovornost za vlastito ostvarenje _ Kognitivno-bihevioristicke terapije primjenjuju principe ucenja kako bi nepoeljne oblike razmiljanja i ponaanja zamijenili konstruktivnijim _ Vani elementi prisutni u svim psihoterapijama: blizak i podravajuci odnos terapeuta i osobe s potekocama; aktivan pristup umjesto pasivnog preputanja problemima; prihvatljivo tumacenje klijentovih potekoca; vjerovanje kako se situacija moe popraviti _ Psiholoka savjetovalita pomau zdravom pojedincu u prevladavanju tekih situacija u svom ivotu ili donoenju nekih vanih odluka (problemi u ucenju, partnerski odnosi, stres, komunikacijski problemi i sl.) _ Prevencija nepoeljnih oblika ponaanja primjenom psiholokih spoznaja