kzz.hrkzz.hr/sadrzaj/natjecaji/procjena-utjecaja-na-okolis-kamp... · 2018-04-19 · elaborat...

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš izgradnje kampa

Jezerčica

1

SADRŽAJ:

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ......................................................... 24

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................. 24

1.2. PROJEKTNI ZADATAK .......................................................................................................................... 26

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ........................................................... 28

2. 1. OPIS LOKACIJE......................................................................................................................................... 28

2. 2. USKLAĐENOST ZAHVATA S VAŽEĆOM PROSTORNO - PLANSKOM

DOKUMENTACIJOM ............................................................................................................................. 29

2.2.1. PPUG Donja Stubica (“Službeni glasnik KZŽ”, broj 30/10 i 34/15") ................................. 29

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ........................................................... 35

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA .................................................................................... 35

3.2. METEOROLOŠKA I KLIMATOLOŠKA OBILJEŽJA........................................................................ 35

3.3. RELJEFNA OBILJEŽJA ............................................................................................................................ 37

3.4. GEOLOŠKA OBILJEŽJA PROSTORA .................................................................................................. 37

3.5 VODOTOCI ................................................................................................................................................. 38

3.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA ...................................................................................................... 50

3.7. BIORAZNOLIKOST .................................................................................................................................. 53

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .............................. 59

4.1. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM IZGRADNJE KAMPA ................................................................... 59

4.1.1. Utjecaj na zrak ........................................................................................................... 59

4.1.2.Utjecaj na vode ........................................................................................................... 59

4.1.3.Utjecaj na tlo ........................................................................................................... 59

4.1.4.Utjecaj na krajobraz ........................................................................................................... 60

4.1.5. Utjecaj od postupanja s otpadom ......................................................................................... 60

4.1.6. Utjecaj buke na okoliš .......................................................................................................... 60

4.1.7.Ekološka nesreća ........................................................................................................... 61

4.2. UTJECAJ TIJEKOM RADA KAMPA .................................................................................................... 61

4.2.1. Utjecaj na zrak .............................................................................................................................................. 61

4.2.2. Utjecaj na vode i vodna tijela ...................................................................................................................... 61

4.2.3. Utjecaj na tlo ........................................................................................................... 62

4.2.4. Utjecaj na krajobraz ........................................................................................................... 62

4.2.5. Bioraznolikost ........................................................................................................... 63

4.2.6. Utjecaj na kulturna dobra ..................................................................................................... 63

4.2.7. Mogući utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari ................................................................. 64

4.2.8. Utjecaj buke na okoliš .......................................................................................................... 64

4.2.9. Mogući akcidentni utjecaji postrojenja na okoliš ................................................................. 64

4.2.10. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ................................................................. 64

4.2.11. Svjetlosno onečišćenje ....................................................................................................... 64

4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ........................................................................ 65

4.4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ............................. 65

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 66

6. POPIS PROPISA ............................................................................................................................. 68


Jezerčica

2

UVOD

Namjera investitora Terme Jezerčica d.o.o. je izgraditi kamp Jezerčica na k.č.br. dio 479, dio

480, 482, 483, 499, 500, 501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec,

49240 Donja Stubica.

Prema obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta NKD 2007., Državnog zavoda za statistiku

Terme Jezerčica d.o.o., obavljaju djelatnost svrstanu pod brojčanu oznaku razreda 55.10.0 – Hoteli.

Djelatnost poslovnog subjekta obavlja se na lokaciji hotelskog kompleksa TERME JEZERČICA u

Donjoj Stubici, Toplička 80.

Hotelski kompleks čine objekti:

- Hotel Jezerčica s unutarnjim bazenom i wellness centrom, izveden u etažama: suterena,

prizemlja, visokog prizemlja,

- kata, 2. kata, potkrovlja,

- Kongresni centar,

- Vanjski bazeni.

Parcela na kojoj su smješteni predmetni objekti omeđena je sa sjeverozapadne strane uređenim

potokom Topličina, sa sjeveroistočne strane Topličkom cestom, uz jugoistočni rub je željeznička

pruga, a jugozapadno su polja.

Objekt hotela razvedenog je tlocrta u prizemlju, dok su 1. i 2. kat pravokutnog oblika. Hotel Terme

Jezerčica raspolaže sa 100-tinjak kreveta. Kroz cijeli hotelski kompleks sprovedena je prirodna

izvorska termalna voda temperature 36 oC. Uz recepciju nalazi se frizerski salon i gift-shop. Osnovni

sadržaj zgrade su smještajni kapaciteti – sobe (suteren, visoko prizemlje, I.-II. kat, potkrovlje). Sve

sobe imaju vlastiti sanitarni čvor (kupaonicu).

Objekt hotela sadrži i restoran s kuhinjom i pomoćne prostorije, te zatvoreni bazen s prostorom

wellnessa. Bazenski dio je prizemni s klima-komorom smještenom na sjevernoj strani.

Zapadni dio objekta, gdje je smješten restoran i kuhinja pretežito je prizemni, središnji dio sastoji se

od prizemlja i visokog prizemlja, suterena, te dva kata s potkrovljem.

U sklopu Termi Jezerčica djeluje Wellness centar, indoor i outdoor wellness, sa saunama,

whirpoolom, vanjskim hladnim bazenom, prostorijama za razne vrste masaža i bazenom s termalnom

vodom.

Terme Jezerčica razvijaju i kongresni turizam, te u tu svrhu raspolažu s nekoliko dvorana, u kojima

može raditi 200-tinjak ljudi. Dvorane su opremljene za održavanje poslovnih sastanaka, seminara i

kongresa, sa svom potrebnom tehničkom opremom.

Vanjsko kupalište Termi Jezerčica raspolaže s tri otvorena bazena, jednim plivačkim, olimpijskih

dimenzija, jednim dječjim, s kornjačom toboganom, te masažnim s tri tobogana.


Jezerčica

3

Za namjeravani zahvat izrađeno je Idejno rješenje od strane „ZAGORJE PROKON“ d. o. o.

Zabok.

Temeljem čl. 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18), čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša (NN

80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i čl. 25. St. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i

3/17), izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na

okoliš.

Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi nadležno

upravno tijelo u Županiji, odnosno u gradu Zagrebu sukladno Popisu zahvata iz Priloga III, točka 4.3.–

„Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće.“


Jezerčica

4

Elaborat zaštite okoliša temelji se na Idejnom rješenju („ZAGORJE PROKON“ d. o. o. Zabok.).

Nastavno se prilaže slijedeća dokumentacija:

-Posebni uvjeti:

Posebni uvjeti građenja – Zagorski metalac d.o.o.za distribuciju plina i opskrbu plinom,

Celine 2, 49210 ZABOK

Posebni uvjeti građenja – priključenje kampa s popratnim sadržajima na vodoopskrbni

sustav Zagorskog vodovoda d.o.o. – Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i

odvodnju, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok

Posebni uvjeti građenja – odvodnja otpadnih voda – Zagorski vodovod d.o.o. za javnu

vodoopskrbu i odvodnju, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok

Sanitarno tehnički uvjeti i uvjeti zastite od buke za izgradnju Kamp Jezerčica – Republika

Hrvatska ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor županijske

sanitarne inspekcije, Služba za središnju Hrvatsku, Ipostava Donja Stubica

Posebni uvjeti građenja kampa Jezerčica – Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska

županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

Suglasnost za izvođenje radova Izgradnje kampa Jezerčica – Krapinsko – zagorska

županija, grad Donja Stubica

Posebni uvjeti gradnje - Izgradnje kampa Jezerčica – Hakom, Roberta Frangeša

Mihanovića 9, Zagreb

Izjava o položaju elektroničke komunikacijske infrastrukture – Hrvatski telekom d.d., R.F.


Izjava o postojanju infrastrukture – VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 Zagreb

Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata – Optima telekom d.d., Bani 75A,

Buzin, 10010 Zagreb


Jezerčica

5

Posebni uvjeti građenja – Zagorski metalac d.o.o.za distribuciju plina i opskrbu plinom, Celine 2,

49210 ZABOK


Jezerčica

6


Jezerčica

7

Posebni uvjeti građenja – priključenje kampa s popratnim sadržajima na vodoopskrbni sustav

Zagorskog vodovoda d.o.o. – Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju, Ulica

Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok


Jezerčica

8


Jezerčica

9

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš izgradnje kampa Jezerčica

10


Jezerčica

11

Posebni uvjeti građenja – odvodnja otpadnih voda – Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i

odvodnju, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok


Jezerčica

12


Jezerčica

13

Sanitarno tehnički uvjeti i uvjeti zastite od buke za izgradnju Kamp Jezerčica – Republika Hrvatska

ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor županijske sanitarne inspekcije, Služba

za središnju Hrvatsku, Ispostava Donja Stubica


Jezerčica

14


Jezerčica

15

Posebni uvjeti građenja kampa Jezerčica – Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija,

Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša


Jezerčica

16


Jezerčica

17

Suglasnost za izvođenje radova Izgradnje kampa Jezerčica – Krapinsko – zagorska županija, grad

Donja Stubica


Jezerčica

18

Posebni uvjeti gradnje - Izgradnje kampa Jezerčica – Hakom, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb


Jezerčica

19


Jezerčica

20


Jezerčica

21

Izjava o položaju elektroničke komunikacijske infrastrukture – Hrvatski telekom d.d., R.F.



Jezerčica

22

Izjava o postojanju infrastrukture – VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 Zagreb


Jezerčica

23

Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata – Optima telekom d.d., Bani 75A, Buzin, 10010

Zagreb


Jezerčica

24

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Terme Jezerčica d.o.o., obavljaju djelatnost svrstanu pod brojčanu oznaku razreda 55.10.0 –

Hoteli. Djelatnost poslovnog subjekta obavlja se na lokaciji hotelskog kompleksa TERME

JEZERČICA u Donjoj Stubici, Toplička 80.



prizemlja, visokog prizemlja, kata, 2. kata, potkrovlja,

- Kongresni centar,

- Vanjski bazeni.

Predmet Idejnog rješenja je izgradnja kampa Jezerčica na k.č.br. dio 479, dio 480, 482,483, 499, 500,

501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec, 49240 Donja Stubica.

Geodetskim projektom predviđena je parcelacija spajanjem čestica (k.č.br. dio 479, dio 480, 482,

483, +499, 500, 501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec) u

jedinstvenu katastarsku česticu. Predmetne čestice su nepravilnog oblika čiji se smještaj u odnosu na

postojeće prometnice ne mijenja – cesta sa sjeveroistočne strane (k.č. 505/11, 653/1, 507/1, k.o.

Andraševec) koja će služiti kao pristup novo planiranoj parceli. Novo planirana čestica sa sjeverne i

sjeverozapadne strane omeđena je sa cestom naselja Stubički Kamenjak dok je sa južne i jugoistočne

strane omeđena potokom Topličina. Novo planirana čestica planira se vizualno i pješački povezati sa

hotelom Terme Jezerčica, koji se nalazi sa jugoistočne strane te je u istom vlasništvu. Površina novo

planirane čestice biti će ukupne površine od cca 25.600,00 m2, odn. 2,56 ha. Točna površina utvrditi će

se nakon parcelacije geodetskim projektom. Na slici 1 prikazan je izgled novo planirane čestice.


25

Slika 1: Izgled novo planirane čestice


Jezerčica

26

1.2. PROJEKTNI ZADATAK Na novo planiranoj čestici planira se izgraditi kamp (kampiranje, autokamp, glamping i mobilne

kućice) vizualno i funkcionalno povezan sa hotelom Terme Jezerčica. Prema Pravilniku o

razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/16), članak 38.

dopušta da se unutar funkcionalne cjeline vrste Kamp mogu nalaziti objekti iz skupine Hoteli, te da

mogu imati zajedničke vanjske komunikacije, parkirališta, prijemni hol s recepcijom, ugostiteljske

sadržaje za pripremu i usluživanje jela i pića, itd.

Planiranim zahvatom želi se postići upravo to da se Kamp i postojeći Hotel funkcionalno povežu,

te da djeluju kao cjelina. Kamp se planira propisno ograditi, kolna i pješačka veza planira se ostvariti

preko postojeće prometnice na sjeveroistoku, ulaz će biti kontroliran. Recepcija kampa biti će

postojeća recepcija hotela kako bi se omogućila kvalitetnija kontrola. Od hotelskih uslužnih sadržaja

(restoran, wellness, bazeni i slično), također će se ustupiti na korištenje Kampu. Centralni dio kampa

planira se urediti sa zajedničkim servisnim objektom koji će služiti za smještaj sanitarnog bloka,

prostorije za vešeraj te ostalih nužnih prostorija koji će omogućiti kvalitetno i propisno funkcioniranje

kampa. Prostor šume iznad planiranog kampa će se sanirati i urediti pješačkim stazama. Kolni promet

u kampu planira se svesti na minimum kako bi se postigao kvalitetan prostor za miran odmor. Kolni

ulaz sa sjeveroistočne strane tako zapravo služi kao servisni i protupožarni ulaz/izlaz. Planirana

pješačka veza kampa pješačkim mostom planira se ostvariti preko zasebnog projekta a u skladu

sapropisima UPU Jezerčica-Zaluka o uređenju vodotoka.

INSTALACIJE

Novo planirana građevinska čestica ima pristup s asfaltirane javno prometne površine na

sjeveroistočnoj strani. Potrebne instalacije, njihov dovod te priključci će se razraditi glavnim

projektom pojedine struke te će se u skladu s njime razmotriti postoji li potreba za novim ili će se

koristiti postojeći hotela Terme Jezerčica.

Planirano:

- struja – izvedba novog priključka sa sjeveroistočne strane

- vodovod – izvedba novog priključka i spoj na sustav javne vodoopskrbe

- odvodnja (fekalna) – spoj na postojeći sustav sa prepumpnom stanicom ispod korita

potoka Topličina

UREĐENJE OKOLIŠA I HORTIKULTURNO RJEŠENJE

U sklopu zahvata u prostoru planira se uređenje prometno manipulativnih površina koje će se svesti

na minimum. Potrebne prometne površine planiraju se dovesti do prostora autokampa koji će se

smjestiti tik do ulaza/izlaza u kamp te do centralnog servisnog objekta zbog lakšeg održavanja istog.

Prostor kampa primarno će se svesti na pješačke staze. Otpadne vode također će se propisno zbrinuti.

Planirano je i uređenje vodotoka kako bi se povezao prostor Kampa i Hotela. Na slici 2 prikazana je

situacija projekta.


27

Slika 2: Situacija projekta


Jezerčica

28

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. OPIS LOKACIJE

OPIS KORISNIKA Terme Jezerčica d.o.o., obavljaju djelatnost svrstanu pod brojčanu oznaku razreda 55.10.0 –






- Kongresni centar,

- Vanjski bazeni.

Predmet Idejnog rješenja je izgradnja kampa Jezerčica na k.č.br. dio 479, dio 480, 482,483, 499,

500, 501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec, 49240 Donja Stubica.

Geodetskim projektom predviđena je parcelacija spajanjem čestica (k.č.br. dio 479, dio 480, 482, 483,

+499, 500, 501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec) u jedinstvenu

katastarsku česticu. Na novo planiranoj čestici planira se projektirati kamp (kampiranje, autokamp,

glamping i mobilne kućice) vizualno i funkcionalno povezan sa hotelom Terme Jezerčica.

Slika 3: Lokacija projekta na području naselja Donja Stubica na topografskoj podlozi

LOKACIJA PROJEKTA


Jezerčica

29

Slika 4: Orto-foto snimka sa prikazom lokacije projekta na području grada Donja Stubica

2.2. USKLAĐENOST ZAHVATA S VAŽEĆOM PROSTORNO -

PLANSKOM DOKUMENTACIJOM

Planirani zahvat nalazi se na prostoru grada Donja Stubica u Krapinsko - zagorskoj županiji. U

vrijeme izrade Elaborata utjecaja na okoliš razmatranog zahvata, na snazi su:

PPUG Donja Stubica (Novi PPUG, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 30/10 i 34/15.)

UPU „Jezerčica – Zaluka“, („Službeni glasnik KZŽ“, br. 16/07, 12/13)

PP Krapinsko - zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj

04/02, 06/10 i 08/15)

2.2.1. PPUG Donja Stubica (“Službeni glasnik KZŽ”, broj 30/10 i 34/15")

Uvidom u kartografski prikaz "1. Korištenje i namjena prostora“, 1. A. Prostori za razvoj i

uređenje, Prostornog plana uređenja Grada Donja Stubica, planirani zahvat nalazi se izvan

građevinskog dijela na području gospodarske namjene – ugostiteljsko turistička (slika 5). Prema

Kartografskom prikazu "3.A. Uvjeti korišteja; 3.A.2. Prirodno nasljeđe" zahvat se nalazi na području

očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove HR2000583 Medvednica (slika 6).

http://www.prostor-kzz.hr/assets/files/prostorni_planovi/sluzbeni_glasnik/kzz_glasnik_30_10.pdf



Jezerčica

30

Slika 5: Izvod iz kartografskog prikaza "1. Korištenje i namjena prostora, 1. A. Prostori za razvoj i uređenje“ -

PPUG Donja Stubica, sa prikazom lokacije


Jezerčica

31

Slika 6: Izvod iz kartografskog prikaza "3.A. Uvjeti korištenja; 3.A.2. Prirodno nasljeđe” - PPUG Donja

Stubica, sa prikazom lokacije


Jezerčica

32

U Odredbama za provođenje, poglavlje 2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena, potpoglavlje 2.1. Korištenje i namjena prostora, u članku 9. navodi se:

..."GOSPODARSKA NAMJENA – UGOSTITELJSKO -TURISTIČKA (T)

(1) Gospodarska turistička namjena (T) obuhvaća postojeće i planirane površine na kojima se mogu

graditi zgrade i građevine za potrebe turizma. Ovim Planom predviđeno je pet tipova turističke

namjene:

hotelsko-zdravstveni centri (terme)-Jezerčica-Zaluke i Boke (na karti 1.A oznaka T1),

hotelsko-rekreacijski centri-Golubovec i prostor „Perfe“ u budućnosti (na karti 1.A oznake 1 i 2),

kulturno-trgovačko-ugostiteljski centar-Donji Golubovec (na karti 1.A oznaka T1),

ugostiteljsko-turističko-rekreacijski predjeli-(na karti 1.A oznaka T2),

ugostiteljsko-turistički sadržaji seoskog turizma-na karti 1.A oznaka T3 i u sklopu građevnih

područja naselja.

(2) U predjelima hotelsko-zdravstvene namjene (T1) mogu se graditi hoteli s pripadajućim sadržajima,

klinike, wellness, otvoreni i zatvoreni bazeni, zabavni i vodeni parkovi, športske građevine,

rekreacijske površine i sl.

(3) U predjelima hotelsko-rekreacijske namjene (Golubovec) mogući su hoteli s pripadajućim

ugostiteljskim i kulturnim sadržajima, športska igrališta, rekreacijski sadržaji i sl.

(4) U predjelu kulturno-trgovačko-ugostiteljskog centra (Donji Golubovec) mogući su sadržaji kulture

(višenamjenska dvorana, izložbeni prostori, galerije i sl.), manji hoteli i ugostiteljski sadržaji,

specijalizirane trgovine, turističko-informacijski uredi i agencije, parkirališne površine i sl., uz

obveznu obnovu i revitalizaciju povijesnih zaštićenih građevina nekadašnjega golubovečkoga majura.

(5) U ugostiteljsko-turističko-rekreacijskim predjelima (T2) mogući su sadržaji seoskog turizma...

ugostiteljstva, rekreacije i športa, izložbeni i edukacijski sadržaji, tradicijski obrti i sl.

U poglavlju 6. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti, navodi se sljedeće:

Članak 49.

...TURISTIČKI PREDIO T1-JEZERČICA-ZALUKE

(1) Za predio Jezerčica-Zaluke na snazi je urbanistički plan uređenja (UPU) izrađen 2007. godine. Na

površini od 23,64 ha UPU-om su predviđene sljedeće namjene: turistička (hoteli, hotelske vile-kurije,

zabavni park - dječji grad, turističko etno-selo i prateći turistički sadržaji), poslovna (trgovačko-

poslovna), sportsko-rekreacijska (kupališno-turistička namjena–zatvoreni i otvoreni bazeni, športski

centar i rekreacijsko-športska igrališta). U slučaju potrebe za promjenom programa i izrade izmjena i

dopuna UPU-a mora se i nadalje sačuvati osnovna namjena prostora–turizam, šport, rekreacija i

prateće usluge.

(2) Predio Jezerčica-Zaluke mora zadržati pejsažno-perivojna obilježja s brojnim nasadima,

perivojima, pješačkim površinama i šetnicama pri čemu potok Toplica mora biti središnji pješački

prostor koji se nastavlja u smjeru zapada u Općinu Stubičke Toplice te u smjeru istoka u predio Boke i

prema središnjem dijelu Donje Stubice.

(3) Visina izgradnje mora biti usklađena s ambijentalnim obilježjima stubičkoga kraja i neposrednoga

okruženja predjela Jezerčica-Zaluke (nisu dopuštene velike visine izgradnje). Potrebno je preispitati

dopuštene visine navedene u UPU-u te ih smanjiti u skladu s odredbama i preporukama ovoga Plana.

Prijeko je potrebno smanjiti visinu planirane garaže u istočnom dijelu obuhvata UPU-a ili ju ukinuti te

parkiranje riješiti u sklopu cjelovitog rješenja predjela Boke.


Jezerčica

33

(4) Preporuča se promjena granice obuhvata UPU Jezerčica-Zaluke u istočnom dijelu. Prostorno i

funkcionalno je primjerenije istočnu granicu završiti s cestom za Kamenjak, a planiranu garažu i

postojeću stambenu zgradu uključiti u UPU Boke...

U poglavlju 10. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih

vrijednost, članak 95. – Mjere i uvjeti zaštite krajolika navodi se :

...“(1) Osobita i prepoznatljiva vrijednost prostora Grada Donja Stubica jest i razmjerno dobro očuvan

krajolik, posebice onaj koji pripada prostornoj cjelini Medvednice s brežuljkastim podgorjem

obrađenim vinogradima. Takva područja treba održavati u izvornoj poljodjelskoj namjeni. Napuštene

drvene kuće treba obnoviti, a budući da posjeduju etnološku vrijednost preporuča ih se koristiti kao

turistički sadržaj u sklopu seoskog turizma.

(2) Padine brežuljaka s vinogradima i tradicijskim klijetima treba održavati u postojećoj namjeni.

Preostale drvene ili kamenom zidane klijeti kao rijetkost i etnološku vrijednost treba održavati u

postojećim oblicima i materijalima. Kod nove gradnje klijeti, treba se veličinom, oblicima i

materijalima prilagoditi ambijentu.

(3) Doline potoka osim što imaju vrijednost kao prirodni krajolik, predstavljaju smjerove glavnih

komunikacijskih osi bjrežuljkastog podgorja s dolinom, a ujedno i vizurne pojaseve. Iz razloga velike

vizualne izloženosti ne dopušta se smještavanje gospodarskih namjena u prostor dolina. Planskom

sadnjom visoke vegetacije prema prostoru doline, uz već postojeće gospodarske sadržaje i drugu

nekvalitetnu gradnju, treba ublažiti njihov nepovoljni vizualni utjecaj na širi prostor. Osobitu

pozornost treba posvetiti uređenju naselja Donja Stubica, u kojemu elementi pejsaža moraju postati

punopravnim elementom urbane matrice.

(4) Dolinske prostore treba koristiti isključivo kao dodatne pejsažne površine naselja (igrališta,

parkovi, gajevi i sl.). Nije dopušteno smještavanje gospodarskih pogona (skladišnih hala i drugih

glomaznih volumena) u vrijedne i vizualno istaknute pejsažne predjele.

(5) U predjelima zaštite krajolika, koja su ujedno prostori ekspozicije naselja, ne dopušta se nova

izgradnja jer bi se time narušile prostorne i šire ambijentalne vrijednosti cijeloga naselja ili njegove

povijesne jezgre.

(6) Za svaku novu izgradnju u granicama predjela kulturnog krajolika, kao i za građevne zahvate na

tradicijskoj arhitekturi, obvezno je zatražiti stručnu pomoć te ishođenje stručnog mišljenja od

Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Konzervatorskog odjela u

Krapini.“...

Članak 100.

EKOLOŠKA MREŽA

(1) U svrhu očuvanja i unaprjeđenja ekološke mreže Donje Stubice (posebice na području Parka

prirode Medvednica) prijeko je potrebno provoditi sljedeće mjere:

- Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka (zadržati prirodnu crtu u gornjem i srednjem toku potoka

Mesečaj, Lepavešćak, Reka i Slani potok);

- Osigurati poticaje za tradicijsko poljodjelstvo i stočarstvo;

- Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti;

- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi provesti

revitalizaciju narušenih staništa;

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme;

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;


Jezerčica

34

- Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina ostavljati gdje god je to moguće manje

neposječene površine;

- U gospodarenju šumama očuvati šumske čistine (livade) i šumske rubove, te sprječavati širenje

izgradnje sve do rubova šuma;

- U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštiti bilja;

- U šumama osigurati postotak zrelih starih i suhih stabala, osobito stabla s dupljama (za ugrožene

svojte ptica dupljašica kao što je golub dupljaš);

- Očuvati seoske mozaične krajolike;

- U cilju zaštite šišmiša očuvati njihova prirodna staništa u šumama, podkrovljima, u crkvenim

tornjevima i sl.;

- U cilju zaštite vodenih staništa ne planirati daljne regulacije vodotoka i melioracije bez ocjene

prihvatljivosti takovih zahvata za prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode;

- Za goluba dupljaša potrebno je očuvati stare voćnjake i perivoje gdje se on prirodno gnijezdi.

(2) Za planirani zahvat u području ekološke mreže, koji sam i/ili s drugim zahvatima može imati

značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba propisati obvezu

ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

ZAKLJUČAK:

S obzirom da su se prilikom izrade projekta uzeli u obzir svi uvjeti navedeni u prostornom planu te na

činjenicu da se zahvat nalazi u planirani zahvat nalazi se izvan građevinskog dijela na području

gospodarske namjene – ugostiteljsko turistička, utvrđeno je da je zahvat sukladan prostorno planskim

uvjetima.


Jezerčica

35

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA Planirana lokacija zahvata nalazi se na području Grada Donja Stubica, Krapinsko – zagorska županija.

Slika 7: Smještaj grada Donja Stubica u Krapinsko - zagorskoj županiji

Grad Donja Stubica, kao rubna južna jedinica lokalne samouprave Krapinsko-zagorske županije,

proteže se od rijeke Krapine do vododjelnice u središnjem dijelu Medvednice. Prostire se na površini

od 44 km2. Površina Grada izduženog je nepravilnog oblika koji se duljom stranicom proteže u smjeru

sjever-jug pri čemu je duljina otprilike 12 km, ukupna širina u smjeru istok-zapad 8,5 km, a najuži dio

Grada u smjeru istok-zapad je približno 2 km. Na sjeveru graniči s gradovima Zabok i Bedekovčina,

istočna granica je prislonjena na Općinu Gornja Stubica, na sjeverozapadnom dijelu graniči s Gradom

Oroslavjem, na zapadnom i jugozapadnom dijelu graniči s Općinom Stubičke Toplice, a na jugu Grad

Donja Stubica graniči s Gradom Zagrebom.

Grad Donja Stubica sastavni je dio Krapinsko-zagorske županije i čini 3,56% njezine površine i 4,16%

njezina tanovništva. Od 1952. do 1961. godine Donja Stubica je bila sjedište istoimenoga Kotara, a do

1992. godine bila je sjedište istoimene Općine. Godine 1992. tadašnja Općina Donja Stubica

podijeljena je na šest općina: Donja Stubica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Oroslavje, Marija

Bistrica i Jakovlje. Godine 1997. Donjoj Stubici i Oroslavju dodijeljen je položaj Grada.

3.2. METEOROLOŠKA I KLIMATOLOŠKA OBILJEŽJA Na području Krapinsko-zagorske županije, u mikroklimatskim generalnim karakteristikama, vlada

kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovita i hladne zime.

Na klimu utječu:

- opća atmosferska cirkulacija karakteristična za geografsku širinu

- utjecaj Panonske nizine

- utjecaj planinskog sustava Alpa

- utjecaj planinskog sustava Dinarida

- reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti


Jezerčica

36

Temperatura zraka

Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne

godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (-20,5°C), veljači (-22°C), ožujku

(-15,5°C) i prosincu (-17,2°C).

Samo tri mjeseca ( lipanj, srpanj, kolovoz ) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini

ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu. Opće klimatske karakteristike područja definirane

su na osnovu mjerenih meteoroloških parametara 10 godišnjeg niza (1975 –1985) obične meteorološke

stanice Krapina (OMS).

Tablica 1: Srednje mjesečne temperature zraka (°C)

Padaline

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim

kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u

studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.

Tablica 2: Srednje mjesečne oborine za stanice Kostel i Zabok (P mm)

Maksimum oborina je u ljetnom dijelu godine s težištem na mjesecu srpnju, međutim, zbog visokih

ljetnih temperatura zraka, a time i povećane evapotranspiracije, u tom razdoblju se javlja i određeni

deficit otjecanja, što umanjuje otjecanje.

Karakter tih ljetnih oborina također povećava maksimalno otjecanje zbog koncentracije vode u

vodotocima.

Na meteorološkoj postaji Krapina mjere se kemijske karakteristike oborina kako bi se utvrdilo

daljinsko prekogranično prenošenje tvari koje onečišćuju zrak.


Jezerčica

37

3.3. RELJEFNA OBILJEŽJA U krajoliku Grada Donja Stubica prepoznaju se dvije prostorne cjeline:

1. podgorski i prigorski krajolik sjevernih obronaka Parka prirode Medvednica i

2. krajolik razigranih brježuljaka između doline potoka Toplica (Vukšenac) i doline rijeke

Krapine.

Visinske razlike potočnih i rječnih dolina te vrhova brježuljaka kreću se od 148 m/nv do 304 m/nv.

Visinske razlike u južnom dijelu Grada Donja Stubica, tj. u predjelu Parka prirode Medvednica kreću

se od 182 m/nv do 817 m/nv. Biološku raznolikost prirodnih staništa čine šume, brdske i dolinske

livade, prirodni tokovi potoka s razmjerno očuvanom tipičnom vegetacijom, florom i faunom

vodotoka. U predjelu Parka prirode Medvednica prevladavaju šume. Poljodjelske površine zastupljene

su pretežito u obliku dolinskih i brdskih livada, a znatno manje kao oranice, voćnjaci i vinogradi.

Oranične parcele su površinom malene, najčešće veličine oko jednog hektara. Vinograda je razmjerno

malo i nalaze se na osunčanim padinama brježuljaka dok su voćnjaci obično uz okućnice seoskih

gospodarstava. Veće površine vinograda nalazi se na predjelima Lepa Ves, Hruševec i Ružek, a u

manjoj mjeri ih nalazimo i unutar Parka prirode Medvednica (predjeli sela Hižakovec, Sačeri i

Ferenčina). Livade su površinom znatno manje zastupljene od šuma. Pružaju se uz doline brdskih i

nizinskih vodotokova. Pretežito su zastupljene livadne zajednice pahovke i busike. U većoj mjeri se

koriste kao livade košanice, rijetko kao pašnjaci. Jedna od zamjetnih prirodnih estetskih značajki

područja Grada Donja Stubica su brojni potoci, koji su se duboko usjekli svojim koritom u tlo

protičući od juga prema sjeveru. Potoci su bujičnih obilježja i uobličili su tijekom vremena duboke i

uske doline koje se u donjim tokovima šire. Svi pripadaju slivu rijeke Krapine. U Parku prirode

Medvednica najznačajniji su brdski potoci: Pustodol, Reka, Mesečaj i Slani Potok. Slani potok je

ujedno i istočna granica Grada Donja Stubica i utječe u potok Toplica (Topličica, Topličina,

Vukšenac). Izvan Parka prirode, u području između potoka Toplica i rijeke Krapine, duljinom toka i

ljepotom doline ističu se potoci Lepavešćak i Toplica. Uz potoke i uz rijeku Krapinu razvijene su

posebne zajednice biljaka i životinja što obogaćuje biološku raznolikost stubičkoga kraja. Područje

Donje Stubice obilježeno je, dakle, reljefnom raznolikošću koja se pokazuje u izmjeni naglih uspona i

blagih padina brjegova i brežuljaka. Visinski i morfološki raznoliki brježuljci ispresijecani gorskim

potocima glavni su elementi koji čine prepoznatljivu sliku stubičkoga krajolika Hrvatskog zagorja, uz

djelomičnu očuvanost tradicijske strukture zaselaka i sela.

3.4. GEOLOŠKA OBILJEŽJA PROSTORA Na području Krapinsko-zagorske županije javljaju se elementi alpske građe i reljefa. Alpskim

ograncima smatraju se Desinić Gora, Kuna Gora, Strahinčica, Ivančica, Cesargradska Gora te

Strogača, dok drugom smjeru pružanja pripadaju Medvednica i Kalničko Gorje (Balatonski smjer). U

Medvednici veći dio srednjega gorskog dijela pripada paleozojskim i mezozojskim naslagama (zeleni

škriljavci, glineni škriljavci, pješčenjaci i vapnenci). Od kamenja mlađeg tercijara zastupljeni su

litavski vapnenci i lapori, rašireni na sjevernim pristrancima Medvednice. Glavnu gorsku masu lanca

Desinić Gora - Kuna Gora - Strahinčica - Ivančica te Cesargradska Gora - Strogača, tvore vapnenci i

dolomiti donjeg i gornjeg trijasa koji se mogu koristiti za cestogradnju i građevinarstvo. Od naslaga

starijeg tercijara značajne su oligocenske naslage koje sadrže znatne količine smeđeg ugljena.

Medvednica, Maceljska Gora i Ivančica zatvaraju unutar svog sklopa dvije kotline: glavnu ili južnu

kotlinu, omeđenu Medvednicom, Kuna Gorom, Strahinčicom i Ivančicom i sporednu ili

sjevernukotlinu, omeđenu s juga Ivančicom, sa zapada Maceljskom i Ravnom Gorom. Glavna južna

kotlina tzv. “Konjščinska sinklinala”, otvorena je prema Savi dok je sjeverna “Ivanečka kotlina”

otvorena prema Dravi. Konjščinska sinklinala, od Zaboka do Hrašćine-Trgovišća, dugačka je oko 25


Jezerčica

38

km, a široka 4-7 km i sastavljena većinom od glina pontijske starosti. Kvartarne naslage zastupljene su

većinom tzv. obronačnom ilovinom. Gline i ilovine su gotovo svugdje pogodne za opekarstvo, a od

osobitog su značenja crne i tamne gline kod Bedekovčine (vatrostalne). Spomenuti masivi

predstavljaju geološki kontaktni prostor između geotektonskih jedinica Alpa i srednjodunavske

potoline, seizmički i tektonski aktivan, a kao posljedica postvulkanskog djelovanja i postojećih

uzdužnih i poprečnih rasjeda i dislokacijskih lomova pojavljuju se termalni izvori: TuheljskeToplice,

Krapinske Toplice, Šemničke Toplice, Sutinske Toplice i Stubičke Toplice.

Seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7-8 stupnjeva MCS skale, a u području Medvednice i do 9

stupnjeva MCS skale.

3.5 VODOTOCI Cijelo je područje Grada Donja Stubica bogato vodenim tokovima koji se slijevaju niz

sjeverne obronke Medvedničkog masiva prema dolini rijeke Krapine te tako čine dio njenog sliva.

Ističu se gorski potoci, brojni izvori te potočne doline. Od bujičnih vodotoka masiva Medvednice

područjem Grada Donja Stubica protječu Slani potok, Reka, Mesečaj i Pustodol. Protječu od juga

prema sjeveru i utječu u potok Toplicu (Vukšenac). Navedeni potoci su regulirani u srednjem i

nizinskom toku, dok su u izvornom protoku očuvani pretežito u gornjem toku. Potok Reka protječe i

kroz samo naselje Donja Stubica. Na dijelu toka potoka nalaze se i tragovi nekadašnjih mlinica. Potok

Mesečaj protječe rubnim zapadnim dijelom Vilinskih poljana, koje su dio povijesnog sklopa dvorca i

perivoja Golubovec. Potoci od izvora kraćom dužinom svoga toka protječu kroz šume.

U stubičkoj dolini od istoka prema zapadu, a podno ogranaka Medvednice, protječe potok

Vukšenac koji se naziva i Toplica i Topličina jer se na dijelu toka nalaze termalni izvori, posebice

vidljivi u Stubičkim Toplicama. Kod Stubičkih Toplica potok Vukšenac skreće prema rijeci Krapini.

Područje uz potok Toplica/Topličina povremeno plave velike vode.

U sjevernom predjelu Grada ističe se potok Lepaveščak s razgranatim potočnim ograncima

koje se slijevaju od istoka i zapada. Potok Lepaveščak protječe od juga prema sjeveru i utječe u rijeku

Krapinu. Potok dijelom svoga toka protječe između šumskih brežuljaka i otvorenih livadnih površina.

U gornjem i srednjem toku potok je očuvan u svom prirodnom obličju s još očuvanim i izvornim

livadnim zajednicama. Reguliran je u svom donjem nizinskom toku na utoku u rijeku Krapinu. Uz

potoke pružaju se veće i manje površine livada s kojih se pružaju vidici na okolne brežuljke, zaseoke i

sela. U gorskim potocima prebiva potočna pastrva, potočna mrena i potočni rak koji su rijetki i

ugroženi.


Jezerčica

39

STANJE VODNIH TIJELA

Mala vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama

odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti

zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće

vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,

stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Vezano uz podzemne vode, područje zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima za

razdoblje od 2016 – 2021. g pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom Sliv

Sutle i Krapine, oznaka CSGI_24. Vodno tijelo Sliv Sutle i Krapine je na sjeveru zatvoreno zagorskim

gorama: Ivanščicom, Strahinjčicom i Maceljskom gorom, na jugu dolinom Save odnosno vodnim

tijelom Zagreb, na jugoistoku je Medvednica, a na zapadu državna granica sa Slovenijom. Površina

vodnog tijela iznosi 1406 km2. Prosječna godišnja količina oborina u razdoblju 2008. do 2015. godine

je iznosila 1088,9 mm. Rijeka Sutla izvire na južnim obroncima Maceljske gore, u Sloveniji. Ukupna

dužina toka je oko 92 km, a od toga 89 km u Hrvatskoj. Rijeka Krapina izvire na južnim obroncima

Ivanščice i cijelim svojim tokom protječe kroz Hrvatsko zagorje. Duga je 65 kilometara.

U hidrogeološkom smislu na vodnom tijelu prevladavaju slabopropusne i nepropusne taložine, što uz

morfološke karakteristike terena ima za posljedicu površinsko otjecanje i slabu infiltraciju oborinskih

voda. Formiraju se brojni vodotoci pretežito bujičnog karaktera. Najznačajniju vodonosnu sredinu čine

tektonski poremećeni i raspucali vapnenci i dolomiti srednjeg i gornjeg trijasa, kao i trošni i tektonski

poremećeni litotamnijski vapnenci badenske starosti. Izdašnosti izvora, koji su vezani za ove

vodonosnike kreću se u širokom rasponu od 1,0 l/s do oko 70,0 l/s. Najviše ih se nalazi na obroncima

Ivanščice.


Jezerčica

40

Vodno tijelo CSRN0019_003, Krapina

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0019_003

Šifra vodnog tijela: CSRN0019_003

Naziv vodnog tijela Krapina

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)

Dužina vodnog tijela 18.5 km + 148 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGI-24

Zaštićena područja HRNVZ_42010005, HRCM_41033000*

(* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 17204 (Inkop uzv. - Poznanovec, Jezerščak)

17104 (Inkop nizv. - Poznanovec, Jezerščak)

17004 (Bedekovčina, Krapina)


Jezerčica

41

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0019_003

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje

Biološki elementi kakvoće

Fizikalno kemijski pokazatelji

Specifične onečišćujuće tvari

Hidromorfološki elementi


Fitobentos

Makrozoobentos


BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)


Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Fluoranten

Izoproturon

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

umjereno

vrlo dobro

dobro

loše

dobro

loše

umjereno

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

umjereno

vrlo dobro

dobro

loše

dobro

loše

umjereno

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

nema ocjene

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro stanje

nema ocjene

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

nema ocjene

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

dobro

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro stanje

nema ocjene

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

procjena nije pouzdana

ne postiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve


nema procjene

nema procjene

nema procjene

ne postiže ciljeve



ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve


postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve



nema procjene

nema procjene

nema procjene


nema procjene

NAPOMENA:

Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog

nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati,

Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan,

Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen,

Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi

izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima


Jezerčica

42

Vodno tijelo CSRN0164_002, Vukšenac



Naziv vodnog tijela Vukšenac


Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 13.1 km + 60.7 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)



Ekoregija: Panonska


Obaveza izvješćivanja EU


Zaštićena područja HR2000583, HRNVZ_42010005*, HR15614*, HRCM_41033000*


Mjerne postaje kakvoće


Jezerčica

43


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje






BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi




Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti


Kemijsko stanje

Klorfenvinfos


Diuron

Izoproturon

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

dobro

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

dobro

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

dobro

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

dobro

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene



postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene


postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH,

KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi,

Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski

pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan,

Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren,

Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen,

Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


Jezerčica

44

Vodno tijelo CSRN0164_001, Toplički p.



Naziv vodnog tijela Toplički p.


Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)





Ekoregija: Panonska






Mjerne postaje kakvoće 17203 (Mokrice, Topličina)


Jezerčica

45


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje






Fitobentos

Makrozoobentos


BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi




Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti


Kemijsko stanje

Klorfenvinfos


Diuron

Izoproturon

vrlo loše

vrlo loše

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

vrlo dobro

dobro

vrlo loše

dobro

vrlo loše

umjereno

umjereno

umjereno

loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

loše

vrlo dobro

dobro

vrlo loše

dobro

vrlo loše

loše

umjereno

umjereno

loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

nema ocjene

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

dobro

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

nema ocjene

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

umjereno

dobro

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve


ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski

pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi,

Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen,

Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima


Jezerčica

46

Vodno tijelo CSRN0453_001, Vidak p.



Naziv vodnog tijela Vidak p.


Ekotip Gorske i prigorske male i srednje velike tekućice (1)





Ekoregija: Panonska








Jezerčica

47


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje






BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi




Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti


Kemijsko stanje

Klorfenvinfos


Diuron

Izoproturon

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno

vrlo dobro

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro

dobro

dobro stanje

dobro

dobro

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene



postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene


postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene









Jezerčica

48

Vodno tijelo CSRN0653_001, Rijeka



Naziv vodnog tijela Rijeka


Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)





Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR2000583, HRNVZ_42010005*, HR15614, HRCM_41033000*




Jezerčica

49


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE

CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje






BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi




Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti


Kemijsko stanje

Klorfenvinfos


Diuron

Izoproturon

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

umjereno

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

umjereno

umjereno

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro

dobro

dobro stanje

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro

dobro

dobro stanje

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene



postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene



postiže ciljeve


postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene








Stanje tijela podzemne vode CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro


Jezerčica

50

3.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA Na području Grada Donja Stubica razlikujemo tri razine evidencije i pravne zaštite prirodnih

vrijednosti:

1. zaštićene prirodne vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode,

2. područja nacionalne ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže i

3. zaštićene prirodne vrijednosti temeljem planskih mjera zaštite.

Temeljem zakona o zaštiti prirode na području Grada Donja Stubica zaštićene su sljedeće prirodne

vrijednosti: Park prirode Medvednica (južni dio Grada), spomenik parkovne arhitekture Perivoj dvorca

Golubovec i manji dio značajnog krajobraza Lipa-Rog.

PARK PRIRODE MEDVEDNICA

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18), više od polovice teritorija Grada Donja Stubica

nalazi se u Parku prirode Medvednica. Park prirode Medvednica zaštićen je 1981. godine odlukom

Sabora Republike Hrvatske, a na temelju tada važećega Zakona o zaštiti prirode (NN 54/76). Parkom

prirode obuhvaćen je predio južno od prometnice Stubičke Toplice - Donja Stubica, odnosno prostor

između te prometnice i vrhova Zagrebačke gore. Hrvatski državni sabor donio je 2009. godine odluku

o izmjenama granica Parka prirode Medvednica kojom se manji dio naselja Donja Stubica izuzima iz

Parka prirode (Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom

prirode, NN 25/09).

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim,

estetskim i turističko-rekreacijskim vrijednostima u kojemu su dopuštene djelatnosti kojima se ne

ugrožavaju njegove bitne značajke. Parkovi prirode su predjeli osobite ljepote i svojevrsnosti, čiji

krajolik ima značaj za cijelu državu. Park prirode ne znači samo zaštitu prirodnih dobara nego i

odgovarajuće korištenje i očuvanje krajobraznih vrijednosti uz kulturne i povijesne sadržaje. Za

parkove prirode se primjenjuju blaži oblici zaštite. Gospodarski razvitak se u njima ne isključuje, već

se planski podstiče i usmjerava na način i na mjestima gdje se ne ugrožava osnovna kakvoća krajolika.

Medvednica je prostrano prirodno područje s naglašenim ekološkim vrijednostima: brojnim

potocima, slikovitim potočnim dolinama, kraškim pojavama (špilje, ponori, stijene, ponikve, škrape),

samorodnim šumskim zajednicama, bogatim prizemnim biljnim svijetom, rijetkim planinskim

biljkama, raznolikim životinjskim svijetom, te kulturno-povijesnim spomenicima. Niz obronke

Medvednice sljevaju se brojni potoci koji su urezali duboke doline. Doline prema Hrvatskome zagorju

su strme i kratke, za razliku od onih prema Zagrebu koje su dugačke i blagoga pada. Najveći dio

Medvednice izgrađen je od eruptivnoga kamena, pretežito od zelenih škriljevaca.

Medvednica je prekrivena bujnom šumskom vegetacijom koja pokriva obronke od oko 200 metara

nadmorske visine pa sve do vrha (1035 m). Značajno je za Medvednicu da u gustim šumama nema

naselja. U sklopu šuma postoje otvoreni tereni koji se kao poljodjelske površine uvlače dublje u

potočne doline. Šumski pokrov pokazuje znatnu raznolikost glede visinskih razlika i izloženosti suncu.

Najniži predjel izgrađuje šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, odnosno šuma hrasta kitnjaka i

pitomoga kestena, koja na toplijim položajima prelazi u kestenovu šumu (do 600 m/nv). Na južnim

obroncima nižih predjela, u području vapnenca i dolomita, zastupana je u reliktnim oazama šuma

hrasta medunca. U najvišem području, kao i na sjevernoj strani, prevladava bukva te jela, koja

zauzima vršne i hladnije položaje. Mjestimice je razvijena i čista jelova šuma. Na vrhu Sljemena i

uzduž njegova najvišega grebena, pojavljuju se prirodne skupine jasena s planinskim brijestom.

Navedene šumske zajednice, uz odgovarajuće šumsko drveće i grmlje, obiluju prizemnim rašćem.

Među prizemnim rašćem osobito su ugrožene proljetnice.


Jezerčica

51

Mnoge od biljnih svojti su i zakonski zaštićene, kao tisa, božikovina, širokolisna veprina i lovorasti

likovac. Osobit problem je uništavanje jela trganjem grančica (za cvjećarske potrebe) i skupljanje

suhoga lišća (osiromašenje humusa). Unutar granica Parka prirode Medvednica, a u granicama Grada

Donja Stubica, nalazi se manja površina značajnog krajobraza Lipa-Rog.

PERIVOJ DVORCA GOLUBOVEC

Perivoj Golubovec (park oko dvorca u Stubičkom Golubovcu) smješten je dva kilometra istočno od

središta mjesta Donja Stubica. Nalazi se na krajnjim sjevernim obroncima Medvednice, unutar granica

Parka prirode Medvednica. Perivojni ambijent dvorca Golubovec sastoji se iz tri različite stilsko-

pejsažne i funkcionalne cjeline: perivoj sjeverno od dvorca, perivojna šuma zapadno i južno od dvorca

te Vilinske poljane zapadno od perivojne šume. Perivoj i perivojna šuma zaštićeni su temeljem Zakona

o zaštiti prirode kao spomenik parkovne arhitekture, dok su Vilinske poljane zaštićene planskim

mjerama zaštite temeljem Prostornog plana. Perivoj Golubovec zaštićen je od 1952. godine. Te godine

tadašnji Konzervatorski zavod Hrvatske donosi rješenje kojim se perivoj proglašava prirodnom

rijetkošću i stavlja pod zaštitu na temalju tadašnjega Zakona o zaštiti spomenika kulture i prirodnih

rijetkosti (NN br. 84/49). Godine 1961. tadašnji Zavod za zaštitu prirode donosi na temelju Zakona o

zaštiti prirode (NN br. 19/60) rješenje kojim se Golubovec proglašava spomenikom vrtne arhitekture.

Zaštita Golubovca zauzima površinu od 21,53 ha. Otprilike 10 ha otpada na perivoj dvorca, približno 3

ha koristi peradarska farma, a otprilike 8 ha zauzima park-šuma.

Perivoj dvorca

U nepuna dva stoljeća ostojanja perivojni ambijent Golubovca prošao je četiri razvojne etape:

1. podizanje i stasanje perivoja u prvoj polovici 19. stoljeća (Vrhovčevo doba);

2. «zlatno» doba perivoja u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (Rauchovo doba);

3. zrelost perivoja u prvoj polovici 20. stoljeća (Steebovo doba) te

4. starost i propadanje perivoja u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća (doba društvenoga

vlasništva i javnoga korištenja).

Perivoj je u obliku nepravilnoga trapeza s većom bazom duž ceste Donja Stubica-Gornja Stubica

duljine oko 460 m i manjom bazom južno od dvorca duljine oko 120 m. Granica perivoja je na sjeveru

spomenuta cesta, na istoku peradarska farma, a južno i zapadno perivoj prelazi u park-šumu. Istočna

granica prema peradarskoj farmi desetljećima je umjetna i s gledišta zaštite perivojne arhitekture

neprihvatljiva pa ju treba što prije izmijeniti i uskladiti s rezultatima napravljene Studije zaštite i

obnove perivoja Stubički Golubovec iz 1989. godine, te prostorno-konzervatorske studije Dvorca

Golubovec iz 2008. godine.

Od građevina u perivoju nalaze se: dvorac, ostatci gospodarske zgrade (koristi peradarska farma) i

temelji prešnice. Od perivojno-graditeljskih tvorevina očuvali su se još presušeno jezero s mostom i

pet bunara. Perivoj u Stubičkom Golubovcu, nekada sastavni i nedjeljivi dio plemićkoga posjeda, dio

je podsljemenskoga stubičkoga krajolika. Perivoj je vrijedno ostvarenje perivojne arhitekture

Hrvatskoga zagorja. Vrjednujemo ga spomenikom kulture i spomenikom prirode. Njegove bitne

posebnosti su sljedeće:

- U razvitku perivoja uočene su dva različita vremenska razdoblja, ali izgled perivoja nije ni iz

jednoga razdoblja u cijelosti očuvan. Starije razdoblje perivoja je iz dvadesetih godina 19.

stoljeća, a mlađe razdoblje potječe s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

- Stilski i kompozicijski najvrjedniji je sjeverni dio perivoja, između dvorca i glavne ceste, kao

lijep primjer pejsažnoga perivoja očuvanog većim dijelom u izvornom obliku.


Jezerčica

52

- Važno obilježje perivoju su davali vidici iz dvorca i perivoja u krajolik. Osobito su se lijepi

pogledi pružali, a pružaju se još i danas, na obronke Medvednice (Vilinske poljane) i na

brežuljke sjeverno od glavne ceste. Osebujna vizura bila je iz dvorca prema kapeli Sv. Antuna.

- Perivoj posjeduje značajnu dendrološku vrijednost. Osim biljnih samorodnih svojta, među

kojima se starošću i ljepotom ističu hrastovi lužnjaci, u perivoju se nalaze i brojne unesene

(egzotične) vrste bilja. Četinjače nisu bile brojne po broju svojta, ali su bile grupirane u

istočnom dijelu perivoja. Tamnozeleni tonovi četinjača te različite listače-egzote, uobličavale su

diskretnu polikromnu kompoziciju perivoja.

Perivojna šuma

Dijelom sađena šuma američkoga borovca, a dijelom prirodna šuma hrasta lužnjaka i običnoga

graba poprimila je tijekom vremena obilježja perivoja. Isprepletena šetnicama, opremljena sadržajima

(paviljon, bunari, kuglana, kriket igralište) i zasađena raznolikim unesenim vrstama drveća, perivojna

šuma preuzima ulogu proširenja perivoja. Svojim volumenom, gustoćom i koloritom ona uobličava

pozadinu (kulisu) istočnome dijelu Vilinskih poljana, a dvorcu daje ugođaj introvertiranoga prostora.

LIPA ROG

Područje Lipe Rog pruža se u istočnom dijelu planinskog masiva Medvednice, a unutar zaštićenog

područja Parka prirode Medvednica. Južne padine područja Lipe rog strmo se spuštaju prema Čučerju,

a sjeverne padine prema Stubici. Značajke tog područja su prostrane planinske livade s bogatom i

značajnom florom. S Lipe Rog pružaju se daleki vidici na Hrvatsko zagorje i na Posavinu. Na Lipi

Rog postoje dva istaknuta istoimena vrha različite nadmorske visine. Jedan vrh Rog jest na 742 metra

nadmorske visine i taj je potpuno zarastao vegetacijom. Drugi je vrh Rog na 709 metara nadmorske

visine. Na tom vrhu je planinarski odbor grada Zagreba 1970. godine postavio željeznu piramidu. Niže

od vrhova na južnoj strani nalazi se i planinarski dom. Zbog prostranih planinskih livada ovaj dio

Medvednice se krajobrazno ističe u odnosu na ostala područja Medvednice. Livade pripadaju

najznačajnijoj livadnoj zajednici kopnenih dijelova Hrvatske – Zajednica livadnog uspravnog ovsika i

duguljastog trpuca (Bromo-Plantaginetummediae Ht. 1931). Livadu krase divan volujac svojom žutom

bojom (Buphthalmum salicifolium), modra čestoslavica (Veronica sp.), mnoštvo ivančica

(Crisanthemum sp.), sunčanica (Helianthemum opscurum) i dr. Prirodne vrijednosti i značajke očituju

se u izvornim planinskim livadnim zajednicama u kojima je zastupljena raznolika i po vrstama tipična

flora planinskih livada.

Položaj projekta Izgradnje kampa Jezerčica u odnosu na Park prirode Medvednica i Spomenik

arhitekture Stubički Golubovec - park uz dvorac prikazan je na slici 8.


53

3.7. BIORAZNOLIKOST

Zaštićena područja prirode

Prema izvodu iz karte zaštićenih područja Republike Hrvatske predmetni zahvat ne nalazi se na zaštićenom području prema Zakonu o zaštiti prirode (NN

80/13 i 15/18). Izvan šireg obuhvata zahvata, na udaljenosti od cca 900 m nalazi se Park prirode Medvednica, dok se na udaljenosti od cca 2500 m nalazi

Spomenik parkovne arhitekture Stubički Golubovec - park uz dvorac.

Slika 8: Izvod iz karte zaštićenih područja RH sa prikazanim zaštićenim područjima u okolici lokacije projekta

Lokacija projekta

Park prirode

Medvednica

Spomenik arhitekture

Stubički Golubovec - park

uz dvorac


Jezerčica

54

Klasifikacija staništa

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske

predmetni zahvat se nalazi na području sljedećih stanišnih tipova:

I21 – Mozaici kultiviranih površina

C232/I18/D121 – Mezofilne livade košanice Srednje Europe

C232/I21/I18 – Srednjoeuropske livade rane pahovke

I53/C232/D121 – Vinogradi

A23/C232 – Stalni vodotoci

J – Izgrađena i industrijska staništa

E - Šume

J11/J13, Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja

J11, Aktivna seoska područja

E31, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

A.2.3.1.2. – Donji tokovi turbulentnih vodotoka

Prema Prilogu II. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za ocuvanje stanišnih tipova (NN 88/14) stanišni tipovi C.2.3.2 Mezofilne

livade košanice Srednje Europe i E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume spadaju u

ugrožena i zašticena staništa prema Direktivi o staništima, Rezoluciji 4. Bernske konvencije i na razini

Hrvatske kako je prikazano u tablici 3

Tablica 3: Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova prema Prilogu II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova,

karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za ocuvanje stanišnih tipova (NN 88/14)

Ugrožena i rijetka staništa Kriterij za uvrštavanje na popis

NATURA BERN-Res 4. HRVATSKA

C. Travnjaci,

cretovi i visoke

zeleni

C. 2. Higrofilni

i mezofilni

travnjaci

C.2.3. Mezofilne

livade srednje

Europe (1)*

- - +

E. Šume E. 3. Brdske

bukove šume

E.3.1. Mješovite

hrastovo-grabove

i čiste grabove

šume **

- - +

*- prioritetni stanišni tip, NATURA - stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama, BERN - Res. 4 - stanišni

tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije, HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi

cije su karakteristicne biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske (1)

- unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

* Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu

MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije

livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje.

Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa

** Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958)

Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al.

1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan

dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u

podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća).

Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.


55

Slika 9: Izvod karte staništa RH

Lokacija zahvata


56

Ekološka mreža

Prema izvodu iz ekološke mreže Republike Hrvatske kamp Jezerčica u gradu Donja Stubica smješteno

je u samom području očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000583 Medvednica.

Ciljne vrste ekološke mreže HR2000583 Medvednica navedene su u tablici 4:

Tablica 4:Stanišni tipovi HR2000583 Medvednica

Hrvatski naziv vrste

Znanstveni naziv

vrste

Popis staništa Šifra stanišnog tipa

Potočni rak Austropotamobius

torrentium

Hidrofilni rubovi visokih

zeleni uz rijeke i šume

(Convolvulio sepia,

Filipendulion, Senecion

fluviatilis)

6430 Širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

Potočna mrena Barbus balcanicus

Žuti mukač Bombina variegata Ilirske hrastovo – grabove

šume

(Erythronio-Carpinion)

91L0 Hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

Gorski potočar Cordulegaster heros Šume pitimog kestena

(Castanea sativa) 9260 Močvarna riđa Euphydryas aurinia

Grundov šumski bijelac Leptidea morsei

Kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar Bukove šume

(Luzulo – Fagetum) 9110

Jelenak Lucanus cervus

Dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii Panonsko – balkanske

šume kitnjaka i sladuna 91M0

Velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii

Veliki šišmiš Myotis myotis Ilirkse bukove šume

(Aremonio – Fagion) 91K0 Velika četveropjega

cvilidreta

Morimus funereus

Mirišljivi samotar Osmoderma eremita Šume velikih nagiba i

klanaca

(Tilio – Acerion) 9180* Mali potkovnjak Rhinolophus

Hipposideros

Veliki potkovnjak Rhinolophus

ferrumequinum

Špilje i jame zatvorene za

javnost 8310

Južni potkovnjak Rhinolophus euryale Karbonatne stijene

sahzmofitskom

vegetacijom 8210 Alpinska strizibuba Rosalia alpina

Veliki vodenjak Triturus carnifex

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže NN 124/13 i Uredbi o izmjenama NN 105/15

Natura 2000 vrste za Park prirodu Medvednica – 20 ciljanih vrsta (7 šišmiša, 5 kornjaša, 3

leptira, 2 vodozemca, 1 riba, 1 rak, 1 vretenac)

Natura 2000 staništa – 9 staništa

Brežuljke u podnožju pokriva šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, čineći prsten oko čitave

planine. Ova je šuma velikim dijelom iskrčena radi naselja i poljoprivrednih zemljišta. Na blagim

padinama iznad 300 m raste šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, tijekom jeseni vrlo posjećena radi

sabiranja kestena. Na toplim, jugu izloženim grebenima pojavljuje se šuma hrasta kitnjaka s runjikom.

Iznad kitnjakovih šuma pojavljuju se bukove šume koje prekrivaju najveći dio Medvednice: bukova

šuma s bekicom jednoličnog sastava te ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom, znatno

bogatija vrstama. Iznad 800 m dolazi prepoznatljiva panonska šuma bukve i jele. U vlažnim, hladnim

uvalama vršnog pojasa mjestimično se pojavljuje šuma gorskog javora i običnog jasena. Zanimljiva je

i reliktna šuma lipe i tise koja raste na vapnenačkoj podlozi na samo nekoliko lokaliteta (Horvatove

stube, Lipa-Rog), a bogata je rijetkim i termofilnim vrstama. Na južnim padinama pojavljuje se na


Jezerčica

57

karbonatnoj podlozi termofilna šuma hrasta medunca i crnog jasena te šuma hrasta kitnjaka s crnim

grahorom. Uz veće vodotoke u podnožju raste šuma crne johe s dugoklasim šašem, a osobitost je ovog

brdskog područja tipična nizinska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba koja raste u parku oko dvorca

Golubovec.

Slika 10: Izvod iz Karte ekološke mreže RH (Natura 2000) s ucrtanim zahvatom

Lokacija zahvata


Jezerčica

58

Kulturno-povijesna baština

Na području Grada Donja Stubica upisom u Registar nepokretnih kulturnih dobara zaštićeni su:

povijesna cjelina Donja Stubica,

dvorac Stubički Golubovec s perivojem,

majur Donji Golubovec,

kurija župnog dvora u Donjoj Stubici,

zgrada ljekarne Feller u Donoj Stubici, Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici i

kapela sv. Antuna Padovanskog u Matencima.

Preventivno su zaštićena sljedeća kulturna dobra: stambena zgrada u Matenačkoj 6, stambena zgrada u

Matenačkoj 8, grobljanska kapela u sklopu s grobljem i Stari grad Donja Stubica. Na području Grada

Donja Stubica postoji još kulturno povijesnih vrijednosti koje se predlažu za upis u Registar

nepokretnih kulturnih dobara, odnosno trebaju se štititi mjerama Prostornog plana. Nepokretna

kulturna dobra navedena u Popisu koji slijedi podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih

dobara. Status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:

Z - kulturno dobro upisano u Registarnepokretnih kulturnih dobara i

P - preventivno zaštićeno kulturno dobro.

PZ - prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara

PP - prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Rješenjem o preventivnoj zaštiti

Tablica 5: Pregled zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara i kulturno – povijesnih vrijednosti Grada

Donja Stubica

R.

br.

LOKALITET KULTURNO DOBRO

POSTOJEĆI

STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

STATUSA

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJA

1

Donja Stubica

Kulturno-povijesna

cjelina – A i B zona

zaštite

Z Z 2

2 Donja Stubica

Dvorac Stubički

Golubovec: A zona Z Z

3 Donja Stubica

Majur Donji Golubovec:

A zona Z Z 1

4 Donja Stubica

Kurija župnog dvora, Trg

Matije Gubca 1 Z Z 2

5 Donja Stubica Matenačka br. 6 P 3

6 Donja Stubica Matenačka br.8 P PZ 3

7 Donja Stubica

Ljekarna Feller, trg

Matije Gubca 27 Z Z 2

8 Donja Stubica

Župna crkva Pres

vetog Trojstva Z Z 3

9 Donja Stubica

Grobljanska kapela (u

sklopu s grobljem) P PP 3

10 Matenci Kapela sv. Antuna Z Z 3

11 Donja Stubica Groblje s kapelom P PP 3

12 Donja Stubica Stari grad Donja Stubica P PZ 2

13

Donja Stubica

Trg M. Gubca, prostor

oko crkve Presvetog

Trojstva, srednjovjekovno

groblje

Z Z 3

14 Donja Stubica

Perivoj uz dvorac Stubi

čki Golubovec Z Z 1


Jezerčica

59

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ Kod izgradnje i kod rada kampa Jezerčica neće biti značajnijeg štetnog utjecaja na okoliš, uz

dosljedno pridržavanje zakonske regulative i mjera zaštite. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na

čimbenike, vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja, kao i obilježja utjecaja prikazani su u niže

navedenim poglavljima kao utjecaji tijekom pripreme i realizacije gradnje, tijekom korištenja kampa

kao i program praćenja stanja okoliša.

4.1. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM IZGRADNJE KAMPA

4.1.1. Utjecaj na zrak

Tijekom pripreme i izvođenja građevinskih radova može doći do onečišćenja zraka uslijed

prometa građevinskih vozila, rada različitih radnih strojeva kao što su: rovokopači, utovarivači,

kombinirani strojevi, kamioni. Uslijed manipulacije vozilima i uporabe strojeva tijekom građenja

projekta zrak na lokaciji može biti u manjoj mjeri onečišćen lebdećim česticama, te ispušnim

plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. To su sve radni strojevi s dizelskim

motorima koji u svom radu proizvode ispušne plinove kao što su ugljikov monoksid (CO), dušični

oksidi (NOx), sumporov dioksid (SO2) i plinoviti ugljikovodici. Emisije koje će nastajati od rada

mehanizacije biti će ograničene isključivo na uže područje izvođenja radova, naročito kad nema vjetra.

Tijekom pojave vjetra, širenje onečišćenja zraka je moguće u smjeru strujanja zraka. Iz navedenog

može se zaključiti da emisije od izgaranja goriva građevinske mehanizacije tijekom građenja neće

imati negativnog utjecaja na okolne objekte koja se nalazu u blizini izvođenja projekta.

4.1.2. Utjecaj na vode

Zahvat je planiran u zoni vodnog tijela podzemne vode oznake CSGI_24 – Sliv Sutle i Krapine, te

u zoni vodnog tijela površinskih voda oznake CSRN0019_003, Krapina, CSRN0164_002, Vukšenac,

CSRN0164_001, Toplički p., CSRN0453_001, Vidak p. i CSRN0653_001, Rijeka.

Utjecaji tijekom građenja mogu se očitovati kroz onečišćenje površinskih i podzemnih voda uslijed

izlijevanja maziva i goriva iz građevinskih strojeva, uslijed pretakanja goriva, te nepropisnog

skladištenja opasnog otpada, međutim utjecaji se mogu izbjeći dobrom organizacijom gradilišta, tj.

pažljivim radom, te osiguravanjem prakirališta za vozila na nepropusnim podlogama ovi se utjecaji

mogu izbjeći, pa izgradnja objekta ne mora ostaviti negativan utjecaj na vode.

4.1.3. Utjecaj na tlo

Tijekom pripreme, izgradnje kampa moguć je utjecaj na tlo uslijed nekontroliranog ispuštanja

pogonskih goriva i maziva strojeva pri izvođenju građevinskih radova. Prije početka izvođenja radova

unutar granica zahvata odrediti će se prostori za smještaj građevinske mehanizacije, građevinskog

materijala, spremnika goriva i maziva i prostor za privremeno odlaganje građevnog i drugog otpada

koji će nastati tijekom građenja. Kod opskrbe građevinske mehanizacije gorivom i mazivom na

gradilištu provoditi mjere zaštite od izlijevanja štetnih i opasnih tvari na okolno tlo osiguranjem

zaštitne posude ispod mjesta za pretakanje goriva, za prohvat navedenih tvari u slučaju njihova


Jezerčica

60

razlijevanja. Također će se pojaviti višak iskopanog materijala/zemlje koji će se privremeno odložiti

pored lokacije zahvata, a nakon završetka građenja humusni sloj će se upotrijebiti za hortikulturno

uređenje okoliša. Višak iskopanog materijala će se zbrinuti od strane ovlaštenog poduzeća.

Pažljivim radom i pridržavanjem svega navedenog cijelokupni negativni utjecaj može izbjeći pa

izgradnja ne mora ostaviti negativan utjecaj na tlo.

4.1.4. Utjecaj na krajobraz

Pošto će se kamp izgraditi u području okruženom stambenim građevinama i prometnica te na

lokaciji gdje se već nalazi hotelski kompleks investitora, neće biti većih promjena u usporedbi s

okolnim površinama. S biološko-ekološkog gledišta doći će do gubitka jednog dijela zamljanih

površina, međutim pošto je područje oko lokacije zahvata već izgrađeno neće biti značajnijih

negativnih utjecaja. Šuma koja se nalazi na lokaciji budućeg kampa će se urediti i očistiti, maknuti će

se suha stabla i šikara, tako da će se prostor vizualno uljepšati. Ostale površine hortikulturno će se

urediti sadnjom travnatih površina i sadnjom autohtonih vrsta biljaka. Analizom vizualno - oblikovnih

elemenata u prostoru, procijenjeno je da zahvat neće negativno utjecati na postojeće stanje i vizualno -

oblikovne značajke prostora, već će uljepšati okoliš s obzirom da će se šuma urediti kao i cjelokupni

prostor kampa .

4.1.5. Utjecaj od postupanja s otpadom

Za vrijeme izvođenja građevinskih radova izgradnje pogona za proizvodnju i punjenje vode

prema Pravilniku o katalogu otpada (NN br. 90/15) nastajati će sljedeće vrste otpada:

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 plastična ambalaža

15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža

15 01 06 miješana ambalaža

17 02 01 drvo

17 02 02 staklo

17 02 03 plastika

17 04 05 željezo i čelik

17 04 07 miješani metali

17 04 09* metalni otpad onečišćen opasnim tvarima

17 06 03* ostali izolacijski materijali koji se sastoje od ili sadrže opasne tvari

Navedeni otpad će se na odgovarajući način odvojeno skupljati i privremeno skladištiti na mjestu

nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji na njoj

neće imati negativnog utjecaja. S obzirom na prethodno opisani način gospodarenja otpadom,

pravilnim rukovanjem, pravilnim skladištenjem i odvoženjem otpada u procesu proizvodnje, ne

očekuje se značajan negativan utjecaj otpada na okoliš.

4.1.6. Utjecaj buke na okoliš

Za vrijeme izvođenja građevinskih radova izgradnje kampa, većina aktivnosti odvijati će se

kroz transport i kroz rad građevinskih strojeva. Predviđa se da će tijekom ovih radova sudjelovati

vozila, kao što su: građevinski strojevi, kamioni, utovarivači, buldožer, i dr.


Jezerčica

61

Navedeno znači da će se promet intenzivirati, što će uzrokovati povećanje razine ambijentalne

buke. Utjecaja će biti na užem prostoru izvođenja radova i utjecaji će biti privremeni i vremenski

ograničeni.

4.1.7. Ekološka nesreća

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), ekološka nesreća je

izvanredni događaj prouzročen djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za

posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obujmu nanose štetu okolišu.

Tijekom pripreme i izvođenja građevinskih radova postoji mogućnost onečišćenja podzemnih

voda motornim uljima, naftnim derivatima uslijed nepažnje radnika ili kvara strojeva. Prije početka

izvođenja radova unutar granica zahvata odrediti će se prostori za smještaj građevinske mehanizacije,

građevinskog materijala, spremnika goriva i maziva i prostor za privremeno odlaganje građevnog i

drugog otpada koji će nastati tijekom građenja. Kod opskrbe građevinske mehanizacije gorivom i

mazivom na gradilištu provoditi mjere zaštite od izlijevanja štetnih i opasnih tvari na okolno tlo

osiguranjem zaštitne posude ispod mjesta za pretakanje goriva, za prohvat navedenih tvari u slučaju

njihova razlijevanja.

Procjenjuje se, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada i uputa, vjerojatnost

negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće je niska.

4.2. UTJECAJ TIJEKOM RADA KAMPA

4.2.1. Utjecaj na zrak

Za vrijeme korištenja kampa kakvoća zraka se neće se promijeniti u odnosu na dosadašnje

stanje. U kampu se neće izvoditi instalacije grijanja i hlađenja koje bi moglo onečistiti zrak. U sklopu zahvata u prostoru planira se uređenje prometno manipulativnih površina koje će se

svesti na minimum. Potrebne prometne površine planiraju se dovesti do prostora autokampa koji će se

smjestiti tik do ulaza/izlaza u kamp te do centralnog servisnog objekta zbog lakšeg održavanja istog.

Prostor kampa primarno će se svesti na pješačke staze. Promjena postojećeg stanja prometa biti će u

smislu kratkotrajnog povećanja dosadašnjeg prometa čime se neće značajno povećati postojeći utjecaj

prometa na kakvoću zraka.

U skladu sa prije navedenim ne očekuje se značajan negativan utjecaj zahvata na kakvoću zraka.

4.2.2. Utjecaj na vode i vodna tijela

Zahvat je planiran u zoni vodnog tijela podzemne vode oznake CSGI_24 – Sliv Sutle i Krapine, te

u zoni vodnog tijela površinskih voda oznake CSRN0019_003, Krapina, CSRN0164_002, Vukšenac,

CSRN0164_001, Toplički p., CSRN0453_001, Vidak p. i CSRN0653_001, Rijeka

Tijekom korištenja kampa nastaju sanitarne i oborinske čiste vode.

Sanitarno – fekalne otpadne vode

Odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda biti će izvedeno spojem na postojeći sustav hotela

Terme Jezerčica prepumpnom stanicom ispod korita potoka Topličina.


Jezerčica

62

Centralni dio kampa planira se urediti sa zajedničkim servisnim objektom koji će služiti za smještaj

sanitarnog bloka, prostorije za vešeraj te ostalih nužnih prostorija koji će omogućiti kvalitetno i

propisno funkcioniranje kampa.

Oborinske otpadne vode s krovova građevina

Krovne vode će se odvoditi putem horizontalnih i vertikalnih žlijebova ravno u prirodni recipijent.

S obzirom da na lokaciji kampa nastaju sanitarno – fekalne otpadne vode i oborinske otpadne vode,

te da će se odvodnja kampa urediti preko postojećeg sustava odvodnje hotela Terme Jezerčica, ne

očekuje se značajan negativan utjecaj zahvata na kakvoću vode i vodna tijela.

4.2.3. Utjecaj na tlo

Prostor šume iznad planiranog kampa će se sanirati i urediti pješačkim stazama. Kolni promet

u kampu planira se svesti na minimum kako bi se postigao kvalitetan prostor za miran odmor Utjecaji

u toku korištenja su pozitivni, dugotrajni i lokalnog značaja. U toku korištenja, razvojem višeslojnog

vegetacijskog pokrova poboljšava se kvaliteta tla, njegova fizička i organska struktura i uopće

hranjivost. Znatno se smanjuje površinska erozija, posebice na terasiranim parcelama za kampiranje,

te na strmijim padinama. Tlo je bogatije s kompozitnom zemljanom strukturom skladne rastu i razvoju

određenih vegetacijskih struktura (vrste stabala, grmlja, trajnica i travnog pokrivača).

Utjecaj projekta na tlo u vrijeme korištenja se ne očekuje, a negativan utjecaj na tlo moguć je u slučaju

akcidentne situacije, čiji je utjecaj obrađen zasebno.

4.2.4. Utjecaj na krajobraz

Pošto će kamp biti vizualno i funkcionalno povezan sa hotelom Terme Jezerčica neće biti

većih promjena u usporedbi s okolnim površinama. S biološko-ekološkog gledišta doći će do gubitka

jednog dijela zemljanih površina, međutim raskrčiti i očistiti će se dio šume i zasaditi će se autohtono

raslinje i trava, te neće biti značajnijih negativnih utjecaja.

Analizom vizualno - oblikovnih elemenata u prostoru, procijenjeno je da zahvat neće negativno

utjecati na postojeće stanje i vizualno - oblikovne značajke prostora.


Jezerčica

63

4.2.5. Bioraznolikost

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske

predmetni zahvat se nalazi na području sljedećih stanišnih tipova:

I21 – Mozaici kultiviranih površina, C232/I18/D121 – Mezofilne livade košanice Srednje

Europe, C232/I21/I18 – Srednjoeuropske livade rane pahovke, I53/C232/D121 – Vinogradi,

A23/C232 – Stalni vodotoci, J – Izgrađena i industrijska staništa, E – Šume, J11/J13, Aktivna seoska

područja/Urbanizirana seoska područja, J11, Aktivna seoska područja, E31, Mješovite hrastovo-

grabove i čiste grabove šume, A.2.3.1.2. – Donji tokovi turbulentnih vodotoka.

Mezofilne livade Srednje Europe C.2.3. - (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) –

Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju

najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta

godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog

pojasa. Nalaze se sa istočne strane lokacije zahvata i udaljene su cca 1000 m.

Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat

1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et

al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan

dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u

podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća).

Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

Prema izvodu iz ekološke mreže Republike Hrvatske kamp Jezerčica u gradu Donja Stubica

smješteno je u samom području očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000583

Medvednica.

Uspostavom uređenog okoliša i redovitom njegom krajobraznog prostora postupno će jačati karike

stanišnih uvjeta i biotski činitelji, posebice vegetacija. S vremenom će stabilnost (uravnoteženost)

krajobraznog ekosustava biti sve veća i snažnija jer će se povećavati njegova kompleksnost i

fleksibilnost. Stabilnost krajobrazno-ekološkog sustava će se povećavati zbog stabiliziranja

energetskog unosa posredstvom adekvatne njege i povečati pohranu transformacije energije u nove

životne oblike i sadržaje. Navedeni su utjecaji pozitivni i stalni.

Predloženi zahvati na užem prostoru neće ugrožavati postojeće odnose ekološkog sustava na prostoru

predmetne lokacije niti na širem području. Može se s razlogom očekivati da neće doći do poremećaja

sadašnjih ekoloških uvjeta.

4.2.6. Utjecaj na kulturna dobra

Na području izgradnje kampa Jezerčica nema zaštićenih niti registriranih objekata kulturne

baštine na koji bi zahvat mogao imati utjecaja.


Jezerčica

64

4.2.7. Mogući utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari

Za vrijeme rada kampa prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom

otpada i listom opasnog otpada (NN 50/65 i 39/09) nastajati će sljedeće vrste otpada:

20 01 01 - papir i karton

20 01 02 - plastika

20 01 03 - staklo

20 01 08 - biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina

20 01 25 - jestiva ulja i masti

20 01 03 - deterđenti

20 01 99 - ostali sastojci komunalnog otpada koji nisu specificirani na drugi način

20 02 01 - biorazgradivi otpad

20 03 01 - miješani komunalni otpad

20 03 99 - komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) na mjestu nastanka otpada

vršit će se primarna selekcija otpada. Na lokaciji je predviđeno postavljanje kanti za otpatke te se

nastali komunalni otpad planira zbrinjavati uslugama nadležnog komunalnog poduzeća, na temelju

Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 6/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,

59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13,

94/13, 153/13, 147/14 i 36/15. Stoga se može zaključiti da će utjecaj opterećenja otpadom na

okoliš biti zanemariv.

4.2.8. Utjecaj buke na okoliš

Tijekom korištenja kampa ne očekuje se nastanak buke koja bi povećala postojeću razine

komunalne buke. Kolni promet u kampu planira se svesti na minimum kako bi se postigao kvalitetan

prostor za miran odmor.

Temeljem navedenog može se procijeniti da neće biti značajnijeg negativnog utjecaja buke na okoliš i

naselja.

4.2.9. Mogući akcidentni utjecaji postrojenja na okoliš

S obzirom na namjenu zahvata, vjerojatnost za akcidentne situacije (ekološke nesreće) je zanemariva.

4.2.10. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Zahvat neće imati prekograničnih utjecaja

4.2.11. Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje problem je globalnih razmjera. Najčešće ga uzrokuju neadekvatna,

odnosno nepravilno postavljena rasvjeta javnih površina, koja najvećim dijelom svijetli prema nebu.

Pravni okvir za donošenje propisa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kod nas je Zakon o zaštiti

okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), te Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 117/11).


Jezerčica

65

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih

emisija svjetlosti u prostor u zoni izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba

od prekomjernog osvjetljenja. S obzirom da će nositelj zahvata na lokaciji unutar građevine koristiti

ispravna rasvjetna tijela, ocjenjuje se da je ovaj utjecaj na okoliš također bez negativnog predznaka.

4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA Prema izvodu iz karte zaštićenih područja Republike Hrvatske predmetni zahvat ne nalazi se

na zaštićenom području prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18). Izvan šireg obuhvata

zahvata, na udaljenosti od cca 900 m nalazi se Park prirode Medvednica, dok se na udaljenosti od cca

2500 m nalazi Spomenik parkovne arhitekture Stubički Golubovec - park uz dvorac.

4.4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA

OKOLIŠA

Mjere zaštite voda

Radove izvoditi u skladu sa projektnom dokumentacijom, u skladu s važećim propisima i uz

sprečavanje akcidenata, korištenjem ispravnih vozila i mehanizacije

Objekte, uređaje i opremu radovito čistiti i kontrolirati sukladno propisima, te održavati i

osiguravati pravilno funkcioniranje kanalizacijskog sustava

Prije puštanja u rad ispitati vodonepropusnost svih sustava odvodnje, te isto redovito provoditi

sukladno zakonskim propisima

Provoditi pisane kontrole kvalitete procjedne vode (najmanje 2 puta godišnje), a o ispuštenim

količinama i kvaliteti vode voditi evidencije

Nagon izgradnje postrojenje ishoditi vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda

Mjere zaštite tla

Tijekom izvođenja planiranog zahvata izgradnja kampa, površinski sloj humusa privremeno

odložiti pored lokacije zahvata, a nakon završetka građenja humusni sloj upotrijebiti za

hortikulturno uređenje okoliša

Iskop zemlje iskoristiti za zatrpavanje, a višak u suglasnosti sa nadležnim komunalnim

poduzećem odložiti na legalno odlagalište neopasnog otpada

Prije početka izvođenja radova unutar granica zahvata odrediti lokacije – prostore za smještaj

građevinske mehanizacije, građevinskog materijala, spremnika goriva i maziva i prostor za

privremeno odlaganje građevnog i drugog otpada koji će nastati tijekom građenja

Kod opskrbe građevinske mehanizacije gorivom i mazivom na gradilištu provoditi mjere zaštite

od izlijevanja štetnih i opasnih tvari na okolno tlo osiguranjem zaštitne posude ispod mjesta za

pretakanje goriva, za prohvat navedenih tvari u slučaju njihova razlijevanja


Jezerčica

66

Sagledavajući sve prepoznate utjecaje planiranog zahvata na okoliš, može se zaključiti da je

planirani zahvat prihvatljiv za okoliš. Potrebne instalacije, njihov dovod te priključci moraju se

razraditi glavnim projektom pojedine struke. Poštivanjem i primjenom svih projektnih mjera, važećih

propisa i uvjeta koja će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja, sukladno

propisima kojima se regulira gradnja, može se ocijeniti da predmetni zahvat neće imati značajnih

negativnih utjecaja na okoliš te stoga propisivanje dodatnih mjera zaštite okoliša nije potrebno.

5. ZAKLJUČAK Terme Jezerčica d.o.o., obavljaju djelatnost svrstanu pod brojčanu oznaku razreda 55.10.0 –






- Kongresni centar,

- Vanjski bazeni.

Predmet Idejnog rješenja je izgradnja kampa Jezerčica na k.č.br. dio 479, dio 480, 482,483, 499, 500,

501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec, 49240 Donja Stubica.

Geodetskim projektom predviđena je parcelacija spajanjem čestica (k.č.br. dio 479, dio 480, 482,

483, +499, 500, 501, 502, 503, 504/1, 504/2, 505/2, 505/3, 505/4, 712/9, k.o. Andraševec) u

jedinstvenu katastarsku česticu. Predmetne čestice su nepravilnog oblika čiji se smještaj u odnosu na

postojeće prometnice ne mijenja – cesta sa sjeveroistočne strane (k.č. 505/11, 653/1, 507/1, k.o.

Andraševec) koja će služiti kao pristup novo planiranoj parceli. Novo planirana čestica sa sjeverne i

sjeverozapadne strane omeđena je sa cestom naselja Stubički Kamenjak dok je sa južne i jugoistočne

strane omeđena potokom Topličina. Novo planirana čestica planira se vizualno i pješački povezati sa

hotelom Terme Jezerčica, koji se nalazi sa jugoistočne strane te je u istom vlasništvu. Površina novo

planirane čestice biti će ukupne površine od cca 25.600,00 m2, odn. 2,56 ha. Točna površina utvrditi će

se nakon parcelacije geodetskim projektom. Na novo planiranoj čestici planira se projektirati kamp

(kampiranje, autokamp, glamping i mobilne kućice) vizualno i funkcionalno povezan sa hotelom

Terme Jezerčica.

Planiranim zahvatom želi se postići upravo to da se Kamp i postojeći Hotel funkcionalno povežu,

te da djeluju kao cjelina. Kamp se planira propisno ograditi, kolna i pješačka veza planira se ostvariti

preko postojeće prometnice na sjeveroistoku, ulaz će biti kontroliran. Recepcija kampa biti će

postojeća recepcija hotela kako bi se omogućila kvalitetnija kontrola. Od hotelskih uslužnih sadržaja

(restoran, wellness, bazeni i slično), također će se ustupiti na korištenje Kampu. Centralni dio kampa

planira se urediti sa zajedničkim servisnim objektom koji će služiti za smještaj sanitarnog bloka,

prostorije za vešeraj te ostalih nužnih prostorija koji će omogućiti kvalitetno i propisno funkcioniranje

kampa. Prostor šume iznad planiranog kampa će se sanirati i urediti pješačkim stazama. Kolni promet

u kampu planira se svesti na minimum kako bi se postigao kvalitetan prostor za miran odmor. Kolni

ulaz sa sjeveroistočne strane tako zapravo služi kao servisni i protupožarni ulaz/izlaz.

Planirani zahvat nalazi se na prostoru grada Donja Stubica u Krapinsko - zagorskoj županiji. U

vrijeme izrade Elaborata utjecaja na okoliš razmatranog zahvata, na snazi su:

PPUG Donja Stubica (Novi PPUG, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 30/10 i 34/15.)



Jezerčica

67

UPU „Jezerčica – Zaluka“, („Službeni glasnik KZŽ“, br. 16/07, 12/13)

PP Krapinsko - zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj

04/02, 06/10 i 08/15)

Za namjeravani zahvat izrađeno je Idejno rješenje od strane „ZAGORJE PROKON“ d. o. o. Zabok.

Temeljem čl. 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18), čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša (NN

80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i čl. 25. St. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i

3/17), izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na

okoliš.

Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi nadležno

upravno tijelo u Županiji, odnosno u gradu Zagrebu sukladno Popisu zahvata iz Priloga III, točka 4.3.–

„Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće.“

Za namjeravani zahvat izrađeno je Idejno rješenje od strane „ZAGORJE PROKON“ d. o. o. Zabok.


Jezerčica

68

6. POPIS PROPISA 1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18).

2. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).

3. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13).

4. Zakon o gradnji (NN 153/03, 20/17)

5. Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)

6. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,

25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)

7. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (94/13, 73/17)

8. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,

26/03, 82/04,178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 147/14)

9. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

10. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

11. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama gdje ljudi rade i borave (NN,

145/04)

12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,

86/13, 95/15)

13. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke

mreže (NN 15/14)

14. Pravilnik o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/08).

15. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

16. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15).

17. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (61/14, 03/17)

18. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16)

19. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

20. Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih nečišćujućih

tvari u zraku i lokacija mjernih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14)

21. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN, br. 5/11)

22. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021. (NN 66/16)

23. PPUG Donja Stubica (Novi PPUG, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 30/10 i 34/15.)

24. UPU „Jezerčica – Zaluka“, („Službeni glasnik KZŽ“, br. 16/07, 12/13)

25. PP Krapinsko - zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj

04/02, 06/10 i 08/15)


kzz.hrkzz.hr/sadrzaj/natjecaji/procjena-utjecaja-na-okolis-kamp... · 2018-04-19 · elaborat...

Documents