kursar bosna i hercegovina

8/13/2019 Kursar Bosna i Hercegovina

1/19

' V f - \ ~

-'v*aDs.. J=

:

, V } ''

^^M^ r ^vA;m' : - - - : . : * - - - 7 . \ - v . i r : |

''' ' ^X '''-' ''

O

f/*


2/19

V j e r a n K u r s a r BosnaiH ercegovina

OsmanskoCarstvoje u 18.stoljece uslo ozbiljnouzdrmanona jvec imporazomusvojoj d o ta d a sn jo j povijesti . Taj vo jniporaz kojijeuslijedionakon neuspjele opsa-de Be c a1683. preds tav l jao je i tesku ps iholosk utraumu j e r su Osma nl i jeprvi putn a k o n stoljeca osva janja nevjern ick ih zemal ja igotovo neupitnepremoci dozi-vjelepotpuni kolapsn abojisnici a krscanskes usnage nakon osvajanjaMadarskeSlavonije, dijelova Hrvatske Like,D almac i je ,Peloponeza Podolijeizapadne Ukra-j ine ,prodrle duboko u unut r a s n j os t Ba lkana , zaposjevs i pr i tomevelike osmanskegradove poput Nisa , Skoplja PrizrenaiVidina.Zemljajebila poharana veliki brojmuslimanskog stanovnistvajestradaouborbama ilijeodvedenuropstvo a brojnisu bili i ljudskigubiciprouzrokovanigladu i ep idemi jama koje su uslijedile. Isa mmirovni ugovor potpisan uSr i jemskim Karlovcima26 .s rpn ja 1699.,1ko j im su ne-prijateljstva s c l a n i c a m aSveteligeobustavljena doniojejedanz n a c a j a n presedan.N a i m e ,d o t ogadatuma mirovni sporazumiskrscanskim drzavama zaPortu nisupredstavljalinistavise nego privremenu i u pravilu k r a t k o t r a j n u )obustavun e p r i -jateljstava, kojabi uprincipu bilanas tavl jenacimb iosmanska drzava prikupilado -voljno s reds tava zanovi rat u skladusideologijomg ze o s m .tur.gaza , stalnograta sne v j e rn i c i m a sciljem s irenjaislamskogteritorija.U Sri jemskimKarlovcima sdruge strane zakljucen jeprvisporazumkojimje m ir ucvrscenn adulje il ineodre-denov r i jeme,2do k su pol i tickeg r a n i c eizmedu drzava prviputstriktnoodredeneio z n a c e n e ,an j ihovo pos t ov a n j eje za jamceno. Na ova jnacin ideologijagflze,kojaje nosila osmanska osvajan ja o d s a m o gnastanka drzave ipredstavljala osmanskiraison d etre,bilaj enapustena ukoristmodernih principa medunarodnoga pravao po l i tick imgranicama i ter i to r i ja lno j nepovredivosti suverenih drzava. Uvidjevsivlastitu nemoc inadmocsvojih europskih susjeda osmanskavlastjedoslado za-kljucka da ceupravopr i hv a c a n j e m s pomenu t ihprincipamedunarodnogpravan anajbolj inacinos igura t isvoje granice.

Turska Hrvatska, Bosn aiH ercegovinan azemljoviduaustrijskog ka rtografaFrancoisafosepha Ma ireaiz1774.godineOsterreichischesStaatsarchiv,Bee: Kriegsarchiv)

1 O v a jmirovni ugovorOsmanskoCarstvo sklopilo jes Aus t r i j o m ,Mletackom RepublikomiPoljskomdok je mir sRusijom sklopljen separatno 12.srpnja 1700.uIs tanbulu.2 Mirovni ugovor sAustrijom sklopljenj e na 25godina s Ru s i jom na 30, a sMletackom RepublikomiPoljskomnaneodredenovrijeme.

V J E R N K U R S R Bosna i Hercegovina 3 8 9


3/19

Upravno-administrativna podjelaU 18. stoljece bosan ski e jale t osm . tur . eyalet , provincija, najvisa v o j n o - u p r a v -na j ed in ica u Osmanskom Cars tvu; susrece se i i s to zn acn i naziv vilajet, osm. tur .vi layet , ko j i kas n i j e p rev ladava) ulazi t e r i to r i j a lno okr n jen gu b ic im a z na tn ih p od-rucja u D almac i j i,Lici,K o r d u n u iSlavoniji.U tim uv je t im a neki sandzaci osm . tur .sancak, zastava, naziv nize vojno-upravne jedinice) pres taju pos tojat i , tako da seeja le t Bosna sada di je l i n a p e t sandzaka: bosanski, hercegovacki kliski, zvornickiibihacki, koj i nedugo zatim biva ukinut ,an jegovje ter i tor i j pr ipojen bosanskomsan d zak u .U o v o j e v r ij e m e p r e n e s e n o a d m i n i s tr a ti v n o sredistebosanskoge jale taiz Sarajevau Travnik, stout jece na ubrzani razvoj ovoga grada in jegov pr e laz akizkategorije kasaba u sehir.Uz Travnik, os tala ad m inis t rat ivna sredista s andz akabi lasuLivno,Pljevlja iZvornik. Izuzev sandzakbegov a, koj isuvr si li v o jno - upr avn u v las tu s a n d z a c im a ,bosanski vezir i su pos tavl jal i svoje povjeren ike sas irokim ov las t im a- mutesel ime osm . tur. mutesellim ,uneke vaznijebosanskohercegovackegradovekao s to suSarajevo,Banja L uka,L i vno ,Zvor n ik ,Pljevlja, Mostar, Foca iGacka. Brojiulogamutes e l im a, ko jisubilii m e n o v a n iizr edova lo ka ln ihmocnikaajana o s m .tur. ayari , por as tao je u 18. stoljecu us l ij ed p r ebac ivan ja d i j e la upr av n ih funkcija sorgana s redisnje vlas t i na lokalnu razinu. A j a n i su bili izvorno svi ugledn ici i pri -padn ic i mjes ne mus l imans ke e l i t e izredova vojskeia dm in i s tr ac i je , uleme vjerskihdos to jans tven ika) , bogatih trgovaca i na jugledn i j ih p r eds tavn ika esnafa cehova) .Us por edo s a s labl jenjem sredisn j ihin sti tucija iucinkovitost in j ihovihorgana, u pro-v i n c i j am a raste uloga a j a na koj ip r e u z i m a j u duznost i kao s to su ubi r an je por ez a iizvanrednihnametauimepokraj inskih nam jesnika i drzave zakup drzavnih p r i -hoda- mal ikana osm . tur. malikdne , odr z avan je j avnoga r eda imira kao ivo jnamobi l izac i ja . Na t a jnacin ovako an gaz ir an i a j an i pos taju organi lokalne uprave uk ad i lu c ima i n a h i j a m a te u zn ac a j n o j m j e r i zamjenju ju organe vlas t i koj i su rani jevrsil iov eduznost i , npr . vojvode , kadi jeisi .K once n t r ac i jom gos podar s ke ipo lit ickemod u svojim rukama a jan isv r em e n o m p o s t a ju sveneov isniji os redisnjoj vlastii skloni j i zloupotrebama svoga polozaja , cem u je s vakako dopr in i j e la i nas l j ednos ta janske s luzbe. No ipak, u Bosni t ijekom 18.stol jeca ne do laz i dootvorenog os po-r a va n j a autor i te ta s redisnje vlas t i o d strane a jana , kao s to j e to b io slucaj u n e k i mdr ugim d i j e lov ima Car stva .K ada j e ri jeco organizaci j i sudske vlas t i, bosanski se e jale t di je l io na 38kadi luka, ukoj ima susudsku funkci ju vrsilikadije osm . tur .kadi , o d kojih sun e k in a p o d r u c j uodredenihkad i lukaimalii pomocnike- naibe osm . tur.na ib ,kojisuobavl jal i sud-ske pos love nat e r i to r i ju man j ih s uds kih j ed in ica- nahija. Sarajevski kad i ja imaojevisis tupa nj od os tal ih i nos io je nas lovmule osm . tur .molld , a sarajevski semulaluks as to jao od pe t nah i ja .

Vojniustroj. RatoviCi n je n i c a d a jeB o s n anakonK ar lovackog m i r a pos ta la na j i s tu r en i ja os mans kapro-vincija u Europi uvelikej eodr ed i la in j ez i nuvo jnu organizaci ju.Duzgranica, alii u


4/19

unutrasnjosti, obnavljaju se i grade brojnetvrdavei drugi fortifikacijskiobjekti, iz-graduju se putov i te se na raznenacinepovecava obramb enip otenc ijal zemlje. Spa-hijskaorganizacija jeprezivjela,no sada ona igra punomanjuu logu nego u ranijemrazdoblju,ibrojineke 3 tisucetimarasa 6 do 7tisucaspahija.Glavnu ulogu u obran iBosnepreuzimajuk apetanije,cijibrojjetijekom18.stoljecanarastaona 40. Zarazli-ku odra nijeg razdoblja, kadasukap etanije postojale samou g ranicnimpodruc j imai u zrijeke,u 18. stoljecu sukapetanijesutvrdenim grado vimaipa lankamaosnivanei u unutrasnjosti. Uskoro je velik diozemljeb iopokrivenmrezomkapetanija, dokje podrucjeuz granicu prema Austrijii mletackimstecevinama bilou potpunosti unadleznosti kapetanija.Sredisnju vlast u kapetanijama obavljali sukapetani osm.tur.kapud ar i ), koji suvrsiliprvenstvenovojnu sluzbu, ali se svremenom sv eviseuplecui u red arstveno-adm inistrativne poslove, kao sto suodrzavanjejavnog redai mira, provodenje sudskih odluka, izvrsavanje naredaba vezira isandzakbegovana njihovom teritoriju te u odredenim slucajevima iprikup ljanje poreza izakupodredenihdrzavnihprihoda (mal ikana).K apetanisu, kao iostalivojnici,bilipla-ceniod strane drzave osm. tur. ulufeci), anjihoves luzbe bilesun asljedne. Upravonasljednost sluzbe, kao i cinjenica da suputemprikupljanja izakupaporezaidrugihdrzavnihprih od a ostvarili veliku financijsku moc, pruzila jemogucnost nekimk a-petanim a da seuzdignudorazine feudalne gospode iajana,sto su u simbolickomsmislu oni i iskazivaliuzurpiranjem titule beg ,umjesto pripadajuce im nize tituleaga.V elikagospodarska ipolitickamockojajeproizlazilaizkapetanske sluzbebilaje ponekad uzrok borbi uglednika za kapetansku titulu, kao sto je to bioslucaju vi-doskoj stolackoj) kapetaniji,gdje su sesredinom 18.stoljeca sukob ile ob iteljiSarici Rizvanbegovic, uz pobjedu potonjih. Krajem 18.stoljeca vojska kapetanija u Bo-sn ibrojilaje oko24.000 vojnikai predstavljalavrlo ucinkovitu zapreku austrijskimosvajackim aspiracijama tijekom toga stoljeca.Trecukomponentu vojne organizacijeuB osni cinilisujanjicarisasredistemu Sa-rajevu,gdjejestolovaonjihov zapovjednik zabit ,zvanjos ijanjicarski aga,a na-laziose pod kontrolom janjicarskogag e uIstanbulu. IzuzevSarajeva, ukojemih jebilo v rlomnogo,janjicarisu senalazilii uostalim bosanskim gradovima,uukupno19kadiluka. Uov odoba dolazi do naglogpovecanjabrojajanjicaraulaskom u redpojedinacamimouobicajenog sistema regru tacije tzv.de vsirme osm. tur. dev i rme,prikupljanje; unasojliteraturi srecese pod zlokobnim imenomdanakukrvi).Tako u red ulazeprvo bracairodaci p ravih janjicara,akasnijeigradsko stanovnis-tvoobrtniciitrgovci te nakoncucakiseljaci musliman i. Glavn imotivzaulazaknevojnickog elementa, r j e osm. tur.reaya ,stado,oznacava podanike, zarazlikuod upravljacke klase - asker , vojska) ujanjicarskired bio jestjecanje odredenihpovlastica ineplacanje poreza. O va tendencijajanjicarizacije muslimanske raje,kojoj sevlast izricito protivila, opazase odpocetka 18.stoljeca. Sredinom stoljecadolazi do otvorene pobune seljastva koje zeli uci u redove provincijskihjanj icaraili basa (baseskija) i na taj se nac in, kao svojevrsna narodn a milicija, osloboditinameta ukoristdrzavnihorganaivezira, prije svegazloglasnogtaksita pravim ime-nom imdad-i hazar iye , mirnodopska pomoc) uvedenog 1720. Pobunu seljastvapodrzal i susarajevskiimostarski janjicari, kojisu u redove basa upisivali gotovosvakoga tko je to zelio,u principu sve odrasle zaoruzjesposobne musl imane.O r-ganiprovincijskevlasti u suradnj iskapetanima naposljetku su ,zahvaljujuci ener-gicnoj akciji bosanskog veziraM ehmed-paseKukavice,uspjeliugusiti bunu 1756.,nakon gotovo desetogodisnjeg otpora ibezvlada 1747-1756). Basesu, rukovo deci

V I E R A N K U R S A R B o s n a iHercegovina I 3 9 1


5/19

se vlastitim in teresima, iinacesvojimdjelovanjemcestoizazivali vise stete i nere danego koristi i reda, o cemu svjedocepodaci iz narativnih izvora.Vlast senije m o-gla previse pou zdati u base niti po pitanju njihovevojne sluzbe. Jedan od razloga jesvakakocinjenicadamnogipripadnicijanjicarskogred a nisu nitibilipraviprofesi-onalnivojnicivecmilitariziranitrgovci,obrtniciiseljaci,adrugivazanrazlogje tostozasvoju sluzbunisu biliuodredenim periodimanitiplaceni.Takoje 1771.kre-sevskiIjetopisac fr aMa rijan Bogdanovic zapisaoda susarajevskijanjicari na pozivna ratprotivRusijeodgovorilisljedece:Kadnam sedadneplacaod cetiri godine,tadcemoici.3Od sredine 17.stoljeca,u trenucima kada je toozbiljnostsituacije zahtijevala, pristu-palosemobilizacijisvih zaoruzje sposobnih muslimana nef i r - i am).M obilizacijuje proglasavaosam sultankaovrhovni po glavar pravovjernih, aobrana islamskedrzave osm. tur.darul-islam,kucaislama )od nevjernikaimala seshvatitikaoosnovna duznost svakog muslimana. Takoje, prenosi na m fojnicki Ijetopisac fr aNikola Lasvanin, navijecanju bosanskih prvaka pod predsjedanjem veziraAli-pa-seHekimoglua ubosniziranojverziji - Hecimovic) uTravniku 1737.,uoci rataAustrijom, zakljuceno da svak im a ustatna oruzje:i kadije, imami i spahije,tk ogod more sablju pasat.Akol ibi tko ostao, da se ima obisit o vrati svojekuce...4Uslucajuopcem obilizacije Bosnaje moglasakupitioko60.000 boraca, cimeje njezinobrambenipotencijal bio znatno uvecan. Povremeno prosirenje vojne obveze nacjelokupno muslimansko stanovnistvob ezobziran a staleskupripadnost dodatnoje d oprinijelo povecavanjujazaizmedukonf esija uBosni.Cinjenica je da su nemuslimanikojisu bili pripadnici izvorno krscanskihvo jnih ipoluvojnih redovauosmanskoj sluzbipoputvojnika,martolosaiderbendzija,kojisu igraliznacajnuuloguuo svajanjima istabiliziran juosvojenihteritorijanaBalkanui u srednjo j Europi tijekom tzv.klasicnogdoba,do 18.stoljeca gotovo nestaliilisuimredoviizgubilivojnu ulogu ipripada juce povlastice. Paipak,i uovomestoljecunailazimo na iznimke.Tako su ponekad prilikom o pce m obilizacijesarajevskipra-voslavni esnafi cehovi) mo ralislatisvojeclanovezakomoruidrugepomocnevojneredove ili im je ostavljenamogucnostotkupa odvojne sluzbezaodredeninovcaniiznos.Prilikom dolaska brojnije vojskeu Sarajevo srpska pravoslavnaopstinabilaje duznaosigurati dijeluvojnikasmjestaj konak). Prema vijestifraNikoleLasvani-na, u zapovijest Bosne presu dn oj bitkizaBanju Luku 1737),jedanje starovirac pravoslavac)pokazaobosanskojvojscinacelusveziromAli-pasomHekimogluomalternativni put kojim cemimoiciaustrijskezasjede,zahvaljujuci cemu je osmanskavojska uspjela iznenaditi Austrijance. Sarajevski pravoslavni trgovci iskazalisu sekao izdasnisponzori osmanske vojske,a dabro-bosanski mitropolit MelentijeM i-lenkovic 1717-1740)zasvojejezaslugedobiopocasnozvanjeserdarag eod veziraAli-pase,kojije na tajnacinnamjeravao zadobiti povjerenje pravoslavnogstanov-nistva. Prema mletackim vijestima,ubosanskojvojscibiloje inemuslimana,iakoje,doduse,naputupremaBanjojLucidio mobiliziranih krscanadezertirao.Ikatolicisubili duzn idavatiprinosezav ojsku. Tako IjetopisacfraBonoBenicbiljezida jesutjeskisamostan za potrebe rata protivAustrije 1737. dao svojobolusljedecem

3 Ma rijan Bogdanovic, Ljetopis kresevskog samostana, preveo Ignacije Gavran, Sarajevo- Zagreb 2003.,175.4 Nik ola Lasvanin,Ljetopis, uredio i latinske i talijanske dijelov epreveoIgnacije Gavran, S arajevo - Za-greb2003.,209.


6/19

StarapravoslavnacrkvauSarajevu foto:V jeranKursar)D ok narodnap r e d a j a s m j e s t anastanak s a r a j e v s k e p r a v o s l a v n e c r k v eu v r i je m e v e z i ra G a z i H u s r e v - b e g a 1521-1541),ag r a d n j u p r i p i s u jeA n d r i j i , b r a t u l e g e n d a r n o g K r a l je v i c aMarka,p r v i p is a n i s p o m e n o c r k v ip o t j e c e i z 1 6 1 6 . ,k a d a s e fe r m a n o md o z v o l j a v a o b n o v a i z g o r j e l e c r k v e .T a vijest, kao i raniji s p o m e n ipravoslavnih svecenikau S a r a je v u ,u p u c u j u n a z a k l j u c a k d a j ep r a v o s la v n ac r k v a u S a r a j e v u p o s t o j a la v e c u1 6 . s to l j ec u . Z a r a z l i k u o d b r o j n i hs a k r a l n i h o b j e k a t a o s t a l ih k o n f e s i ja ,p r a v o s l a v n a c r k v a n i j e i z g o r j e l ap r i l i k o m p u s t o s e n ja S a r a j e v a 1697.o ds t r a n e t r u p a E u g e n a S a v o j sk o g , v e c jeb i l a sam oo p l j a c k a n a , d o k s u v r j e d n i j ipredmeti n a v r i j e m e b i l ls k l o n j e n i n asigurno. Zgradac r k v e u danasnjimd i m e n z i j a m a i z u z e v v i s i n e ) p o t j e c eiz 1 7 3 0 . , k a d a j e c r k v a o b n o v l j e n ana t e m e l j u f e r m a n a , p r i j e v a r o m v j e r o j a t n o p o d m i d v a n j e m ) u vedmd i m e n z i j a m a n e g o s t o s u b i l e p r i j a s n j e .C r k v a j e o d u v i j e k b i l a o g r a d e n av i s o k im z i d o v im a d u v a r i m a ) , c i m es e z e l j e l a i z b j e d b i l o k a k v a z a l b al o k a l n o g a m uslim anskog s ta n o v n i s t v ap o d i z l i k o m p r o v o k a c i j e .

obliku: idadosmonasijemovdje- izvansto smo svilajetom daliuopcinu- dze-m a tl ij am :cetiripuske,dvije sablje, ok ubaruta,sinikpsenice,konja zakomoru, tr isindzirlije,dvijekabanicei josdostistosta.5KovaciizKresevaiFojnicemoral suiskovati sidrazapontonskimostnaSaviu istom ratu(1737-1739).Godine 1739.Lasvaninnamdonosipripovijesto krscanimadezerterima.N ai m e ,katolik PavaoPi-lesevic izKotorainjegovi d rugovipravoslavnevjeroispovijest i od luc i l i sunapustitire d sejmena (osm.tur. seymen pucka varijanta izrazasekbdn psetar,izvorno ro djanj icarske vojske)placenickeseoske igradske m i l ic i j e , u k o j isu senedavno prijavili,zbog m a leplace a m a n je h r a n e .Lasvanin dal je pripovijedaovo: Izato i h Turciobmetnuseda suizdajnicii,kako rekoh,dovedosepasi.Ko j ipoce govoriti:'Poturcitese ,da vamprostim zivotfIPavlov drug,hrkac pravoslavac, Srbin,op.a.),odprveser icipoturciizatajaHristusa.APavorece:'Necu 'OdvedosegaTurciusindzir osm.tur.zincir lanci,op. a .) i za tri dninagovaraseda sepoturci.A on,tvrduviri pravoj,katol icanskoj,ne ktizatajati svoga Isukrsta. Zato zapovidi pasakrvoli j ida mu odsiceglavu.6Godine1768.,prema v i j es t im a f raMarijanaBogdanovicai fraBone Beni-ca ,veliko uzbudenjemedupripadnicima ob i jukrscanskihvjeroispovijestiizazvalajesultanskanaredbaooduzimanju oruzjaod nemuslimana tekst fermanaprenosikronicarMuvekkit).Ovdjejepotrebnoistaknutida samac in jen icadanemuslimanip o s j e du ju oruzje,apremavijestimanasihIjetopisaca oruzjesuotvoreno posjedovaline samo svjetovnjaci nego isamostani imanastiri,stojiukontradikcijisodredbamaser i jatskogprava, kojima je to izricito zabranjeno, izuzevu iznimnim slucajevima.Timpovodompronesene su ifantast icneglasinedac euslijeditiopcipomorkrscana,ali i realnij i zakljucc i d aslijede zabrane koristenja sedla , odjecesatkaneod odrede-nihtkaninaiboja,sto jetakoderimalouporiste uodredbama serijata.Nakoncuse,

J Bono Benic,Ljetopis sut jeskogsamostana uredio ilatinskei tal i janske d i je lovepreveo Ignac i j e Gavran,Sarajevo-Zagreb2003. ,138.6 N.Lasvanin,Ljetopis 216.

V J E R A N K U R S A R / Bosnai Hercegovina I 3 9 3


7/19


8/19

Mehmed-pasaje 1768 narediofranjevcima,uzprijetnju smrcu, dana mletackomteritorijuprikupe informacijeovojnim p ripremama MletackeRepub like vezanimuz crnogorskenemireizazvane pojavom laznog ruskog cara ScepanaMalog.Bog-danovic pritom iznosisveteskocepolozaja u kojem su senasli,izm edu , kako kaze,ScileiHaribde: Najprije, ostati ce nam vrlotezakobicaj da uvijek zavrijeme ratasluzimo kao uhod e, sto od fratara u Bosni nisu nikada trazili.A zatim, ako M letackaRepublikasazna za tu tajnu, kamo ce uhoda otici?...Napokon, ako svikrscanskivladari iprematome cijelokrscanstvosazna da redovniciobavljajutakvusluzbu,stocebitisnasim Redom? Kamocetadakrenutijad ni Bosanci,kojisisumlijekopoboz-nosti,znanjaiobrazovanjapo cijeloj Italiji?8Ipak,kakosepasinzahtjev nije mogaoodbiti, poslanjejedan franjevac izFojnice,fraVinko Vicic,na toboznje lijecenje uSplitda sazna sto se prica o ratu. N akon trodnev nog boravka u Splitu Vicic se vratio,apotomjeizvjestajposlan veziruuTravnik.Nakonburnog 17.stoljeca,nitipocetak18 .stoljeca nijedonio puno mira.Vec1714.godine Osmansko Carstvoulazi u rat s M letackom Republikom , u koji se kaomle-tacka saveznica 1716.ukljucujeA ustrija.Ovaj rat,kojijezavrsenmiromuPozarev-cu21 .srpnja 1718.,doniojeBosni nove t eritorijalne gubitkeu korist susjeda.Au-strijaje dobila pojas bosanskog teritorija od uscaDrine u Savu do N ovog na Uni usirini od 10 km, ko ji jeukljucivaogradoveBijeljinu,Brcko, Jasenovac, Dub icu, N ovi,Bosanski Brod, Kostajnicu iFurjan. Mletacka je Rep ublika steklaImotskikotar iCacvinu, cime je nova granica D almacijepomaknutado vrha Dinare, no izgubilaje Gabelu. N ovi rat sA ustrijomuslijedioj e 1737. kadaseBosna uspjela samostal-no obraniti pod BanjomLukom i potisnut i austrijske snage. Mirom u Beograd u1739)Bosnijevracensav teritorij izgubljenuprethodnomratu izuzevFurjana).Uslijediloje gotovo pedesetogodisnjemirnorazdo blje, koje jeokoncano Dubickimratom 1788-1791).N asamompocetkuovoga rata austrijsk i carJosipII . uputio jeproklamacijumuslimanskom stanovnistvu, kojom mu, u duhu patenta o toleranci-ji,jamci osobnu sigurnostijednakostupravimasostalim au strijskim pod anicima,kao isloboduvjeroispovijesti, dok vjerskim dostojanstvenicimaobecava placuizdrzavneblagajne. Muslimansko sestanovnistvonijepokolebalo ipruzilojesnazanotporosvajacu,k oji je uspio, uz dostamuke,zauzeti jedino Dubicu, Novi,Gradiskui Cetin. Mirom u Svistovu1791.Austrijaje dobila C etin, Lap ac, Srb i pojaszemljistaispod Pljesevice ikraj Plitvickihjezera,cimejegranica izmedu Hrvatske iBosneiHercegovine zadobiladanasnji oblik.Dubicu, NoviiGradiskuAustrijajebiladuznavratitiB osni, sto je ucinila tek 1797.Bosanskavojskaje u znatnom brojusudjelovala i u ratovimaOsmanskog CarstvasRusijomiP erzijom. Takoje uratusPerzijomokoncanom 1727.sudjelovalo 5200Bosnjaka,od kojih se tek njih petstotinjak vratilo u domovinu. Godine 1736.,uocinapada AustrijenaBosnu,8 do 10tisucabosanskihvojnikaupucenoje napohodprotiv Rusije.Vecina ih jenastradalautvrctaviO zi Ocakov), aprezivjelizarobljeni-ci,njih1340, oslobodenisu tek 1742.Bosnjacise svevise bun e protivsudjelovanja uratovima izvan granica Bosanskogeja-leta,ama njku discipline,neodazivanjunapozivzapohod idezertiranju , pridonijelajesvakakoineredovita isplataplaca.Narocitovelikibrojvojnikajedezertiraosbojis-nicetijekom rata protivRusije 1768-1774),kojijezavrsiokatastrofalnim porazom

M.Bogdanovic,Ljetopis kresevskog samostana 105.

V J E R A N K U R S A R Bosnai Hercegovina 3 9 5


9/19

Osmanskog Carstvaipotpisivanj emvrlonepovoljnog mirau KiiciikKaynarci 1774).Bogdanovic dajedosta podataka oprikupljanju vojske za poho d 1769. unovacenoje5000 vojnika),kao i osamome pohodui samovoljnom napustanju ratistaod stra-ne vojnika:Mnogisu bo sanski vojnicivele,zbog nestasice hrane u taboru, pobjeglisvojimkucama,mnogisupoginulianekisu se agevratiliu ovovrijeme.Azastosu sevratili,kadjosprijetirat,prilicnojenejasno...9O vevijestipotvrdujeikasnijikronicarMuvekkit,kojijavlja da su se neki vojnici stacionirani u Hotinu Hocim) i okolici,zbogsirenjalazi od nekihuhoda [...] bez ikakvenuzde,vratili svojim krajevima.10Godine 1771.Baseskija javlja da od dvadesetdo tridesetnovoimenovanih aga,kojisutrebali sakupiti vojskuzapohodprotivRusa, zbogneisplacenihproslogodisnjihplaca na pohod odlazinjihsam o tri do cetiri,sizgovorom da se ferm an odnosi samona Rumeli ju, a da Bosna u njem u nijespom enuta...n Na koncu napohodn isu otislicaknispahije.Osim stoje vodio ratove s velikimkrscanskimsilama, bosanski vezir bio je prisiljenuvise navrata interveniratiiprotiv C rnogoraca,koji susvojimhajduckim akcijamau istocnoj Hercegovini teustancimaprotiv osman ske vlasti, cesto povezani sRusi-jom,predstavljalisvevecupri jetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Stanovnistvo.D emografskeprilikeRelativno cesti iiscrpljujuci ratovi, redovito pracenipojavam a gladii epidemijamakuge, negativno suutjecali nademografske prilikeuBosniiHercegovini. Migrac ijei gubici stanovnistva nastali tijekom Beckoga rata u velikoj su mjeri pogodili kakonemuslimane - katolike, pravoslavceiZidove, takoimusl imane.Prodor austrijske vojske podvodstvomprinca Eugena Savojskogu BosnudoSara-jeva 1697. potaknuo je iseljavanje velikog broja katolickog stanovnistva iz sredisnjeisjeverne Bosne prema novoosloboctenimkrajevima uSlavonijiiHrvatskoj.U veli-kombro ju katolicisu se,ponajpri je spodrucjazapadne Hercegovine, iseljavali ipre-m amletackomteritoriju uDalmacij i .R ezultat ovih migracija,koje subile poticaneod strane mletackihi austrijskihvojnihzapovjednikacestousuradnjis franjevcima,bio jedrasticanpadbrojabosanskihkatolika.Uprvojcetvrtini18.stoljecauBosniih je zivjelo tek oko 30.000. Potom slijedi razdoblje dem ografskog oporavka, dije-lompotpomognuto iuseljavanjem iz D almacije,posebice kraje m stoljeca, takoda jeprema podacima izizvjestaja apostolskog vikara GrgeIlica1798.u Bosni i zapadnojHercegovini broj katolika porastao na82.422. Razlo g tome bilaje icinjenicada suiseljavanja idemografski gubici izazvaninarednim ratovima na bosansko-hercego-vackomt lubili relativnomali iimalilokaln i karakter.

9 M.B ogdanovic, j e t o p i s kresevskogsamostana, 135.1 Muvekkit,SalihSidki Hadzihuseinovic,P o v i je s t Bosne ,sv. 1,preveliAbdulah Polimac,LamijaHadzi-osmanovic,FehimNametaki SalihT rako, Sarajevo 1999.,550.11 Baseskija,MulaMustafa Sevki, j e t o p i s 1746-1804),preveoMehmedMujezinovic, 2.izdanje, Saraje-vo1987.,102.

396 Up o t r a z iz amirom ib l a g o s t a n je m


10/19

Velikoiseljavanje tijekomBeckoga rata ostav ilojebosanske ka tolikebezdrustveneigospoda rske elite,kojajetijekom17.stoljeca igralaglavnuuloguubosan skoj trgo-vini. U 18. stoljecuznacajnijihkatolickih trgovaca nema, a katolici opcenito nestajuiz gradova, tako da , prema popisu apostolskog vikara Pavla Dragicevica iz 1744.,samo 10 katolika ziviugradovima.Vazn ija katolicka urbana sredistabilas ustarirudarsk i gradovi Fojnica,Kresevo,Kraljeva Sutjeska iVares.Uzrelativnu stagn acijurudarstva kaoglavnegospodarskegrane,dolazidoporastapreraderudeiproizvodnjem etalnih proizvoda,kojiseplasiraju n adomace,a lii n a i n o z e m n otrziste.Zbograda u rudnicima katol ickaraja u ovim gradovima bila je oslobodena odredenihpodavanja iuzivalajenestopovoljniji polozajodostalih katolika.No,gledanoucje-lini,katolici u 18.stoljecuipakpredstavljaju na jsiromas niju konfesionalnuskupinuu Bosni.

Brojpripadnikadrugihdvijuvelikihkonfesionaln ihskupina,m u s li m a n aipravosla-vaca,teskojetocnijeodrediti buducid an e m a m opouzdan ih izvoraipopisa d e m o -grafskogkaraktera, poput izvjestaja katolickiha postolskihvikaraobro ju bosansk ihkatolika,n atemeljukojih bi takavzakljucakbilom oguce naprav i t i. Prema broju od60.000 mus l iman a sposobnih zaoruzje u slucaju mobil izacije krajem 18.stoljeca,mozesepretpostaviti da biukupa n b roj stanov nika islamske v jeroispovijestimogaobiti nesto preko 300.000.T o je jos uvijek manje nego stoljeceranije, usprkos znat-nom priljevu muslimanskihizbjeglicaizoslobodenih krajevaHrvatske, Slavonije,Madarske iDalma ci je .Ovdje treba napomenuti da su demografskarecesija ista-gnacijabili uzrokovani velikim ljudskim gubicima muslimana na bojistima kakouB osni tako iizvan n je .Uz to,valja naglasi t ida su muslimani bi l iu vecembrojupogodeni epidemijam a kuge i drugih zarazn ih bolesti , i to iz dva razloga: prvo, kaopreteznogradsko stanovnistvovises u obolijevali od drugih, dok su sela u kojimasuzivjelikrscani zbog izoliran ostibilam a n j e pogodenaod gradova;sdruge strane,dok sukrscani bjezali od kuge i poduzimal i odredene m jere za obranu od crnesmrti,musl iman isubiliuvelikojmjeri sklonifatalistickom poi man ju posastikaoBozjevoljekojoj se nemozeumaci.Brojpravoslavacau 18.stoljecubio jedv ostrukoveci nego stoljeceranije,ipribliziosejedno jtrecini ukupnog bosanskog stanovnistva. Pravoslavnije korpus, unatociseljavanju tijekom Beckoga rata,ali ikasnije,bio ustalnom porastuzahvaljujuci ne-prekidnom priljevunovihuseljenikaiz pasivn ihkrajeva , prijesvegaCrneGore, kojelokalnizemljoposjednici- cifluk-sahibije, uz n a t n o jmjeri angazirajun aciflucimausredisnjoj iistocn oj Bosni, posebiceudrugo j polovicistoljeca. Izuzevzemljoradnjena cif lucima te stocarstva kao tradicionalnog v laskog za nim anja , Srbi pravoslavcisu se u ranijem razdoblju bavili itransportomrobei zBosneiHercegovinepremaDubrovniku i ostalim jadranskim lukama, u najvecoj mjeri u korist dubrovackihtrgovaca. U 18.stoljecuov i nosa ci-prijevoznici igonicistokeprerastajuu samostal-ne trgovce,i ,zajednosobrtn ic ima ,o d kojih sunajistaknutiji bili sarajevskicurcije(krznari), postaju nosioci bosansko-hercegovacke trgovine sjadranskim lukama,od Trsta preko Zadra i Splita do Dubrovnika,ostvarujuci pri tomegoleme profite.Dok su u 17.stoljecu u bos ansk oj trgovini dom iniral iD ubrovcani,bosa nski katolici

V I E R A N K U R S A R Bosna iHercegovina 3 9 7


11/19

imusl imani ,u 18.stoljecu prim atstjecup ravoslavnitrgovci,anestokasnijeuistomstoljecu pridruzuju im se iZidovi.Pri l ikom austri jskogpustosenja Sarajeva 1697. stradao je,odnosnobioodvedenuropstvoznatanbrojzidovskogstanovnistva anjihovasinagoga iS iyavus-pasinada-ir a svojevrsnighe t t o ukojojsuzivjelibil isuspaljeni.U 18.stoljecu Zidovi obnavlja-ju svojhrami nastambu,an j ihovbro j postupnoraste. Zid ovi uSarajevu imaju svo-ju opcinu na celu s rabinom ihahambasom,koji ihpred stavljaju pred osmanskimvlastima,kao i skolu.Uskoro senaseljavaju i ukucam a izvan Siyavus-pasinedaire,a 1768. osnivajunovu zidovskuopcinu u Travniku. UlogaZidovaupr ivrednom inovcarskom zivotu osmanskeB osne svremenom jacate ihb i l jez imo kao uglednetrgovce,poduzetnike inovcare,ali i kao lijecnike iIjekarnike.lako je t i jekom 18.stoljeca u Bosni i Hercegovini ocita tendencijaka zatvaranjugranica etno-konfesionalnih skupina prema vanjskom svijetu, produblj ivanju jazamedunj ima ikonfrontaciji , ipaksemogu zamijeti t iiodredene pojaveu suprotnostisopcim trendom. Unatoc opcemnep ovjerenju izmedu clanova razlici t ih vjerskihzajednica, svakodnevni z ivotn i uvjeti igeografske datosti pon ekad suusmjeravaliljuderazlici t ihreligijajedneprema drug im a. Franjevcisu uvijek im ali, ili su setrudi-l isteci , dob ronam jerne susjede muslimane,kojisu ihmogli stititiizastupati njihov einterese, doduse, obicnouznaknadu. U trgovini , poslovni misl icnim poduhvat imaza partnere il i izvrsiocecestosuimaliinov jernike. Franjevcisucesto bil i pozivani umuslimanske kuced a lijecebolesnike, unatoc svojoj krivoj vjeri. Kakosemoglovidjeti,krscanisupovremenobili novaceniu osmansku vojskubez obzirana svojuvjersku drugost,koja,sdruge strane,nijesmetala ni t i druz inam a s onu stranuzakona .Takose, u suprotnostismitologiziranom iideologiziranomp redodzbomha jduka kaonarodnih boracaprotivTuraka,u hajducki m skupinama kojepljac-kaju imusl imaneikrscanebez razlike, neri jetkouzkrscane nalazeisamiTurci,tj .musl imani .Sve pojave kojes umoglepredstavljati opasnost g ubitk a konfesionalnog identi teta,bilo putem prelaska na druguvjeru, bilopadomuvjerski sinkretizam, nailazile sunanajzescu osuduodstrane vjerskih elita.T akve prakse, poput sklapanjakonfesio-nalno m jesovit ih brakova,vjencanja predserijatskimsudomkojijetolerirao razvodbrakaimnogozenstvo,istogaprivlacioodrectenibro j krscana,ilipatr i jarhalnih obi -caja poput otmica djevojaka, slavljenja krsnog imena ikrsne slave,pobratimstva iposestrimstva, sisanog kumstva,i slicno,bilesu zajednicke imusl imanima ipravo-slavnim krscanima, istoga subile zabranjivaneuz prijetnju crkvenog prokletstva.N o,sudecipremaucestalojpojaviovihzabranaufranjevackim i zvor ima,mozesepretpostavit i da su ove prakse uhvati lekorijenai medukatolickimstanovnistvom .Sdruge strane,franjevci su poticali prak se koje su razlikovale katolike od ostalih, odrazine obredaikalendarad op odrzavanja izvorno nek rscanske tradici je tetoviranjakatolika usrednjoj Bosni.Dastrahovikatolickihvjerskih glavaranisubilineuteme-Ijenis^edocepodacii znarativnih izvora kojiuovome razdoblju, kada masovne is-lamizacijepoputone iz16.stoljecanema,navode relativno brojneslucajeveprelaskanemuslimana na islam,uk ljucujuci i pripadnike klera.N o, to nije bio problem is-kljucivo nemusl imanskih vjerskihelita,jer suneke potencijalnosinkret ist ickeprak-se izpuckekulturepr ivlacile iclanovemuslimanske zajednice, tako da u izvorimanalazimo analogue osude i zabrane izdane od strane muslimanske vjerske hijerar-hije. Jos je 1702. Porta poslalaSejha Muhammeda upratnjitrojice kolegauBosnu

398 U p o t r z iza mirom i b l g o s t n j e m


12/19

sazadatkomvracanja napravi putmusliraanskog stanovnistva,kojeje zaposta-vilovjerskeduznostiipropise,poput molitve,postaihadza hodocascauMeku).Konkrean slucaj zabiljezen je usarajevskomsidzilu sudskoj knjizi) sredinora 18.stoljeca,u kojem semuslimanimaizricitozabranjuje sudjelovanjeu raj inskom ne-muslimanskom) slavljenju velikogpuckogpodrijetlom predkrscanskogpraznika,poznatog kao dan sv.Jurja illDurda Jurjevo illDurdevdan) u katolickoj ipravo-slavnojtradiciji,nyevrn-i Hizir ill Hizir-Hyas, Ed erlez ) umuslimanskoj tradiciji.

Pregnuca franjevaca

Natpis o obnovifojnickogsamostanaicrkve1798. godinetemeljemdozvolesultanaSelimaI I I . foto: V jeranK ursar)S u k l a d n o o d r e d b a m a s e r i j a ts k o gp r a v a n o v e c r k v e n i s u s e s m j e l ep o d i z a t i a starei trosne c r k v es m j e l e s u s e o b n a v l ja t i s a m o p o du v j e t o m dab u d u o b n o v l je n e ui s ti m d i m e n z i j a m a i i z g r a d e n e o di s to g m a t e r i j a l a k a o i r a n i j e .Samap r o c e d u r a z a d o b i v a n j e d o z v o l ez a o b n o v u c r k v e b i l a j e d o z a d n j e gtrenutkan e i z v j e s n a d u g o t r a j n ai s k u p a a i z u z e v d o z v o l e s a m o g as u l t a n a v a l j a l o j e p r i b a v i t i i d o p u s t e n j asejhulislama kaov r h o v n o g a vjerskoga u t o r i t e ta b o s a n s k o g v e z ir a k a o il o k a l n o g k a d i j e te i z v r s i t i p r o v j e r e im j e r e n j a o b j e k a t a odstranek o m i s ij ai m e n o v a n i h o d l o k a l n ih vlasti. F e r m a nz a o b n o v u f o j n i c k o g s a m o s t a n a ic r k v e i z d a n je1797., n a k o n - premar i je c i m a f r a I v a n a M i rc e t e- g o t o v ot r i d e s e t o g o d i s n j e g n a s t o j a n j a f r a t a r ad a d o b i j u d o z v o l u k o d o s m a n s k i hv l a s t i u B o s n i i n a s a m o j P o r ti uIstanbulu.U z velike troskove, t e m e l j i t ao b n o v a c r k v e i s a m o s t a n a u s p j e s n o j eo b a v l j e n a c a k i p r i j e v a r o m u nestovecimd i m e n z i ja m a nego r a n i j e .

Uokolnostima u kojima uBosni18.stoljecakatolickasvjetovnaelitanije postoja-la ,posve jerazumljivoda su sebosanski franjevci, ka o d ef cto jedina organizira-na snaga katolickog stanovnistva, nametnulikao odlucujuc i cimbeniknesamo uvjerskim pitanjimavec i nakulturnom, pa i , uodredenojmjeri,politickom planu.Uorganizacijskom pogledu,najveci dioBosanskog ejaleta,konkretno cijelaBosnaizapadnaHercegovina,bio je pod crkvenomjurisdikcijom franjevacke provincijeBosne Srebrene. IstocnaHercegovina nalazilase podjurisdikcijom trebinjskogbi-skupa, koji najcescenijerezidiraonapodrucju svoje dijeceze,vec senalazioizvangranicaOsmanskoga Carstva,sto jedoprinijelo marginalizacijiondasnjegkatoli-canstva.PosljediceBeckogarata negativno su seodrazile i n akatolickeustanove uBosnii Hercegovini, takoda je oddeset samostana kojesu franjevciposjedovaliu17. stoljecu,unarednom stoljecunastavilo djelovati samo njihtri - uKresevu, Kra-IjevojSutjesciiFojnici.NakonKarlovackogmirasamostaniizupe provincije BosneSrebrene nateritoriju Dalmacije iSlavonijenasli su seizvan granica OsmanskogaCarstva,sto jedovelodoodredenihorganizacijskih pitanja, kojasurijesena odcje-pljenjemdalmatinskih franjevaca odmatice Bosne1735.terazdvajanjem bosanskeodslavonskemale brace 1757.Uz trisamostanske crkve- sv.DuhauFojnici,sv.Katar ineu Kresevui sv.Ivana KrstiteljauK ral jevojSutjesci,na podrucju osmanskeBosne djelovalesu jossvegadvijecrkve- sv.I veuPodmilac jukrajJajcai sv.MihovilaArkandelauVaresu,kojimajostreba pribrojiti cetiricrkvice uistocnoj Hercegovinikojesu prezivjele potres 1751.N a podrucju kresevske,sutjeske i fojnicke kustodi-je distrikta) nalazilosesestrezidencija kuca),i to uVaresu, Travniku, Sarajevu,Ivanjskoj,TuzliiJajcu, teukupno 32zupe. Uistocnoj Hercegovini nalazile su se joscetiri zupesmalim brojem vjernika.Usklopuredovnickihkuca postojalesukapeleukojimasu seodrzavalec eremonije,dok su uzupamaukojimanijebilonicrkveni

V J E R A N K U R S A R /Bosnai Hercegovina I 399


13/19

rezidencije,misesluzenenaotvorenom- nagroblju,usumi,nekojprivatnojkuciilikakvomdrugom prikladnommjestu,uzupotrebu improviziranogaprijenosnog oltara altarepor-tatile).Medupukom su, kao svojevrsna ispomoc franjevci-ma, djelovali ipopoviglagoljasi,kojis ucinili oko 10 ukup-nogaklera uBosni Srebrenoj. Kakosu seglagoljasinalazilipod ingerencijom dalmatinskih biskupa, oni postepeno po-cinju djelovatiu skladusinteresima svojih poglavara, takoda krajem1 8.stoljeca dolazeusukobsfranjevcima iuskorobivajupotisnutiizBosne.Bosanskifranjevcibillsujedini predstavniciKatolickecrkveu Bosni koji su imalizakonskireguliranpolozaj. hdnamasultanaMehmedaOsvajacaiz 1463.bilaje izvor svih franje-vackihpravaiprivilegijate je kaotemeljni pravniaktsluzilakao osnovazaizdavanje svih kasnijih fermanaidokumena-ta kod osmanskihdrzavnih institucija. lako temeljna pravafranjevaca i katolikana slobodu vjeroispovijesti nisu bilaizravnoosporavana,sporovis pravoslavnim vladikama kojipokusavajuufiskalnom pogledupodvrgnutikatolike, dugo-trajneiskupe procedure okoizdavanjadozvolazapopravakcrkava,oslobodenjeodnekihprotupravnihnametaislicnisporovi, iziskuju od franjevaca dosta financijskih sredstavaidiplomatskevjestine uodnosima s nizim lokalnim vlasti-m a,vezirom u Travniku imulomu Sarajevu,kao i sasamomPortom. U tome oninerijetkotraze ipomocdomacih trgovaca s vezama u Istanbulu, kao idubrovackih,austrijskihi francuskih diplomata na Porti. Za usluge pruzene prilikom procedurezaizdavanje dugo ocekivanog fermana1784.,bosanskifranjevci supredlozili Pro-pagandivjereuRimudaimenuje vitezom dubrovackog konzulanaPorti, gosparaDuruCurica.U zsvojuosnovnu dusebriznickudjelatnost,franjevci suostavilivazantragi upro-svjetiikulturi katolika BosneiHercegovine. Izuzevdjelahomiletskog propovjed-nickog)ikatehetskog karakteranam ijenjenihpastoralnom radu iobrazovanjufra-njevackogpodmlatka,franjevackiautoripisu idjelaizpodrucjaosnovne naobrazbepocetniceilibukvare),jezikoslovlja, p jesnistva,medicine ilijecenja Ijekovitim bi-Ijem tzv.likaruse),ltd.Franjevcisu,osimlatinskim,svojeradove pisaliinarodnimjezikom (nazivajugabosanskim,ilirskim,slovinskim,hrvatskim,itd.) upotrebljavajucidvapismalatinicuibosancicu, cimesudaliobol hrvatskojknjizevnosti,pa istan-dardizacijihrvatskog jezika uopce. Ovdjejepotrebno posebno istaknutifr aStipa-naMargitica u. 1714) i njegovu Izpovijed krstjansku prvoizdanje objavljeno je uMlecima 1701. godine),unarodu zvanuStipanusa,kojajejednood najpopularnij ihfranjevackih djelauopcete je kaotakvo dozivjelonekolikoizdanjatijekom18 .sto-ljeca.Shistoriografskogstajalistaposebnosu znacajnifranjevacki IjetopisiizperafraNikoleLasvanina 1703-1750)zafojnickisamostan,fraBone Benica 1708-1785)za sutjeskisamostaniIjetopisfraMarijanaBogdanovica 1720-1772)zasamostanuKresevu.Ovi Ijetopisi,osim podataka znacajnihzalokalnu povijesttam osnj ihkatolikau 18.stoljecu,dajuivazne podatke zapovijest Bosneisvih njenih stanovnika uopce, do k

SlikaBosanskakmljica Katarinasa s v .F ranjom daruje kresevskisamostanM a jc i Bozjoj, radnepoznatogmajstoraiz1750.godine,Mu zej franjevackogsamostanaicrkveu Kresevu(foto: VjeranKursar)O s i m u m j e tn i c k i h d j e la n a r u c i v a n i ho d e u r o p s k i h p o g l a v i to t a l i j a n s k i h a l ii d a l m a t i n s k i h m a j s t o ra u b o s a n s k i ms a m o s t a n i m a s e r j e d e n a i l a z i in a r a d o v e domacih f r a n j e v a c k i hs l i k a r a p o p u t f r a M i n e C u i ca f r aP a v l a Tokmacica,f r a T o m e S a l a t i c ai f r a F r a n j e P e t r u s i c a . U t o v r i je m eb o s a n s k i f r a n j e v c i s u s e u n a j v e c e mb r q j u s k o l o v a l i n a s v e u c i l is t im a uI t a l i j i g d j e s u nekio d n j i h i z u c i l i islikarstvokod l o k a l n i h m a j s to r a . Osimn e s u m n j iv e u m j e t n ic k e v r i j e d n o s t is l i k a o s a n s k a k r a l j i c a K a t a r i n a s a 5 1 :F r a n j o m d a r u j e k r e s e v s k i s a m o s t a nM f l /r i B o z j o jdragocjenaje i k a op o v i j e s n i i z v o r j e r p r i k a z u j e k a k o j en a j v j e r o j a t n i j e izgledaokresevskis a m o s t a n s c r k v o m p r i j e v e l i k o gpozara 1 7 6 5 . D a n a s n j e z g r a d eb o s a n s k i h f r a n j e v a c k i h samostanasc r k v a m a p o t j e c u u n a jb o l j e m s l u c a j u i zs r e d i n e 1 9 . s t o l j e c a .

400 Upotrazizamiromi blagostanjem


14/19

O L UMConvenfus

UTTISX SPcrR.PEBoruTBenicA* &Brov3*CustoeJcm tcMedbim,xl Annol ^oc inca ino p M U n fa c / m r e socles,minirun invcnies:ust si fc ttoit piiiieri'ffc

j l ( i 4-cliivt)'Provi, M.R.P.ex M n PrSftPhil/ppoat Ocdievjfl,li.c csctemttpcstdfeerudite aijeito,iicce< i'i*,*

c^nni^iimvcme*.

Naslovnica Ljetopisa sutjesk ogsamostana f ra Bon e Ben ica ( foto:Vjeran Ku rsar)F r a n j e v a c k i I j e t o p i s i 1 8 . s t o l je c a- j e t o p i s f o j n i c k o g s a m o s t a n af raN i k o l e L a s v a n i n a (1703-1750), j e t o p i s s u t j e s k o g s a m o s ta n a f r a B o n e B o n a v e n t u re ) B e n i c a (1708-1785)i j e t o p i s k r e s e v s k o g s a m o s t a n a f r aM a r i j a n a B o g d a n o v i ca ( 1720-1772)- s k u l t u r n o - p o v i j e s n o g stanovistap r e d s t a v l j a j u p r v o r a z r e d n e i z v o r e z ap r o u c a v a n j e p o v i j e s t i , k u lt u r e , v j e r ei j e z i k a bosansko-h ercegovackihk a t o l i k a . O n it e m a t s k i c e s t oz a h v a c a j u isire iz v a n v l a s t i t ih e t n o -k o n f e s i o n a l n i h o k v i ra i p r i tomep r u z a j u dragocjene opise d o g a d a j av a z n i h z a p o v i j e s t B o s n ei H e r c e g o v i n ek a o c j e l i n e u 1 8 . s t o l j e c u . j e t o p i ss u t j e s k o g s a m o s t a n a i z p e r a f r a B o n eB e n i c a j e n a j v r j e d n i j i ii z v o r n o mg r a d o m n a j b o g a t i j i f r a n j e v a c k iI j e t o p i s 1 8 .s t o l j e c a , o s o b i t o z ar a z d o b l j e o d s r e d i n e 18. s t o l j e c a d oautorovesmrti 1 7 8 5 . I z u z e v d i j e l o v apisanih t a l i j a n s k i m i l a t i n s k i mj e z i k o m , n a j v e d d i o I j e to p i s a p i s a nj e bosancicom, z b o g c e g a j e d j e l ov a z a n iz v o r i z a p r o u c a v a n j e p o v i j e s t ii r a z v o j a hrvatskoga jezika. Sama u t o r b i o j e is t a k n u t i c l a n b o s a n s k ef r a n j e v a c k e o b i t e l j ii o b a v l j a o j ei s t a k n u t e d u z n o s t i u f r a n j e v a c k o jp r o v i n c i j i B o s n i S re b r e n o j , o d d u z n o s t ig v a r d i j a n a s a m o s t a n a u K r a l j e v o jS u t j e s c i , K r e s e v u iF o j n i c id o d u z n o s t id e f i n i t o r a , k u s t o s a i p r o v i n c i j a l a B o s n eS r e b r e n e .

suopisi nekihpovijesnihzbivanja,poputbunamuslimanskogseljastvaiusponavi la je t sk ih a j a n a , o d neprocjenjive vrijednosti k a o povijesni izvor z a povjesnicareovoga razdoblja.S druge strane,d j e l o f ra FilipaLas t r ica Ocevca (1700-1783) Epito-m e vetustatumBosnensi sPro vincial Preyed starina Bosanskeprovinci je,prvo i z d a n j eob j a v l j e no je 1762. u Mlecima) predstavlja smetodolosko-kritickogs t a ja l i s t a novi-nu u pristupu pisanju bosanske povijesti. Osim toga, Lastric se, pisuci neke tekstoveo Bosni,istaknuok a o suradnik talijanskogp o v j e s n i c a r a Danijela Farlatija Illyricumsacrum),a suradivao je i s madarskim bibliografom Alexisom Horanyom MemoriaHungarorum) .Fra n j evc i s u b i l i n a g l a s u k a o dobri l i j e cn ic i , i k a o takvi su nerijetko angazirani io c istranemuslimana,u k l ju c u j u c i i osmansku e l i tu i drzavnesluzbenike. Pritom jevazno spomenuti d a je prvi bosanski diplomirani l i j e c n i k b i o f r a Franjo Gracic( u .1799) ,kojije z a v r s io studijeu Aus t r i j i i I ta l i j i .Sveukupnos e , kadaje r i jec o pregnucima f ra n j ev ac a u Bosni 18. stoljeca,b ez ikakvedvojbemozekazati kakosu onipredstavljalin a j s n a z n i j i, zapravoijedini pravioslo-n a c opstojnosti i o c u v a n j a vjerskoga identiteta katolickoga stanovnistva n a ovimprostorima.

V J E R A N K U R S R / B o s n a i H e r c e g o v in a 40 1


15/19

Izvoriiliteratura

Neobjavljeni izvori:O r i j e n t a l n a z b i r k a H r v a t s ke a k a d e m i j e znanosti i u m j e t n o s t i , Z a g r e b :

Z b i r k a r u k o p i s a , A h m a d a l - M o s t a r i, F e t d v a - y i A h m a d i y y e , b r .1523i b r . 1 8 7 1 .

A r h i v f r a n j e v a c k o g p r o v in d j a l a t a B o s n e S r e b r e n e , S a r a j e v o : P r o t o -c o l l u m P r o v i n c i a e BosnaeA r g e n ti n a e , sv.I-II.

O r i j e n t a l n i i n s t i tu t , S a r a j e v o : M o s t a r s k i s i d z i l i, b r . 2 i b r . 3 .G a z i H u s r e v -b e g o v a b i b l i o t e k a , S a r a j e vo : S a r a j e v s k i s i d z i li , b r .3-39.B a s b a k a n h k O s m a n h A r s i v i , I s t a n b u l : B o s n a A h k a m D e f te r le r i;Mii-

h i m m e D e f t e r l e r i ; i k a y e t D e f t e r l e r i ; M a l i y e d e n Miidewer;H a t t - i H u m a y u n .T u r k T a r i h Kurumu ,A n k a r a : Saraybosna S . e r i y y e S i c i l l i ,Y-514.

Objavljeni izvori:B a l t i c ,J a k o : G o d i s n j a k o d d o g a d a j a c r k v e n i h , s v j e t s k i h i p r o m i n e v r i m e -

nau B o s n i1754-1882. ,S a r a j e v o1991.B a s e s k i ja , M u l a M u s t a f a S e v k i : L j e t o p i s 1746-1804) , p r e v e o

Mehmed M u j e z in o v i c , 2 . i z d a n j e , S a r a j e v o 1 9 8 7 .B a t i n i c , M i j o V j e n c e s l a v : N j e k o l i k o p r i l o g a k b o s a n s k o j c r k v e n o j

p o v i e s t i , S t a r i n e JA Z U , sv. 17,Z a g r e b 1885.,77 -150 .Benic,B o n o :L j e t o p is s u t j e s ko g s a m o s t a n a , u r e d i o i l a t in s k e i t a l ij a n s k ed i j e l o v e p r e v e o I g n a c i j e G a v r a n , S a r a j e v o- Z a g r e b2003.B o g d a n o v i c , M a r i ja n : L j e t o p i s k r e s e v s k o g s a m o s t a n a , p re v e o I g n a c i j e

G a v r a n , S a r a je v o Z a g r e b 2003.D a k o v i c , L u k a : P r i lo z i z a d e m o g r a f s k u i o n o m a s t ic k u g r a d u B o s n e i

H e r c e g o v i n e I) . N a o s n o v u p o p i s a k a t o l i c k o g s t a n o v n i s tv a 1 7 4 3 .g o d i n e ) , S a r a j e v o 1 9 7 9 .

J e l e n i c , J u l i j a n : I z v o r i z a k u l t u r n u p o v i j e s t b o s a n s k i h f r a n j e v a c a , S a r a -j e v o 1 9 1 3 .

J e l e n i c , f .:S p o m e n i c i k u l tu r n o g r a d a B o s n e S r e b r e n i c k e ,M o s t a r 1 9 2 7 .K e m u r a , S e j f u d d i n : Turski dokumenti za p o v i j e s t bosanskih k a t o l i -k a i z s i d z i l a kutubhane C a r e v e d z a m i j e u S a r a j e v u , G l a s n i k Z e -

m a l j s k o g m u z e j a B o s n e i H e r c e g o v i n e , g o d . 2 1 , S a r a j e v o 1909.,559-576.K e m u r a , S .:B i l j e s k e i z p r o s l o s t i b o s a n s k ih k a t o l i k a i n j i h o v i h b o g o m o l j a

po t u r s k i m dokum entima, S a r a j e v o 1 9 1 6 .K e m u r a ,S . - C o r o v i c , V l a d i m i r : P r il o z izah i s t o r i j u p r a v o s la v n e c r k v e

u B o s n i i H e r c e g o v in i u X V I II i X I X s t o l j e c u ,G l a s n ik Z e m a l js k o gm u z e j a B o s n e iH e r c e g o v i n e ,g o d . 24 ,S a r a j e v o 1912.,412-441.

K r e s e v l j a k o v i c , H a m d i j a : C e f i l e m a s a r a j e v s k i h krscana i ? 1788., P r i -l o z i za o r i j e n t a l n u flologiju, g o d . 3 - 4 , S a r a j e v o 1952-1953.,195-214.

L a s t r i c ,Filip:P r e g l e d s t a r i n a B o s a n s k e p r o v i n c i j e , u r e d i o A n d r i j a Z i r -d u m , p r e v e li I g n a c i j e G a v r a n iSimun S i m i c , S a r a j e v o - Z a g r e b2003.

L a s v a n i n , N i k o l a : L j e t o p i s ,u r e d i o ilatinsk ei ta l i j a n s k e d i j e l o v e p r e v e oI g n a c i j e G a v r a n , S a r a j e v o- Z a g r e b2003,

M a t a s o v i c , f o s i p :F o j n i ck a r e g e s t a , S p o m e n i k S r p s k e k r a l j e v s k e a k a d e -m i j e , k n j .67 ,drugirazred 5 3,Beograd1930.,59-432.

M u v e k k i t ,S a l ih S i d k i H a d z i h u s e i n o v i c :P o v i je s t B o s n e ,s v .1-2,p r e v e l iA b d u l a h P o l im a c , L a m i ja H a d z i o s m a n o v i c , F e h i m N a m e ta k iS a l i h Trako,S a r a j e v o 1 9 9 9 .

N o v l j a n i n , O m e r - H a d z i n e s i m o v i c , A h m e d : O d b r a n a B o s n e 1 7 3 6 -1 7 3 9 D v i j e b o s a n s k e k r o n i k e ) , p r e v el i F e h im N a m e ta k i L a m i jaH a d z i o s m a n o v i c , Zenica 1 9 9 4 .

S i d z i l B l a g a j s k o g k a d i j e : 1728.-1732.g o d i n e : r e g e s t a , o b r a d i o H i v z i jaHasandedic, M o s ta r2009.

S i d z i l T e s a n j s k o g k a d i l u k a : 1740-1752) , p r e v e l a i o b r a d i l a HatidzaC a r - D r n d a , S a r a j e v o 2005.

Skaric, V l a d i s l a v : Popis bosanskih s p a h i j a iz 1123./1771. godine,G l a s n i k Z e m a l js k o g m u z e j a B o s n e iH e r c e g o v in e ,g o d . 4 2 , S a r a je v o1930.,1-100.

iteraturaB a r u n ,Andelko: S v j e d o c i i u c i t e l j i. P o v i j e s t f r a n j e v a c a B o s n e S r e b r e n e ,S a r a j e v o - Z a g r e b 2003.B a s a g i c - R e d z e p a s i c, S a v e t B e g : K r a t k a u p u t a u p r o s l o s t B o s n e i H e r c e -

g o v i n e O d g . 1 4 6 3 .-1850.) ,S a r a j e v o 1 9 0 0 .B e j t i c , A l i j a : Bosanski n a m j e s n i k M e h m e d p a s a K u k a v i c a i n j e g o v ez a d u z b i n e u B o s n i 1752-1756i1757-1760),P r i l o z i z a o r i j e n -

t a l n u f i l o l o g i j u , g o d . 6 - 7 , S a r a j e v o1956-1957.,77-114.B e j t i c , A .:J e v r e j s k e n a s ta m b e u S a r a j e v u , u :S p o m e n ic a 400g odina o d

d o l a s k a J e v r e j a u B o s n u iH e r c e g o v i n u 1566-1966,glavniured-nik S a m u e l K a h m i , S a r a je v o1966.,23-32.

D z a j a , S r e c k oM .:K a t o l i c i u B o s n i i z a p a d n o j H e r c e g o vi n i n a p r i j e l a z u i z1 8 . u 1 9 . s t o l j e c e . D o b a f r a G r g e l l i j i c a V a r e s a n i n a 1783-1813) ,Z a g r e b 1 9 7 1 .

D z a j a , S .M .: K o n f e s io n a l n o s t i n a c i o n a l n o s t B o s n e i H e r c e g o v i n e . P r e -d e m a n c i p a c i j s k o r a z d o b l j e 1 4 6 3 .-1804. ,p r e v e o L a d i s la v Z .Fisic,Mostar21999.

H a d z i b e g i c ,H a m i d :G l a v a r i n a u O s m a n s k o j D r z a v i,S a r a j e v o1966.H a d z i j a h i c , M u h a m e d : 0 manjinskim e t n i c k i m s k u p i n a m au B o s n ii

H e r c e g o v i n i u X V I I I i X I X s to l je c u , d o o k u p a c i je 1 8 7 8 . , P r i l o z iInstitutaza i s t o r i j u , S a r a j e v o 1981.,203-220.

H a d z i j a h i c , M .: R u d a r s t v o i m e t a l u r g i j a u B o s n i u X V I I I. i X I X . s t o l je -c u d o 1878.,A c t a h i s t o r i c o - o e c o n o m i c a l u g o s l a v i a e ,s v . 9 , Z a g r e b1982.,53-73.

4 0 2 I U p o t r a z i z am i ro m i b l a g o s t a n j e m


16/19

H a n d z i c , A d e m : B o s a n sk i n a m j e s n i k H e k i m - o g lu A l i -pasa ,P r i loz izao r i j e n t d n u f i l o l o g i j u g o d . 5 ,S a r a j e v o 1954-1955., 135-180.

H i c k o k , M i c h a e l R o b e r t : O t t o m a n M i l i t a r y A d m i n i s t r a t i o n in E i g h t -e e n t h - C e n t u r y B o s n i a L e i d e n - N e w Y o r k - K o l n 1 9 9 7 .

H r a b a k , B o g u m i l : K u z n e r a d n j e u B o s n i i H e r c eg o v i n i 1463-1800.,I s t o r i j s k i z b o r n i k g o d .2 , br . 2 ,B a n j a L u k a 1981.,5 - 4 1 .

H r v a t s k a k n j i z e v n o s t B o s n e i H e r c e g o v i n e o d X I V . d o s re d i n e X V I I I . s t o -I j e c a u r e d i o Iv o P r a n j k o v i c , S a r a je v o 2005.

H r v a t s k a k n j i z e v n o s t B o s n e i H e r c e g o v i n e o d s r e d i n e X V I I I . d o k o n c aX I X . s t o l j e c a u r e d i o M a r k o K a r a m a t i c ,S a r a j ev o 2 0 0 6 .

J e l e n i c , J u l i j a n : K u l t u r a i b o s a n s k i fr a n j e v d s v . 1 - 2 , S a r a j e v o 1 9 9 0 .K o l l e r , M a r k u s : B o s n i e n a n d e r Schwe lk z u r N e u z e i t . E i n e K u l t u r g e -

s c h i c h t e der G e w a l t 1747-1798) ,M i in chen 2004.K r e s e v l j a k o v i c , H a m d i j a : G r a d s k a p r i v r e d a i e s n a f i u B o s n i i H e r c e -

g o v i n i od 1 4 6 3 do 1 8 5 1 ) , G o d i s n ja k I st o r is k o g d r u s tv a B o s n e iH e r c e g o v in e g o d . I .S a ra j evo 1949., 168-209.

K r e s e v l j a k o v i c , H . : B o s a n s k i p a s a l u k u X V I I I . s t o l j e c u , u : H i s t o r i j an a r o d a J u g o s l a v i je u r e d i l i B r a n i s l a v D u r d e v e t a l, sv . 2, Z a g r e b1959.,1318-1341.

K r e s e v l j a k o v i c , H . : K a p e t a n i j e u B o s n i i H e r c e g o v i n i 2 . i z d a n j e , S a r a -j e v o 1980.

M o a c a n i n , N e n a d : T u r s k a H r v a t s k a Z a g r e b 1 9 9 9 .M o a c a n i n , N.: E x p o s i n g E x i s t in g F a l la c i e s R e g a r d i n g th e C a p t a i n c i e s

in the Bosnian FrontierAreaB e t w e e n th e 16th-18thCen turies , u:C o n s t ru c t i n g B o r d e r S o c i e t ie s o n t h e T r i p l e x C o n f i n i u m u r e d i l i D r a -g o Ro k sand i ciNatasaS t e f a n e c , B u d i m p e s t a2000.,75-89.

M o a c a n in , N . : A p r o p o s d u n e p u b l i c a t i o n su r la B o s n i e o t to m a n e ,T u n i c a g o d . 33, P a r i z 2001.,379-384.

M o a c a n i n , N . : H r v a t ip od vlascu Osman skoga Cars tva d o r a z d o b l j ar e f o r m i u B o s n i iH e r c e g o v in i 1463.-1831.), u : H o l je v a c , Z e l j -k o - M o a c a n i n , N . : H r v a t sk o - s la v o n s k a v o j n a k r a j i n a i H r v a t ipod v l a s c u O s m a n s k o g a C a r s t v a ur a n o m e n o v o m v i je k u Z a g r e b2007., 108-175.

M o r i c , L e v y : S e f a r d i u B o s n i . P r i b g h i s t o r i j i J e v r e j a n a b a l k a n sk o m p o -l u o t o k u p r e v e l a L j i l j a n a M a s a i, K l a g e n f u r t 1996.

Nikic, A n d r i ja :Hercegovackika to l ic ii zmedu 1 6 8 3 . i 1735.g o d i n e M o-s t a r 1 9 8 8 .

P e l i d i j a , E n e s : B o s a n s k i e j a l e t o d K a r l o v a c k o g d o P o z a r e v a c k o g m i r a :1699-1718, S a r a j e v o 1 9 8 9 .P e l i d i j a , E .: B a n j a l u c k i b o j iz 1737 . U z ro c i i p o s l je d i c e S a r a j e v o 2003.

S a m a r d z i c , R a d o v a n : B o s n a iH e r c e g ov i n a u X V I I I v ek u , u : I s t o r i j as r p s k o g n a r o d a k n j . 4 , torn 1 , u r e d i o S l a v k o G a v r i lo v i c , B e o g r a d1 9 8 6 . , 432-497.

S a m a r d z i c , R .:S r b iu T urs kom C ars tvu 1699-1716.B o s a n s k i p a s a lu k1699-1714., u :I s t o r i j a s r p s k o g n a r o d a k n j . 4 , t o r n 1 ,u r e d i o S l a v -k o G a v r i lo v i c ,B e o g r ad 1986.,19-30.

Skar ic , V l a d im i r:S rpsk ip ravos lavn in a r o di n j e g o v a c r k v a u S a r a j e v uu 1 7 . i 1 8 . v i j e k u , u : I z a b r a n a d j e l a k n j . 2 , S a r a j e v o 1985.,5-158.

S t o i a n o v i c h ,T ra ian :T h e C o n q u e r i n g B a l k a n O r th o d o x M e r c h a n t, T h ejournal o f E c o n o m i c H i st o r y g o d . 20, br. 2,S a n t a C l a ra ,C AI960.,234-313.

S u c e sk a , A v d o : M a l i k a n a d o z i v o t n iz a k u p d r z a v n i hd o b a r a u O s m a n -s k o j d r z a v i ) , P r i l o z i za o r i je n t d n u f i lo l o g i j u g o d . 8 - 9 , S a r a j e v o1958-1959,111-142.

S u c e s k a , A .: T a k s i t p r il o g iz u c a v a n j u d a z b i n s k o g s is t e m a u n as imz e m l ja m a p o d t u r s k o m v l a s c u ), G o d i s n j a k P r a v n o g f a k u l t e ta uS a r a j e v u g o d . 8,S a r a j e v o I960.,339-362.

S u c e s k a , A .:0 n a s t a n k u c i f l u k a u n a s i m z e m l j a m a , G o d i s n ja k D r u s t v ai s t o r i c a r a B o s n e iH e r c e g o v i n e g o d . 1 6 , S a r a j e v o 1965.,37-57.

S u c e s k a , A .: Ajan i . P r i lo g i z u c a v a n j u l o k a l n e v l a s t i u n a s i m z e m l j a m az a v r i j e m e T u r a k a S a r a j e v o 1965.

S u c e s k a , A .: S e l j a c k eb u n e u B o s n i u X V I I i X V I I I s t o l je c u , G o d i s n ja kD r u s tv a i s to r i c a r a B o s n e i H e r c e g o v i n e g o d . 17, S a r a j e v o 1 9 66 -1967., 163-207.

S u c e s k a , A .: P o l o z a j r a j e u B o s n i u X V I I I s t o lj e c u ,D i ja l o g b r . 6 , S a r a -j e v o 1978.,5 5 - 7 2 .

S a b a n o v i c , H a z im : B o s a n s k i p a s a l u k . P o s t a n a k i u p r a v n a p o d j e l a S a -r a j e v o 1 9 8 2 .S l j i v o , G a l i b :B o s n a i H e r c e g o v i n a 1788-1812,B a n j a lu k a 1 9 9 2 .

T r a l j i c , S e i d : T r g o v i n a B o s n e i H e r c e g o v i n e s l u k a m a D a l m a c i j e iD u b r o v n i k a u X V I I i X V I I I s t o l j e c u , u : P o m o r s k i z b o r n i k . P o -v o d o m 2 0 - g o d i s n j i c e D a n a m o r n a r i ce ip o m o r s tv a J u g o s l a v i j e1942-1962,gl . u r e d n i c i G r g a N o v a k iV j e k o s la v Mastrovic, k n j .1, Z a g r e b 1962.,341-371.

Zecevic , Se lma:M i s si n g H u s b a n d s , W a it in g W i v e s , B o s n i a n M u f t i s :F a t w a T e x t s and th e In te rp re ta t ion o f G e n d e r e d P r e s e n c e s a n dA b s e n c e s i n L a t e O t t o m a n B o s n i a , u : W o m e n i n th e O t to m a n B a l -k a n s . G e n d e r C u l t u r e an d H i s t o r y ured i l i Am i laB u t u r o v iciIrvinC e m i l S h i c k , L o n d o n - N e wY o r k 2007.,335-360.Z i r d u m , A n d r i ja : F i l ip L a s t r ic - O c e v a c 1700-1783. P r i l o g k u l t u r n o jp o v i j e s t i B o s n e iH e r c e g o v i n e Z a g r e b 1982.

V I E R A N K U R S A R/ B o s n a iH e r c e g o v i n a 4 0 3


17/19

UPOTR ZIZ MIROMIBL GOST NJEM

Hrvatske zem ljeu 18 stoljecu

Urednica izdanjaL O V O R K A C O R A L I C

M A T I C A H R V A T S K AZ G R E 2013


18/19


19/19

. . .

a { > ?SiTte

i w

s ci 0.TKO

- J o o

i Hl fNVlSOOViaM O H I W vzizvaiodn

kursar bosna i hercegovina

Documents