Mjesto i uloga morala u današnjem društvu

Kriza morala

U prošlosti su ljudski rod i ljudska društva proživljavali razne krize: ekonomske, političke, i dr., ali te krize bile su vremenski ograničene i relativno su brzo prevazilažene. Meðutim, danas je čovječanstvo zadesila jedna velika, kompleksna i sveobuhvatna kriza koja je zahvatila sve segmente života. Radi se o moralnoj krizi.

Moralna kriza je opasnija od drugih kriza jer udara na temelje na kojima počiva zajednica i zakon.

Zaštititi interese pojedinca primarna je obaveza morala, kao i zakona.

Moral je temeljna vrijednost zajednice i razlikuje se od zajednice do zajednice (npr. u nekim drustvima nije nemoralno piti alkohol dok u drugima jeste), no osnovne moralne vrijednosti su svugdje jednake i one su uvijek usmjerene na opstanak i napredak zajednice.

Moral je skup osobina čovjeka pomoću kojih ostvaruje kontakte sa drugim ljudima. To je skup svih navika, načina ponašanja, nepisanih pravila i svega ostalog što zajednici omogućuje da živi i napreduje.

Uvod

Vjera, zakon i moral su usko povezani. Zakon je formalizacija morala. Problem kod zakona je upravo formalizam. Zakonima je vrlo teško

obuhvatiti i predvidjeti sve situacije. Otuda nam famozne „rupe u zakonu”, koje su nekada ostavljene slučajno a nekada namjerno.

Da bi određeni zakon bio općeprihvaćen, potrebno je da ima uporište u moralu zajednice.

Ako se zakon slaže sa moralom zajednice onda će ga ljudi razumjeti i poštovati, no ako se ne slaže - tu nastaje problem. Primjer: većina građana strpljivo čeka konobara da plati račun iako bi se komotno mogli izgubiti u gužvi. Razlog tome nije što u zakonu piše da moramo platiti za određenu uslugu nego što mi to smatramo svojom moralnom obavezom. S druge strane, većina ljudi iz zajednice gdje je moralno da se konzumira alkohol će kriomice bez ikakve grižnje savjesti konzumirati alkohol u zemljama gdje je to izričito zabranjeno zakonom isto kao što će žene koje nose maramu insistirati na nošnji iste i tamo gdje je zakonom zabranjena.

Zakon, moral i vjera

Slabljenje vjere dovodi do gubitka ili mijenjanja moralnih normi, što na kraju dovodi do promjene zakona. U nekim društvima je zakonom dozvoljen brak među istim spolovima, konzumiranje opojnih droga, prostitucija itd.

Slabljenje vjere > kriza morala > ozakonjenje nemorala

U Holandiji je prodaja kanabisa dozvoljena

Koliku važnost ima moral u današnjem društvu?

Slika govori više od hiljadu riječi

Utapanje u moru nemoralaDobro djelo vodi drugom dobrom djelu, ali

isto tako nemoralno djelo vodi drugom nemoralnom djelu.

U današnjem društvu, skoro da i ne postoji moralna osuda, jer društvo, skoro normalno, prihvata sve nemoralne pojave kao sastavni dio savremenog života i rada. Ne postoje ni moralne sankcije za takva djela, naprotiv, učesnici i počinioci mnogih nemoralnih djela, kako pojedinci, tako i grupe imaju veliku moć pa i ugled u lokalnoj sredini i društvu. U takvom stanju srušen je sistem vrijednosti koji bi gradio jedno zdravo, odgovorno, pravedno i razvijeno društvo.

Ko su nam uzori?Državni organi koji donose i provode zakone moraju biti sačinjena od visokomoralnih pojedinaca. Jedino takva tijela mogu donositi dobre i pozitivne zakone. Parlamentarni zastupnici, članovi Vlade i raznih odbora, suci... To su osobe koje trebaju postaviti nove standarde (ili održavati postojeće) i na koje se trebamo ugledati. Osim njih, u taj krug ubrajamo i višerangirane članove političkih stranaka, fakultetske profesore, članove akademije znanosti i umjetnosti...

Stvaranje i gomilanje profita u jednom je trenutku postalo jedino mjerilo i kriterij pred kojim su prvo glavu sagnuli mediji.

Mediji su odavno iz sfere "informisanja" prešli u sferu "skandala" gdje uglavnom etički kodeksi ostaju mrtvo slovo na papiru.

Produkcija ispraznih sadržaja bez značenja i informacija, preskakanje bitnih vijesti, novinarski tekstovi kao prikrivene reklame samo su neke od posljedica tog trenda.

Masovni mediji stvaraju lažnu sliku o stanju, mogućnostima, potrebama, interesima, pravcima i vrednostima u društvu. Mediji prenose, prikazuju i proizvode mnogo nemoralnih pojava, postupaka i djela, etika u medijima, često, izostaje i to ima razarajući utjecaj na psihu i socijalno stanje mladih ljudi. Mnogo je nasilja, manipulacije, bezvrijednih stvari, netolerancije, sebičnosti koje mediji prezentuju a što može da utiče na formiranje moralnih normi i moralnih stavova mladih.

Mediji i moral

Razlozi za to da čovjek dopušta da na njegovo ponašanje uječu (ne)moralne postavke u društvu mogu biti:

pojedinac time stječe svoje "korisno" mjesto u društvu kojeg prihvaća prihvaćanjem "pravila igre u društvu", osjećaj pripadnosti nekoj grupi, osjećaj sigurnosti u grupi u kojoj pojedinac živi skladno s ostalima

zbog prihvaćanja zajedničkih etičkih postavki, ideoloških shvaćanja, čovjek zapravo voli živjeti s istomišljenicima jer mu je tako lakše živjeti vlastite etičke postavke i prihvaćati etičko ponašanje drugih oko njega.

Zašto dopuštamo da na naše moralno ponašanje utječu (ne)moralne postavke u društvu?

Kada je počela kriza morala?

Kriza morala počela je kada se vjera u Boga, Sudnji dan i vjerovanje u individualnu odgovornost za djela počela potiskivati iz ljudskog života, a prostor ustupati ljudskim tvorevinama, ideologijama, kao što su komunizam, kapitalizam, materijalizam i liberalizam.

“Religija je opijum za narod”Karl Marx

Otuđenost roditelja od njihove djece usljed čega je došlo do duhovnog, emocionalnog i idejnog poremećaja kod djece. Ova otuđenost je rezultat primitivne svijesti po kojoj se sve dječije potrebe svode na čisto materijalno posjedovanje (npr. TV, skutera, mobitela, kompjutera, i sl.). Upravo iz tog razloga brojni roditelji većinu vremena provode na poslu zarađujući i „zbrinjavajući svoju djecu“.

Raspad porodice kao posljedica brojnih razvoda brakova, ili međusobnog udaljavanja supružnika, ili mnoštvo stalnih sukoba, svađa...

Bespoštedna borba i gramzivost radi sticanja imetka na sve moguće načine (prevara, korupcija, krađa...).

Povećanje procentualnosti konzumiranja duhana, alkohola i droga

Rasprostranjenost nasilja i ekstremizma.

Koje su posljedice moralne krize?

Korupcija je jedna od posljedica moralne krize

Hvala na pažnji!

Priredio: Eldin Suša, prof